Analiza Izravnih Stranih Investicija

SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
DIPLOMSKI RAD
Analiza izravnih stranih investicija u Republici

Hrvatskoj i usporedba s odabranim tranzicijskim
zemljama
MENTOR:
STUDENT:
Prof. dr. sc. Snjeana Pivac
Ivana Jelavi, univ. bacc. Oec

BROJ INDEKSA:
2091275
Split, srpanj 2011.
SADRAJ
1.
UVOD ........................................................................................................................... 3
1.1.
PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA .......................................................... 3
1.2.
ISTRAIVAKE HIPOTEZE ............................................................................... 6
1.3.
SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA ................................................................... 6
1.4.
METODE ISTRAIVANJA .................................................................................. 7
1.5.
DOPRINOS ISTRAIVANJA ............................................................................... 8
1.6.
STRUKTURA DIPLOMSKOG RADA ................................................................. 9
2. TEORIJSKA I EMPIRIJSKA RAZMATRANJA IZRAVNIH STRANIH

INVESTICIJA ................................................................................................................... 10
2.1.
OBLICI MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA ................................... 10
2.2.
POJAM I ZNAAJKE IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA .......................... 14
2.3.
TEORIJA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA ............................................... 18
2.3.1.
Motivi davatelja (ponuditelja) ....................................................................... 18
2.3.2.
Motivi primatelja (potraitelja) ..................................................................... 21
2.4.
UTJECAJ NA DOMAE GOSPODARSTVO I SUBJEKTI KRETANJA FDI . 23
2.4.1.
Utjecaj izravnih stranih investicija na domae gospodarstvo ........................ 23
2.4.2.
Multinacionalne kompanije kao nosioci izravnih stranih investicija ............ 28
3. KRETANJE STRANIH ULAGANJA U HRVATSKOJ: ANALIZA

DOSADANJIH ULAGANJA I BARIJERE ULAGANJIMA ..................................... 30
3.1.
ZAKONSKI OKVIR ULAGANJA ...................................................................... 30
3.1.1.
Identifikacija moguih barijera ulaganjima ................................................... 35
3.1.2.
Investicijska klima u Hrvatskoj ..................................................................... 38
3.2.
ANALIZA PRILJEVA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA U RH ............... 45
3.3. ANALIZA KRETANJA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA I UTJECAJ NA

ODABRANE EKONOMSKE VARIJABLE .................................................................. 51
4. IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U ODABRANIM TRANZICIJSKIM
ZEMLJAMA I USPOREDBA S RH ............................................................................... 58
4.1. KOKURENTNOST RH KAO LOKACIJE ZA IZRAVNE STRANE
INVESTICIJE .................................................................................................................. 58
4.2.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U SLOVENIJI ........................................... 64
4.3.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U MAARSKOJ ...................................... 68
4.4.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U EKOJ ................................................ 72
4.5.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U SLOVAKOJ ........................................ 76
4.6.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U BiH ........................................................ 79
4.7. KLASIFIKACIJA I RANGIRANJE ODABRANIH TRANZICIJSKIH

ZEMALJA ....................................................................................................................... 83
5.
4.7.1.
Klasifikacija odabranih tranzicijskih zemalja................................................ 83
4.7.2.
Rangiranje odabranih tranzicijskih zemalja .................................................. 89
4.7.3.
Komparativna analiza klasifikacije i rangiranja ............................................ 91
ZAKLJUAK ............................................................................................................ 96
Saetak/Summary .............................................................................................................. 100

Literatura ........................................................................................................................... 101
Popis slika i tablica ............................................................................................................ 105
1. UVOD
1.1.
PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA
Izravne strane investicije (engleski foreign direct investment FDI) oblik su

meunarodnog kretanja kapitala jer u sebi sadravaju kretanje fondova preko nacionalnih
granica. Naime, kapital se kree meu zemljama zbog toga to je u nekim zemljama vie
zastupljen, u nekim zemljama je oskudan i prijeko potreban. U takvim uvjetima, zemlje
koje trebaju kapital nude bolje i povoljnije uvjete poslovanja, odnosno vee profite. Voeni
tim motivima inozemni ulagai se odluuju na izravna ulaganja.
Prema svojim karakteristikama, FDI se mogu podijeliti na inozemna izravna ulaganja koja
stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu (greenfield investicije) i na ona kojima se ulae
u ve postojeu proizvodnu imovinu radi preuzimanja (M&A) i poveanja efikasnosti ili
nastaju privatizacijom (brownfield investicije).1
Razliita istraivanja podravaju stajalita da strane investicije doprinose gospodarskom
rastu zemalja primatelja, bilo direktno ili indirektno. Izravne strane investicije mogu
ukljuivati meunarodni transfer financijskoga kapitala, transfer moderne tehnologije i
druge neopipljive imovine. Na taj nain inozemne tvrtke direktno mogu utjecati na rast
produktivnosti i dugoroni gospodarski rast. Indirektni uinci su razni oblici efekata
prelijevanja (spillover effects), a oni se odraavaju kroz poboljanje efikasnosti i
produktivnosti u ostatku gospodarstva putem konkurencije i nametanja viih proizvodnih i
uslunih standarda.
Specifinosti svake zemlje uvjetuju opreznost pri formuliranju odgovarajue ekonomske
strategije i politike prema FDI. Uinci izravnih stranih investicija u svim zemljama nisu
jednaki. Uspjenost odabrane strategije najvie ovisi o stupnju ukupnog drutvenog i
gospodarskog razvitka zemlje, a naroito se namee potrebna sposobnost vlade i domaih
tvrtki da optimalno iskoriste pogodnosti koje takva ulaganja nose.
Babi, A., Pufnik, A., Stuka, T.: Teorija i stvarnost inozemnih izravnih ulaganja u svijetu i u tranzicijskim zemljama s
posebnim osvrtom na Hrvatsku, 2001., <http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-009.pdf>., str. 1.
Novija empirijska istraivanja, provedena krajem 80-ih i poetkom 90-ih, usredotoila su

se na potencijal izravnih stranih investicija da ubrzaju tehnoloku konvergenciju i
pozitivno utjeu na izglede gospodarskog rasta. Svaka zemlja treba znati procijeniti i
mogue rizike takvog ulaska, jer izravne inozemne investicije nisu automatsko rjeenje
svih problema, pozitivan uinak ovisi i o samom okruenju unutar zemlje domaina,
odnosno apsorpcijskom kapacitetu zemlje domaina.
Vanost izravnih stranih investicija za tranzicijske zemlje je izuzetno velika pa tako
moemo rei kako one predstavljaju relativno nov fenomen koji nije dovoljno istraen u
ekonomskoj teoriji. Veinu zemalja do 1980-tih godina karakterizirao je prilino
kompliciran i birokratiziran postupak prijave, odobravanja i ulaska stranih investitora.
Ipak, postupak se znatno pojednostavio otkada je zapoeo trend liberalizacije. Poetkom
90-tih, prijelazom veine bivih socijalistikih zemalja na trino gospodarstvo, pobudio su
dodatni interes za FDI. Dananja gospodarstva zemalja u razvoju obiljeavaju vee
deregulacije, okrenutost ekonomije vanjskoj trgovini te dostizanje meunarodne
konkurentnosti. Sve vea konkurencija izmeu zemalja u razvoju u privlaenju stranih
investicija namee drugaiju logiku stvaranja drugaijih mjera poticanja te je jasno kako
samo ispunjavanje osnovnih ekonomskih preduvjeta vie nije dovoljno za poticanje ulaska
stranih investitora.
Multinacionalne kompanije, kao nositelji razvoja i globalnog ekonomskog povezivanja,
znatno utjeu na ekonomski i drutveni razvoj zemalja primatelja izravnih stranih
investicija.
Hrvatska u usporedbi s ostalim tranzicijskim zemljama pokazuje umjerenu konkurentnost:
mala je zemlja po broju stanovnika, umjerene potroake snage prema BDP-u po glavi
stanovnika, slabijeg prosjenog realnog rasta BDP-a, visoke nezaposlenosti, umjerenim
akumuliranim priljevom stranih ulaganja. Usmjerena ka svojim specifinim konkurentskim
prednostima, Hrvatska nastojiti stvoriti politiku prema stranim investicijama pomou koje
bi se trebali realizirati ukupni nacionalni razvojni ciljevi. Takvom politikom moe se
utjecati da strani kapital postane komplementarni initelj razvoja i bitno pridonese
ukupnom gospodarskom razvoju.
Provoenjem postupaka ukljuivanja u meunarodne integracijske procese, uloga izravnih

stranih investicija postaje sve vanija.
Iskustva pokazuju kako tranzicijske zemlje, koje su primile znaajne iznose izravnih
stranih investicija, ostvarivale relativno visoke stope ekonomskog rasta. Meutim, rast nije
uvijek rezultirao odgovarajuim razvojnim procesima. Postavlja se pitanje u kojoj mjeri je
priljev stranih ulaganja zadovoljavajui sa potrebama Hrvatske te sa njenim konkurentskim
prednostima te je li taj priljev adekvatno plasiran da omoguuje ostvarivanje
konkurentskog rasta.
Iz prethodno elaboriranog problema istraivanja proizlazi i predmet istraivanja koji se
ogleda kroz sagledavanje teorije izravnih stranih investicija kao i emprijskim analizama i
zakljucima. Teorijski dio uzima u obzir razmatranje razliitih imbenika koji utjeu na
FDI kao i ograniavajue barijere, a pokazuje to pokree izravne strane investicije te kako
ih zemlje koriste.
U empirijskom dijelu nastojat emo prikazati trend kretanja izravnih stranih investicija na
primjeru Republike Hrvatske u odnosu na odabrane zemlje u razvoju te pokuati dovesti u
vezu spomenute investicije sa ekonomskim rastom i razvojem. Naime, jasno je kako svaka
zemlja ne reagira jednako na dotok stranih investicija pa emo na primjeru Hrvatske
istraiti atraktivnost njene privrede uz prednosti i nedostatke koje prua potencijalnim
investitorima.
1.2.
ISTRAIVAKE HIPOTEZE
Radom e se pokuati dokazati sljedee hipoteze:

H1 - Stabilnost valutnog teaja u pozitivnoj je vezi sa priljevom od izravnih stranih
investicija odnosno aprecijacija domae valute negativno je kolerirana sa priljevom FDI.
H2 - Izravne investicije su pozitivno korelirane sa rastom BDP-a, izvozom, zaposlenosti i
investicijama u RH.
H3 - Pozitivan priljev izravnih stranih investicija ovisi o stopi poreza na dobit u zemlji
primatelja. Manja stopa poreza na dobit podrazumijeva i veu privlanost stranim
investitorima.
H4 - Aktualna politika situacija i vaea zakonska regulativa odbacuju potencijalne
strane investitore iz zemlje. Jedna od najznaajnijih barijera priljevu stranim investicijama
u Hrvatskoj je njen rejting po pitanju korupcije.
H5 - U usporedbi s odabranim tranzicijskim zemljama, Hrvatska jo nije iskoristila svoj
potencijal za priljev izravnih stranih investicija.
1.3.
SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA
Svrha i ciljevi istraivanja vezani su za definiranje problema koji smo prethodno

ustanovili. U ovom radu, cilj je ocijeniti atraktivnost Hrvatske kao lokacije za izravna
strana ulaganja, pokazati kako i je li uope strana akumulacija djeluje na porast i razvoj
gospodarstva, istraiti i analizirati sve relevantne znaajke o teoriji i kretanjima FDI te
definirati politike i strategije u privlaenju izravnih stranih investicija. Uz analizu
prikazanih kretanja u Hrvatskoj, takoer e se napraviti i usporedba takvih kretanja i
strukture u odabranim tranzicijskim zemljama.
Na kraju, u skladu s dobivenim rezultatima, uz analizu postojeeg stanja, predloit e se
mjere koje bi Hrvatska trebala poduzeti radi uklanjanja zapreka te poboljanja investicijske
klime.
6
1.4.
METODE ISTRAIVANJA
Za ostvarivanje cilja ovog rada odnosno potvrdu postavljenih hipoteza biti e primijenjene
odgovarajue znanstvene metode. Glavna koritena metoda biti e desk metoda ili
istraivanje za stolom s obzirom da istraivaki zadatak zahtijeva prouavanje,
razumijevanje, analizu i sintezu teorijskih radova i primijenjenih istraivanja. Osim toga, u
uporabi e takoer biti i ostale ope metode kao: komparativna, povijesna, induktivna i
deduktivna metoda, metoda analize i sinteze, deskripcija, dokazivanje i opovrgavanje i
kompilacija.
Komparativna metoda odnosi se na usporedbu istih ili srodnih injenica, pojava, procesa i
odnosa, i utvrivanje njihovih slinosti u ponaanju i intenzitetu i razlika meu njima.
Povijesna metoda omoguuje egzaktno saznavanje o dogaajima u prolosti na temelju
razliitih materijala, uzimajui u obzir kronologiju i uzrono-posljedine veze. Induktivna
metoda podrazumjeva donoenje zakljuka o opem sudu, na temelju pojedinanih
injenica, dok deduktivna metoda predstavlja izvoenje pojedinanih sudova iz opih
injenica. Pod metodom analize smatramo dijeljenje sloenih zakljuaka na jednostavnije
elemente, dok metoda sinteze predstavlja spajanje jednostavnih elemenata u jedinstvenu
cjelinu. Deskripcija predstavlja jednostavno opisivanje injenica. Dokazivanje definiramo
kao utvrivanje istinitosti pojedinih stavova na temelju injenica dok opovrgavanje
predstavlja odbacivanje
hipoteze.
Konano,
pod
kompilacijom
podrazumjevamo
preuzimanje tuih rezultata znanstvenoistraivakog rada, odnosno tuih opaanja i

stavova, zakljuaka i spoznaja.
Empirijski dio rada bit e primjereno grafiki predstavljen uvaavajui razliite statistike
metode pomou kojih e formulirani rezultati biti kompjuterski obraeni, a odgovarajuim
testovima i pokazateljima pokuat emo iznijeti znanstvene zakljuke. Koritene statistike
metode biti e: statistika generalizacija (istraivanje i utvrivanje odreenih pravilnosti u
strukturi i ponaanju) i statistika indukcija (otkrivanje uzroka odreenih vrsta ili
kompleksa empirijskih pojava i znanstveno objanjavanje prirodnih i drutvenih pojava
kod kojih zbog sloenosti nije mogue otkriti strou zakonitost ponaanja), te razliite
metode statistike analize (pokazatelji i modeli meuovisnosti te odabrani statistiki
testovi). Za klasifikaciju promatranih zemalja koristit e se multivariantna Cluster metoda,

a za njihovo rangiranje viekriterijska PROMETHEE metoda. Osnovni raunalni programi
koji e se koristiti pri analizi u svrhu donoenja odluke o prihvaanju ili odbacivanju
postavljenih hipoteza te za donoenje ostalih zakljuaka su MS Excel, SPSS (Statistical
Package for the Social Sciences) i Decision Lab.
Primjena ovih metoda trebala bi omoguiti misaoni i logiki postupak obrade bitnih
injenica i sveobuhvatno sagledavanje karakteristika problema koji e se istraivati.
1.5.
DOPRINOS ISTRAIVANJA
Ovim istraivanjem nastoji se ukazati na ulogu izravnih stranih investicija u domeni rasta i
razvoja hrvatskog gospodarstva u usporedbi sa slinim zemljama u razvoju. Usporedna
analiza sa odabranim zemljama dat e jasniju sliku kako Republika Hrvatska uspijeva u
privlaenju i upravljanju takvim investicijama.
Istraivanje izravnih stranih investicija u Hrvatskoj posebice je vano u kontekstu
pridruivanja Europskoj Uniji (EU). Uistinu se kao jedan od ciljeva hrvatske gospodarske
politike uzima stvaranje poticajnog poslovnog okruja, usklaenog sa standardima koji
prevladavaju u EU i zemljama razvijenoga trinoga gospodarstva. Budui da oekivani
uinci izravnih stranih investicija poput porasta produktivnosti i konkurentnosti i pada
nezaposlenosti uvelike ovise o poetnim uvjetima zemlje primatelja, dobit emo stvarnu
slike glede situacije u Hrvatskoj o pripremljenosti na strane investicije kao i reakciju na
njih.
1.6.
STRUKTURA DIPLOMSKOG RADA
Ovaj rad koncipiran je u pet poglavlja, ukljuujui uvod i zakljuak.

U uvodu je objanjena osnovna problematika i predmet rada, navode se osnovna svrha i
ciljevi istraivanja, kao i struktura samog rada.
Drugo poglavlje zapoinje meunarodnim transferom kapitala, njegovim uzrocima i
oblicima, dok u nastavku ovog poglavlja slijedi objanjenje pojma i znaajki izravnih
stranih investicija. Isto tako e se definirati i sami motivi inozemnih ulagaa za ulaganjem
u pojedinu zemlju primatelja izravnih stranih investicija s jedne strane ali i motivi zemlje
primatelja istoimenih investicija s druge strane. Dalje je objanjen njihov utjecaj na
domae gospodarstvo zemlje primatelja te prikazano kretanje multinacionalnih kompanija
kao njihovih nositelja.
Tree poglavlje, u kojem je objanjeno dosadanje kretanje FDI u Republici Hrvatskoj,
sadri zakonski okvir stranih direktnih investicija u RH koji upuuje na probleme i
prepreke s kojima se strani investitori u Hrvatskoj suoavaju to i opisuje investicijsku
klimu koja karakterizira zemlju. Uz to e biti prikazana analiza priljeva izravnih stranih
investicija kao i analiza njihova kretanja te utjecaj na odabrane ekonomske varijable.
U etvrtom poglavlju upuujemo na atraktivnost Hrvatske kao zemlje koja nastoji privui
to vie kvalitetnih izravnih stranih investicija. Zatim e se usporediti prikupljeni podaci sa
istima u odabranim tranzicijskim zemljama te konano na temelju prikupljenih podataka,
izvriti klasifikacija i rangiranje odabranih zemlja.
U zakljuku e se izloiti sve bitne injenice, spoznaje i stavovi proistekli iz teorijskih
saznanja i empirijskih istraivanja.
2.
TEORIJSKA I EMPIRIJSKA RAZMATRANJA

IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA
2.1.
OBLICI MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA
Meunarodno kretanje kapitala, a naroito u cilju financiranja razvoja je nunost i ono je

kao takvo osnovna materijalna pretpostavka gospodarskog razvoja manje razvijenih
zemalja ili zemalja koje tek kreu putem razvoja.2 Kao to smo ve rekli, u
meunarodnim odnosima postoje drave ili gospodarski subjekti koji imaju vikove
slobodnog kapitala kao i oni koji to nemaju. Iz toga proizlazi da pozitivni ili negativni
saldo u trgovinskim odnosima s inozemstvom inicira meunarodni transfer kapitala.
Meunarodno kretanje kapitala predstavlja zapravo transfer realnih i financijskih sredstava
iz jedne zemlje u drugu u svrhu kratkoronih ili dugoronih ulaganja.
Postoje dva osnovna oblika meunarodnog kretanja kapitala, odnosno meunarodnog
financiranja: kompenzatorno i autonomno.3
1. Kompenzatorno meunarodno financiranje rezultat je stanja tekue platne
(trgovinske) bilance. Kod negativnog salda, razlika nedostajueg kapitala se
pokriva uvozom inozemnog kapitala, dok u sluaju pozitivnog salda, viak
trgovinske bilance se u cjelini izvozi. Kompenzatorno financiranje kratkoronog je
karaktera, a inicirano je dunikim odnosima prema inozemstvu.
2. Autonmono meunarodno financiranje predstavlja transfere kapitala u cilju
financiranja razvoja gdje su financijski tokovi uvjetovani razlikama u cijenama
proizvodnih faktora i kamatnim stopama. Dugoronog je karaktera i ne ovisi o
odnosima platne bilance.
Letni, R.: Izravna strana ulaganja u zemlje u tranziciji, Magistarski rad, Split, 2009., str. 1.
Vukui, J.: Inozemna izravna ulaganja u tranzicijskim zemljama Jugoistone Europe, Magistarski rad,
Ekonomski fakultet Split, Split 2007., str. 23
3
10
Meunarodno kretanje kapitala takoer moemo, prema obliku u kojem se pojavljuje,

podijeliti na:
Javni kapital (Official development Assisstance ODA)
Privatni kapital.
Pod privatnim kapitalom podrazumijeva se kapital koji odobravaju privatne kompanije,
privatne banke i fizika tijela, dok se pod javnim kapitalom podrazumijeva kapital koji
odobravaju dravne kompanije, dravne banke, dravni fondovi, druge dravne financijske
institucije i meunarodne financijske institucije.
Ovisno o broju partnera koji sudjeluju u meunarodnom financiranju, razlikujemo
bilateralno i multilateralno meunarodno financiranje. Kod bilateralnog meunarodnog
financiranja radi se o direktnom odnosu dva partnera ili dvije zemlje, dok multilateralno
meunarodno financiranje podrazumijeva financiranje preko meunarodnih financijskih
institucija.
Bez obzira o kakvom odnosu se radi, bilateralnom ili multilateralnom, transfer kapitala u
cilju financiranja privrednog razvoja obavlja se u sljedeim oblicima: 4
zajmovnom obliku (novanom i robnom zajmovni kapital)
u obliku izravnih stranih investicija
u obliku zajednikih ulaganja
u obliku portfolio investicija
u obliku leasing-a.
Zajmovni kapital predstavlja transfer novca ili robnih vrijednosti u obliku zajma koji se
moe upotrijebiti za proizvodnju ili potronju. Tako moemo definirati robni i novani
oblik meunarodnog zajmovnog kapitala. Meunarodno kretanje zajmovnog kapitala
potaknuto je razlikama u cijeni kapitala, bilo da je rije o razlici u kamatnoj stopi (kod
novanog kapitala), ili se radi o razlici cijena proizvodnih faktora (robni kapital). Izvori
zajmovnog kapitala mogu biti javni ili privatni. U prvom sluaju zajam odobrava drava ili
druga javnopravna institucija, a u drugom sluaju zajam daje privatna (fizika ili pravna)
4
Letni, R.: op.cit., str. 12.
11
osoba kao i meunarodne financijske institucije. Svaki meunarodni zajam zahtijeva

paljivu ocjenu svih njegovih prednosti i elemenata, kao to su: rokovi, iznos zajma,
kamatna stopa, garancije i slino. Budui da je bitna i sama namjena zajma, tako
razlikujemo opi zajam, zajam za odreene projekte ili pak zajam za financiranje
kapitalnih ili potronih dobara. Pri tome treba imati na umu da zajam upotrijebljen za
produktivne svrhe osigurava otplatu zajma, znatno je sigurniji i manje optereuje narodni
dohodak i platnu bilancu, u odnosu na zajam namijenjen za svrhe potronje.
Izravne strane investicije predstavljaju meunarodno kretanje dugoronog kapitala koje je
podlono uvjetima kontrole koje postavlja zemlja koja investira svoj kapital i
ogranienjima koje uvodi zemlja u koju se investira. Budui da se izravno investiranje
esto obavlja ne u materijalnom ve u nematerijalnom obliku kao to su tehnoloka
rjeenja, patenti, know-how i slino, ono predstavlja i formiranje i oploivanje kapitala u
inozemstvu. U svakom sluaju, one su poduzetnike investicije u kojima kontrola i
upravljanje odraavaju njihov pojam i sutinu. Vie o pojmu i njihovom znaenju u
nastavku.
Zajednika ulaganja (joint venture) su poseban oblik izravnih investicija u inozemstvu. To
su ulaganja dvaju ili vie partnera, pripadnika razliitih zemalja, od kojih je barem jedan
domai. Takva ulaganja potaknuta su zajednikim interesima ulagaa. Ulagai, takoer,
sukladno uloenim sredstvima zajedno i snose rizik. Zajednika ulaganja imaju odreene
prednosti u odnosu na klasine izravne investicije kako za zemlju uvoznicu, tako i za
zemlju izvoznicu kapitala. Preko zajednikih ulaganja mogue je uspostaviti poslovnu
suradnju na vioj razini izmeu uvoznika i izvoznika u usporedbi s klasinim direktnim
investicijama, takoer, kroz zajednika ulaganja domaih i inozemnih partnera. Tako
inozemni partneri imaju veu sigurnost jer zajedniki snose rizik s domaim partnerom.
Inozemnom investitoru domai partner je zanimljiv zbog toga to on poznaje domae
prilike i trite i ima odreene poslovne veze na prostoru na kojem se investira. Domai
investitor od inozemnog partnera ima koristi utoliko to dobiva dodatni kapital kojeg sam
vjerojatno ne bi mogao nabaviti, te pronalazi iskusnog poduzetnika koji e iskoristiti svoje
poslovno iskustvo i primijeniti suvremeni organizacijski i tehnoloki postupak.
12
Portfolio investicije (neizravna ulaganja) su kupovine financijskoga kapitala s rokom

dospijea veim od jedne godine kao to su ulaganje kapitala u obveznice, bonove ili razne
uinke koje izdaju drave, razne institucije ili trgovaka drutva. Ukoliko se ulau u
trgovaka drutva tada gotovo nema razlike izmeu portfolio i izravnih investicija, a u
drugim sluajevima ulaganja one su sline meunarodnim zajmovima. U prvom sluaju
visina dobiti ovisi iskljuivo o poslovnom uspjehu trgovakog drutva, a u drugom sluaju
uloeni kapital osigurava izravnu fiksnu kamatu. Druga slinost s direktnim investicijama
proizlazi iz injenice to iznos dobiti svakog investitora, prema iznosu uloenog kapitala,
iskljuivo odreuje poslovni uspjeh kreditiranog poduzea. Portfolio investicije esto se
nazivaju i rentijerskim ulaganjima zbog toga to su motivirane eljom da se postojei
uloeni kapital povea, ne postoji elja investitora za kontrolom ili upravljanjem
inozemnim poduzeem (to ih zapravo i razlikuje od izravnih investicija) ve samo
sudjelovanje u raspodjeli dobiti, odnosno participiranje u ubiranju prihoda koji se ostvaruju
kupljenim vrijednosnim papirima. Kao ulagai mogu se pojaviti sve fizike i pravne osobe,
bez obzira na to s koliko kapitala raspolau. To je velika prednost ovog naina
meunarodnog financiranja, odnosno investiranja, budui da se tako i mali kapital moe
mobilizirati i uspjeno plasirati u meunarodnim odnosima.
Leasing je fleksibilna metoda meunarodnog financiranja nabave pokretnih i nepokretnih
dobara koja se daju na koritenje uzimatelju leasing-a na temelju posebnog ugovora na
odreeno vrijeme i uz odreenu naknadu, tj. ugovor o najmu. Leasing-om se najee
uzima u zakup investicijska oprema, naroito industrijska, npr. skupa kompjutorska
tehnika. Financiranje investicija preko leasing-a naroito je prisutno u razvijenim
industrijskim zemljama. U leasing poslovima postoje tri subjekta, i to proizvoa opreme,
leasing poduzee i investitor, a pored njih ponekad se javlja i banka sa svojim garancijama
ili meukreditiranjem. Danas se u praksi javljaju dvije osnovne vrste leasing-a: financijski
i operativni. Kod financijskog leasing-a, ugovoreni rok zakupa se ne moe raskinuti, dok se
kod operativnog leasing-a definira otkazni rok, to daje mogunost raskida zakupnog roka i
vraanje robe uzete u zakup.
13
2.2.
POJAM I ZNAAJKE IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA
Sve otrija konkurencija i koncentracija kapitala kod relativno malog broja poduzea
nametnula je potrebu za pronalaskom naina za osvajanje novih trita, a sa osnovnim
ciljem smanjenja rizika poslovanja i uveanja profita. Pojavom izravnih stranih investicija,
tranzicijske zemlje su dobile mogunost priljeva kapitala bez rizika koje nose kreditni
aranmani dok su veliki investitori dobili priliku plasiranja kapitala uz ostvarenje veeg
profita sa veim stupnjem kontrole rizika. Njihov znaaj porastao je zbog rizika indirektnih
ulaganja, a koji su izbijanjem dunike krize poetkom 1980-ih godina postali sve
uoljiviji.
Osim toga, slom socijalistiko-planskoga koncepta privrede i prijelaz veine bivih
socijalistikih zemalja na trino gospodarstvo pobudili su dodatni interes za izravnim
stranim investicijama kao instrumentom za bre poveanje efikasnosti postojeih
poduzea, smanjenje tehnoloke zaostalosti, prenoenje novih znanja i novih naina
poslovanja te osvajanje novih trita.
Strana ulaganja, u najirem smislu, podrazumijevaju sve vrste ulaganja stranih pravnih i
fizikih osoba u gospodarske djelatnosti neke zemlje. Izravne strane investicije
predstavljaju najei suvremeni oblik privatnog meunarodnog financiranja, do kojeg
dolazi kada rezidenti jedne zemlje preuzmu upravljaku kontrolu nad odreenim
gospodarskim aktivnostima u drugoj zemlji.5 Razlikuju od drugih oblika priljeva
privatnoga inozemnog kapitala, u prvom redu, po trajnom interesu u ciljnom poduzeu i
aktivnom sudjelovanju inozemnih investitora u procesu upravljanja poduzeem.
Na temelju toga proizlazi temeljna definicija koja vrijedi u Europskoj Uniji (EU) koja
izravne strane investicije naziva sve one investicije to ih investitor obavi sa svrhom
uspostavljanja trajnih ekonomskih povezivanja i stjecanja uinkovitog utjecaja na
upravljanje trgovakog drutva ili drugog pravnog subjekta.
Vukui, J.: op.cit., str. 21.
14
Prema definiciji Meunarodnog Monetarnog Fonda (MMF-a), do stranih direktnih

investicija dolazi kada odreeni investitor (nerezident) doe u posjed 10% ili vie
vlasnikog udjela gospodarskog subjekta (rezidenta). Taj prag je arbitrarno odreen, a
MMF ga je odredio za sve zemlje prema praksi razvijenih zemalja gdje je vlasnitvo nad
poduzeem vrlo raspreno iz ega proizlazi i pitanje je li takav standard ispravno
primijeniti i na tranzicijske zemlje, u kojima je dioniarstvo tek u zaetku i gdje se u
privatizaciji kupuju kontrolni paketi od 51%.6
Najvanija prednost FDI u odnosu na druge oblike meunarodnog financiranja predstavlja
injenica da se FDI veu za dui rok, manje su volatilna u odnosu na druge izvore
meunarodnog financiranja (inozemne portfolio investicije i komercijalne bankovne
zajmove) te to je najvanije mogu djelovati, izravno i neizravno, na gospodarski razvitak
zemalja u razvoju.
Izravne strane investicije u osnovi su motivirane profitom, koji se ovakvom vrstom
investiranja moe ostvariti, i tenjom za osvajanjem i proirenjem trita. Postoje i drugi
motivi za investiranjem, poput nemogunosti izvoza robe uslijed ogranienja poput carina,
tenja da se odreena proizvodnja priblii izvorima resursa, posebno ako domae zalihe
sirovina nisu dostatne za proizvodnju (supstitucija izvoza) ili se ne mogu osigurati
dovoljne koliine sirovine uvozom (kompenzacija uvoza).
U novije vrijeme sve vei motiv dobiva interes za proirenjem i osvajanjem trita iz
razloga to domae trite kod najrazvijenijih zemalja postaje preusko za plasman kao i
injenica da se relativno jeftina radna snaga i niske nadnice nalaze van granica spomenutog
trita. Iz potonjeg moemo zakljuiti kako postoji i negativan efekt ovakvih ulaganja, a
odraava se kroz ostvarivanje ekstra profita koristei se obiljem radne snage. Ako kapital
dospije u radno intenzivne industrije, posebno u nerazvijene drave s jeftinom radnom
snagom, moe doi do eksploatacije radnika. Takoer, ako strani kapital ue u industrijsku
granu u kojoj ve postoji vei broj domaih poduzea, moe doi do istiskivanja istih zbog
toga to inozemni konkurent posjeduje bolju tehnologiju i efikasniju proizvodnju
(crowding out efekt). Isto tako mogu nastati i tete zbog gubljenja nacionalnog
6
Babi, A., Pufnik, A., Stuka, T.: op.cit., str. 1.
15
suvereniteta, ukoliko se aktivnost strane tvrtke ne kontrolira. Loi se uinci mogu ostvariti
i u bilanci plaanja - preveliki odljev profita u matinu zemlju ili prevelik uvoz inputa itd.7
Dakle, izravne strane investicije, kao i sve druge ekonomske pojave, mogu na
gospodarstvo odreene zemlje djelovati pozitivni, ali i negativno. Za zemlju primatelja
mogu imati brojne koristi ukoliko ta zemlja ima kvalitetno osmiljen gospodarski plan na
ijoj se provedbi konstantno radi, dok se istovremeno struktura FDI poklapa sa
gospodarskom strategijom zemlje koja privlai strane direktne investicije. Pozitivni efekti
ogledaju se u vidu transfera tehnologije, ''know-how-a'', zapoljavanja i osposobljavanja
radnika, to poveava nacionalni dohodak i ivotni standard, itd., o emu e vie rijei biti
u nastavku.
Fokusirajui se na razvojne mogunosti FDI, vrlo je vano pitanje u kojem se obliku one
javljaju:
- greenfield investicije;
- brownfield investicije: spajanje, pripajanje (Mergers&Acquisitions ili M&A) i
preuzimanje poduzea ( take over investicije).8
Greenfield investicije ili investicije u ledinu su izravne strane investicije koje
stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu, a odnose se na potpuno nove
proizvodne, prodajne ili bilo koje druge fizike kapacitete na podruju gdje kao
takvi nikad prije nisu postojali. Potrebno je napomenuti kako je ovakva vrsta
ulagnja veoma skupa ali zemlji domainu donosi nekoliko prednosti te
predstavljaju najpoeljniji oblik FDI za zemlje primateljice kapitala.
Prije svega, poduzee ima potpunu kontrolu nad novim poslom koji zapoinje.
Zatim, ovakve investicije zemlji domainu donose potpuno nove resurse kojima bi
pristup u drugaijim okolnostima bio otean. Veoma vaan pozitivan efekt
greenfield investicija je omoguavanje novih radnih mjesta, a nije zanemriv ni
dolazak nove tehnologije, novi naini poslovanja, poveanje konkurencije to ima
7
Sisek, B.: Strane izravne investicije u Hrvatskoj - razlozi neuspjeha, Zbornik Ekonomskog fakulteta u
Zagrebu, godina 3., 2005., str. 6.
8
16
za posljedicu i pritisak na domae gospodarstvo da povea produktivnost i

efikasnost. Strategija izgradnje novih kapaciteta, kao oblika FDI, se koristi kada se
ulazi na novo trite na kojem se dati proizvod ili usluga jo ne proizvodi i kada ne
postoji rizik od prezasienosti spomenutih.
Brownfield investicije uz spajanje, pripajanje te preuzimanje poduzea ukljuuju i
FDI nastale privatizacijom, a predstavljaju kupnju postojeih postrojenja i
poduzea te preuzimanje djelomine ili potpune kontrole u njima kako bi novi
vlasnik upravljao efikasnije od prethodnog. M&A se odnose na proces spajanja ili
pripajanja sa lokanim poduzeem od strane stranog investitora (MNK) gdje
spajanjem strane sa domaom tvrtkom nastaje potpuno novi entitet.
Izravno strano ulaganje ne treba poistovjetiti s poduzeem u preteno stranom vlasnitvu
jer je ono tek jedan od naina na koji se takvo poduzee financira stranim izvorima.
Trgovako poduzee u pretenom stranom vlasnitvu, jest ono za koje se u literaturi
najee navodi da donosi novu tehnologiju, bolje upravljake i marketinke vjetine i
pristup novim tritima.9
Rije je zapravo o ulaganjima s visokim stupnjem rizika za ulagaa jer prinos od uloga
ovisi o uspjehu poslovanja koji tek treba postii. Iako ulaga moe biti pojedinac, zaklada,
fond, drava ili drugi, daleko su najznaajniji svjetski ulagai ekonomski najsnanija
poduzea razvijenih drava multinacionalne kompanije (MNK). Tome u prilog ide
injenica kako MNK posjeduju potrebno znanje i vjetine, managerske i organizacijske
sposobnosti, vrhunsku tehnologiju, a uz sve to i raspolau znatnim financijskim sredstvima
koja su potrebna za financiranje investicija. Ipak, o glavnim nositeljima izravnih stranih
investicija biti e vie govora u nastavku.
Previi, J., Ozreti-Doen, ., Meunarodni marketing, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 403.
17
2.3.
TEORIJA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA
Osnovno pravilo trine ekonomije je pravilo izjednaene ponude i potranje kako bi se

dolo do ravnotene koliine i cijene. Kao i svugdje u ekonomiji, tako i kod izravnih
stranih investicija, kupac i prodavatelj, odnosno primatelj i davatelj (ponuditelj i
potraitelj) FDI trebaju imati interesa za izravnim stranim investicijama. Drugim rijeima,
ako se i na FDI primjene naela trine ekonomije, na tritu izravnih investicija (kao
parcijalnoj ravnotei) trebaju se izjednaiti ponuda i potranja kako bi dolo do ravnotene
koliine i cijene FDI.
Teorija izravnih stranih investicija nastaje objanjenjem motiva i ponaanja na tritumotiva i ponaanja ponuditelja te motiva i ponaanja potraitelja. Ponuditelje predstavljaju
inozemne multinacionalne kompanije i drave koje potiu izvoz robe i usluga izravnim
stranim investicijama, dok potraitelje u ovom sluaju nazivamo poduzea koja su nastala
realizacijom navedenih investicija, zemlje primatelje FDI kao i njihove vlade.
Kao reakcija na promjene u meunarodnim ekonomskim odnosima javile su se nove
teorije od kojih je najvei broj formiran izvan opeg ravnotenog okvira meunarodne
trgovine i teorije investicija.10 Teorije FDI nastoje objasniti zato poduzea koja imaju
odreene konkurentne prednosti ele internacionalizirati svoje poslovanje i koji su motivi
za organiziranje proizvodnje u inozemstvu.
2.3.1. Motivi davatelja (ponuditelja)

Razloge poduzea za inozemno investiranje prouavali su brojni autori. Prema njima,
motive davatelja odnosno ponuditelja moemo svrstati u nekoliko skupina.
Prva skupina motiva ponuaa temelji se na teoriji optimizacije portfelja multinacionalne
kompanije. Prema portfeljnoj teoriji glavni je motiv za poduzimanje investicije elja
vlasnika odreenog portfelja da maksimiziraju njegovu vrijednost, odnosno oekivani
10
Gadi, M.: Izravne strane investicije u zemljama u tranziciji, Doktorski rad, Ekonomski fakultet, Split,
1997., str. 9.
18
prinos portfelja uz to manji rizik. Prema tom su pristupu izravne strane investicije mogue
ako je oekivani prinos inozemne aktive (ulaganja u FDI) nii od prinosa domae imovine
tj. kada je korelacija izmeu oekivanog prinosa domaih investicija i onih u inozemstvu
(u obliku izravnih investicija) manja od jedan ili ak negativna, to bi znailo da ako pada
prinos u zemlji, raste prinos u inozemstvu.11
Meutim, postoje odreeni problemi s portfeljnom teorijom objanjavanja motiva
ponuaa izravnih stranih investicija. Naime, gledajui samo na portfelj inozemnog
ulagaa (npr. multinacionalne kompanije) i iskljuujui kontrolu koju donosi FDI, ova
teorija moe objasniti razliku izmeu sklonosti (multinacionalne kompanije) prema
zajmovima (transakcije koje se u platnoj bilanci obino biljee pod stavkom ostalih
ulaganja) od sklonosti prema kupnji dionica, odnosno vlasnikih vrijednosnica (transakcije
koje se u platnoj bilanci obino biljee pod stavkom izravnih stranih investicija i
portfeljnih ulaganja), no ne moe razluiti dionice koje se kupuju radi upravljanja (FDI) od
dionica koje se kupuju radi investiranja (portfeljna ulaganja).12
Druga skupina motiva ponuditelja FDI ukljuuje eksternalije ili nesavrenosti na tritu.
Ova skupina motiva se temelji na internaliziranju ili eliminiranju eksternalija ili trinih
nesavrenosti i to povezivanjem poduzea keri nastalih takvim ulaganjem s matinim
poduzeem. Ovdje moemo govoriti o dvije vrste trinih nesavrenosti. Stoga
razlikujemo:
tehnoloke eksternalije koje se sastoje od opadanja prosjenih fiksnih trokova
kapitalno intenzivnih industrija i poveanja proizvodnje zbog izravnih stranih
ulaganja (industrije s visokom tehnologijom);
eksternalije zbog nesavrenosti na tritu faktora kada se te nesavrenosti
iskoritavaju kako bi se izravnim stranim investicijama dodatno poveali efekti
ekonomije razmjera matinog poduzea (npr. kod prijenosa tehnologije te znanja i
vjetine).
11
Bilas, V., Franc, S.: Uloga inozemnih izravnih ulaganja i naini poticanja, Serija lanaka u nastajanju,
Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, br.06-13, 2006., <http://web.efzg.hr/RePEc/pdf/Clanak%200613.pdf> ., str. 4.
12
Babi, A., Pufnik A., Stuka T.: op.cit., str. 2.
19
Trea skupina motiva ponuaa se temelji na teoriji industrijske organizacije (Industrial

organization Graham i Krugman, 1995). Prema ovoj skupini motiva oekivani prinos od
podrunice nastale izravnim stranim investicijama vei je od prinosa domaeg poduzea
kojem se npr. ustupa licencija (zbog blizine trita, zbog niih trokova rada i/ili kapitala,
zbog mogueg osvajanja veeg dijela trita i drugih povoljnijih uvjeta na lokalnom
tritu). Dva vana elementa teorije industrijske organizacije su postojanje neopipljive
imovine i tzv. internih ekonomija odnosno internalizacija poslovanja.
Prema brojnim autorima, odreeno poduzee, koje eli proiriti svoje aktivnosti na drugo
trite, odnosno da bi postalo multinacionalnim treba posjedovati neke specifine prednosti
pred lokalnim, kao to su:
napredna tehnologija,
zatitni znak, patenti,
ekonomija obujma,
upravljaka i marketinka znanja,
to zajednikim nazivom zovemo neopipljiva imovina.
Posjedovanje takve, specifine imovine, potrebno je da bi se nadoknadila prednost koju
domai subjekti imaju u poznavanju domaeg trita, preferencija potroaa i lokalnih
poslovnih obiaja, te kako bi se nadoknadili drugi dodatni trokovi vezani uz poslovanje u
stranom i nedovoljno poznatom okruenju.13
Internalizacija se primjenjuje da bi se izbjegli visoki trokovi obavljanja odreenih
transakcija na tritu kao npr. trokovi informiranja, pregovora o zakljuenju posla, samog
zakljuenja posla, ostvarivanja prava vlasnitva, nadgledanja, promjene ugovora i sl.14
Dakle, postojanjem tzv. internih ekonomija, poduzee zamjenjuje trite kako bi se
poslovne transakcije obavile na uinkovitiji i jeftiniji nain. Na ovaj se nain, ostvaruju
mnoge utede, koje se prodajom licencija ili izvozom gotovih proizvoda ne bi mogle
ostvariti.
13
14
Babi, A., Pufnik, A., Stuka, T., 2001.: op.cit., str.3.

Babi, A., Pufnik, A., Stuka, T., 2001.: op.cit., str.3.
20
etvrta skupina motiva za izravne strane investicije temelji se na racionalizaciji trokova

kapitala. Prema ovoj teoriji multinacionalne kompanije osnivaju podrunice u inozemstvu
jer im je dug, odnosno zaduivanje jeftiniji oblik financiranja od vlasnitva (dionica). Iz
tog razloga MNK radije investiraju, pa i u inozemstvo u obliku izravnih investicija, nego
da plaaju dividendu dioniarima. Ukoliko je za takvo investiranje potrebno dodatno
financiranje, mogu ga posuditi u zemlji primatelju i smanjiti tako teajni rizik.
Sa stajalita multinacionalnih kompanija, strane investicije mogu posluiti mnogim
korisnim stratekim ciljevima. Tako se izravnim investicijama prodire na inozemna trita
(bilo zemlje primatelja ili skupine zemalja jumping over tariff argument), a to su tzv.
trino orijentirane strane izravne investicije. irenjem trita MNK proiruju i vlastite
izvozne mogunosti to je takoer vrlo vaan motiv MNK i to nazivamo izvozno
orijentirane strane izravne investicije. Faktorski orijentirane strane izravne investicije
omoguuju pristup sirovinama, tehnologiji ili jeftinijem radu i drugim proizvodnim
faktorima. U naelu se motivi ponuaa moraju manifestirati u razlici izmeu prihoda i
rashoda multinacionalne kompanije, kao i profitu.
2.3.2. Motivi primatelja (potraitelja)

Kada govorimo o motivima primatelja odnosno potraitelja FDI, obino mislimo na zemlju
primatelja takvih investicija, a ne na specifinu tvrtku. Sastoje se u usporedbi drutvenih
koristi i drutvenih trokova koje su prouzrokovale izravne strane investicije, te u
nastojanju da drutvene koristi budu vee. Zemlje primatelji FDI su motivirane drutvenim
koristima od FDI koje potjeu prije svega od transfera tehnologije, znanja i vjetina i
njihova prelijevanja (spillover) na ostatak gospodarstva, te pozitivnim utjecajem FDI na
vanjsku trgovinu, zaposlenost i investicije u domaem gospodarstvu.
Dakle, kada govorimo o motivima primatelja FDI, naglasak se stavlja na drutvene koristi
koje mogu biti mnogostruke. U prvom redu, FDI donosi mogunost otvaranja novih radnih
mjesta i povezano s time prijenosa znanja, tehnologije i upravljakih vjetina, know-how-a
(npr. zapoljavanje domaeg kadra u MNK te potom koritenje steenog znanja u domaim
tvrtkama). Openito se moe rei da izravne strane investicije mogu poboljati kvalitetu
21
radne snage i ljudskoga kapitala u zemlji domainu, npr. osposobljavanjem zaposlenika na

novim strojevima, uporabom novih procesa proizvodnje i sl.
Ulazak stranih poduzea u proizvodni sektor moe prouzroiti jaanje konkurencije, to
pojaava pritisak na efikasnije poslovanje ostatka sektora, pa i cijelog gospodarstva ( npr. u
hrvatskom bankarskom sektoru). Takvoj pretpostavki ide u prilog injenica da neefikasna
domaa tvrtka stvara nepotrebno vii troak za potroae u obliku visokih cijena, koje su
potrebne da bi se podmirili trokovi neefikasnog poslovanja. Budui da strana poduzea
posjeduju potrebno znanje, tehnologije i financijska sredstva od njih se oekuje da
generiraju pozitivne indirektne uinke (eksternalije) na druga domaa poduzea. Meutim,
valja imati na umu da se pozitivne eksternalije, koje generiraju strani investitori, mogu
izgubiti ako porast konkurencije zbog ulaska stranih poduzea izazove smanjenje
proizvodnje domaih poduzea.
Osim toga, moe se pojaviti pozitivan efekt zbog poveane integracije koja moe biti
vaan element za proboj domae proizvodnje na svjetsko trite. Za primjer moemo uzeti
korejsku industriju brodova koja kupuje jedno od hrvatskih brodogradilita kako bi se u
njemu obavljali dijelovi proizvodnog procesa. Dakle, iskoritavanje komparativnih
prednosti lokalnoga gospodarstva s ekonomijom obujma inozemnog ulagaa moe biti
vaan element za proboj domae proizvodnje na svjetsko trite.15
Nadalje, strani investitori mogu pridonijeti poveanju efikasnosti, unaprijeenju
upravljanja odnosno rastu proizvodnosti domaih poduzea. Kao to je ve reeno, izravne
strane investicije generiraju pozitivne indirektne uinke na druga domaa poduzea to
utjee na rast njihove proizvodnosti.
Strani investitori poslujui u zemlji podlijeu poreznom reimu tako da stvaranje dobiti
koja se onda oporezuje osigurava znatne priljeve u dravni proraun. S druge strane, jedna
od uobiajenih fiskalnih mjera za privlaenje inozemnih izravnih ulaganja upravo je
oslobaanje od plaanja poreza (djelomino ili potpuno) u duem razdoblju (primjerice
deset godina).
15
Babi, A., Pufnik, A., Stuka, T., 2001.: op.cit., str. 3.
22
Motiv zemlje primatelja predstavlja i injenica da se ulazna FDI ne ukljuuju u inozemni

dug zemlje pa zemlje imaju dodatni motiv da prikupe to vie izravnih ulaganja s obzirom
na ostale stavke na kapitalnom i financijskom raunu platne bilance. Moemo nadodati
kako je upravo to bio jedan od naina rjeavanja problema najzaduenijih zemalja u jeku
dunike krize 1980-ih: pretvaranjem duga u ulog (debt-equity swap), pri emu se dug
zemlje zamjenjuje za dionice nekog poduzea iz zemlje dunika.
2.4.
UTJECAJ NA DOMAE GOSPODARSTVO I SUBJEKTI KRETANJA

FDI
2.4.1. Utjecaj izravnih stranih investicija na domae gospodarstvo

Poetkom 90-tih, prijelazom veine bivih socijalistikih zemalja na trino gospodarstvo,
pobudio su dodatni interes za izravnim stranim investicijama. FDI su postale vrlo znaajna
za oporavak i razvoj tranzicijskih zemalja kako su one postajale sve otvorenije za
meunarodnu suradnju i poslovanje. U spomenutim je zemljama zauzet aktivan stav prema
takvim ulaganjima, utemeljen na pojedinim moguim pozitivnim utjecajima na zemlju
domaina, koje smo opisali u poglavlju o motivima primatelja FDI.
Brojna istraivanja su prouavala utjecaje izravnih stranih investicija, a koji se mogu
razvrstati na utjecaj FDI na vanjsku trgovinu, na gospodarski rast, na zaposlenost, na
investicije, te na uinke na efikasnost ostaloga gospodarstva (spillover). Vano je istaknuti
kako razina i vrsta FDI koju zemlja primateljica privue ima razliite uinke na domae
gospodarstvo.
Unato injenici o pozitivnoj ulozi FDI, pogreno je smatrati da su ona sama po sebi
garancija tog razvitka. Stoga, nisu sve zemlje jednako u stanju koristiti sve pogodnosti koje
FDI nose, niti su ciljevi koje si te zemlje postavljaju isti. Ono to slijedi je teoretski prikaz
utjecaja izravnih stranih investicija na pojedine ekonomske varijable.
23
Utjecaj FDI na vanjsku trgovinu i zaposlenost

Izravne strane investicije orijentirane prema vanjskoj trgovini mogu se podijeliti na
investicije koje upotpunjuju vanjsku trgovinu (komplementarna ulaganja), investicije koje
supstituiraju vanjsku trgovinu, investicije koje potiu vanjsku trgovinu, i izravne strane
investicije koja skreu vanjsku trgovinu u zemlju primatelja.16
Utjecaj ulaznih stranih investicija na vanjsku trgovinu ovisi o tome prevladava li
komplementarnost ili supstitutivnost izravnih stranih investicija i izvoza, odnosno
prevladava li supstitutivnost ili komplementarnost izravnih stranih investicija i uvoza.17
Ukoliko prevladava komplementarnost izravnih stranih investicija i izvoza onda znai da
e se zbog izlaznih stranih investicija poveati i izvoz pa se moe oekivati i porast
domae zaposlenosti. Ovo je dakle, povoljna situacija za vanjskotrgovinsku bilancu i za
zaposlenost. Obratna je situacija kod supstitutivnosti izravnih stranih investicija i izvoza,
pri emu izlazne izravne strane investicije (outward FDI) zamjenjuju izvoz robe i usluga te
se stoga moe oekivati pad izvoza, a time i domae zaposlenosti. FDI mogu supstituirati
vanjsku trgovinu i tako da uvoz zamijene proizvodnjom na domaem tritu.
FDI koje potiu vanjsku trgovinu odnose se na komplementarni izvoz, odnosno na
proizvode i pruanje logistike potpore za izvoz na trea trita, najee kada se zemlja
primatelj nalazi blizu izvoznog ciljnog trita.
Tako dolazi i do skretanja vanjske trgovine kako bi se iskoristila nepopunjenost uvoznih
kvota ili drugih aranmana vanjskotrgovinske politike u zemlji primatelju ili treim
zemljama.
Empirijske studije koje su prouavale utjecaj izravnih stranih investicija na vanjsku
trgovinu dole su da zakljuka da su izravne strane investicije i izvoz komplementarni, to
znai da je vei odljev FDI-a povezan s veim izvozom, tonije s poboljanjem
vanjskotrgovinske bilance i ukupne bilance plaanja. Takoer je utvreno da izlazne
16
17
Vukui, J.: op.cit., str. 56.

Bilas, V., Franc, S.: op.cit., str. 7.
24
izravne strane investicije poveavaju neto izvoz, odnosno da one uzrokuju vee poveanje
izvoza nego uvoza.
Odluke multinacionalnih kompanija o izravnim stranim investicijama najee se povezuju
s vanjskotrgovinskom strategijom koja se svodi na izravne investicije kojima se
produbljuju ustanovljeni vanjskotrgovinski tokovi ili se cilja na prodor na odreeno
trite i utvrivanje novih vanjskotrgovinskih odnosa.
Nositelji gospodarske politike esto potiu FDI oekujui od podrunica multinacionalnih
kompanija da olakaju prodor domaih poduzea na inozemna trita. Meutim, da bi ona
to i uspjela, potreban im je kvalitetan, vrhunski dizajniran i upakiran proizvod s
konkurentnom cijenom. Osim toga, domai potencijalni izvoznici moraju svladati vjetine
meunarodnog marketinga, to ukljuuje izgradnju imida proizvoda, distribuciju, praenje
promjena ukusa potroaa i reagiranje na njih. Nedostatak takvih vjetina uvelike e oteati
domaim izvoznicima prodor na strana trita, pogotovo na trita razvijenih zemalja.
Utjecaj FDI na gospodarski rast i tehnoloku konvergenciju
Novija empirijska istraivanja sve vie govore o pozitivnoj korelaciji izravnih stranih
investicija i gospodarskog rasta. Izmeu ostalog, gospodarski rast povezan je i s visokom
tednjom i investicijama u ljudski i fiziki kapital i dobro obrazovanom radnom snagom.
Izravne strane investicije osim transfera financijskoga kapitala ve mogu ukljuivati i
transfer moderne tehnologije, kao i druge neopipljive imovine te se kao takve smatraju
jednim od osnovnih kanala kojim zemlje u razvoju dobivaju pristup najmodernijim
tehnologijama ija difuzija ima vanu ulogu u objanjavanju gospodarskog rasta.18
Vjerojatno najvei doprinos kojeg zemlje u razvoju oekuju od multinacionalnih
kompanija je upravo u podruju tehnologije. Zemlje u razvoju proizvode ista dobra kao i
razvijene zemlje, ali sa zastarjelom tehnologijom dok se neka dobra uope ne proizvode
zbog nedostupnosti tehnolokog znanja (know how-a). ak i kada se upotrebljavaju
18
25
sline tehnologije, zemlje u razvoju to ine manje efikasno jer nemaju potrebne vjetine i
sposobnosti.
Izravne strane investicije mogu imati tri vrste tehnolokog doprinosa za zemlju
primatelja:19
1. Mogu uvesti novu tehnologiju koja se prethodno nije koristila u domaoj ekonomiji
te tako voditi proizvodnji i potronji novog proizvoda;
2. Strane investicije sa tehnolokom komponentom obino zahtijevaju uvoenje i/ili
razvoj novih vjetina potrebnih za upravljanje tehnologijom (sa prateim
eksternalijama);
3. Domae inovacije ovise o broju ideja koje su dostupne u gospodarstvu te stoga
uvoenje novih ideja poveava vrijednost tih ideja i potie domae inovacije.
Osim uinkom na tehnoloki napredak, FDI doprinose gospodarskom rastu i time to
poveavaju ukupnu koliinu kapitala u zemlji domainu. Uz to, utvreno je da izravne
strane investicije imaju vei uinak na gospodarski rast zemljama u kojima su institucije
uinkovitije u zatiti prava vlasnitva, a administracija djelotvornija. To pokazuje da je
administrativna uinkovitost jednako vana za investicije i gospodarski rast kao i politika
stabilnost zemlje.
Blomstrm, Lipsey i Zejan (1992) su utvrdili veliko znaenje izravnih stranih investicija u
ubrzavanju gospodarskog rasta zemalja u razvoju s viim dohotkom, dok se kod zemalja s
niim dohotkom nije pokazalo da strane direktne investicije imaju tako znaajan utjecaj na
gospodarski rast.20 Takoer je utvreno da strane direktne investicije uzrokuju vii
gospodarski rast, a ne obratno. Dakle, priljev FDI moe poticati gospodarski rast samo u
onim zemljama primateljima koje su prele odreeni prag razvoja, koji je potreban da bi se
nova tehnologija apsorbirala i uspjeno upotrijebila.
Borensztein, De Gregorio i Lee (1995) proveli su istraivanje koje je pokazalo da su
izravne strane investicije vaan mehanizam za prijenos znanja i tehnologije jer pridonose
19
Agosin, M. R., Dunning G, J. H., Economou, P., Ernst, D.: Internacional Investment Agreements: Key
Issues, Volume III, United Nations, New York and Geneva, 2005., str. 155.
20
26
rastu vie nego domae investicije. Takoer je utvreno da e FDI imati vei pozitivan
uinak na rast to je via razina ljudskog kapitala u nekoj zemlji koja je potrebna da se
tehnologija prihvati i da dovede do porasta produktivnosti.21
Utjecaj FDI na investicije
Empirijska istraivanja su pokazala da izravne strane investicije djeluju pozitivno na
ukupne investicije u zemlji, to znai da one potiu i domae investicije. Prema
istraivanjima za razdoblje 1979. 1989. vrijedi da 1%-tno poveanje izravnih stranih
investicija poveava ukupne domae investicije za 0,5 1,3 % (Svjetska banka, 1999).
Ipak, ne moe se jednoznano utvrditi kako e priljev izravnih stranih investicija u svakom
sluaju poveavati ukupne investicije. Kao to smo rekli, ulaskom FDI u one sektore
domaeg gospodarstva u kojima ve postoji velika koncentracija domaih poduzea, moe
doi do konkurencijske borbe koja e odgoditi ostvarivanje investicijskih projekata, pa ak
i do izlazaka pojedinih tvrtki iz tog sektora. To e smanjiti koliinu investicija u tom
sektoru, pa tako i u cijelom gospodarstvu. S druge strane, ako izravne strane investicije uu
u novi sektor, velika je mogunost da e one poveati razinu ukupnih investicija.
Efekti prelijevanja na ostatak gospodarstva (spillover)
Izravne strane investicije, osim izravnih pozitivnih efekata na poduzea primatelje, mogu
donijeti i koristi domaim poduzeima kroz transfer tehnologije u obliku efekata
prelijevanja. Efekti prelijevanja nastupaju kada strana poduzea ne mogu iskoristiti i
usmjeriti sve koristi svojih inozemnih aktivnosti zbog same prirode tih aktivnosti, koje ne
mogu sakriti i drati izvan dometa domaih i ostalih poduzea. U ovom sluaju korisit od
izravnih stranih investicija su pristupani irem krugu poduzea, te imaju karakter javnog
dobra.22 Pozitivne uinke na ostatak gospodarstva nemaju samo greenfield investicije,
nego i brownfield investicije na nain da one omoguuju reorganizaciju postojeih
kapaciteta i uvoenje novih ideja i naina poslovanja, koje takoer mogu doprinijeti rastu
21

Mari, Z.: Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih poduzea, Doktorska disertacija,
Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008., str. 42.
22
27
tehnoloke opremljenosti i gospodarskom rastu. Preuzimanjem domaih poduzea

inozemni investitori uvode nove tehnologije i radne navike poveavajui tako
proizvodnost, ne samo preuzetog poduzea, ve i drugih domaih poduzea procesom
prelijevanja.
Uinci direktnih prelijevanja pojavljuju se kada inozemne podrunice prenose svoja
napredna tehnoloka znanja na domae dobavljae, dok posredno prelijevanje nastaje kada
se, na primjer, radnici, koji su stekli nova znanja izobrazbom u inozemnoj podrunici,
zaposle u domaem poduzeu.23 Uz to, prelijevanje se odvija tako da lokalna poduzea
jednostavno preuzmu tehnologiju inozemne podrunice.
Uinci prelijevanja rezultat su poslovnih veza izmeu podrunica multinacionalnih
kompanija i domaih dobavljaa i kupaca, koji primaju nova upravljaka i tehnoloka
znanja i vjetine i tako stjeu koristi. Ulazak stranog poduzea pojaava konkurenciju na
tritu, te su domaa poduzea prisiljena koristiti postojeu tehnologiju efikasnije ili
preuzeti novu tehnologiju.
Za razliku od prethodno opisanih oblika efekata prelijevanja, koja su po svojoj prirodi
pozitivna, konkurencija moe donijeti i negativne efekte prelijevanja. Pod ovim se posebno
misli na okolnosti kad multinacionalne kompanije ni pod koju cijenu nisu spremne i ne
ele dopustiti transfer tehnologije i steenih znanja na domaa poduzea.
2.4.2. Multinacionalne kompanije kao nosioci izravnih stranih investicija

Budui da tranzicijske zemlje nemaju dovoljno kapitala potrebnog za ostvarenje i poticanje
vlastitog tehnolokog napretka, a time i gospodarskog rasta, u najveem broju sluajeva
oslonit e se na strane kompanije da im pomognu u toj misiji. Prema analizama, MNK
poduzimaju u prosjeku preko 80 posto ukupnih privatnih izdataka na istraivanje i razvoj u
svijetu.24 U ovoj injenici, zemlje u razvoju pronalaze motiv za privlaenjem
multinacionalnih kompanija kako bi investirala u njihova gospodarstva. Poduzee koje se
23
24

Mari, Z.: op.cit., str. 37.
28
odlui na izravno strano investiranje u inozemstvo na nain da osnuje vlastitu poslovnicu,

kao takvo postaje multinacionalno.
Kako bi bile sposobne konkurirati na novom tritu i izvui maksimalnu korist iz svojih
ulaganja, MNK moraju posjedovati odreene sposobnosti i karakteristike koje ih razlikuju
od poduzea koja ve posluju na tom tritu.
Multinacionalne kompanije posjeduju brojne resurse koji pomau rastu i razvitku odreene
zemlje. Neki od tih resursa su tehnologija, menadment, know-how, kvalificirana radna
snaga, meunarodne proizvodne mree, pristup tritima i poznatim brandovima. Takoer
one i pospjeuju razvitak i s tradicionalnog gledita, podiui stopu investiranja i imovinu
kapitala smjetenog u zemlji primatelju. MNK uglavnom ulaze u industrijske grane s
visokim ulaznim barijerama, gdje postoji niska razina domae konkurencije, iz ega bi se
dalo zakljuiti kako one doprinose poveanju broja poduzea na tom tritu i time potiu
na jau trinu utakmicu, eliminirajui domae monopoliste ili oligopoliste.
No, s druge strane multinacionalne kompanije mogu imati i negativan uinak na razvoj
zemlje domaina. Ulaskom velikih tvrtki sa efikasnim, velikim i trino snanim internim
tritem, mogu sputati cjelokupan razvoj nedovoljno razvijenog trita zemalja u razvoju.
Stoga, prilikom ulaska multinacionalnih kompanija, zemlja primatelj treba dobro
procijeniti kakve uinke one mogu imati na domae resurse.
Ubrzani procesi globalizacije i deregulacije mnogih djelatnosti, omoguili su MNK sve
vei izbor lokacija. Kao posljedica toga, ove kompanije postaju sve zahtjevnije pri izboru
zemlje domaina za investiranja. S toga emo se u nastavku osvrnuti na determinante
Hrvatske kao zemlje primateljice stranog kapitala.
29
3.
KRETANJE STRANIH ULAGANJA U HRVATSKOJ:

ANALIZA DOSADANJIH ULAGANJA I BARIJERE
ULAGANJIMA
3.1.
ZAKONSKI OKVIR ULAGANJA
Odnos zemalja u tranziciji prema izravnim stranim investicijama (FDI) odreen je

strategijom i politikom vlastitog ekonomskog razvoja. Strategija prema FDI je samo dio
ope ekonomske razvojne strategije koja podrazumijeva set mjera i instrumenata koji se
upotrebljavaju pri njezinu provoenju. Prema dosadanjim iskustvima razvidno je da se
zemlje u tranziciji i manje razvijene zemlje za privlaenje izravnih stranih investicija vie
odluuju za uporabu fiskalnih mjera, a visoko razvijene zemlje preferiraju financijske i
ostale mjere, to je sasvim razumljivo jer polazita razvijenih zemalja su bitno drukija od
zemalja u tranziciji za razliku od kojih razvijene zemlje raspolau suvremenom
infrastrukturom pa istu mogu pod povoljnijim uvjetima davati, a isto tako mogu i ponuditi
razne subvencije drave ulagaima.25 Nekoliko je opih faktora koji utjeu na privlaenje
izravnih stranih investicija. To su:26
-
Ekonomski faktori (veliina trita, raspoloivi resursi i radna snaga, oblici

vlasnitva, razvijenost infrastrukture i komunikacija, itd.);
Stabilnost politikog i ekonomskog sustava te kvaliteta i stabilnost zakonske

regulative zemlje primatelja;
Konvertibilnost domae valute;
Adekvatna politika prema izravnim stranim investicijama.
Izravne strane investicije za zemlju primaoca mogu imati brojne koristi ukoliko ta zemlja
ima kvalitetno osmiljen gospodarski plan na ijoj se provedbi konstantno radi, dok se
istovremeno struktura FDI poklapa sa gospodarskom strategijom. Politike i strategije
privlaenja izravnih stranih investicija zauzimaju znaajno mjesto u strategiji dugoronog
gospodarskog razvitka RH pa je tako u nedostatku vlastitog kapitala i sama upuena na
pribavljanje kapitala u razvoj gospodarstva iz stranih izvora.
25
Letni, R.: op.cit., str. 114.

Nikoli N., Fredotovi M., Peari M.: Strategy And Policy Towards FDI In The Republic Of Croatia Real
Estate Valuation And Investment, Vilnus Gediminas Technical University, Vilnus, Lithvania 1998, str.27.
26
30
Nakon poetne stagnacije stranih ulaganja uvjetovane ratnim zbivanjima i nestabilnim

politikim i gospodarskim uvjetima u prvoj polovici 90-tih godina prolog stoljea, interes
stranih ulagaa za Hrvatskom kao ciljnim tritem za irenje poslovanja poeo je rasti.
Od 01. sijenja 2007. godine na snazi je Zakon o poticanju ulaganja, a kojim je stavljen
van snage stari Zakon o poticanju ulaganja iz 2000. godine. Temeljna razlika izmeu
dosadanjeg i novog Zakona o poticanju ulaganja jest u tome to prema novome Zakonu
status nositelja poticajnih mjera nije predvien samo za novoosnovano drutvo ve i
postojee drutvo. Osim toga, poticajne mjere predviene su za poveanje broja zaposlenih
i za njihovo usavravanje na temelju poticajnog ulaganja transferom novca iz prorauna na
temelju novih radnih mjesta, a ne kao do sada, smanjenjem poreza. Predviene su i druge
poticajne mjere.27 Novi Zakon je znatno iri, sveobuhvatniji te nudi veu lepezu poticajnih
mjera za ulagae.
Poticajne mjere odnose se na projekte ulaganja u:
A. proizvodno-preraivake gospodarske aktivnosti,
B. tehnoloko razvojno inovacijske centre i
C. strateke aktivnosti poslovne podrke.
Prema novom Zakonu poticajne mjere za ulaganja u RH su:
porezne povlastice;
carinske povlastice (neplaanja carine na uvoz opreme koja ini ulaganje);
potpora za opravdane trokove otvaranja novih radnih mjesta povezanih s
ulaganjem (ovisno o stupnju nezaposlenosti u pojedinoj upaniji odobrava
bespovratna novana potpora);
potpora za opravdane trokove usavravanja povezanih s ulaganjem
(odobrava bespovratna novana potpora za usavravanje radnika na novim
radnim mjestima povezanim s ulaganjem);
poticajne mjere za osnivanje i razvoj
a) tehnolokih razvojnoinovacijskih centara,
b) stratekih aktivnosti poslovne podrke;
27
Centar za poduzetnitvo, Zagreb, < http://www.czp.hr/>
31
poticajne mjere za velike projekte ulaganja (projekti ulaganja od znaajnog

gospodarskog interesa).
Trgovaka drutva u Republici Hrvatskoj obvezna su plaati porez na dobit po godinjoj
stopi od 20 %. Meutim ulagatelji, ovisno o visini ulaganja, ostvaruju odreene porezne
povlastice. Novija istraivanja dokazuju veliku povezanost porezne politike i FDI pa se
tako moe rei da nie porezno optereenje privlai FDI.
Tablica 1. Porezne povlastice na visinu ulaganja, 2011. godine
VISINA
ULAGANJA
(u milijunima EUR)
do 1,5
1,5 - 4
48
preko 8
STOPA POREZA NA
DOBIT
TRAJANJE
POVLASTICE
MINIMALAN BROJ
ZAPOSLENIH
10%
7%
3%
0%
10 godina
10 godina
10 godina
10 godina
10
30
50
75
Izvor: <http://www.zg.hgk.hr/>
Tablica br. 1 prikazuje slijedee:
Za ulaganja od 300.000,00 EUR do 1,5 milijuna EUR, porez na dobit se plaa po stopi od
10% i to deset godina od godine poetka ulaganja, uz uvjet otvaranja najmanje 10 novih
radnih mjesta unutar razdoblja od tri godine nakon stjecanja statusa nositelja poticajnih
mjera, odnosno poetka ulaganja. Isto tako, za ulaganja preko 8 milijuna EUR, porez na
dobit se plaa po stopi od 0% za vrijeme od deset godina od godine poetak ulaganja, uz
uvjet otvaranja 75 novih radnih mjesta unutar razdoblja od 3 godine nakon stjecanja statusa
poticajnih mjera, odnosno poetka ulaganja.
to se tie poreznih povlastica, iako je fiskalna uloga poreznog sustava primarna,
njegovom se reformom uspostavlja sustav koji mora pozitivno utjecati na razvitak
gospodarstva u cjelini, tj. na razvitak poduzetnitva, sigurnosti ulaganja kapitala u
gospodarske djelatnosti, tednju, jednakost i pravednost. Poreznim sustavom izjednaen je
poloaj svih poreznih obveznika, tj. domaih i stranih fizikih ili pravnih osoba, s tim da
moraju sudjelovati u podmirenju javnih trokova sukladno sa svojim gospodarskim
mogunostima.
32
Novim se Zakonom jasno potiu greenfield ulaganja, izvozno orijentirana ulaganja, unos
nove opreme i suvremenih tehnologija, ulaganja u modernizaciju, jaanje informatike, rast
zaposlenosti i poveanje sveukupne gospodarske aktivnosti u RH. Takoer, daje se i
poseban naglasak na ulaganja u manje razvijena podruja, odnosno u podruja sa velikim
stopama nezaposlenosti.
Poticajne mjere razvrstane su u tri skupine:
1. Prva skupina odnosi se na: davanje u zakup, davanje prava gradnje, prodaje ili
davanja na koritenje nekretnina ili drugih infrastrukturnih objekata u vlasnitvu
RH, jedinica lokalne samouprave i uprave pod komercijalnim ili pogodnim
uvjetima.
2. Druga skupina mjera odnosi se na pomo pri otvaranju novih radnih mjesta. Za
otvaranje novih radnih mjesta i prekvalifikaciju zaposlenika moe se odobriti
pokrivanje trokova zapoljavanja u jednokratnom iznosu od 15000 kuna po
zaposleniku. Novani poticaj moe se koristiti samo za novo zapoljavanje uz uvjet
da se tri godine ne smanjuje broj zaposlenih.
3. Trea skupina mjera odnosi se na pomo u strunoj izobrazbi ili prekvalifikaciji.
Ako ulaga ulae u strunu izobrazbu ili prekvalifikaciju zaposlenika, moe mu se
odobriti pokrivanje naknada tih trokova do 50 %.
Kad govorimo o carinskim povlasticama, one su jedan od najpopularnijih naina poticanja
izravnih stranih investicija, pri emu treba voditi rauna o utjecaju tih mjera na proraun i
na konkurenciju drugih zemalja u regiji. Osim uobiajenog osloboenja od plaanja poreza
i carina za svu robu proizvedenu u slobodnoj zoni, a namijenjenu izvozu, korisnici
slobodne zone koji su uloili u njenu infrastrukturu iznos vei od 1.000.000 kuna (cca.
130.000 EUR), osloboeni su plaanja poreza na dobit za razdoblje od pet godina. Ostali
korisnici zone plaaju porez na dobit u iznosu od 50% zakonom propisane stope. U RH je
ukupno 17 slobodnih zona.
Strane investicije u Hrvatskoj su zatiene odredbama Ustava Republike Hrvatske, a
regulirana su Zakonom o trgovakim drutvima i Zakonom o poticanju ulaganja. Strani
investitor, pod uvjetom uzajamnosti, moe osnovati bilo koji oblik pravne osobe
predviene Zakonom o trgovakim drutvima. Dakle, pravne osobe osnovane i registrirane
33
u Hrvatskoj smatraju se domaim pravnim osobama, neovisno o tome je li u njih uloen

domai ili strani kapital, te stoga imaju pravo stjecati vlasnitvo nad nekretninama.28 Ipak,
od 01. veljae 2009. godine odredbe o uzajamnosti se ne odnose na graane ili pravna
tijela iz Europske unije.
Postoji niz drugih mjera, ali i problema koje Republika Hrvatska treba rijeiti u cilju
privlaenja veih koliina FDI. Jednu od mjera predstavlja poveanje uinkovitosti
Agencije za promicanje izvoza i ulaganja koja je osnovana 2003. godine. Glavna zadaa
Agencije bila je promidba izvoznih i investicijskih potencijala RH u svijetu, te
usmjeravanje i pomo stranim ulagaima pri ulaganju u RH. Slijedom odluke Vlade
Republike Hrvatske, 8. studenog 2010. stupio je na snagu Zakon o prestanku rada Agencije
za promicanje izvoza i ulaganja, a poslovi Agencije obavljaju se u okviru Uprave za
gospodarsku diplomaciju, izvoz i investicije Ministarstva gospodarstva, rada i
poduzetnitva Republike Hrvatske.29
Iz estih promjena zakonodavnog okvira moglo bi se zakljuiti da su u Hrvatskoj interesne
skupine jake i da imaju velik utjecaj na odluke nositelja politike. to se tie korupcije,
Hrvatska je osnovala Nacionalni program za borbu protiv korupcije s akcijskim planom za
borbu protiv korupcije (NN 34/02) te osnivanjem Ureda za suzbijanje korupcije i
organiziranog kriminala (USKOK, NN 88/01). Krajem 2003. donesen je Zakon o
sprjeavanju sukoba interesa u obnaanju javnih dunosti (NN 163/03) i s tim u vezi
osnovano Povjerenstvo za odluivanje o sukobu interesa.30
Strategija poticanja izravnih stranih ulaganja treba biti u funkciji rjeavanja dugoronih
ciljeva gospodarstva. Ulaganja u sektore, djelatnosti i regije kojima se izravno ispunjavaju
utvreni razvojni ciljevi i prioriteti potrebno je stimulirati politikom dodatnih poticaja i
pogodnosti.
28
Hrvatska gospodarska diplomacija, <www.hgd.hr>

30
Dubravi, D.: Ekonomika korupcije, Izvorni znanstveni lanak, Zagreb 2001.,
< hrcak.srce.hr/file/29272>
29
34
3.1.1. Identifikacija moguih barijera ulaganjima

Pri definiranju strategije i politike prema FDI treba voditi rauna o tome da strani ulagai
ulau u vie zemalja istodobno te su tako izloeni razliitim ekonomskim politikama pa su
u prilici birati zemlje u koje e ulagati, a to su obino one zemlje koje vode manje
restriktivnu politiku. Zemlje u okruenju tako predstavljaju na neki nain konkurenciju u
cilju privlaenja FDI.
Potrebno je istaknuti kako razvoj nekog gospodarstva nije mogue temeljiti samo na
stranim investicijama. U naruenom gospodarstvu sa zastarjelom tehnologijom nemogue
je zapoeti razvojni ciklus bez kapitala. Vano je pridonijeti aktiviranju i poveanju
domae tednje, a tako i ulaganja, jer temeljiti razvoj iskljuivo na stranim ulaganjima bio
bi pogrean put. Tranzicijske zemlje, ukljuujui i Hrvatsku, obiljeavaju niski osobni
dohoci koji onemoguuju dovoljnu tednju, a time i ulaganja, to rezultira niskom
akumulacijom i niskom stopom rasta kapitala. To se odraava na nisku proizvodnost, a to
opet ima za posljedicu niske prosjene plae (Slika 1.). Sve navedeno moemo nazvati
Zaaranim krugom Hrvatske gospodarske nerazvijenosti.31
Niska tednja investicije

Niski prosjeni
osobni dohoci
Nizak nivo
akumulacije
kapitala
Niska proizvodnost
Izvor: Buljan R., Marketinki koncept Hrvatske obnove, Zbornik radova, Fakultet ekonomije i turizma, Pula,
1996, str. 210.
Slika 1. Zaarani krug Hrvatske gospodarske nerazvijenosti
31
Buljan R., Marketinki koncept Hrvatske obnove, Zbornik radova, Fakultet ekonomije i turizma, Pula,
1996, str. 210.
35
Prema Izvjeu o globalnoj konkurentnost32 za 2011. godinu, najveu barijeru stranim

investitorima prilikom otvaranja posla u Hrvatskoj predstavlja teak pristup financiranju.
Druge problematine faktore prema postotku smo prikazali na Slici 2.
14
12
10
8
13,2
10,1
9,5
8,4
7,4
7,1
5,7
6
4
3,9
3,9
2
1,8
1,1
2
0
Izvor: Konstrukcija autora prema podacima: <http://www3.weforum.org>
Slika 2. Najproblematiniji faktori prilikom otvaranja posla u Hrvatskoj za 2011. (u %)

Takoer, postoje i druge brojne prepreke ulaganju poput: politike nestabilnosti, korupcije,
neuinkovite dravne birokracije, inflacije, poreznih propisa, neadekvatne opskrbe
infrastrukturom i dr.. Uz neefikasan administrativni sustav, jedan od najizraenijih
problema koji ograniava i usporava razvoj poduzetnikog sektora u Hrvatskoj, kao i
dolazak stranih investitora je i visoka korumpiranost hrvatskih institucija i administracije.
32
Izvjee o globalnoj konkurentnosti, <http://www3.weforum.org>
36
to se tie korupcije u javnoj upravi, Svjetska banka (2000;2004) je na temelju istraivanja

provedenih krajem 1999. i 2002. ocijenila da Hrvatska nema toliko visok stupanj
administrativne korupcije u usporedbi s ostalim tranzicijskom zemljama, ali je izrazito
visok na razini politikog odluivanja i pravosua.
Ipak, najzahtjevniji dio procesa ulaganja u Hrvatskoj predstavlja postupak nabave
zemljita, njegova registracija i izgradnja novog prostora. Tu su uoeni brojni problemi
poput povrata imovine, pekuliranja sa zemljitem, nepotrebnih i dugotrajnih birokratskih
procedura, diskriminatorne primjene propisa, problema sa utvrivanjem vlasnitva nad
zemljitem i imovinom, problema korupcije i mita prilikom izdavanja graevinskih i
lokacijskih dozvola, te prilikom prikljuivanja na komunalne usluge.
Procedura za dobivanje ulaznih viza i radnih dozvola takoer je nepotrebno komplicirana i
teka, te kod ulagaa ostavljaju lo prvi utisak o zemlji. Meutim, prema izvjetaju Doing
Business 2011 Svjetske banke33 strani investitor treba u Hrvatskoj proi u prosjeku 6
procedura kako bi osnovao tvrtku za to je u prosjeku potrebno 7 dana, uz troak od 8,6%
BDP-a po stanovniku. Po tome je Hrvatska rangirana kao 56. drava svijeta to je rezultat
koji je zadovoljavajui uzimajui kao injenicu njen napredak za 44 mjesta, u odnosu na
prolu 2010. godinu, kada je bila 100. drava svijeta po istom kriteriju.
Pomaci su napravljeni i na smanjenju prepreka stranim ulaganjima te je Vlada RH 2005.
godine uspostavila servis HITRO.HR (www.hitro.hr), kojim je skraeno vremensko
razdoblje potrebno za otvaranje novog poduzea.34
Jedan veliki problem koji pritie Hrvatsku, a odraava se na atraktivnost Hrvatske stranim
ulagaima je veliki inozemni dug koji je doao na razinu iznad 80% BDP-a, koja se obino
smatra gornjom alarmnom granicom, a iznosi ukupno 29.221 mil. EUR (na kraju 2009.
godine), te iznosi 93,3 % BDP-a. Iako je tijekom 2010. inozemni dug tek blago porastao u
odnosu na 2009. godinu, njegov iznos je dosegnuo gotovo 100% BDP-a (99,7%), a tijekom
iduih godina oekujemo daljni porast.
33
34
Svjetska Banka, Doing Business 2011., <http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia>

37
3.1.2. Investicijska klima u Hrvatskoj

Investicijska klima u Hrvatskoj je izrazito nepovoljna. Hrvatska je u drugom tromjeseju
2010. zabiljeila pad gospodarskih aktivnosti esto tromjeseje za redom. Ulaganja u
Hrvatsku u padu su zbog nedostatka plana industrijskog razvoja, previsokih trokova rada,
velikih administrativnih barijera te drugih prepreka u usporedbi sa susjednim zemljama,
kao i zbog krhkog gospodarskog oporavka. Potrebno je osigurati makroekonomsku
stabilnost, transparentnost monetarne i fiskalne politike, jednak status domaih i stranih
investitora, uvoz opreme bez carine, jeftiniju radnu snagu, efikasan pravni sustav, porezne
olakice pri investiranju itd.35
Kako bi ocijenili lakou poslovanja u dravi, koristili smo se indikatorima Svjetske banke,
a prikazani su u projektu Doing Business od strane istoimene. Predmet istraivanja je
regulativa koja utjee na ulaganja i poslovanja u zemlji. Njime se rangiraju zemlje po
propisima koji reguliraju deset poslovnih faza: pokretanje poduzea, dobivanje
graevinskih dozvola, zapoljavanje radnika, uknjibu vlasnitva, dobivanje kredita, zatitu
ulagaa, plaanje poreza, trgovanje preko granice, prisilnu provedbu ugovora i zatvaranje
poduzea.36 Na temelju rezultata istraivanja drave se rangiraju prema lakoi poslovanja.
U Tablici 2. su predstavljeni rezultati izvjetaja Doing Business za 2010. i 2011. godinu.
Prema tome, vidljivo je da se, meu promatranim zemljama svijeta, Hrvatska nalazi na 84.
mjestu te je u odnosu na prologodinji izvjetaj po lakoi poslovanja (meu 181
gospodarstvom svijeta) napredovala za 5 mjesta (sa 89. na 84. mjesto). Najvei napredak
ostvarila je u kategoriji osnivanja poduzea, skoivi za 44 mjesta, s 100. na 56. mjesto.
Znaajniji napredak zabiljeen je i prema kriteriju dobivanje graevinskih dozvola, i to za
13 mjesta, sa 145. na 132. mjesto. U ostalim kategorijama biljei neznatan pad u odnosu na
godinu ranije. Tako Hrvatska je najvie nazadovala u kategoriji zatvaranja poduzea,
biljeei pad za 6 mjesta, sa 83. na 89. mjesto.
35
Struktura i dinamika investicija, Inozemne investicije u RH,

<http://web.efzg.hr/dok/MGR/tboras/Struktura%20i%20dinamika%20investicija,%20FDI.pdf>
36
Svjetska banka, Donig Business 2011., < http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia>
38
Tablica 2. Usporedni prikaz rezultata Doing Business 2010. i Doing Business 2011. za
Hrvatsku
Faze poslovnog
Procesa
Rang u izvjetaju
Doing Business
2011
Rang u izvjetaju
Promjena ranga u
Doing Business 2010 odnosu na prethodni izvjetaj
Osnivanje poduzea
Dobivanje graevinske dozvole
Registracija vlasnitva
Dobivanje kredita
Zatita ulagaa
Plaanje poreza
Prekogranino
Trgovanje
Primjena ugovora
Zatvranje poduzea
56
132
110
65
132
42
98
100
145
107
61
131
40
96
+44
+13
-3
-4
-1
-2
-2
47
89
46
83
-1
-6
Ukupna ocjena
84
89
+5
lakoe poslovanja
Izvor: Izrada autora prema podacima: <http://www.doingbusiness.org/data/exploreeconomies/croatia>
U tenji da se privuku FDI, Hrvatska se trudi stvoriti preduvjete za povoljnu investicijsku
klimu to u prvom redu podrazumijeva sigurnost uloenog kapitala, a to je stranim
investitorima najvanije. U smislu stvaranja tih preduvjeta, RH je pristupila izradi
liberalnije pravne regulative za privlaenje stranih investicija. Politika za ostvarenje visoke
stope rasta se odrava u zakonodavnom i regulatornom okruenju koje ureuje
investicijsko okruenje u Hrvatskoj.
Republika Hrvatska je postala korisnik EU projekta Razvoj investicijskog okruenja37, a
rije je o jednom od najvrijednijih ugovora o uslugama financiranih od strane EU. Stupio
je na snagu 01. veljae 2010. godine, a sama vrijednost mu iznosi 2,5 milijuna eura, od
ega Europska unija financira 75 posto, a Republika Hrvatska 25 posto. Provedba projekta
je zapoela 01. veljae 2010. i trajat e do rujna 2011. godine. Projekt prua smjernice za
strateki razvoj te obuku 20 hrvatskih upanija i osoblja zaduenog za promicanje ulaganja
u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetnitva (MINGORP), kako bi im se pomoglo da
se na odgovarajui nain pripreme za daljnje proaktivno privlaenje izravnih stranih
investicija u Hrvatsku.
37
Razvoj investicijskog okruja Hrvatska, <http://www.icpr3.org/hr/>
39
Svih 12 upanija koje su sudjelovale u prethodnim fazama programa primile su certifikat

za uspjeno zavren rad na projektu i imaju mogunost koritenja znaka Croatian Investor
Friendly region CIFR. Pored upanija, certificirano je i oko 100 osoba koje su
sudjelovale u programu. Certifikacijom su razvijeni standardi najboljih praksi za
usklaivanje informacija, dostupnost imovine te pruanja podrke potencijalnim
ulagaima. Program certifikacije regija za ulaganja (ICPR) e u slijedeoj fazi obuhvatiti
preostalih 8 upanija te dodatno unaprijediti znanja i vjetine prethodno certificiranih 12
upanija.
Hrvatska dosad nije postigla znaajnije rezultate kada je rije o privlaenju izravnih stranih
investicija poput susjednih srednjoeuropskih zemalja. Cilj ovog projekta je promovirati
Hrvatsku kao atraktivnu lokaciju za FDI. Kako bi se taj cilj ostvario, potrebno je u javnom
sektoru na regionalnim i lokalnim razinama stvoriti uvjete za privlaenje i zadravanje
ulaganja radi poticanja poslovnog i investicijskog okruenja. Pored navedenog, potrebno je
promovirati upanijske lokacije kao odgovarajua mjesta za greenfield investicije i druge
poslovne aktivnosti. Uspjenost privlaenja inozemnih ulaganja ovisi i o spremnosti
upanija da stvore i ponude potencijalnim ulagaima atraktivne i konkurentne uvjete koji
udovoljavaju njihovim potrebama.
Potencijali Hrvatske koji se nude kako stranim, tako i domaim investitorima, mogue je
grupirati u nekoliko skupina:38
38
Prirodni resursi,
Geografski poloaj,
Educirana radna snaga,
Najrazvijenija tranzicijska zemlja u okruenju,
Kvalitetna telekomunikacijska infrastruktura,
Razvijene financijske usluge,
Poticaji koje drava osigurava investitorima,
Pozitivna poslovna klima,
Skori ulazak Hrvatske u Europsku Uniju,
Poslovni navigator, <www.business-navigator.biz>
40
Nacionalni tretman stranih ulagaa, odnos izjednaenosti domaih i stranih

ulagaa, uz ispunjenje uvjeta reciprociteta,
Ustavna jamstva da ulagaka prava ne mogu biti, naknadno, ukinuta ili

umanjena,
Slobodna repatrijacija profita nakon ispunjenja obveza, kao i slobodna

repatrijacija kapitala pri povlaenju ulaganja, zajamena su Ustavom Republike
Hrvatske,
Nedovoljno profilirano trite poslovnih usluga prua velike mogunosti

ulagaima u ovo podruje, uz kvalitetne povrate na ulaganja.
Jedan od najvanijih pokazatelja stabilnosti i mogunosti za profitabilnim poslovanjem jest

rejting rizika zemlje (sovereign risk). On opisuje mogunost zemlje da servisira svoje
dugove, odnosno pokazuje razinu sigurnosti ulaganja i rangira gospodarsko okruje
pojedine zemlje.
U Tablici 3. donosimo prikaz rejtinga rizika zemalja u razvoju na podruju Srednje i
Jugoistone Europe. Prema svjetski poznatim investicijskim kompanijama Moody's,
Standard & Poors i Fitch IBCA, najzdravije gospodarsko okruenje u 2003. godini imala je
Slovenija, koja je imala ocjenu A+, to je karakterizira kao zemlju sa relativno malim
rizikom za ulaganja. Bolji status od Hrvatske imale su jo Cipar, eka, Estonija,
Maarska, Poljska i Latvija, a jednaku investicijsku klimu kao Hrvatska ostvarile su
Slovaka i Litva. Ocjena BBB-/Baa1, kakvu je imala Hrvatska, pokazuje da je ona zemlja
umjerenog rizika za ulagae. Na temelju ovih ocjena vidljivo je da Hrvatska zaostaje za
izravnim konkurentima, te da e morati ubrzati reforme, prvenstveno javne uprave i
pravosua, a potom i mirovinskog i zdravstvenog sustava, te smanjiti javni dug i
nezaposlenost.
41
Tablica 3. Kreditni rejting zemalja Srednje, Jugoistone i Istone Europe

MOODY'S
S&P
FITCH IBCA
Bugarska
B1
BB-
BB-
Cipar
A2 (Negative)
NR
eka
Baa1
A-
BBB+
Estonija
Baa1
A-
A-
Hrvatska
Baa3 (Negative) BBB-
BBB-
Latvija
Baa2
BBB (Positive)
BBB
Litva
Ba1
BBB-
BBB-
Maarska
A3
A-
A-
Moldavija
Caa1
NR
CC
Poljska
Baa1
BBB+
BBB+
BB-
B
B+
Rumunjska B2 (Negative)
Rusija
Ba3
B+
Slovaka
Baa3
BBB- (Positive) BB
Slovenija
A2
A+
A+
Turska
B1
B-
Ukrajina
Caa1 (Negative)
NR
B-
Izvor: Bilas, V., Franc, S.: Uloga inozemnih izravnih ulaganja i naini poticanja, Serija lanaka u
nastajanju, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, br.06-13, 2006.,
<http://web.efzg.hr/RePEc/pdf/Clanak%2006-13.pdf>., str. 9.
Investicijski kreditni rejting Republike Hrvatske u 2011. godini je nepromijenjen. Fitch

Ratings potvrdio je investicijski kreditni rejting Republike Hrvatske BBB- koji predstavlja
ocjenu dugoronog zaduivanja u stranoj valuti i podrazumijeva adekvatnu sposobnost
ispunjavanja svojih financijskih obveza. Takoer, potvrena je ocjena kratkoronog
zaduivanja u stranoj valuti F3 kao i ocjena dugoronog zaduivanja u domaoj valuti.39
39
<http://www.poslovni.hr>
42
Prema Indeksu globalne konkurentnosti40, Hrvatska je u 2010.-2011. godini zauzela 77.

mjesto meu 139 drava svijeta. Sam indeks obuhvaa ocjenu 12 komponenti okruenja
drave, odnosno 12 stupova ekonomske konkurentnosti.41
12 stupova ekonomske konkurentnosti:
Na ljestvici globalnog indeksa konkurentnosti
1. institucije
(Global Competitivness Index) Hrvatska je u
2. infrastruktura
godinu dana zabiljeila pad na ljestvici
3. makroekonomska stabilnost
konkurentnosti od realno 11 pozicije te se u
4. zdravstvo i osnovno obrazovanje
2009.-2010. nalazi na 72. mjestu, za razliku od
5. vie obrazovanje i izobrazba
2008.-2009.
6. efikasnost trita roba
konkurentnosti iznosila 61. Rezultati izvjea
7. efikasnost trita rada
za 2009.-2010. pokazuju da je Hrvatska
8. sofisticiranost finacijskog trita
zabiljeila najloiji rezultat u posljednjih osam
9. tehnoloka spremnost
godina i po prvi je svrstalo u drugu polovicu
10. veliina trita
ljestvice, meu zemlje poput Bugarske i
11. poslovna sofisticiranost
Ukrajine od kojih je do sada biljeila bolje
12. inovacije.
rezultate. Ocjena konkurentnosti Hrvatske
kada
je
ukupna
ocjena
pogorana je s 4.22 na 4.03, odnosno za

znatnih 4,5 posto. Od 12 stupova konkurentnosti najvei pad zabiljeen je u efikasnosti
trita.
Od 2002. godine, kada je prvi put ukljuena u mjerenje, do danas, konkurentnost Hrvatske
oscilira: u razdoblju od 2005.-2007. biljei napredak, a od 2008. kada se nalazila na 57.
mjestu, do danas kontinuirano pada. Nove lanice EU imaju razliite trendove: eka,
Slovenija i Slovaka biljee znatan pad, dok Poljska i Maarska u zadnje dvije godine
biljee znatan oporavak. Rumunjska i Bugarska po prvi puta u zadnjih 6 godina su bolje
rangirane od Hrvatske.42
40
Izvjee o globalnoj konkurentnosti, <http://www3.weforum.org>

Vickov, D.: Hrvatska kao lokacija za direktna strana ulaganja: Barijere ulaganjima i mjere za njihovo
uklanjanje, Magistarski rad, Split, 2009., str. 76.
42
Nacionalno vijee za konkurentnost, <http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?sec=78>
41
43
Na temelju iznesenog moemo rei kako se hipoteza (H5 - U usporedbi s odabranim

tranzicijskim zemljama, Hrvatska jo nije iskoristila svoj potencijal za priljev izravnih
stranih investicija.) pokazala ispravnom. Uzrok neuspjeha moda se moe pronai u
cjelokupnom ekonomskom sustavu kojega ne definira adekvatna strategija razvoja kao ni
postojanje ciljeva te makroekonomska politika koja bi ih implementirala. Prema podacima
HNB-a (Hrvatske narodne banke), u Hrvatskoj dominiraju vlasnika ulaganja (59 posto u
razdoblju 1993.-2010.), zatim slijede ostala ulaganja s 22,44% u promatranom razdoblju i
zadrane zarade sa 18,70% udjela. Razliita istraivanja pokazuju da se u Hrvatskoj
najvie ulae posredstvom privatizacije. Ako se uzmu u obzir i preuzimanja prije
privatiziranih poduzea, tada raunica pokazuje da se na njih odnosi vie od 70%
primljenih ulaganja, da otprilike 20% odlazi na greenfield ulaganja, a ostatak na joint
venture poduzea, tj. naknadna preuzimanja novoosnovanih poduzea i dokapitalizaciju
preuzetih poduzea (kudar, 2005:54). Do trenutka kad se u Hrvatskoj ne stvore takvi
politiki, ekonomski i drugi uvjeti, dotle se ne moe oekivati vei i bri razvoj. Moe se
pretpostaviti kako iz toga razloga ni visina niti uinci stranih investicija nisu dostigli
eljenu razinu.
Nakon to se strategijom utvrde pravila ulaska stranih investitora, treba se odrediti na koji
nain i u koje projekte e se ulagati. Kada govorimo o strategiji privlaenja FDI, Hrvatska
se treba okrenuti greenfield izvozno orijentiranim ulaganjima, jer takva ulaganja djeluju u
cilju
podizanja
gospodarske
aktivnosti,
poboljanja
trgovinske
bilance,
novog
upoljavanja, pribavljanja novih tehnologija i upravljakih tehnika, lakeg pristupa novim

tritima, edukacije radnika itd.
Ukljuivanjem u meunarodne integracijske procese otvaraju se mogunosti breg i
stabilnijeg razvitka te uloga izravnih stranih investicija u ostvarenju tog razvitka moe biti
neprocjenjiva. Tako, pridruivanje Hrvatske euroatlanskim integracijama, a naroito
Europskoj Uniji, te NATO savezu, sigurno e biti dodatni poticaj stranim ulagaima za
ulaganje u RH. Osim toga, za poveanje uinkovitosti privlaenja stranih ulaganja u RH,
vrlo je vano pitanje unutarregionalne suradnje sa zemljama JI Europe.
44
3.2.
ANALIZA PRILJEVA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA U RH
Republika Hrvatska, kao i sve tranzicijske zemlje, suoene s manjkom domae tednje u
odnosu na rastue investicijske potrebe i openito potranju, zapoela je s privlaenjem
inozemnog kapitala. Prva zabiljeena izravna inozemna ulaganja u bilanci plaanja
Hrvatske datiraju u 1993. godinu. Ipak, iako Hrvatska u privlaenju stranih investicija ne
stoji loe u usporedbi s naprednijim tranzicijskim zemljama, izostala su, kao to je ve
reeno, najkvalitetnija greenfield ulaganja.
Pomou Tablice 4. usporedit emo kolike su bile izravne investicije u Hrvatsku u odnosu
na tokove u suprotnom smjeru tj. u odnosu na investicije iz Hrvatske u inozemstvo. Ukupni
neto tokovi meunarodnih ulaganja dobiveni su na nain da se od Hrvatskih ulaganja u
inozemstvo (sredstva) oduzmu izravna ulaganja u Hrvatsku (obveze). Vidljivo je kako su
izravna ulaganja u Hrvatsku (25.505,9 milijuna EUR) vea za 20.505,6 milijuna eura od
Hrvatskih ulaganja u inozemstvo (5.000,3 milijuna EUR), sa stanjem na kraju treeg
tromjeseja 2010. godine.
Iz Slike 3. moemo vidjeti kako su izravne strane investicije u RH u razdoblju od 2000. do
2010. imale svoje padove i uspone. U razdoblju 1996.1999. FDI priljevi u Hrvatsku
poveana su gotovo tri i pol puta. To su bile godine u kojima je privatizirano vie banaka,
u kojima su privatizirane telekomunikacije i glavnina se ulaganja odnosila na te dvije
djelatnosti. No, to su bile i godine u kojima je stopa poreza na dobit u Hrvatskoj iznosila
25% u 1996., a 35% u preostale tri promatrane godine. Te visoke stope poreza na dobit
nisu bile prepreka stranim ulagaima. Osim malih oscilacija u razdoblju od 2000.-2004., u
kojem je priljev izravnih stranih investicija biljeio blagi pad, FDI u Hrvatskoj su
uglavnom bile u porastu, te su svoj vrhunac dostigle u zadnjoj 2008. godini gdje su iznosile
4.209,00 mil.eura. U 2009. se usporio njihov neto priljev zahvaljujui globalnoj
ekonomskoj krizi i iznosio je 2.128,6 milijuna eura to predstavlja smanjenje izravnih
stranih investicijaa u RH za 55,7% u odnosu na 2008. U okolnostima globalne ekonomske
krize te averzije ulagatelja prema rizinijim tritima, vrijednost FDI u Hrvatsku je
zamjetno nia tijekom posljednje dvije godine. Tijekom 2010. godine, na ovoj osnovi je u
45
Hrvatsku ukupno priteklo samo 439,9 milijuna eura, to je 79% manje nego prethodne
godine te ak 90% manje nego 2008. godine.43
Tablica 4. Stanje meunarodnih ulaganja izravna ulaganja u Hrvatskoj

(u milijunima eura)
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
3.tr.10.
Izravna ulaganja, neto
-4.186,7
-5.182,0
-7.550,8
10.602,2
18.948,7
28.031,2
18.920,3
20.973,5
20.505,6
1. Izravna ulaganja u
inozemstvo
1.1. Vlasnika ulaganja i
zadrana dobit
1.1.1. Sredstva
1.606,8
1.626,6
1.563,4
1.729,8
1.833,3
2.580,3
3.750,4
4.513,2
5.000,3
1.569,1
1.587,0
1.502,2
1.610,5
1.725,2
2.479,3
3.560,6
4.423,6
4.729,5
1.569,1
1.587,0
1.502,2
1.610,5
1.725,2
2.479,3
3.560,6
4.423,6
4.729,5
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
1.2. Ostala ulaganja
37,7
39,7
61,2
119,3
108,2
101,0
189,7
89,6
270,8
1.2.1. Sredstva
49,9
63,4
89,6
138,0
144,8
175,4
220,2
213,4
270,8
1.2.2. Obveze
12,2
23,7
28,4
18,7
36,6
74,4
30,5
123,8
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
5.793,6
6.808,6
9.114,2
12.332,0
20.782,0
30.611,5
22.670,7
25.486,7
25.505,9
4.400,6
4.972,7
7.116,4
9.920,2
17.961,2
26.777,2
16.889,6
18.222,5
18.386,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
4.400,6
4.972,7
7.116,4
9.920,2
17.961,2
26.777,2
16.889,6
18.222,5
18.386,0
2.2. Ostala ulaganja
1.393,0
1.835,9
1.997,8
2.411,8
2.820,7
3.834,3
5.781,1
7.264,2
7.119,9
2.2.1. Sredstva
0,3
1,8
19,9
20,1
21,1
24,2
24,3
52,9
79,9
2.2.2. Obveze
1.393,3
1.837,7
2.017,7
2.431,9
2.841,8
3.858,5
5.805,4
7.317,1
7.199,8
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
0,0
1.1.2. Obveze
1.3 Financijski derivati

(neto)
2. Izravna ulaganja u
Hrvatsku
2.1. Vlasnika ulaganja i
zadrana dobit
2.1.1. Sredstva
2.1.2. Obveze
2.3. Financijski derivati

(neto)
Izvor: <http://www.hnb.hr>
43
Gospodarska kretanja, Zagreb, 2011., <http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/20918.pdf>
46
4500,0
4.209,0
4000,0
3.679,0
3500,0
2.768,3
3000,0
2500,0
2.128,6
1.762,4
2000,0
1.467,9
1.467,5
1.362,90
1.140,6
842,8
1500,0
1000,0
500,0
1.137,9
949,6
394,0 476,6
439,9
84,0
0,0
Izvor: Konstrukcija autora prema podacima: <http://www.hnb.hr>
Slika 3. FDI priljevi u RH u razdoblju od 1995. do 2010. (u mil. EUR)
9,0
8,5
8,0
7,0
6,0
5,0
4,0
3,0
2,0
1,0
0,0
6,3
8,9
7,0
5,7
4,9
3,8
2,1 2,3
4,9
4,0
4,1
4,7
2,9
0,5
Slika 4. Udio FDI u BDP-u (%) u razdoblju od 1995. do 2009.

47
Kao to moemo vidjeti na Slici 4., izravne strane investicije gotovo su prepolovljenje u
apsolutnim iznosima i, kao udio u BDP-u, pale s 8,9 % u 2008. na 4,7 % u 2009.
16,6
Ostale djelatnosti
2,5
Hoteli i restorani
Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda
3,1
Vaenje nafte i zemnoga plina; uslune djelatnosti
3,4
Trgovina na malo; popravak predmeta za kuanstvo
4,7
Pota i telekomunikacije
5
5,5
Poslovanje nekretninama
Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva
6,6
Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
6,9
10,9
Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini

Financijsko posredovanje, osim osiguravajuih i
34,7
10
15
20
25
30
35

Slika 5. Izravne strane investicije u RH po sektorima u razdoblju od 1993. do III. kvartala
2010. (u %)
U razdoblju od 1993.-2002. 1/3 ukupnih stranih ulaganja odlazila je u sekundarni sektor
najveim dijelom u kemijsku industriju, zatim industriju nemetalnih proizvoda i
proizvodnju hrane, pia i duhana. Struktura FDI po djelatnostima do 2010. godine dosta se
promijenila tako da se veina nalazi u tercijarnom sektoru (Sl. 5). Najvedi udio sainjava
financijsko posredovanje osim osiguravajuih i mirovinskih fondova (34,7%), trgovina na
veliko i posredovanje u trgovini (10,9%), proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda
(6,9%), proizvodnja koksa, naftnih derivata i nuklearnog goriva (6,6%), pota i
telekomunikacije (5%), ulaganje u nekretnine (5,5%), trgovina na malo (4,7%), vaenje
nafte i zemnog plina (3,4%), hoteli i restorani (2,5%), proizvodnja hrane i pida (3%), te
ostale djelatnosti (16,6%).
48
Ostale zemlje
SLOVAKA
POLJSKA
DANSKA
Meunarodne financijske institucije
VICARSKA
VELIKA BRITANIJA
BELGIJA
NIZOZEMSKI ANTILI
SLOVENIJA
ITALIJA
LUKSEMBURG
FRANCUSKA
MAARSKA
NJEMAKA
NIZOZEMSKA
AUSTRIJA
0,0
75,8
31,2
38,4
172,2
269,7
413,3
430,4
442,2
878,8
1.117,5
1.159,8
1.342,4
1.435,3
2.402,2
2.871,4
4.512,0
6.472,6
1.000,0 2.000,0 3.000,0 4.000,0 5.000,0 6.000,0 7.000,0

Slika 6. Izravne strane investicije u RH po zemljama porijekla u razdoblju od 2000. do III.
kvartala 2010. (u mil. EUR)
Kada govorimo o FDI priljevima po zemljama porijekla (Slika 6.), uzimajui u obzir
razdoblje od 2000. do III. kvartala 2010. godine, Austrija je lider po razini ulaganja u RH,
a ta ulaganja su iznosila 6.472,6 milijuna EURA. Naime, uzimajui u obzir samo 2009
godinu, Nizozemska je preuzela vodeu poziciju po vrijednosti ulaganja sa iznosom od
879,6 mil. EUR dok je Austrija uloila 420,8 mil. EUR ija su ulaganja primarno vezana
uz vlasnike odnose u bankarskom sektoru. Tako velika ulaganja od strane Nizozemske
moemo opravdati ijenicom kako je nizozemska tvtka Barr Laboratories Europe B.V.
preuzela Plivu.
Prema Slici 7. moemo ocjeniti poziciju Hrvatske meu nekim tranzicijskim zemljama kad
su u pitanju FDI po glavi stanovnika. Po ovome kriteriju, a meu 11 odabranih
tranzicijskih zemalja, RH se istie kao zemlja s relativno visokim iznosom izravnih stranih
investicija. Podatak da su FDI po stanovniku (kumulativ 1993. - 2009.) iznosila 5.418,6
EUR i stavila Hrvatsku na 4 mjesto iza eke, Maarske i Estonije, to i potvruje.
49
10.000,0
9.460,4
9.000,0
8.000,0
6.693,3
7.000,0
6.000,0
5.044,5
5.000,0
4.000,0
3.000,0
2.371,8
2.888,4 3.024,7
5.642,5
5.418,6
4.656,0
3.488,9 3.630,4
2.000,0
1.000,0
0,0
Slika 7. FDI po stanovniku u nekim tranzicijskim zemljama u razdoblju od 2000.- 2009.

(u EUR)
50
3.3.
ANALIZA
KRETANJA
IZRAVNIH
STRANIH
INVESTICIJA
UTJECAJ NA ODABRANE EKONOMSKE VARIJABLE

Izravnim stranim investicijama otvaraju se nova radna mjesta, no to je jo znaajnije za
dugoroan rast domaeg gospodarstva je prenoenje znanja koje ovakve investicije
omoguuju. Vanost poticanja stranih investicija nepobitna je jer hrvatsko gospodarstvo
nema dovoljno domae tednje koja bi osigurala dovoljnu koliinu novca za financiranje
potrebnih investicija za ostvarenje znaajnog gospodarskog rasta, drava mora koristiti
stranu tednju. Najbolji oblik strane tednje kojom se prenosi tehnologija i znanje koji
doprinosi promjeni financijske strukture su FDI.44
Pomou eksponencijalnog trenda, prikazali smo kretanje FDI u Republici Hrvatskoj u
razdoblju od 1995. do 2010..
Tablica 5. Eksponencijalni trend
R
R2
0,795
0,632
F-test
(p-vrijednost)
24,078
(<0,001)
Konstanta 0
(p-vrijednost)
163,952
(0,03)
1 - ln (vrijeme)
(p-vrijednost)
0,983
(<0,001)
Izvor: Ocjena autora prema podacima: <http://www.hnb.hr>

Slika 8. Kretanje FDI u Hrvatskoj (u mil. EUR)
44
Cvijanovi, V., Strane investicije u zemljama NATO-a, Ekonomski fakultet., Zagreb, 2007., str. 2.
51
Koeficijent determinancije (R Square) je R2=0,632, a pokazuje da je protumaenost

ocijenjenog modela zadovoljavajua i iznosi 63,2%. Takoer, na temelju p-vrijednosti Ftesta i parametara zakljuujemo da je ocijenjeni trend model statistiki znaajan (Tablica
5.). Slika 8. pokazuje pozitivan trend kretanja odnosno dugoronu tendenciju rasta izravnih
stranih investicija u navedenom razdoblju u Hrvatskoj.
Na temelju injenice kako je makroekonomska stabilnost vrlo vana komponenta ukupnog
rizika neke zemlje, izvrili smo istraivanje utjecaja FDI na kretanje odreenih
makroekonomskih varijabli.
Hipoteza 2. kae sljedee: Izravne investicije su pozitivno korelirane sa rastom BDP-a,
izvozom, zaposlenosti i investicijama u RH. Kako bismo dokazali navedenu hipotezu,
koristili smo se regresijskom analizom kako bi pronali vezu izmeu neovisne ili
regresorske varijable (u ovom sluaju to su izravne strane investicije odnosno FDI) i
ovisnih ili regresand varijabli (redom ukljuujui BDP, izvoz, investicije i prosjean broj
zaposlenih).
Tablica 6. Osnovni podaci o ocijenjenom modelu s BDP-om kao zavisnom varijablom
R
R2
F-test
p-vrijednost
0,687
0,485
13,202
0,003

U Tablici 6. izraunate su vrijednosti koeficijenta korelacije R=0,687, koji pokazuje
pozitivnu i znaajnu vezu izmeu varijabli BDP (u mil. EUR) i FDI (mil EUR) u
Hrvatskoj. Koeficijent determinancije (R Square) je R2=0,485, to znai da je ocijenjenim
regresijskim modelom protumaeno 48,5% sume kvadrata ukupnih odstupanja zavisne
varijable od njene aritmetike sredine.
F- test ANOVA pokazuje znaajnost ocijenjenog modela kao cjeline. Kao to vidimo,
vrijednost F-testa od 13,202 (vea od tabline vrijednosti) uz signifikantnost od 0,003
(manja od 5%) pokazuje da je ocijenjeni model statistiki znaajan.
52
Tablica 7. Ocijenjeni regresijski model gdje BDP (u mil. EUR) ovisi o FDI(u mil. EUR)
Koeficijentia
Model
Nestandardizirani
Standardizirani
koeficijenti
Koeficijenti
(Konstanta)
FDI u mil.
Std. Greka
21660,686
3269,302
6,266
1,724
Sig.
95,0% Nivo pouzdanosti za

B
Beta
,697
Donja
Gornja
granica
granica
6,625
<0,001
14648,729
28672,642
3,633
,003
2,567
9,964
EUR
a. Zavisna varijabla: BDP u mil. EUR

U Tablici 7. prikazane su vrijednosti ocijenjenih parametara, njihove standardne greke,
empirijski t-omjeri i procjene parametara uz nivo pouzdanosti od 95%.
Ocijenjeni parametri su statistiki znaajni. To potvruje zakljuak o pozitivnom i
znaajnom utjecaju FDI u Republici Hrvatskoj na BDP.
Na temelju standardiziranog koeficijenta zakljuuje se da porast FDI od 1 standardne
devijacije uvjetuje porast BDP-a od 0,697 standardnih devijacija.
Tablica 8. Osnovni podaci o ocijenjenom modelu s izvozom kao zavisnom varijablom

R
R2
F-test
p-vrijednost
0,731
0,534
16,029
0,001
Tablica 8. donosi izraunate vrijednosti koeficijenta korelacije R=0,731, koji pokazuje

pozitivnu i visoku povezanost izmeu varijabli izvoz (u mil. $) i FDI (mil EUR) u
Hrvatskoj. Koeficijent determinancije (R Square) je R2=0,534, to znai da je ocijenjenim
regresijskim modelom protumaeno 53,4% sume kvadrata ukupnih odstupanja zavisne
varijable od njene aritmetike sredine.
53
Tablica 9. Ocijenjeni regresijski model gdje izvoz (u mil. $) ovisi o FDI (u mil. EUR)
Koeficijentia
Model
Nestandardizirani
Standardizirani
koeficijenti
koeficijenti
(Konstanta)
FDI u mil.
Std. Greka
4102,822
1021,875
2,158
,539
Sig.

B
Beta
,731
Donja
Gornja
granica
granica
4,015
,001
1911,117
6294,526
4,004
,001
1,002
3,314
EUR
a. Zavisna varijabla: Izvoz u mil. $
Takoer, prema Tablici 9. vidimo da su ocijenjeni parametri statistiki znaajni to

potvruje zakljuak o pozitivnom i znaajnom utjecaju izravnih stranih investicija u RH na
kretanje izvoza.
Na temelju standardiziranog koeficijenta zakljuuje se da porast FDI od 1 standardne
devijacije uvjetuje porast izvoza od 0,731 standardnih devijacija.
Tablica 10. Osnovni podaci o ocijenjenom modelu s investicijama kao zavisnom

varijablom
R
R2
F-test
0,866
0,749
41,810
p-vrijednost
<0,001
Koeficijenta korelacije R=0,866 pokazuje pozitivnu i visoku povezanost izmeu varijabli

investicije (u mil. HRK) i FDI (mil EUR) u Hrvatskoj. Koeficijent determinancije (R
Square) je R2=0,749, to znai da je ocijenjenim regresijskim modelom protumaeno
74,9% sume kvadrata ukupnih odstupanja zavisne varijable od njene aritmetike sredine
(Tablica 10.).
54
Tablica 11. Ocijenjeni regresijski model gdje investicije (u mil. HRK) ovisi o FDI (u mil.
EUR)
Koeficijentia
Model
Nestandardizirani
Standardizirani
koeficijenti
koeficijenti
(Konstanta)
FDI u mil.
Std. Greka
21266,484
4783,242
16,314
2,523
Sig.

B
Beta
,866
Donja
Gornja
Granica
granica
4,446
,001
11007,451
31525,517
6,466
,000
10,903
21,725
EUR
a. Zavisna varijabla: Investicije u dug imovinu (u mil. HRK)
Nadalje, prema Tablici 11. vidimo da su ocijenjeni parametri statistiki znaajni to

potvruje zakljuak o pozitivnom i znaajnom utjecaju izravnih stranih investicija u RH na
investicije u dugotrajnu imovinu.
Standardizirani koeficijent pokazuje da porast FDI od 1 standardne devijacije uvjetuje
porast investicija u dugotrajnu imovinu od 0,866 standardnih devijacija.
Tablica 12. Osnovni podaci o ocijenjenom modelu s prosjenim brojem zaposlenih kao
zavisnom varijablom
R
R2
F-test
p-vrijednost
0,792
0,628
21,925
<0,001

Koeficijent korelacije R=0,792 pokazuje pozitivnu i visoku povezanost izmeu varijabli
prosjean broj zaposlenih (godinji prosjek) i FDI (mil EUR) u Hrvatskoj. Koeficijent
determinancije (R Square) je R2=0,628, to znai da je ocijenjenim regresijskim modelom
protumaeno 62,8% sume kvadrata ukupnih odstupanja zavisne varijable od njene
aritmetike sredine (Tablica 12.).
55
Tablica 13. Ocijenjeni regresijski model gdje prosjean broj zaposlenih ovisi o FDI(u mil.
EUR)
Koeficijentia
Model
Nestandardizirani
Standardizirani
koeficijenti
koeficijenti
(Konstanta)
FDI u mil.
Std.Greka
1334263,315
19987,376
48,176
10,289
Sig.
Beta
,792
95,0% Nivo pouzdanosti za B
Donja
Gornja
granica
granica
66,755
,000
1291083,215
1377443,415
4,682
,000
25,949
70,404
EUR
a. Zavisna varijabla: Broj zaposlenih (godinji prosjek)
Na temelju Tablice 13. zakljuujemo da su ocijenjeni parametri statistiki znaajni to

potvruje hipotezu o pozitivnom i znaajnom utjecaju izravnih stranih investicija u RH na
broj zaposlenih (godinji prosjek).
Standardizirani koeficijent pokazuje da porast FDI od 1 standardne devijacije uvjetuje
porast broja zaposlenih od 0,792 standardnih devijacija.
Na temelju provedene regresijske analize moemo potvrditi drugu postavljenu hiptezu i
rei kako su izravne strane investicije pozitivno korelirane sa svim odabranim ekonomskim
varijablama i to sa rastom BDP-a, izvozom, zaposlenosti i investicijama u RH.
Na temelju potvrene hipoteze moemo zakljuiti kako izravne strane investicije
predstavljaju vanu ulogu u razvoju hrvatskog gospodarstva. Od takvih ulaganja najvie
koristi proizlazi iz greenfield investicija koje ostave i najvie novoga kapitala u zemlji.
Mogui uinci na gospodarstvo su vrlo iroki, od razvoja cijele regije, stvaranja novih
radnih mjesta, prijenosa novih tehnologija i poticanja domaih ulaganja. Takoer,
potencijal za trgovinu i izvoz domaih proizvoda i usluga raste kako zemlja gradi svoj
ugled poeljne lokacije za FDI, to ima direktne pozitivne posljedice za mala i srednja
poduzea.
56
Hrvatska je, nakon razdoblja iznimnih politikih nestabilnosti prouzrokovanih ratom,

danas politiki stabilna zemlja sa ureenim demokratskim sustavom. Osim toga, postignut
je prilino visok stupanj makroekonomske stabilnosti kojeg karakterizira niska inflacija,
stabilan teaj, umjeren fiskalni deficit te relativno niski javni dug.45
Na alost za Hrvatsku je injenica da u dosadanjim inozemnim ulaganjima, greenfield
investicije imaju mali udio, a isto tako FDI su dosad uglavnom bile usmjerene u usluni
sektor. To nam govori kako je potrebna aktivnija politika njihova privlaenja, posebice
greenfield ulaganja izvozne orijentacije.
45
kreb, M., Struka, T.: Kako istinski pokrenuti Hrvatsku? Od shopping liste k prioritetima, uz smanjenje
renti, Zagrebaka kola ekonomije i menadmenta, Zagreb, 2007., str. 12.
57
4.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U ODABRANIM

TRANZICIJSKIM ZEMLJAMA I USPOREDBA S RH
U ovom poglavlju emo prikazati kretanje izravnih stranih investicija po odabranim

tranzicijskim zemljama, te ukljuujui odreene varijable, napraviti klasifikaciju i
rangiranje istoimenih zemalja. Rangiranje e se temeljiti na FDI, valutnom teaju, indeksu
percepcije korupcije te stopi poreza na dobit.
4.1.
KOKURENTNOST RH KAO LOKACIJE ZA IZRAVNE STRANE

INVESTICIJE
Kako bi ocijenili konkurentnost Republike Hrvatske te njenu privlanost stranim

investitorima, uzeli smo u analizu pitanje korupcije i stabilnost valutnog teaja.
Emipirijska istraivanja o ovisnosti gospodarskog rasta i drugih gospodarskih veliina o
korupciji oteana su zbog toga to ne postoje objektivna mjerila za korupciju. Koriste se
stoga gotovo iskljuivo subjektivne procjene o proirenosti korupcije pa smo se tako za
ispitivanje njene zastupljenosti u Hrvatskoj posluili indeksom percepcije korupcije.
Indeks percepcije korupcije (IPK)46 je sloeni indeks zasnovan na istraivanjima, a mjeri
stupanj precepcije korupcije u javnom sektoru i meu dunosnicima u 178 zemalja svijeta.
Dodjeljuje ga Transparency International (TI) odnosno globalna, neprofitna i politiki
nestranaka organizacija ije je djelovanje usmjereno na suzbijanje korupcije kao i njenih
posljedica. Rezultati istraivanja prilagoeni su skali od 0 do 10, pri emu ocjena 0
predstavlja potpunu korupciju, a 10 da nema korupcije.
Ciljevi ovog istraivanja su sljedei:
poticanje usporednog prepoznavanja stupnja korupcije u javnom sektoru,
podizanje svijesti javnosti o problemu korupcije i poticanje na promjene,
prikazivanje miljenja strunjaka i poslovnih ljudi koji donose odluke o poslovnim

ulaganjima i trgovini,
poticanje znanstvenih istraivanja i komplementarnih analiza uzroka i posljedica

korupcije na meunarodnoj i nacionalnoj razini.
46
Indeks percepcije korupcije, <http://www.transparency.org>
58
Na Slici 9. je prikazano kretanje indeksa percepcije korupcije (IPK) u Hrvatskoj po

godinama i to u razdoblju od 1999. do 2010. godine.
4,5
4,3
4,1
3,9
3,7
3,5
3,3
3,1
2,9
2,7
2,5
4,4
4,1
3,9
3,7
3,8
4,1
4,1
3,7
3,5
3,4
3,4
2,9
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
Izvor: Konstrukcija autora prema podacima: <http://www.transparency.org>

Slika 9. IPK Hrvatske kroz godine
Vidimo da je IPK bio najnii 1999., a najvii 2008. godine. Hrvatska se 1999. godine meu
tranzicijskim srednjoeuropskim zemljama nalazila na najloijem poloaju. Loiji imid, s
obzirom na korumpiranost, imale su zemlje poput Azerbejdana, Ukrajine, Rusije,
Moldavije, i druge.47 Nakon 1999. godine dogodile su se promjene koje su pruale
stabilizaciju razvoja, meutim Hrvatska nije poboljala rejting zbog dubine ekonomskih
potekoa. Zadnjih godina to kretanje se stabiliziralo i zadralo oko znamenke 4. Na
temelju iznesenoga, moemo zakljuiti kako je korupcija veoma ozbiljan problem u
Hrvatskoj.
Kako bismo ispitali istinitost hipoteze (postavljena etvrta hipoteza kae: Aktualna
politika situacija i vaea zakonska regulativa odbacuju potencijalne strane investitore iz
zemlje. Jedna od najznaajnijih barijera priljevu stranim investicijama u Hrvatskoj je njen
rejting po pitanju korupcije) te ispitali ovisnost promatranih varijabli, izraunat je
koeficijent korelacije izmeu FDI u RH i IPK. Rezultati su prikazani u Tablici 14..
47
59
Tablica 14. Koeficijent korelacije izmeu FDI (u mil. EUR) i IPK U RH

Korelacije
FDI
FDI
Pearson
Correlation
IPK
1
Sig. (2-tailed)
N
IPK
,406
,191
12
12
Pearson
Correlation
,406
Sig. (2-tailed)
,191
12
12
Izvor: Ocjena autora prema podacima:<http://www.transparency.org>;

<http://www.hnb.hr>
5,0
4,5
4,0
3,5
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,5
0,0
0,0
500,0 1000,0 1500,0 2000,0 2500,0 3000,0 3500,0 4000,0 4500,0
Napomena: Vrijeme obuhvaa period od 1999. do 2010. godine; na ordinati je IPK; na apscisi je
FDI (u mil. EUR)
Izvor: Konstrukcija autora prema podacima: <http://www.transparency.org>;

<http://www.hnb.hr>
Slika 10. Dijagram rasipanja FDI i IPK u Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju
60
U Tablici 14. moemo vidjeti vrijednost koeficijenta korelacije od 0,406 to bi ukazivalo

na pozitivnu povezanost izmeu FDI i IPK, ali prema p-vrijednosti donosimo zakljuak
kako izraunati koeficijent nije statistiki znaajan. Slika 10. prikazuje vezu izmeu FDI i
indeksa percepcije korupcije.
Zakljuujemo kako prema izraunatom koeficijentu korelacije nismo uspjeli dokazati
utjecaj indeksa percepcije korupcije na priljev od izravnih stranih investicija. Zaslugu tome
moemo pripisati nainu mjerenja korupcije koji se temelji vie na subjektivnim
procjenama pa je stoga veoma teko istraiti direktan utjecaj izmeu promatranih varijabli.
Ipak, neka istraivanja pokazuju da i kad je zbroj poticaja i restrikcija pozitivan, korupcija
bitno smanjuje strana ulaganja. Pri tome je najvei utjecaj korupcije na izravna ulaganja, a
znatno manji na portfolio ulaganja i zajmove.48
Sljedei odlomci nose znaenje valutnog teaja za hrvatsko gospodarstvo kao i nain
njegova provoenja. Nakon opisanoga, prikazat emo i kretanje indeksa efektivnog
nominalnog teaja kune u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2010..
Teaj je vrlo vana varijabla ekonomske politike, jer direktno utjee na rentabilnost izvoza,
odnosno na cijene uvoza, samim time na konkurentnost gospodarstva. Nacionalna valuta
kuna (HRK) je potpuno konvertibilna. U Hrvatskoj se provodi reim fluktuirajueg teaja.
Teaj nacionalne valute nije fiksiran prema nekoj stranoj valuti ili koarici valuta, ve se
slobodno formira na deviznom tritu. On fluktuira ovisno o ponudi i potranji deviza na
deviznom tritu, no Hrvatska narodna banka (HNB) povremenim ukljuivanjem u rad tog
trita sprjeava prevelike teajne oscilacije i nastoji odrati teaj relativno stabilnim.49
Kako bismo ukazali na stabilnosti kune koristit emo indeks nominalnoga efektivnog
teaja kune kao agregatnog pokazatelja prosjene vrijednosti domae valute prema koarici
stranih valuta. Da bi se mogla ustanoviti openita aprecijacija ili deprecijacija kune treba se
koristiti teajem koji istovremeno uzima u obzir teajeve nekoliko valuta. Tako se dobiva
48
Baun, M.: Kvaliteta javnog upravljanja i ekonomski rast - Hrvatska u kontekstu pridruivanja Europskoj
Uniji, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2005.,
<http://bib.irb.hr/datoteka/204249.EBaun_-_magisterij.pdf>
49
Svjetska trgovinska organizacija, <http://www.wto.org/>
61
indeks efektivne promjene vrijednosti kune odnosno efektivni teaj kune. Poveanje
indeksa nominalnoga efektivnog teaja kune u odreenom razdoblju pokazatelj je
deprecijacije teaja kune prema koarici valuta i obratno. Indeks realnoga efektivnog teaja
ponderirani je geometrijski prosjek indeksa bilateralnih teajeva kune korigiranih
odgovarajuim indeksima relativnih cijena ili trokova.50
106,00
104,00
103,93
102,00
100,00
100,25
100,18
100,03
98,63
98,00
99,05
98,12
98,50
98,42
98,89
97,23
96,00
94,00
92,00
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Slika 11. Indeks nominalnog efektivnog teaja kune od prosinca 2000. do prosinca 2010.
Prema Slici 11. vidimo kako je do 2005. indeks nominalnog efektivnog teaja kune
oscilirao da bi nakon te godine ostvarivao rast sve do kraja 2010. to nam govori kako je
kuna sve vie slabila u odnosu na stranu koaricu valuta nakon 2005. godine. Takoer,
zadrana je visoka stabilnost teaja prema Euru. Vrijednost Eura je tako varirala izmeu
7,62 i 7,29 kuna u navedenom razdoblju.
Kako bismo proveli ispitivanje hipoteze (Hipoteza 1 glasi Stabilnost valutnog teaja u
pozitivnoj je vezi sa priljevom od izravnih stranih investicija odnosno aprecijacija domae
valute negativno je kolerirana sa priljevom FDI) izraunali smo koeficijent korelacije
koji e nam ukazati na povezanosti izmeu FDI i indeksa nominalnog efektivnog teaja.
50
Hrvatska narodna banka, <http://www.hnb.hr>
62
Tablica 15. Koeficijenti korelacije izmeu FDI i Indeksa nominalnog efektivnog teaja
kune u Hrvatskoj
Korelacije
FDI
FDI
Pearson Correlation
Indeks
1
Sig. (2-tailed)
N
Indeks Pearson Correlation
Sig. (2-tailed)
N
-,374
,256
11
11
-,374
,256
11
11
Koeficijent korelacije R=-0,374 pokazuje negativnu povezanost izmeu varijabli indeks

nominalnog efektivnog teaja kune i priljeva od FDI (u mil. EUR) u Hrvatskoj (Tablica
15.), ali izraunati koeficijenti nisu statistiki znaajni pa ne moemo donijeti ikakav
zakljuak o povezanosti izmeu promatranih varijabli. Na temelju iznesenoga moemo
zakljuiti kako postavljena hipoteza nije potvrena.
63
4.2.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U SLOVENIJI
Po pitanju FDI Slovenija je zanimljiv sluaj, budui da je ostvarila impresivne stope

ekonomskog rasta, a da nije privukla velike iznose izravnih stranih investicija. Postoji
dakle, mali udio izravnih stranih investicija u BDP-u, ali imaju veliki udio izvoza.
Slovenija je primjer zemlje, koja je nakon izlaza iz komunistikog sustava, uspjela u vrlo
kratkom roku pokrenuti akumulirani kapital.
Pomou logaritamskog trenda je prikazano kretanje FDI u Sloveniji u razdoblju od 1995.
do 2010. (Tablica 16. i Slika 12.).
Tablica 16. Logaritamski trend
2
0,358
0,128
F-test
(p-vrijednost)
2,055
(0,174)
Konstanta 0
(p-vrijednost)
21,636
(0,951)
1 - ln (vrijeme)
(p-vrijednost)
239,562
(0,174)
Napomena: Vrijeme obuhvaa period od 1995. do 2010. godine

Slika 12. Kretanje FDI u Sloveniji (u mil. EUR)
64
Prema Tablici 16. vidimo da je koeficijent determinancije (R Square)
R2=0,128, a
pokazuje protumaenost ocijenjenog trend modela od 12,8%. Takoer, na temelju pvrijednosti F-testa i parametara zakljuujemo kako ocijenjeni trend model nije statistiki
znaajan. Na temelju Slike 12. moe se zakljuiti da se kretanje FDI u Sloveniji ne moe
protumaiti odgovarajuim trendom.
Sada emo prikazati kretanje indeksa percepcije korupcije (Slika 13.) kao i kretanje stope
poreza na dobit (Tablica 17.) po godinama u Sloveniji, kako bismo ispitali povezanost
izmeu navedenih varijabli i priljeva od izravnih stranih investicija (Slika 14.).
Izraunavanjem koeficijenta korelacije nastojimo utvrditi jakost veze izmeu promatranih
pojava.
Na Slici 13. je prikazano kretanje indeksa percepcije korupcije u Sloveniji kroz godine.
8,0
7,0
6,0
5,0
6,0
5,5
6,0
5,9
6,0
6,1
6,4
6,6
6,7
6,6
6,4
5,2
4,0
3,0
2,0
1,0
0,0
1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Slika 13. IPK Slovenije kroz godine

Vrlo se esto unutar dravne administracije mogu nai korumpirani slubenici, na koje
mogu naletjeti i inozemni investitori. Svaka takva pojava umanjuje anse za realiziranje
investicija, budui da se takve situacije trokovno opisuju kao izvanredne i inozemni
investitori ih uglavnom nisu spremni platiti. Prema istraivanjima, Hrvatska i Slovenija
meu tranzicijskim zemljama imaju najniu razinu korupcije u administraciji. Ipak, u
odnosu na odabrane tranzicijske zemlje, Slovenija ima najbolji IPK koji se uglavnom vrti
iznad znamenke 6, sa stanjem od 6,4 u 2010. godini to moemo vidjeti na Slici 13.
65
Tablica 17. Stopa poreza na dobit u Sloveniji u razdoblju od 2000. do 2010. godine
Godine
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Porez na dobit
(%)
25
25
25
25
25
25
25
23
22
21
20
Izvor: Ocjena autora prema podacima: <hrcak.srce.hr/file/28149>

Tablica 17. oznaava kretanje stope poreza na dobit u Sloveniji od 2000. do 2010. i
upuuje na negativan trend kretanja. Dakle, sa vremenom stopa poreza na dobit je u
opadanju te sa 25% u 2000. godini, spustila se na razinu od 20% u 2010.
2.000,0
1.721,7
1.500,0
1.329,5
1.106,4
1.000,0
665,2
500,0
294,9
117,4 138,2
194,3
99,2 149,1
628,0
472,5 513,3
412,4
270,5
0,0
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
-500,0
-418,6
-1.000,0
Izvor: Konstrukcija autora prema podacima: <www.hnb.hr>

Slika 14. FDI priljevi u Sloveniji u razdoblju od 1995. do 2010. godine (u mil. EUR)
66
Na Slici 14. moemo vidjeti kako Slovenija jedino u 2002. godini uspjela privui znaajne
iznose izravnih stranih investicija (1.721,7 mil. EUR), dok je u 2009. ostvarila negativni
priljev od 418,6 mil. EUR. Negativni iznos FDI nam kae da se vie investira u druge
zemlje nego to se prima stranih investicija u vlastitu. Zanimljivo je kako je Slovenija
ostvarila najvei priljev izravnih stranih investicija jo kada je imala viu stopu poreza na
dobit od 25%.
Tablica 18. Koeficijenti korelacije izmeu FDI, IPK i poreza na dobit u Sloveniji
Korelacije
ipk porez na dobit fdi
ipk
Pearson Correlation
-,654* ,195
Sig. (2-tailed)
N
,029 ,567
11
11
1 ,094
,029
,783
porez na dobit Pearson Correlation -,654

Sig. (2-tailed)
N
fdi
11
11
11
11
Pearson Correlation ,195
,094
Sig. (2-tailed)
,567
,783
11
11
11
*. Korelacija je signifikantna na razini 0,05 (2-tailed).

Izvor: Ocjena autora prema podacima: <http://www.transparency.org>;
<hrcak.srce.hr/file/28149>;
<www.hnb.hr>
Prema Tablici 18. moe se zakljuiti kako izmeu indeksa percepcije korupcije i poreza na
dobit postoji negativna i znaajna korelacija. Koeficijenti korelacije izmeu FDI u
Sloveniji i IPK te poreza na dobit nisu statistiki znaajni.
67
4.3.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U MAARSKOJ
Maarska je zemlja koja prima znaajan iznos stranih investicija to potvruje injenica
kako za razliku od Slovenije koja vie investira u druge zemlje nego to prima FDI,
Maarska ulae u druge zemlje oko 50 posto primljenih investicija.51 Maarska je veoma
uspeno prebrodila proces tranzicije i izvrila transformaciju centralno-planskog u trini
nain privrede. U posljednjih 15 godina zabiljeila je znaajne rezultate na podruju
liberalizacije ekonomskih aktivnosti i ubrzanja privrednog rasta i razvoja. Zahvaljujui
veoma povoljnom zakonskom okviru, nudi niz pogodnosti stranim investitorima.
Tablica 19. Kubini trend
F-test
Konstanta 0
1(t)
2(t2)
(p-vrijednost) (p-vrijednost) (p-vrijednost) (p-vrijednost
3,512
5070,917
-1350,480
229,277
0,684 0,468
(0,049)
(0,004)
(0,080)
(0,033)
R
R2
3(t3)
(p-vrijednost
-10,006
(0,019)

Slika 15. Kretanje FDI u Maarskoj (u mil. EUR)

51
<http://www.eukonomist.com>
68
Tablica 19. i Slika 15. prikazuju kretanje FDI u Maarskoj u razdoblju od 1995. do 2010.,
a koje je prikazano kubinim trendom.
modela 46,8%. Na temelju p-vrijednosti F-testa i parametara zakljuujemo kako je
ocijenjeni trend model statistiki znaajan. Slika 15. pokazuje isprva negativan pa
pozitivan trend kretanja da bi na kraju promatranog razdoblja ostvarivalo dugoronu
tendenciju pada.
Kako bi doveli u vezu FDI sa indeksom percepcije korupcije te stopom poreza na dobit,
kao i na primjeru Slovenije, izraunat emo koeficijent korelacije. Prije toga, prikazano je
kretanje IPK, stope poreza na dobit i priljeva od FDI po godinama.
5,4
5,3
5,2
5,1
5,0
4,9
4,8
4,7
4,6
4,5
4,4
5,3
5,2
5,3
5,2
5,2
5,1
5,0
5,1
5,0
4,9
4,8
4,8
4,7
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Slika 16. IPK Maarske kroz godine
Za razliku od veine ostalih zemalja, u Maarskoj se indeks percepcije korupcije znaajno
mijenjao tijekom vremena i nije se zadrao u odreenim okvirima. 2001. i 2007. godine
ostvaren je najbolji rezultat od 5,3. Meutim, nakon 2007. indeks ostvaruje blagi pad da bi
se na kraju 2010. godine zadrao na znamenki od 4,7 to ukazuje na znaajnu korupciju
(Slika 16.).
69
Tablica 20. Stopa poreza na dobit u Maarskoj u razdoblju od 2000. do 2010. godine
Godine
Porez na dobit
(%)
19,6
19,6
19,6
19,6
17,7
16,0
16,0
16,0
16,0
18,0
19,0
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.

Tablica 20. prikazuje zakonske stope porez na dobit u Maarskoj od 2000. do 2010.
godine. Moemo konstatirati kako je ovo specifian sluaj u odnosu na druge odabrane
tranzicijske zemlje jer se stopa poreza kree najprije u silaznom smjeru, da bi u 2010. opet
porasla na 19 posto.
7.000,0
6.172,1
6.000,0
5.609,0
4.752,4
5.000,0
4.390,7
4.000,0 3.695,6
3.000,0
3.681,0
2.988,1 3.106,42.998,4
3.633,3
3.956,4
3.185,1
2.625,0
1.887,5
2.000,0
1.505,0
1.202,00
1.000,0
0,0
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Slika 17. FDI priljevi u Maarskoj u razdoblju od 1995. do 2010. godine (u mil. EUR)
70
Maarska je primjer zemlje koja je zabiljeila snaan ekonomski rast uz pomo inozemnih
investicija. Tako na Slici 17. moemo vidjeti kako je priljev FDI znaajan ali se isto tako
osjetio utjecaj globalne ekonomske krize kao to je primjer i u drugim odabranim
zemljama. Dakle, ostvaren je pad FDI sa 4.752,40 mil. EUR u 2008. na 1.505,0 mil. EUR
u 2009. godini. Od 2005. do 2008. Maarska je imala najniu propisanu stopu poreza na
dobit od 16 % kada je ostvarivala i najvee priljeve od FDI u promatranom razdoblju
izuzev 2007. kada je taj iznos neznatno nii.
Tablica 21. Koeficijenti korelacije izmeu FDI, IPK i poreza na dobit u Maarskoj
Korelacije
fdi porez na dobit ipk
fdi
Pearson Correlation
Sig. (2-tailed)
N
,027 ,136
11
porez na dobit Pearson Correlation -,661*

Sig. (2-tailed)
N
ipk
-,661* ,479
11
11
1 -,312
,027
,350
11
11
11
-,312
Sig. (2-tailed)
N
,136
,350
11
11
11
*. Korelacija je signifikantna na razini 0.05 (2-tailed).

<www.hnb.hr>
Prema Tablici 21. moe se vidjeti kako koeficijenti korelacije FDI i IPK nisu statistiki
znaajni. Meutim, drugaiju sliku pokazuje odnos FDI i stope poreza na dobit. Naime,
koeficijent korelacije r=-0,661 pokazuje srednje jaku negativnu korelaciju. Njegova pvrijednost je manja od 5% pa je kao takav statistiki znaajan. Zakljuujemo kako u
Maarskoj postoji povezanost stope poreza na dobit i priljeva od FDI tj. rast stope poreza
na dobit utjee na pad priljeva od izravnih stranih investicija.
71
4.4.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U EKOJ
Prema istraivanju drutva ERNST & YOUNG, eka je sedma drava na svijetu s obzirom
na investicije. Meu glavne prednosti spadaju kvalificirana radna snaga koja je jeftina u
usporedbi sa zapadnom Europom. Takoer, eka je lanica EU, ima stabilnu ekonomiju,
adekvatnu infrastrukturu i izuzetan strateki poloaj. Sve su to znaajni elementi koji je
ine veoma pogodnom lokacijom za investiranje i privlaenje razliitih oblika FDI.
Eksponencijalnim trendom ispitali smo kretanje izravnih stranih investicija u razdoblju od
1995. do 2010..
Tablica 22. Eksponencijalni trend
R
R2
0,536
0,287
F-test
(p-vrijednost)
5,642
(0,032)
Konstanta 0
(p-vrijednost)
1543,364
(0,026)
1 - ln (vrijeme)
(p-vrijednost)
0,464
(0,032)

Slika 18. Kretanje FDI u ekoj (u mil. EUR)

72
Koeficijent determinancije (R Square) je R2=0,287, a pokazuje da je
protumaenost
modela 28,7% (Tablica 22.). Na temelju p-vrijednosti F-testa i parametara zakljuujemo

kako je ocijenjeni trend model ipak statistiki znaajan. Slika 18. pokazuje pozitivan trend
kretanja odnosno FDI u ekoj pokazuje dugoronu tendenciju rasta.
IPK U ekoj nije se previe mijenjo tokom godina to moemo vidjeti na Slici 19.
6
5
4
4,8
4,6
4,3
3,9
3,7
3,9
4,2
4,3
4,8
5,2
5,2
4,9
4,6
3
2
1
0
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Slika 19. IPK u ekoj kroz godine
Vidimo kako indeks percepcije korupcije ne varira previe uzimajui u obzir razdoblje od
1998. do 2010. godine. Najvea korupcija prema istraivanjima bila je 2002. godine kada
je indeks iznosio 3,7 na ljestvici od 1 do 10. Podsjetimo kako vei iznos indeksa opisuje
zemlju kao manje korumpiranu u odnosu na sluaj kad je taj iznos manji. Najvei IPK
ostvaren je pak u 2007. i 2008., dok se u 2010. smanjio na 4,6.
Od 2000. do 2010. stopa poreza na dobit znaajno je varirala ali je kako vidimo iz Tablice
23., imala negativan trend. U 2010. iznosi 19 %.
73
Tablica 23. Stopa poreza na dobit u ekoj u razdoblju od 2000. do 2010. godine
Godine
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Porez na dobit
(%)
31
31
31
31
28
26
24
24
21
20
19
10.000,0
9.373,5
9.012,4
9.000,0
7.634,3
8.000,0
7.000,0
6.296,0
5.932,8
5.403,5
6.000,0
4.893,0
5.000,0
4.007,2
4.000,0
4.354,9
4.415,4
3.317,3
3.000,0
2.000,0
1.981,9
1.862,7
1.964,5
1.140,31.152,2
1.000,0
0,0
1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Slika 20. FDI priljevi u ekoj u razdoblju od 1995. do 2010. godine (u mil. EUR)
Rezultati o priljevu izravnih stranih investicija ostvareni u ekoj prikazani su na Slici 20.
U 2010. godini ostvaren je ak vei priljev nego u 2008. ime je eka jedina zemlja kojoj
je to polo za rukom meu odabranima. Iako je u 2009. zabiljeen pad sa 4.415,4 na
74
1.964,5 mil. EUR, u 2010. je ostvareno zavidnih 4.893,0 mil. EUR priljeva od izravnih
stranih investicija. Rekordna godina u promatranom razdoblju to se tie priljeva od FDI,
bila je 2005., a zatim je slijedi 2002.. Te godine je i neto via stopa poreza na dobit za
razliku od sljedeih (2002. stopa iznosi 31% dok se 2005. smanjuje na 26%). Na kraju
2010. propisana stopa poreza na dobit u ekoj je najnia i iznosi 19 %.
Tablica 24. Koeficijenti korelacije izmeu FDI, IPK i poreza na dobit u ekoj
Korelacije
fdi
fdi
Pearson Correlation
1 -,194
,243
,568
,471
11
11
11
Pearson Correlation -,194
-,818**
Sig. (2-tailed)
N
ipk
ipk porez na dobit
Sig. (2-tailed)
N
,568
11
11
porez na dobit Pearson Correlation ,243 -,818**
Sig. (2-tailed)
N
11
,002
,471
,002
11
11
11
**. Korelacija je signifikantna na razini 0.01 l(2-tailed).

<www.hnb.hr>
Prema Tablici 24. vidimo kako postoji negativna i znaajna korelacija izmeu indeksa
percepcije korupcije i stope poreza na dobit. Koeficijenti korelacije izmeu FDI u ekoj i
IPK te poreza na dobit nisu statistiki znaajni pa na temelju provedene analize na moemo
donijeti ikakav zakljuak o povezanosti FDI i navedenih varijabli.
75
4.5.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U SLOVAKOJ
Zahvaljujui pozitivnim rezultatima koje je ostvarila u procesu tranzicije, Slovaka je

sinonim za najbreg europskog reformatora. Formuliranjem odgovarajueg zakonskog
okvira privukla je znaajne iznose izravnih stranih investicija i na najbolji mogui nain ih
iskoristila u transformaciji svoje privrede i ubrzanju ekonomskog rasta i razvoja. Kljuni
elementi koji ovu zemlju ine privlanom za strane investitore su, izmeu ostalih,
eliminiranje administrativnih barijera, poveanje fleksibilnosti trita radne snage, vrlo
povoljna porezna politika i prijateljski nastrojeno poslovno okruenje.
Kubinim trendom je prikazano kretanje FDI u Slovakoj u razdoblju od 1995. do 2010.
to moemo i vidjeti na Slici 21. i u Tablici 25..
Tablica 25. Kubini trend
F-test
Konstanta 0
1(t)
2(t2)
(p-vrijednost) (p-vrijednost) (p-vrijednost) (p-vrijednost)
7,545
52,221
-100,534
92,690
0,808 0,654
(0,004)
(0,964)
(0,860)
(0,242)
R
R2
3(t3)
(p-vrijednost)
-5,445
(0,087)

Slika 21. Kretanje FDI u Slovakoj (u mil. EUR)

76

modela 65,4%. Na temelju p-vrijednosti F-testa vidimo kako je ocijenjeni model u cjelini
statistiki znaajan. Slika 21. isprva pokazuje pozitivan, a zatim negativan trend kretanja
FDI u Slovakoj u promatranom razdoblju.
Kretanje indeksa percepcije korupcije u Slovakoj pokazuje ujednaenost tijekom
odabranog razdoblja (Slika 22.).
6
5
4
3,9
3,7
3,5
3,7
3,7
3,7
4,0
4,3
4,7
4,9
5,0
4,5
4,3
3
2
1
0
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Slika 22. IPK u Slovakoj kroz godine

Vidimo kako se tijekom godina indeks percepcije korupcije nije znaajno mjenjao. Od
2008. kada je ostvaren najvei iznos od 5, zapoeo je negativan trend. Tako 2010. biljei
IPK od 4,3 to ukazuje da je korupcija u Slovakoj jo uvijek znaajan problem.
Tokom razdoblja od 2000. do 2010. godine, stopa poreza na dobit mjenjala se dva puta.
Prvi puta, smanjena je 2002. sa 29% na 25 %. Nedugo nakon toga, 2003. godine
zabiljeeno je zadnje smanjenje na 19 % i kao tako, zadralo se sve do 2010. (Tablica
26.).
77
Tablica 26. Stopa poreza na dobit u Slovakoj u razdoblju od 2000. do 2010. godine
Godine
2000.
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
Porez na dobit
(%)
29
29
25
25
19
19
19
19
19
19
19
5000,0
4397,0
4500,0
4000,0
3732,7
3500,0
3000,0
2441,0
2500,0
2089,0
2000,0
1768,0
1914,0
2382,2 2322,6
1952,0
1500,0
1000,0
500,0
628,9
209,0 304,8 204,6
402,0
398,0
0,0
-500,0
-35,8
Slika 23. FDI priljevi u Slovakoj u razdoblju od 1995. do 2010. godine (u mil. EUR)
FDI priljevi u Slovakoj su relativno ujednaeni od 2000. do 2008. godine sa iznimkom
2002. i 2006. kada su dostignute rekordne razine. Zanimljivo je istaknuti kako se ba 2008.
78
godine ostvario najvei priljev od FDI. Ipak, 2009. godine zabiljeila je odljev izravnih
stranih investicija od 35,8 mil. EUR dok je njihov priljev 2010. pozitivan i iznosi 398,0
mil. EUR.
Tablica 27. Koeficijenti korelacije izmeu FDI, IPK i poreza na dobit u Slovakoj
Korelacije
fdi
fdi
Pearson Correlation
1 -,089
,159
,796
,640
11
11
11
Pearson Correlation -,089
-,822**
Sig. (2-tailed)
N
ipk
ipk porez na dobit
Sig. (2-tailed)
N
,796
,002
11
11
porez na dobit Pearson Correlation ,159 -,822**
Sig. (2-tailed)
N
11
,640
,002
11
11
11
**. Korelacija je signifikantna na razini 0.01 level (2-tailed).

<www.hnb.hr>
Prema Tablici 27. vidimo kako koeficijenti korelacije izmeu izravnih stranih investicija u
Slovakoj i indeksa percepcije korupcije te stope poreza na dobit nisu statistiki znaajni.
Izmeu poreza na dobit i IPK postoji negativna i znaajna povezanost ali to nam u svrhu
ove analize nije bitno jer promatramo iskljuivo povezanost FDI sa porezom na dobit i
IPK.
4.6.
IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U BiH
BiH kao zemlja sa visokom razinom politike nestabilnosti i rizika, bez jedinstvenog
ekonomskog prostora, sa razorenom i nedovoljno izgraenom infrastrukturom, ne
posjeduje vlastite izvore financiranja za dugoroniji razvoj, te je kao takva primorana na
privlaenje FDI. Ratna zbivanja na ovim prostorima bila su glavni uzrok izuzetno slabog
79
priljeva izravnih stranih investicija u 90.-tim god. Nakon rata, uinjeni su znaajni koraci
za poboljanje ope stabilnosti privrede, obuzdavanje inflacije, uvoenje konvertibilne
valute i liberalizaciju trgovinskih tokova.
S-krivuljom prikazano je kretanje FDI u Bosni i Hercegovini u razdoblju od 1995. do
2010.
Tablica 28. S-krivulja trend
R
R2
0,711
0,505
F-test
(p-vrijednost)
9,175
(0,014)
Konstanta 0
(p-vrijednost)
6,519
(<0,001)
1 (1/t)
(p-vrijednost)
-1,821
(0,014)

Slika 24. Kretanje FDI u BiH (u mil. EUR)

modela 50,5%. Takoer, na temelju p-vrijednosti F-testa i parametara zakljuujemo kako
je ocijenjeni trend model statistiki znaajan. Slika 23. isprva pokazuje rastui, a zatim
usporen odnosno blago opadajui trend kretanja izravnih stranih investicija u BiH.
80
Za razliku od ostalih zemalja, Bosna i Hercegovina ostvaruje najvie varijacija kad je rije
o indeksu percepcije korupcije (Slika 25.).
3,4
3,3
3,3
3,3
3,2
3,2
3,1
3,2
3,1
3,0
2,9
2,9
2,9
2,8
2,7
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.

Slika 25. IPK u BiH kroz godine
Meu odabranim tranzicijskim zemljama, gledajui s aspekta indeksa percepcije korupcije,
BiH je definitivno zemlja sa najveim problemom korupcije. Gledajui kretanje IPK
vidimo kako je do 2006. obiljeen negativan trend, nakon ega se u 2007. vraa na svoj
maksimum od 3,3. U 2010. IPK se ne mjenja znaajno i iznosi 3,2 to nam govori kako je
korupcija veoma ozbiljan problem u ovoj dravi.
Tablica 29. Stopa poreza na dobit u BiH u razdoblju od 2003. do 2010. godine
Godine
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Porez na dobit
(%)
30
30
30
30
30
10
10
2010.
10
81
Zakonska stopa poreza na dobit u prikazanom razdoblju prema Tablici 29. mijenjala se
samo 2008. kada se spustila sa 30% na 10% i kao takva zadrala se sve do danas.
1800,0
1.628,0
1600,0
1400,0
1200,0
1000,0
701,0
800,0
567,0
600,0
400,0
200,0
282,0
159,0
478,0
564,0
338,0
452,0
359,0
133,0
0,0
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Izvor: Konstrukcija autora prema podacima:<www.hnb.hr>
Slika 26. FDI priljevi u BiH u razdoblju od 2000. do 2010. godine (u mil. EUR)
Slika 26. nam pokazuje priljeve od izravnih stranih investicija u BiH u razdoblju od 2000.
do 2010. godine. Moemo primjetiti kako ne postoje znaajne varijacije glede ovog
pokazatelja osim u jednom sluaju, a to je 2007. kada su ulazne FDI iznosile 1.628,0 mil.
EUR. Poslije te godine, postoji samo silazna putanja FDI to znai da iako se smanjila
stopa poreza na dobit sa 30% na 10%, to nije imalo utjecaj na porast izravnih stranih
investicija u BiH. Dakle, FDI priljev u Bosni i Hercegovini je relativno nizak i donekle
ujednaen samo ako izostavimo 2007. godinu kada je taj iznos bio viestruko vei nego u
ostalim godinama. Od rekordne 2007., vidimo negativan trend i u 2010. iznosi 359,0 mil.
EUR.
Na temelju provedenog istraivanja ne moemo donijeti zakljuak o povezanosti FDI sa
stopom poreza na dobit i indeksom percepcije korupcije u BiH (Tablica 30.). Svi izraunati
koeficijenti korelacije nisu statistiki znaajni.
82
Tablica 30. Koeficijenti korelacije izmeu FDI, IPK i poreza na dobit u BiH
Korelacije
fdi ipk porez na dobit
fdi
Pearson Correlation
1 ,379
,261
,355
,532
-,105
Sig. (2-tailed)
N
ipk
Sig. (2-tailed)
N
,355
8
porez na dobit Pearson Correlation ,261 -,105
Sig. (2-tailed)
N
,804
,532 ,804
8

<www.hnb.hr>
4.7.
KLASIFIKACIJA I RANGIRANJE ODABRANIH TRANZICIJSKIH

ZEMALJA
4.7.1. Klasifikacija odabranih tranzicijskih zemalja

Multivariantna analiza (MVA) temelji se na principima multivariantne statistike, koja
ukljuuje promatranja i analize dviju ili vie statistikih varijabli istovremeno. Ove tehnike
u praksi se koriste u smislu vie dimenzijskih analiza u kojima se uvaavaju utjecaji i
efekti svih relevantnih varijabli.
Cluster analiza je vrsta multivariantne statistike analize koja spada u metode
klasificiranja. Temelji se na matematiki formuliranim mjerama slinosti i obuhvaa
razliite postupke, algoritme i metode grupiranja podataka. Osnovni problem s kojim se
istraivai susreu u praksi je na koji nain najprije organizirati sakupljene podatke, a
83
zatim koji je algoritam najbolje upotrijebiti. Cluster analiza spada u istraivake analize
iji je osnovni cilj sortirati razliite podatke u grupe na nain da se maksimizira stupanj
slinosti unutar grupe uz uvjet da je slinost s drugim grupama minimalna.52
Metode grupiranja ili klasifikacije u osnovi se mogu podijeliti na:
hijerarhijske i
nehijerarhijske.
Hijerarhijske metode su:53
metoda udruivanja ili aglomerativna metoda je metoda gdje je u poetku svaka
jedinica poseban klaster, a zatim se jedinice grupiraju u sve manji broj grupa, dok
se sve ne svrstaju u jednu veliku grupu
metoda dijeljenja po kojoj se velika grupa, koja u poetku sadri sve jedinice, dijeli
na sve vei broj grupa sve dok svaka jedinica ne postane zasebna grupa.
Od nehijerarhijskih metoda u praksi je najvie u upotrebi k-means metoda tj. metoda kprosjeka. Prednost i/ili nedostatak ove metode, to naravno ovisi i o vrsti istraivanja, je to
se unaprijed treba odabrati broj klastera. Jedinice se tada pridruuju klasteru kojem su
najblii, tj. s kojim imaju najmanju Euklidsku udaljenost.
Pri odreivanju broja klastera moe se poi od teorijskih postavki (ekonomskih) vezanih za
istraivanje koje se provodi. ANOVA testiranje odnosi se na svaku promatranu varijablu i
upuuje na zakljuak je li se sredine izmeu predloenih klastera signifikantno razlikuju.
Ako empirijske p-vrijednosti ne premauju graninu signifikantnost od 5% moe se
zakljuiti da se sredine izmeu predloenih klastera znaajno razlikuju. U suprotnom je
potrebno promijeniti predloeni broj klastera i/ili promatrane varijable. Ako se neka
jedinica nikako ne moe klasterirati ni u viim fazama klasteriranja, ona se smatra
netipinom vrijednou (outlier). Takva jedinica se zove Runt ili Entropy grupa.
52
53
Pivac, S.: Statistike metode, e-nastavni materijali, Ekonomski fakultet u Splitu, Split, 2010.
Pivac, S.: Statistike metode, e-natsavni materijali, Ekonomski fakultet u Splitu, Split, 2010.
84
U dendogramu na Slici 27. je prikazana klasifikacija promatranih tranzicijskih zemalja na

osnovu odabranih ekonomskih pokazatelja za 2007. godinu.

<www.hnb.hr>
Slika 27. Klasifikacija 2007. (hijerarhijska metoda)

Prema dendogramu moe se vidjeti da su Maarska, Hrvatska i Slovenija klasificirane kao
sline zemlje prema slinostima u navedenim pokazateljima. U sljedeem koraku njima se
pridruuju BiH i Slovaka. Iz navedenog se zakljuuje da se eka ne moe klasterirati ni
u viim fazama klasteriranja, takva jedinica se smatra netipinom vrijednou (outlier), te
se zove Runt ili Entropy grupa.
U Tablici 31. je prikazana klasifikacija na osnovu odabranih ekonomskih pokazatelja
pomou klaster metode k-prosjeka za 2007. godinu. Analizom su unaprijed pretpostavljene
3 grupe tj. klastera.
Tablica 31. Klasifikacija 2007. (metoda k-prosjeka)
Izvor: Ocjena autora
85
Prema dobivenim podacima iz Tablice 31. moe se vidjeti da su zemlje Slovenija,

Slovaka i BiH klasificirane u jednu grupu kao sline. S druge strane Maarska i Hrvatska
su izdvojeni kao posebni clusteri, te se razlikuju od prve tri grupirane zemlje. Konano,
eka je izdvojena kao posebna zemlja koja se razlikuje od svih navedenih zemalja te je
kao takvu svrstavamo u zaseban cluster.
U Tablici 32. je prikazano ANOVA testiranje za cluster metodu k-prosjeka za 2007.
godinu.
Tablica 32. Klasifikacija 2007. (metoda k-prosjeka) (ANOVA testiranje)
Pokazatelji
FDI(u mil. EUR)
Teaj
Indeks percepcije korupcije
Porez na dobit (%)
Sig.
46,833 ,005
1,017 ,460
,042 ,959
1,029 ,457
Izvor: Ocjena autora prema podacima: <http://www.transparency.org> ;

<www.hnb.hr>
ANOVA testiranje u Tablici 32. odnosi se na svaki promatrani pokazatelj i upuuje na

zakljuak je li se sredine izmeu predloenih clustera signifikantno razlikuju. Empirijska
p-vrijednost za FDI, se kree oko granine signifikantnosti od 5% i moe se zakljuiti da se
sredine izmeu navedenog clustera znaajno razlikuju. S druge strane, empirijske pvrijednosti za pokazatelje: valutni teaj, indeks percepcije korupcije te porez na dobit su
vee od granine signifikantnosti te se moe zakljuiti da te varijable ne pridonose
znaajno razlici izmeu formiranih clustera. Dakle, kada bi se ovi pokazatelji izuzeli iz
analize, rezultat klasifikacije ostao bi jednak. Hijerarhijska metoda i metoda k-prosjeka su
dale sline rezultate grupiranja.
Na Slici 28. je prikazana klasifikacija na osnovu odabranih ekonomskih pokazatelja
pomou dandograma za 2009. godinu.
86

<www.hnb.hr>
Slika 28. Klasifikacija 2009. (hijerarhijska metoda)

Moemo vidjeti da su eka i Hrvatska klasificirane kao sline zemlje prema navedenim
pokazateljima, a pridruuje im se i Maarska. Slovaka i Slovenija su klasificirane u
zasebnu grupu, a njima je slina i BiH.
U Tablici 33. je prikazana klasifikacija na osnovu odabranih ekonomskih pokazatelja

pomou klaster metode k-prosjeka za 2009. godinu.
Tablica 33. Klasifikacija 2009. (metoda k-prosjeka)
Izvor: Ocjena autora
Prema dobivenim podacima u Tablici 33. moe se vidjeti da su zemlje Maarska, eka i
Hrvatska klasificirane u jednu grupu kao sline. S druge strane Slovenija i Slovaka su
izdvojene kao posebni clusteri, te se razlikuju od prve tri grupirane zemlje. Konano, BiH
87
je izdvojena kao posebna zemlja koja se razlikuje od svih navedenih zemalja te je kao
takvu svrstavamo u zaseban cluster.
U Tablici 34. je prikazano ANOVA testiranje za cluster metodu k-prosjeka za 2009.
godinu.
Tablica 34. Klasifikacija 2009. (metoda k-prosjeka) (ANOVA testiranje)

Pokazatelji
FDI(u mil. EUR)
29,414 ,011
Teaj
,518
Sig.
,641
Indeks percepcije korupcije 2,352 ,243

Porez na dobit (%)
24,857 ,014

<www.hnb.hr>
ANOVA testiranje u Tablici 34. odnosi se na svaki promatrani pokazatelj i upuuje na

zakljuak je li se sredine izmeu predloenih clustera signifikantno razlikuju. Empirijske
p-vrijednosti za FDI i stopu poreza na dobit se kreu oko granine signifikantnosti od 5% i
moe se zakljuiti da se sredine izmeu navedenog clustera znaajno razlikuju. S druge
strane, empirijeske p-vrijednosti za pokazatelje valutni teaj i indeks percepcije korupcije
su vee od granine signifikantnosti te varijable ne pridonose znaajno razlici clustera.
Obje metode su dale sline rezultate.
88
4.7.2. Rangiranje odabranih tranzicijskih zemalja

Na temelju prikupljenih podataka za odabrane zemlje, izvrili smo njihovo rangiranje za
razdoblje od dvije godine i to 2007. i 2009. godinu. U svrhu istraivanja, koristili smo se
PROMETHEE metodom koja vri usporedbu i rangiranje razliitih alternativa istodobno
vrednovanih na temelju vie kvantitativnih ili kvalitativnih kriterija (atributa). U ovu
analizu, dakle ukljuujemo sljedee zemlje: Hrvatsku, Sloveniju, Maarsku, eku,
Slovaku te Bosnu i Hercegovinu (BiH).
Prema Tablici 35. izvrili smo usporedbu zemalja u 2007. prema sljedeim pokazateljima:
FDI, valutnom teaju, indeksu percepcije korupcije te stopi poreza na dobit. Svakom
pokazatelju na temelju ekonomske teorije dodijeli smo ponder odnosno vanost koju
pojedini pokazatelj donosi svim zemljama pri procesu rangiranja.
Tablica 35. Ponderi i vrsta kriterija za sve zemlje u 2007. godini

<www.hnb.hr>
U skladu s ekonomskom teorijom i prirodom ovog istraivanja, izravnim stranim

investicijama (FDI) dali smo najvei znaaj meu pokazateljima u iznosu 30%. Slijedi
porez na dobit 26%, a teaj i indeks percepcije korupcije dobivaju znaaj od 22 %.
Na temelju navedenih kriterija izvreno je rangiranje odabranih zemalja, to se se moe i
vidjeti na Slici 29.
89

<www.hnb.hr>
Slika 29. Rangiranje odabranih zemalja pomou PROMETHEE metode za 2007. godinu
Na temelju provedene PROMETHEE metode moe se zakljuiti da je u 2007. godini na
prvo mjesto kao najatraktivnija rangirana Slovaka. Na drugom mjestu nalazi se Slovenija.
Dalje slijedi Hrvatska koja je zauzela tree, zatim eka na etvrtom mjestu koja se i ne
razlikuje previe od Hrvatske. Bosna i Hercegovina nalazi se na petom dok posljednje,
esto mjesto kao najmanje atraktivna zemlja zauzima Maarska.
Jednako rangiranje napravili smo takoer i za 2009. godinu.
Tablica 36. Ponderi i vrsta kriterija za sve zemlje u 2009. godini

<www.hnb.hr>
U Tablici 36. su prikazani ponderi i vrste kriterija za odabrane zemlje. Ponderiranje je

provedeno kao i za 2007. godinu.
90

<www.hnb.hr>
Slika 30. Rangiranje odabranih zemalja pomou PROMETHEE metode za 2009. godinu
Na temelju Slike 30. gdje je prikazano kompletno rangiranje primjeujemo da su se
dogodile odreene promjene u odnosu na izvreno istraivanje za 2007. godinu. Tako
rezultati u 2009. godini stavljaju Hrvatsku na prvu poziciju. Slijede je BIH, eka,
Slovenija, Slovaka. Maarska je i ovaj put na posljednjem mjestu kao najmanje atraktivna
zemlja.
4.7.3. Komparativna analiza klasifikacije i rangiranja

Kako bismo izvrili klasifikaciju i rangiranje odabranih tranzicijskih zemalja u 2007. i
2009. godini, koristili smo se pomou etiri ekonomska pokazatelja: FDI, valutnog teaja
(domaa valuta u odnosu na EUR), indeksa percepcije korupcije i stope poreza na dobit.
Rezultati izvrenog klasificiranja zemalja za 2007. i 2009. godinu dobiveni su pomou
hijerarhijske metode i metode k-prosjeka. Obje metode dale su sline rezultate. U svrhu
rangiranja i usporedbe zemalja koristili smo se PROMETHEE metodom.
Prema dobivenim rezultatima klasificiranja pomou hijerarhijske metode za 2007.,
Hrvatska se prema slinostima u navedenim pokazateljima nalazi u grupi zemalja zajedno
sa Maarskom i Slovenijom dok su BiH i Slovaka sline u drugoj fazi. eka pripada
Rount ili Entropy grupi. Metoda k-prosjeka neto drugaije klasificira zemlje odnosno
Slovenija, Slovaka i BiH klasificirane su u jednu grupu kao sline dok Maarska i
91
Hrvatska pripadaju zasebnoj grupi te se kao takve razlikuju od ostalih zemalja. I ova
metoda svrstava eku u Rount ili Entropy grupu. Na temelju provedenog rangiranja
PROMETHEE metodom, na prvo mjesto kao najatraktivnija zemlja rangirana je Slovaka,
zatim slijedi Slovenija, Hrvatska, eka, BiH te Maarska.
Klasifikacija provedena hijerarhijskom metodom za 2009. godinu klasificira eku i
Hrvatsku kao sline zemlje prema slinostima u navedenim pokazateljima, a zatim im se
pridruuje Maarska. Slovenija i Slovaka klasificirane su u zasebnu grupu, a njima je
slina i BiH. Metoda k-prosjeka prikazuje iste rezultate ako izuzmemo BiH koja pripada
posebnom clusteru. Dobiveni rezultati rangiranja stavljaju Hrvatsku u sam vrh po pitanju
atraktivnosti zemlje, zatim slijede BiH, eka, Slovenija, Slovaka. Maarska je opet na
posljednjem mjestu kao najmanje atraktivna zemlja.
Na temelju usporedbe klasifikacije i rangiranja, moemo zakljuiti kako su Slovaka i
Slovenija najslinije zemlje prema navedenim pokazateljima.
Kako bismo usporedili zemlje prema FDI, prikazat emo izravne strane investicije po
stanovniku u svim zemljama za 2007. i 2009. godinu. Zatim emo pomou koeficijenta
korelacije ispitati povezanost FDI po stanovniku i stope poreza na dobit. Naime, fiskalne
mjere poticaja, najee koriste vlade zemalja u razvoju kako bi potaknule strane
investitore da ulau u njihove zemlje. Smanjivanje poreza na dobit za pothvate izravnih
stranih ulaganja, porezni poek, izbjegavanje dvostrukog oporezivanja samo su neki od
brojnih fiskalnih poticaja inozemnih izravnih ulaganja.
Na Slici 31. prikazat emo izravne strane investicije po stanovniku u odabranim
tranzicijskim zemljama u 2007. i 2009. godini i usporediti ih sa stopama poreza na dobit u
istom razdoblju (Tablica 37.) kako bi utvrdili je li visina toga poreza utjee na odluke
inozemnih investitora.
92
1000,00
828,61
739,04
800,00
600,00
553,20
479,42
441,97
393,67
371,69
400,00
2007.
2009.
190,17
200,00
103,20
101,62
0,00
Hrvatska
-200,00
Slovenija
Maarska
-6,64
Slovaka
eka
BiH
-209,30
-400,00
Slika 31. FDI po stanovniku u odabranim tranzicijskim zemljama u 2007. i 2009. godini (u
EUR)
Tablica 37. Stope poreza na dobit po odabranim zemljama u 2007. i 2009. godini
Zemlje
Porez na dobit
(u%) - 2007.
20
23
16
24
19
30
Porez na dobit
(u%) - 2009.
20
21
18
20
19
10
Hrvatska
Slovenija
Maarska
eka
Slovaka
BiH
Uzimajui u obzir samo varijablu priljev od izravnih stranih investicija po stanovniku u
2007., Hrvatska je vodea u odnosu na odabrane tranzicijske zemlje. Vidimo da je
Maarska uz najniu stopu poreza na dobit ostvarila skoro najnii FDI po stanovniku.
Ispred nje se nalazi samo BiH sa najveom stopom. U 2009. godini, po pitanju FDI po
93
stanovniku, Hrvatska se i dalje nalazi na prvom mjestu. Slijede je eka, BiH, Maarska,
Slovaka i Slovenija. Zanimljivo je kako je BiH koja je najvie smanjila stopu poreza na
dobit u 2009. u odnosu na 2007., ostvarila pad FDI po stanovniku. Takoer moemo
primjetiti i vei pad FDI po stanovniku i kod eke ija se stopa poreza na dobit snizila sa
24% u 2007. na 20% u 2009. godini.
Kako bismo ispitali postoji li povezanost izmeu FDI po stanovniku i stope poreza na dobit
u odabranim tranzicijskim zemljama, izraunali smo koeficijent korelacije za 2007. i 2009.
ije vrijednosti moemo vidjeti u Tablici 38. i Tablici 39..
Tablica 38. Koeficijenti korelacije izmeu FDI per capita i stope poreza na dobit u
odabranim tranzicijskim zemljama u 2007. godini
Korelacije
FDI per capita
FDI per capita
Pearsonova korelacija
stopa poreza na dobit

1
,682
Sig. (2-tailed)
,135
Izvor: Ocjena autora prema podacima: <hrcak.srce.hr/file/28149>;

<http://www.hnb.hr>
Tablica 39. Koeficijenti korelacije izmeu FDI per capita i stope poreza na dobit u
odabranim tranzicijskim zemljama u 2009. godini
Korelacije
FDI per capita
FDI per capita
Pearsonova korelacija
stopa poreza na dobit

1
Sig. (2-tailed)
-,026
,961
Izvor: Ocjena autora prema podacima: <hrcak.srce.hr/file/28149>;

<http://www.hnb.hr>
Moe se vidjeti kako u 2007. godini postoji pozitivna korelacija izmeu FDI po stanovniku
i poreza na dobit. U 2009. godini koeficijent korelacije izmeu varijabli pokazuje
negativnu povezanost. Meutim, izraunati koeficijenti za obje godine pokazuju razliite
94
rezultate, a i nisu statistiki znaajni pa tako moemo rei kako ne moemo donijeti ikakav
zakljuak o vezi izmeu promatranih varijabli.
I ovi podaci, kao i oni izneseni u prethodnim poglavljima, pokazuju da visina stope poreza
na dobit ne utjeu bitno na odluke inozemnih ulagaa. Time moemo rei kako Hipoteza 3
(Pozitivan priljev izravnih stranih investicija ovisi o stopi poreza na dobit u zemlji
primatelja. Manja stopa poreza na dobit podrazumijeva i veu privlanost stranim
investitorima.) nije potvrena.
Takoer u analizi provedenoj meu multinacionalnim kompanijama (MNK) o
najznaajnijim razlozima za odabir lokacije za ulaganje, meu 20 nabrojenih, tri su
najznaajnija razloga slijedea: pristup kupcima (77% ispitanih MNK), stabilno socijalno i
politiko okruenje (64%) i lakoa poslovanja (54%). Nacionalni porezi bili su tek na
jedanaestom mjestu sa samo 29% ispitanika koji su istakli njihovo znaenje.54
Porezi na dobit (kao i ostali porezi) imaju znaajniju ulogu, osobito u manjim dravama,
samo ako su sastavni dio stabilne makroekonomske politike koja je povoljno okruenje za
investicijsku i poduzetniku aktivnost. Izvueni iz toga konteksta i promatrani kao
pojedinana mjera za privlaenje inozemnih izravnih ulaganja oni su bez veega znaaja.
54
Pavlovi, D.: Utjecaj visine poreza na dobit na priljev inozemnih ulaganja, Ekonomski pregled, Struni
lanak, 2007., <hrcak.srce.hr/file/28149>
95
5. ZAKLJUAK
Vrlo je teko razluiti koji su zapravo uinci u gospodarstvu postignuti izravnim stranim
investicijama, a koji ostalim mjerama i sluajnostima, pa je s obzirom na to teko
analizirati utjecaj dosadanjih stranih direktnih investicija. Strane investicije imaju velik
znaaj kako za zapoljavanje, tako i na odriv rast malih otvorenih gospodarstava.
Izravne strane investicije, kao i sve druge, ekonomske pojave mogu na gospodarstvo
odreene zemlje djelovati pozitivno, ali i negativno. Za zemlju primatelja mogu imati
brojne koristi ukoliko ta zemlja ima kvalitetno osmiljen gospodarski plan na ijoj se
provedbi konstantno radi, dok se istovremeno struktura FDI poklapa sa gospodarskom
strategijom zemlje koja privlai strane direktne investicije. Ukoliko zemlja uvoznica
kapitala svojom ekonomskom politikom nije odredila pravo mjesto i ulogu izravnom
inozemnom investiranju u ukupnoj razvojnoj strategiji nacionalne ekonomije, razumljivo je
da e tada, umjesto pozitivnih, nastupiti negativni uinci koji se odraavaju kroz
ostvarivanje ekstra profita koristei se obiljem radne snage.
Reim izravnih stranih investicija je u Hrvatskoj liberalan i veina poslovnih aktivnosti je
otvorena domaim i stranim pravnim i fizikim osobama. Pored toga, inozemnim
ulagaima Ustavom su zajamena i odreena prava. Za pojedine aktivnosti potrebno je
ispunjavanje definiranih uvjeta, poput posjedovanja potvrde o odobrenju ili drugih
dozvola. Unato navedenim problemima Hrvatska pripada tranzicijskim dravama koje su
primile znaajan ukupan iznos FDI kao i iznos stranih direktnih investicija po stanovniku.
Svakoj zemlji, pa tako i Hrvatskoj u interesu je postii to vei gospodarski rast i razvoj pa
je to jo jedan razlog zato se zemlje u razvoju odluuju za FDI. Na navedenoj tvrdnji
temeljimo postavljenu hipotezu: Izravne investicije su pozitivno korelirane sa rastom BDPa, izvozom, zaposlenosti i investicijama u RH. Provedena regresijska analiza pokazala je
pozitivnu i znaajnu povezanost izmeu svih navedenih varijabli sa FDI. Dakle, izravne
strane investicije pozitivno su korelirane sa rastom BDP-a, izvozom, zaposlenosti i
investicijama. Ovim se prihvaa navedena hipoteza.
96
Na temelju provedene analize uvidjeli smo kako u Hrvatskoj dominira preuzimanje

postojeih poduzea, brownfield od kojih strani investitori imaju znaajnih koristi i iznose
milijune iz hrvatskog gospodarstva, dok je mnogo manje ulaganja s ciljem pokretanja
novih proizvodnih aktivnosti greenfield investicija, koje bi hrvatskom gospodarstvu
donijele znaajne pozitivne uinke. Hrvatska bi trebala ulagati iznimne napore kako bi to
bolje iskoristila i prezentirala stranim ulagaima prednosti koje nudi kao to su: iznimno
povoljan zemljopisni poloaj, prirodni resursi, educirana radna snaga i brojne druge koje
ine hrvatsko gospodarstvo jako privlanim stranim ulagaima. Tako moemo rei da smo
utvrdili istinitost sljedee postavljene hipoteze: U usporedbi s odabranim tranzicijskim
zemljama, Hrvatska jo nije iskoristila svoj potencijal za priljev izravnih stranih
investicija. Naime, istraivanja pokazuju da se u Hrvatskoj najvie ulae posredstvom
privatizacije odnosno 70%, dok samo 20% odlazi na greenfield ulaganja, a ostatak na
naknadna preuzimanja i dokapitalizaciju.
to se tie korupcije, mjerene indeksom percepcije korupcije u RH pokazuje kako je
korupcija jo uvijek ozbiljan problem kad su FDI u pitanju. Prema podacima o IPK u
Hrvatskoj postavili smo hipotezu: Aktualna politika situacija i vaea zakonska regulativa
odbacuju potencijalne strane investitore iz zemlje. Jedna od najznaajnijih barijera
priljevu stranim investicijama u Hrvatskoj je njen rejting po pitanju korupcije. Provedena
regresijska analiza nije uspijela utvrditi je li postoji utjecaj izmeu promatranih varijabli te
se ne moe dokazati je li pitanje korupcije kao individualni pokazatelj odbacuje
potencijalne investitore iz zemlje ili je to pak rezultat utjecaja vie njih. Dodatno,
subjektivna procjena korupcije oteava mjerenje njene zastupljenosti. Ova hipoteza u tom
smislu empirijski egzaktno nije potvrena.
Kako bismo ukazali na kretanje kune koristili smo indeks nominalnoga efektivnog teaja
kune kao agregatnog pokazatelja prosjene vrijednosti domae valute prema koarici
stranih valuta. Prema tome pokazatelju postavili smo istraivaku hipotezu: Stabilnost
valutnog teaja u pozitivnoj je vezi sa priljevom od izravnih stranih investicija odnosno
aprecijacija domae valute negativno je kolerirana sa priljevom FDI. Na temelju
izraunatog koeficijenta korelacije ne moemo ustanoviti znaajnu statistiku vezu izmeu
FDI i indeksa kune. Razlog tome moe bit premale varijacije u indeksu kune ili pak
97
nedostajui broj podataka. Naime, prema istoimenom indeksu nakon 2005. ostvarivan je
blagi pad kune u odnosu na koaricu stranih valuta. Na temelju ispitanog moemo
zakljuiti kako postavljena hipoteza nije dokazana.
Takoer smo pokuali dokazati je li visina stope poreza na dobit utjee na priljev od FDI.
Postavljena je sljedea istraivaka hipoteza: Pozitivan priljev izravnih stranih investicija
ovisi o stopi poreza na dobit u zemlji primatelja. Manja stopa poreza na dobit
podrazumijeva i veu privlanost stranim investitorima. Prema izraunatoj korelaciji nismo
uspjeli dovesti u vezu priljev od izravnih stranih investicija sa stopom poreza na dobit.
Dakle, visina stope poreza na dobit ne utjee bitno na investicijske odluke
multinacionalnih kompanija, niti je visoko na listi njihovih prioriteta kod izbora lokacije za
ulaganje. Moemo zakljuiti kako su porezi na dobit promatrani kao pojedinana mjera za
privlaenje inozemnih izravnih ulaganja bez veega znaaja.
Na kraju smo izvrili klasifikaciju i rangiranje odabranih tranzicijskih zemalja ukljuujui
Hrvatsku, Sloveniju, Maarsku, eku, Slovaku i BiH. Uzimajui u obzir varijable:
indeks percepcije korupcije, valutni teaj i stopu poreza na dobit usporedili smo rezultate
za 2007. i 2009. godinu. U 2007. godini Slovaka ostvaruje prvo mjesto dok 2009.
Hrvatska preuzima tu poziciju.
Dakle, tranzicijske zemlje postaju sve atraktivnije za strane investitore. Ono to je
nepovoljno, kada govorimo o ulaganjima u tranzicijske zemlje je vrsta ulaganja u te
zemlje. Odnosno, jo uvijek je premalo poeljnih greenfield ulaganja, ulaganja u izvozno
orijentirane projekte, ulaganja u proizvodnju, koja donose nove vrijednosti, veu
zaposlenost i naposljetku gospodarski rast. U tranzicijskim zemljama jo uvijek
prevladavaju ulaganja povezana s procesom privatizacije i jeftinijom radnom snagom.
Moe se zakljuiti kako je Hrvatska na dobrom putu da postane privlana stranim
investitorima. Pri tom se misli na vei priljev izravnih stranih investicija, ali i na njihovu
veu kvalitetu kako bi ostvarivale multiplikativne efekte na cjelokupno gospodarstvo.
Ekonomska transformacija, smanjenje korupcije, transparentnost, rast i razvoj svake zemlje
98
u prvom redu temelje se na specifinim nacionalnim prednostima, a koje Hrvatska treba

iskoristiti.
Iz svega proizlazi da bi adekvatna strategija za privlaenje inozemnih ulaganja u Hrvatsku
trebala biti:
privlaenje investicija u visokotehnoloke grane koje omoguuju zapoljavanje i
poboljanje platnobilanne pozicije, tzv. greenfield investicije,
smanjivanje politikog rizika uz istodobno podravanje slobodnog trinog
natjecanja i demokracije. Donoenje kvalitetnih zakona, koji se nee esto
mijenjati, niti e se na vie razliitih naina interpretirati,
pravni sustav mora biti transparentan i nekorumpiran.
Skori ulazak u EU znai prekretnicu u pogledu poveanog zanimanja stranih ulagaa za
ulaganja u RH, te predstavlja jo jednu od brojnih prednosti koje bi Hrvatska trebala
iskoristiti u privlaenju stranih direktnih investicija.
99
Saetak/Summary
Saetak
Ovaj rad se bavi istraivanjem o kretanju izravnih stranih investicija u Republici Hrvatskoj
u odnosu na odabrane tranzicijske zemlje. Izvrili smo analizu utjecaja priljeva od izravnih
stranih investicija na stopu rasta BDP-a, na izvoz, zaposlenost i investicije u Hrvatskoj.
Utvreno je da povezanost izmeu odabranih varijabli i FDI postoji i da je kao takva
znaajna. Nadalje, Hrvatska nije uspijela iskoristiti svoje potencijale u smislu privlaenja
stranih investitora. Takoer, uzimajui u obzir razliite varijable kao to su priljev od FDI,
indeks percepcije korupcije, valutni teaj i stopu poreza na dobit, na temelju Cluster
metode i PROMETHEE metode izvrili smo klasifikaciju i rangiranje odabranih zemalja.
Summary
This paper deals with the study of foreign direct investments in Croatia in relation to
selected countries in transition. We performed an analysis of the impact of inflows of
foreign direct investment on the growth rate of GDP, to exports, employment and
investments in Croatia. It was found that the correlation between selected variables and
FDI exists and that as such is significant. Furthermore, Croatia has managed to exploit
their potential in terms of attracting foreign investors. Also, taking into consideration
different variables such as inflow of FDI, corruption perceptions index, exchange rate and
the corporate tax rate, based on the Cluster method and the PROMETHEE method we
performed the classification and ranking of selected countries.
100
Literatura
1. Agosin, M. R., DunningG, J. H., Economou, P., Ernst, D.: Internacional Investment
Agreements: Key Issues, Volume III, United Nations, New York and Geneva, 2005.
2. Babi, M.: Makroekonomija, 10. izdanje, Mate, Zagreb, 1998.
3. Babi, A.: Pufnik, A., Stuka, T.: Teorija i stvarnost inozemnih izravnih ulaganja u
svijetu i u tranzicijskim zemljama s posebnim osvrtom na Hrvatsku, 2001.,
<http://www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-009.pdf> (13.03.2011.)
4. Baun, M.: Kvaliteta javnog upravljanja i ekonomski rast - Hrvatska u kontekstu
pridruivanja Europskoj Uniji, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2005.,
< http://bib.irb.hr/datoteka/204249.EBaun_-_magisterij.pdf> (01.07.2011.)
5. Blanchard, O.: Makroekonomija, 3. izdanje, Mate, Zagreb, 2005.
6. Bilas, V.: Poticanje inozemnih izravnih ulaganja i konkurencija meu zemljama,
Zbornik Ekonomskog fakulteta, Zagreb, br.4, 2006., <hrcak.srce.hr/file/16831>
(13.03.2011.)
7. Bilas, V., Franc, S.: Uloga inozemnih izravnih ulaganja i naini poticanja, Serija
lanaka u nastajanju, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, br.06-13, 2006.,
<http://web.efzg.hr/RePEc/pdf/Clanak%2006-13.pdf> (13.03.2011.)
8. Bogdan, .: Utjecaj FDI-ja na gospodarski rast europskih tranzicijskih zemalja,
Serija lanaka u nastajanju, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb, br.09-06,
2009., <http://web.efzg.hr/RePEc/pdf/Clanak%2009-06.pdf> (22.03.2011.)
9. Buljan, R.. Marketinki koncept Hrvatske obnove, Zbornik radova,
Fakultet
ekonomije i turizma, Pula, 1996.

10. Centar za poduzetnitvo, Zagreb, <http://www.czp.hr/> (26.03.2011.)
11. Cvijanovi, V.: Strane investicije u zemljama NATO-a, Ekonomski fakultet.,
Zagreb, 2007.
12. Cvijanovi, V., Kui, S.: Izravna strana ulaganja kao izvori financiranja
investicija: usporedna analiza tranzicijskih ekonomija s primjerom Republike
Hrvatske,
Financijska
teorija
praksa,
2002.,
<http://www.ijf.hr/FTP/2002/4/cvijanovic-kusic.pdf > (17.03.2011.)

13. Dabi, M.: Meunarodni transfer tehnologije i poloaj Republike Hrvatske u
meunarodnoj razmjeni, Doktorska disertacija, Zagreb, 2000.
101
14. Drui, G.: Izravna inozemna ulaganja i ekonomski razvoj Hrvatske, Zagreb, 2009.,
<http://www.staro.rifin.com/root/tekstovi/casopis_pdf/ek_ec_614.pdf>(16.03.2011)
15. Dubravi, D.: Ekonomika korupcije, Izvorni znanstveni lanak, Zagreb 2001.,
< hrcak.srce.hr/file/29272> (01.07.2011)
16. Gadi, M.: Izravne strane investicije u zemljama u tranziciji, Doktorski rad,
Ekonomski fakultet, Split, 1997.
17. Gospodarska kretanja, Zagreb, 2011., <http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/20918.pdf>
(16.03.2011.)
18. Hrvatski fond za privatizaciju prema Narodnim novinama Republike Hrvatske br.
73/00
19. Hrvatska gospodarska diplomacija, <www.hgd.hr> (26.03.2011.)
20. Hrvatska narodna banka, <http://www.hnb.hr> (12.03.2011.)
21. http://www.dzs.hr/, razliiti numeriki podaci
22. http://www.eukonomist.com
23. http://www.hgk.hr, razliiti numeriki podaci
24. http://www.mfin.hr, razliiti numeriki podaci
25. http://www.poslovni.hr
26. http://www.unctad.org, razliiti numeriki podaci
27. Indeks percepcije korupcije, <http://www.transparency.org> (05.05.2011)
28. Izravna ulaganja i njihov utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, Okrugli stol, Zagreb,
2004., <http://www.ijf.hr/FTP/2005/2/bratic.pdf> (16.03.2011.)
29. Izvjee o globalnoj konkurentnosti, <http://www3.weforum.org> (31.03.2011.)
30. Joi, M.: Inozemna izravna ulaganja u funkciji izvoza: Sluaj Hrvatske, Zbornik
Ekonomskog
fakulteta
Zagrebu,
Izvorni
znanstveni
rad,
2008.,
<http://bib.irb.hr/datoteka/374316.zef6_mjosic.pdf> (17.03.2011)
31. Kula, M.: Poticanje inozemnih izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku,
<http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/20162.pdf> (22.03.2011.)
32. Lovrinevi, ., Buturac, G., Mari, Z.: Priljev inozemnog kapitala - Utjecaj na
domae investicije i strukturu robne razmjene, Ekonomski pregled, Izvorni
znanstveni lanak, 2005., <hrcak.srce.hr/file/24753> (22.03.2011.)
33. Lovrinevi, ., Mari, Z., Mikuli, D.: Priljev inozemnog kapitala Utjecaj na
nacionalnu tednju, domae investicije i bilancu plaanja tranzicijskih zemalja
102
srednje i istone Europe, Ekonomski pregled, Izvorni znanstveni rad, 2005.,

<hrcak.srce.hr/file/15402> (22.03.2011.)
34. Lovrinevi, ., Mikuli, D., Mari, Z.: Efikasnost investicija i FDI Stara pria,
nove
okolnosti,
Ekonomski
pregled,
Izvorni
znanstveni
rad,
2004.,
<hrcak.srce.hr/file/22583> (22.03.2011.)
35. Letni, R.: Izravna strana ulaganja u zemlje u tranziciji, Magistarski rad, Split,
2009.
36. Mari, Z.: Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na produktivnost hrvatskih
poduzea, Doktorska disertacija, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2008.
37. Marijanovi, G., Crnkovi, L., Pavlovi, D.: Utjecaj inozemnih izravnih ulaganja
na robnu razmjenu Republike Hrvatske, Ekonomski vjesnik, Izvorni znanstveni
lanak, 2009., <hrcak.srce.hr/file/73916> (16.03.2011.)
38. Nacionalno vijee za konkurentnost, <http://www.konkurentnost.hr> (05.04.2011.)
39. Nikoli N., Fredotovi M., Peari M.: Strategy And Policy Towards FDI In The
Republic Of Croatia Real Estate Valuation And Investment, Vilnus Gediminas
Technical University, Vilnus, Lithvania 1998.
40. Pavlovi, D.: Utjecaj visine poreza na dobit na priljev inozemnih ulaganja,
Ekonomski
pregled,
Struni
lanak,
2007.,
<hrcak.srce.hr/file/28149>
(22.03.2011.)
41. Pivac, S.: Statistike metode, e-nastavni materijali, Ekonomski fakultet u Splitu,
Split, 2010.
42. Poslovni navigator, <www.business-navigator.biz> (05.04.2011.)
43. Previi, J., Ozreti-Doen, ., Meunarodni marketing, Masmedia, Zagreb, 1999.
44. Razvoj investicijskog okruja - Hrvatska <http://www.icpr3.org/hr/> (23.03.2011.)
45. Rozga, A.: Statistika za ekonomiste, e-nastavni materijali, 3. izmijenjeno izdanje,
Ekonomski fakultet u Splitu, Split, 2003.
46. Sisek, B.: Strane izravne investicije u Hrvatskoj - razlozi neuspjeha, Zbornik
Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, godina 3., 2005.
47. Statistiki ljetopis Republike Hrvatske
48. Struktura
dinamika
investicija,
inozemne
investicije
RH,
<http://web.efzg.hr/dok/MGR/tboras/Struktura%20i%20dinamika%20investicija,%
20FDI.pdf> (01.04.2011.)
103
49. Svjetska
banka,
Doing
Business
2011.,
<http://www.doingbusiness.org>
(01.04.2011.)
50. Svjetska trgovinska organizacija, < http://www.wto.org/> (01.07.2011.)
51. kreb, M., Struka, T.: Kako istinski pokrenuti Hrvatsku? Od shopping liste k
prioritetima, uz smanjenje renti, Zagrebaka kola ekonomije i menadmenta,
Zagreb, 2007.
52. kudar, A.: Uinci od izravnih ulaganja u Hrvatsku, Carinski vjesnik No 5., 2005.
53. Vickov, D.: Hrvatska kao lokacija za direktna strana ulaganja: Barijere
ulaganjima i mjere za njihovo uklanjanje, Magistarski rad, Split, 2009.
54. Vukui, J.: Inozemna izravna ulaganja u tranzicijskim zemljama Jugoistone
Europe, Magistarski rad, Ekonomski fakultet, Split, 2007.
55. Zelenika, R.: Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, 4.
izdanje, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2000.
56. igman, A.: Strategija prema prihvaanju izravnih inozemnih investicija u
kontekstu prilagoavanja kriterijima EU, dio studije Hrvatska u 21 stoljeu,
strategija Meunarodne integracije, Hrvatska Vlada 2002.
104
Popis slika i tablica

Slike
Slika 1 : Zaarani krug Hrvatske gospodarske nerazvijenosti.35
Slika 2 : Najproblematiniji faktori prilikom otvaranja posla u Hrvatskoj za 2011. ..36
Slika 3 : FDI priljevi u RH u razdoblju od 1995. do 2010. (u mil EUR)....47
Slika 4 : Udio FDI u BDP-u (%) u razdoblju od 1995. do 2009..47
Slika 5 : Izravne strane investicije u RH po sektorima u razdoblju od 1993. do III. kvartala
2010. (u %)...48
Slika 6 : Izravne strane investicije u RH po zemljama porijekla u razdoblju od 2000. do III.
kvartala 2010. (u mil. EUR).49
Slika 7 : FDI po stanovniku u nekim tranzicijskim zemljama u razdoblju od 2000.- 2009.
(u EUR)50
Slika 8 : Kretanje FDI u Hrvatskoj (u mil EUR)..51
Slika 9 : IPK Hrvatske kroz godine..59
Slika 10 : Dijagram rasipanja FDI i IPK u Republici Hrvatskoj u promatranom razdoblju
..60
Slika 11 : Indeks nominalnog efektivnog teaja kune od 2000. do 2010.62
Slika 12 : Kretanje FDI u Sloveniji (u mil. EUR)....64
Slika 13 : IPK Slovenije kroz godine...65
Slika 14 : FDI priljevi u Sloveniji u razdoblju od 1995. do 2010. godine (u mil. EUR).66
Slika 15 : Kretanje FDI u Maarskoj (u mil. EUR).68
Slika 16 : IPK Maarske kroz godine..69
Slika 17 : FDI priljevi u Maarskoj u razdoblju od 1995. do 2010. godine (u mil. EUR)...70
Slika 18 : Kretanje FDI u ekoj (u mil. EUR)...72
Slika 19 : IPK u ekoj kroz godine73
Slika 20 : FDI priljevi u ekoj u razdoblju od 1995. do 2010. godine (u mil. EUR).74
Slika 21 : Kretanje FDI u Slovakoj (u mil. EUR)..76
Slika 22 : IPK u Slovakoj kroz godine...77
Slika 23 : FDI priljevi u Slovakoj u razdoblju od 1995. do 2010. godine (u mil. EUR)78
Slika 24 : Kretanje FDI u BiH (u mil. EUR)80
105
Slika 25 : IPK u BiH kroz godine.81

Slika 26 : FDI priljevi u BiH u razdoblju od 2000. do 2010. godine (u mil. EUR).82
Slika 27 : Klasifikacija 2009. (hijerarhijska metoda)...85
Slika 28 : Klasifikacija 2009. (hijerarhijska metoda)...87
Slika 29 : Rangiranje odabranih zemalja pomou PROMETHEE metode za 2007....90
Slika 30 : Rangiranje odabranih zemalja pomou PROMETHEE metode za 2009....91
Slika 31: FDI po stanovniku u odabranim tranzicijskim zemljama u 2007. i 2009. (u
EUR).....93
Tablice
Tablica 1 : Porezne povlastice na visinu ulaganja32
Tablica 2 : Usporedni prikaz rezultata Doing Business 2010. i Doing Business 2011. za
Hrvatsku...39
Tablica 3 : Kreditni rejting zemalja Srednje, Jugoistone i Istone Europe42
Tablica 4 : Stanje meunarodnih ulaganja izravna ulaganja u Hrvatskoj.46
Tablica 5 : Eksponencijalni trend.51
Tablica 6 : Osnovni podaci o ocijenjenom modelu s BDP-om kao zavisnom varijablom...52
Tablica 7 : Ocijenjeni regresijski model gdje BDP (u mil. EUR) ovisi o FDI (u mil.
EUR).53
Tablica 8 : Osnovni podaci o ocijenjenom modelu s izvozom kao zavisnom varijablom...53
Tablica 9 : Ocijenjeni regresijski model gdje izvoz (u mil. $) ovisi o FDI (u mil.
EUR).54
Tablica 10 : Osnovni podaci o ocijenjenom modelu s investicijama kao zavisnom
varijablom.54
Tablica 11 : Ocijenjeni regresijski model gdje investicije (u mil. HRK) ovisi o FDI (u mil.
EUR).55
Tablica 12 : Osnovni podaci o ocijenjenom modelu s prosjenim brojem zaposlenih kao
zavisnom varijablom55
Tablica 13 : Ocijenjeni regresijski model gdje prosjean broj zaposlenih ovisi o FDI (u mil.
EUR).56
106
Tablica 14 : Koeficijent korelacije izmeu FDI (u mil. EUR) i IPK U RH.60

Tablica 15 : Koeficijenti korelacije izmeu FDI i Indeksa nominalnog efektivnog teaja
kune u Hrvatskoj..63
Tablica 16 : Eksponencijalni trend...64
Tablica 17 : Stopa poreza na dobit u Sloveniji u razdoblju od 2000. do 2010. godine66
Tablica 18 : Koeficijenti korelacije izmeu FDI, CPI i poreza na dobit u Sloveniji...67
Tablica 19 : Kubini trend....68
Tablica 20 : Stopa poreza na dobit u Maarskoj u razdoblju od 2000. do 2010..70
Tablica 21 : Koeficijenti korelacije izmeu FDI, CPI i poreza na dobit u Maarskoj.71
Tablica 22 : Eksponencijalni trend...72
Tablica 23 : Stopa poreza na dobit u ekoj u razdoblju od 2000. do 2010. godine...74
Tablica 24 : Koeficijenti korelacije izmeu FDI, CPI i poreza na dobit u ekoj...75
Tablica 25 : Kubini trend....76
Tablica 26 : Stopa poreza na dobit u Slovakoj u razdoblju od 2000. do 2010. godine..78
Tablica 27 : Koeficijenti korelacije izmeu FDI, CPI i poreza na dobit u Slovakoj..79
Tablica 28 : S-krivulja trend.80
Tablica 29 : Stopa poreza na dobit u BiH u razdoblju od 2003. do 2010. godine...81
Tablica 30 : Koeficijenti korelacije izmeu FDI, CPI i poreza na dobit u BiH...83
Tablica 31 : Klasifikacija 2007. (metoda k-prosjeka)..85
Tablica 32 : Klasifikacija 2007. (metoda k-prosjeka) (ANOVA testiranje)86
Tablica 33 : Klasifikacija 2009. (metoda k-prosjeka)..87
Tablica 34 : Klasifikacija 2009. (metoda k-prosjeka) (ANOVA testiranje)88
Tablica 35 : Ponderi i vrsta kriterija za sve zemlje u 2007. godini..89
Tablica 36 : Ponderi i vrsta kriterija za sve zemlje u 2009. godini..90
Tablica 37 : Stope poreza na dobit po odabranim zemljama u 2007. i 2009...93
Tablica 38 : Koeficijenti korelacije izmeu FDI per capita i prosjene stope poreza na dobit
u odabranim tranzicijskim zemljama u 2007...94
Tablica 39 : Koeficijenti korelacije izmeu FDI per capita i prosjene stope poreza na dobit
u odabranim tranzicijskim zemljama u 2009...94
107

Analiza Izravnih Stranih Investicija

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Analiza Izravnih Stranih Investicija

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

Analiza izravnih stranih investicija u Republici

Prof. dr. sc. Snjeana Pivac

Ivana Jelavi, univ. bacc. Oec

Split, srpanj 2011.

PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA .......................................................... 3

ISTRAIVAKE HIPOTEZE ............................................................................... 6

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA ................................................................... 6

METODE ISTRAIVANJA .................................................................................. 7

DOPRINOS ISTRAIVANJA ............................................................................... 8

STRUKTURA DIPLOMSKOG RADA ................................................................. 9

2. TEORIJSKA I EMPIRIJSKA RAZMATRANJA IZRAVNIH STRANIH

OBLICI MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA ................................... 10

POJAM I ZNAAJKE IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA .......................... 14

TEORIJA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA ............................................... 18

Motivi davatelja (ponuditelja) ....................................................................... 18

Motivi primatelja (potraitelja) ..................................................................... 21

UTJECAJ NA DOMAE GOSPODARSTVO I SUBJEKTI KRETANJA FDI . 23

Utjecaj izravnih stranih investicija na domae gospodarstvo ........................ 23

Multinacionalne kompanije kao nosioci izravnih stranih investicija ............ 28

3. KRETANJE STRANIH ULAGANJA U HRVATSKOJ: ANALIZA

ZAKONSKI OKVIR ULAGANJA ...................................................................... 30

Identifikacija moguih barijera ulaganjima ................................................... 35

Investicijska klima u Hrvatskoj ..................................................................... 38

ANALIZA PRILJEVA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA U RH ............... 45

3.3. ANALIZA KRETANJA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA I UTJECAJ NA

IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U SLOVENIJI ........................................... 64

IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U MAARSKOJ ...................................... 68

IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U EKOJ ................................................ 72

IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U SLOVAKOJ ........................................ 76

IZRAVNE STRANE INVESTICIJE U BiH ........................................................ 79

4.7. KLASIFIKACIJA I RANGIRANJE ODABRANIH TRANZICIJSKIH

Klasifikacija odabranih tranzicijskih zemalja................................................ 83

Rangiranje odabranih tranzicijskih zemalja .................................................. 89

Komparativna analiza klasifikacije i rangiranja ............................................ 91

Saetak/Summary .............................................................................................................. 100

PROBLEM I PREDMET ISTRAIVANJA

Izravne strane investicije (engleski foreign direct investment FDI) oblik su

Novija empirijska istraivanja, provedena krajem 80-ih i poetkom 90-ih, usredotoila su

Provoenjem postupaka ukljuivanja u meunarodne integracijske procese, uloga izravnih

Radom e se pokuati dokazati sljedee hipoteze:

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha i ciljevi istraivanja vezani su za definiranje problema koji smo prethodno

preuzimanje tuih rezultata znanstvenoistraivakog rada, odnosno tuih opaanja i

testovi). Za klasifikaciju promatranih zemalja koristit e se multivariantna Cluster metoda,

STRUKTURA DIPLOMSKOG RADA

Ovaj rad koncipiran je u pet poglavlja, ukljuujui uvod i zakljuak.

TEORIJSKA I EMPIRIJSKA RAZMATRANJA

OBLICI MEUNARODNOG KRETANJA KAPITALA

Meunarodno kretanje kapitala, a naroito u cilju financiranja razvoja je nunost i ono je

Meunarodno kretanje kapitala takoer moemo, prema obliku u kojem se pojavljuje,

Letni, R.: op.cit., str. 12.

osoba kao i meunarodne financijske institucije. Svaki meunarodni zajam zahtijeva

Portfolio investicije (neizravna ulaganja) su kupovine financijskoga kapitala s rokom

POJAM I ZNAAJKE IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA

Vukui, J.: op.cit., str. 21.

Prema definiciji Meunarodnog Monetarnog Fonda (MMF-a), do stranih direktnih

Babi, A., Pufnik, A., Stuka, T.: op.cit., str. 1.

za posljedicu i pritisak na domae gospodarstvo da povea produktivnost i

TEORIJA IZRAVNIH STRANIH INVESTICIJA

Osnovno pravilo trine ekonomije je pravilo izjednaene ponude i potranje kako bi se

2.3.1. Motivi davatelja (ponuditelja)