JU MJEOVITA SREDNJA KOLA

"HASAN KIKI" GRADAAC

SREDNJA STRUNA SAOBRAAJNA KOLA
ZANIMANJE: Voza motornih vozila

MATURSKI RAD
TEMA: MEUNARODNI PREVOZ U
DRUMSKOM SAOBRAAJU

kolska godina 20006/07

Uenik : oli Muamer

1. UVOD
ovjek tokom svog razvoja, kroz historiju, razvija i usavrava sredstva sa
kojima zadovoljava svoje potrebe, pa tako razvija i sredstva drumskog
saobraaja i transporta i njegovu infrastrukturu. Od davnina ovjekova je tenja
da za svoje potrebe vri premjetanje materijalnih dobara, kao i da on sam
mijenja mjesto svoga boravka pomo nekog pomonog sredstva.
Praktino je nemogue prebrojiti gdje se sve saobraaj primjenjuje, u kakvoj
vonji i koliki mu je znaaj u sadanjim uslovima i daljem razvoju drutva u
cjelini. Saobraaj ima izuzetan znaaj za razvoj svake zemlje i svake privredne
grane. Najvei obim saobraaja obavlja se drumskim saobraajem,
i to drumskim prijevoznim sredstvima tj: motornim vozilima.
Transport je sloena i raznovrsna privredna djelatnost. Pojmovi saobraaja i
transporta esto se prepliu zbog meusobne slinosti i iz tog razloga je
potrebno poznavati definiciju jednog i drugog.
Transport predstavlja premjetanje ljudi i tereta sa mjesta na mjesto, kao i
prijenos informacija i energije sa jednog mjesta na drugo. U zavisnosti od vrste
onog to se transportira i naina na koji se transportira, transportni proces se
realiziraju kao prenoenje, proticanje, prevlaenje itd.
Saobraaj je organizirano kretanje transportnih jedinica na istoj mrei
saobraajnica. Saobraaj je neeljena posljedica transporta. Saobraaj postoji
samo ako postoje transportne jedinice koje se kreu po zajednikoj mrei. To
znai, da kod cjevovodnog transporta i dalekovoda ne postoji saobraaj (nema
transportnih jedinica) iako postoji transport.

-2-

2. OSNOVE DRUMSKOG SAOBRAAJA

Uloga i znaaj
Transport je oblast drutvene proizvodnje ija je djelatnost prijevoz ljudi,
materijalnih dobara i vijesti sa mjesta na drugo radi zadovoljenja drutvenih
potreba, kao i meusobne razmjene dobara i misli.
Saobraaj je posljedica ovog zadovoljenja i definiran je kretanjem transportnih
jedinica na mrei saobraajnica.
Transportni sistem, putem svojih sastavnih dijelova djeluje na privredni i
drutveni razvoj, kao i na pojedine komponente tog razvoja. Transport utie na:
proizvodnju, privredni razvoj regije, mobilnost stanovnitva, trite i razvoj
drutva
Ulogu transporta u odbrani zemlje ima nemjerljiv znaaj. Razvijen transport i
mrea saobraajnica, koje u mirnodopskim uslovima zadovoljavaju potrebe
privrede i drutva, u ratnim prilikama dobivaju posebne zadatke.

2.1. Podjela saobraaja

Transport kao oblast materijalne proizvodnje odvija se u razliitim prirodnim
uslovima, pomou raznovrsnih sredstava za rad, za razliite korisnike, raznim
organizacionim metodama i na raznim podrujima. Na taj nain vrimo
k1asifikaciju saobraaja po pojedinim kriterijima.
Prema nainu prevoenja i saobraajnim putovima, saobraaj se dijeli na:
1. kopneni saobraaj (drumski,.eljezniki, cjevovodni i vertikalni),
2. vodeni saobraaj (pomorski, rijeni, kanalski i jezerski),
3. zrakoplovni saobraaj (avionski i helikopterski) i
4. PIT saobraa1(potanski i telekomunikacioni).
Prema vrstama prijevoza saobraaj se dijeli na:
1. putniki saobraaj (prijevoz putnika) i
2. teretni saobraaj (prijevoz tereta).
Prema domenu djelovanja saobraaj se dijeli na:
1. meunarodni (inozemni) saobraaj i
2. unutranji saobraaj.
Unutranji saobraaj se dijeli na:
- republiki,
- meukantonalni (regionalni),
- kantonalni (meuopinski),
- opinski (lokalni)
-3-

Meunarodni saobraaj se dijeli na:

- pogranini
- meuteritorijalni
- tranzitni
Prema organizaciji prevoenja razlikujemo sljedee vrste prijevoza:
1. linijski (utvrena relacija, red vonje i tarifa)
2. slobodni (relacije se utvruju za svaki pojedini sluaj)
3. prigodni (organ izu je se povremeno)

2.2. Saobraaj kao veliki sistem

Ureeni sklop odreenih dijelova tj. svrsishodno sastavljena cjelina zove se
sistem.
Saobraajni sistem je velik i sloen dinamiki sistem koji ima svoju funkciju,
struktura, elemente i veze izmeu elemenata, svoje podsisteme, hijerarhiju, svoje
okruenje i svoju dinamiku.
Strukturu saobraajnog sistema ine elementi sistem i nain na koji su oni
meusobno povezani pri obavljanju njihovih funkcija.
Zadatak (funkcija) saobraajnog sistema je da to bolje zadovolji potrebe za
premjetanjem dobara, za prijevozom ljudi, prijenosom vijest. Postoje razlike u
broju i strukturi stanovnitva, gustini naseljenosti, navikama, potrebama za
putovanjem i potronjom dobara. Postoje razlike u strukturi privrede. Na
strukturu utiu prirodni uslovi, historijski uslovi, razvijenost nauke i tehnike.
Funkcija saobraajnog sistema se ispoljava kao potranja na tritu saobraajnih
usluga. Ispunjavanjem svojih funkcija, saobraajna proizvodnja zadovoljava
potrebe privrede i drutva.

2.3. Elementi saobraajnog sistema

Poto je saobraajni sistem velik i sloen sistem, on sadri velik broj elemenata a
to su:
- saobraajnice (eljeznike pruge, putevi, vodeni putevi)
- stabilni objekti (aerodromi, luke, pristanita, eljeznike i autobusne
stanice, poslovne zgrade, cjevovodi, telegrafski i telefonski vodovi,
centrale i dr.)
- vozna i plovna sredstva (autobusi, trolejbusi, tramvaji, kamioni, vagoni,
lokomotive, brodovi, avioni)
- pretovarni i drugi ureaji (dizalice, viljukari, palete, kontejneri,
transportne trake) za manipulacijom teretom
- kadrovi, kole i fakulteti, naune ustanove koje prate i prouavaju
saobraaj
- ljudsko znanje, iskustvo, metodi odluivanja u saobraaju, razni propisi,
saobraajne tarife, sporazumi, drutveni dogovori i dr.
-4-

Svi elementi saobraajnog sistema moraju biti tako povezani da djeluju kao
jedinstvena cjelina koja izvrava funkciju saobraajnog sistema.

2.4. Saobraajnice, saobraajni centri i saobraajna mrea

Objekti graeni za saobraaj su saobraajnice i saobraajni centri koji povezani
ine saobraajnu mreu na odreenom prostoru.
Saobraajnice su objekti graeni za kretanje saobraajnih sredstava.
Saobraajni centri su objekti graeni za usluge koje daje i prima saobraaj,
koriste se u promjeni saobraajnih sredstava, mijenjaju brzinu kretanja
saobraaja.
Saobraajna mrea je sistem saobraajnica i saobraajnih centara jedne ili vie
grana saobraaja
Razlikujemo saobraajnice:
a) vieg reda
- gradski auto-putevi
- gradske magistrale
- ulice I i II reda
b) nieg reda
- sabirne ulice
- intrazonske ulice
- kolsko-pjeaki prilazi

2.5. Sredstva drumskog saobraaja

Pod drumskim prijevoznim sredstvima podrazumijevaju se naprave stvorene da
olakaju prijenos dobara ili da ovjeka prenesu s mjesta na mjesto lake i bre.
Drumskim prijevoznim sredstvima smatraju se sredstva pokretana snagom
sopstvenog motora, a slue u istu svrhu i namijenjena su za kretanje uglavnom
po putevima.
Prema namjeni motorna-vozila se dijele na:
a) putnika vozila.
- putniki automobili
- autobusi
- trolejbusi
- motocikli
b) teretna vozila
- teretni automobili
- vuna vozila (tegljai i traktori)
- specijalna vozila (cisterne, hladnjae, kiperi, furgoni, kontejneri, vozila
hitne pomoi, vatrogasna vozila, pokretne radionice)

-5-

Prema osnovnim karakteristikama motorna vozila se dijele na:

a) Prema vrsti motora
- vozila sa SUS motorima (Oto i Dizel motori)
- vozila sa elektromotorom
b) Prema nosivosti (broju mjesta)
- teretna motorna vozila male nosivosti do 2,5 t
- teretna motorna vozila srednje nosivosti do 5 t
- teretna motorna vozila velike nosivosti preko 5 t
c) Prema broju mjesta putnika vozila se dijele na:
- mali autobuse 12-21 sjedita (sjedite za vozaa)
- srednje autobuse 22-39 sjedita (2 sjedita za vozno osoblje)
- velike autobuse sa 40 i vie sjedita
d) Prema vrsti pogona motorna vozila se dijele na:
- vozila umjerenih snaga, koja slue za vonju po dobrim putevima i za
manja optereenja
- vozila visoke vrijednosti trenja (polugusjeniari, gusjeniari), namijenjena
za kretanje po loim putevima, po blatu, snijegu, ledu, kao i po bespuu,
e) Prema obliku karoserije motorna vozila se mogu podijeliti na:
- vozila sa otvorenom karoserijom
- vozila sa poluzatvorenom karoserijom
- vozila sa zatvorenom karoserijom (kupe, karavan ili kombi)

2.6. Podjela puteva

Puteve moemo podijeliti prema sljedeim karakteristikama:
- prema znaaju u okviru putile mree,
- prema karakteru terena kroz prolaze,
- prema broju saobraajnih traka,
- prema vrsti i kvalitetu kolovozne konstrukcije,
- prema gustini saobraaja na njima,
- prema vrsti vozila za koji su namijenjeni.

2.7. Tehniki elementi puta

Elementi konstrukcije nekog puta prikazuju se u situacionom planu, poprenom
i uzdunom profilu. Tehniki elementi puta i njegove dimenzije zavisit e od
raunske brzine, koja opet zavisi od gustine saobraaja, konfiguracije terena i
znaaja puta u okviru putne mree. U osnovne tehnike elemente puta s aspekta
bezbijednosti saobraaja spadaju: pravci i horizontalne krivine, popreni nagib
puta, preglednost puta, ivinjaci i ivine trake, uzduni nagib puta, razdjelna
ostrva i razdjelne linije, dimenzije puta, bankina, berma, pjeake i biciklistike
staze i graevinski elementi puta
-6-

2.8. Oprema puta

Oprema puta obuhvata dopunske elemente kojima se uesnici u saobraaju

upozoravaju na mogue opasnosti, daju im se odreene informacije i dr. Od
posebnog znaaja je ona oprema puta koja poveava sigurnost odvijanja
saobraaja. U ovu opremu spadaju:
- saobraajna signalizacija i
- saobraajna oprema i ureaji.
Saobraajna signalizacija ima zadatak da uesnike u saobraaju upozori na
odreene smetnje i opasnosti na putu, stavi im do znanja odreena ogranienja,
zabrane i obaveze, obavjetava vozae o putu i objektima na putu.
Saobraajna signalizacija moe biti:
- vertikalna signalizacija,
- horizontalna signalizacija i
- svjetlosna signalizacija.
Saobraajnu opremu i ureaje sainjavaju:
- smjerokazni stubii i oznake za snijeg,
- reflektujua tijela-katadiopteri (boni i horizontalni),
- ograde za vozila i pjeake,
- zatitna mrea na kosinama puta,
- usmjerivai
- kilometarski i polukilometarski stubovi
- rasvjeta, telefoni, brojai i dr.

2.9. Integralni sistem transporta

Poto se saobraaj obavlja raznim grana (drumski, eljezniki, vodni itd.), te
nijedna grana transportnog sistema ne moe da udovolji svim zahtjevima
korisnika saobraajnih usluga i drutva u cjelini. Da bi se ovim zahtjevima
udovoljilo razvijaju se nove tehnologije transporta, koje povezuju razne
saobraajne grane i omoguuju racionalno koritenje transportnih sredstava. Ove
nove tehnologije transporta nazivaju se suvremenim tehnologijama transporta,
odnosno integralnim sistemom transporta.
Ideju da se roba koja se transportira transportnim sredstvima vie saobraajnih
vidova ne pretovara za vrijeme transporta podrazumijevala je razna tehnikotehnoloka rjeenja, kao to su: palete, kontejneri, izmjenjivi transportni sanduci
i poluprikolice, sa ili bez tegljaa i dr. pa u zavisnosti od toga postoje slijedei
sistemi:
- paletni sistem prijevoza, koji se zasniva na upotrebi velikih standardnih
kontejnera,
-7-

- kombinovani sistem prijevoza, koji se zasniva na prijevozu drumskih

teretnih vozila eljeznicom, kao i na prijevozu eljeznikih vagona
drumskim transportom i
- provoz drumskih ili eljeznikih vozila specijalnim brodovima (Ro/Robrodovi i feribotbrodovi).
Primjenom kontejnera ili paletizacijom transporta, unutranji i vanjski transport
se povezuju u jedinstvene procese, kada, na primjer, voza preuzima
transportno-manipulativnu jedinicu u pogonu proizvoaa-poiljaoca i
neposredno je isporuuje u pogon ili skladite primaoca robe. Ovakav nain
prijevoza robe predstavlja "industrijalizaciju" prijevoznih usluga u transportu, a
iskazan je izrazom: INTEGRALNI (SUMARNI) SISTEM TRANSPORTA.
Integralni sistem transporta predstavlja cjelokupan proces prijevoza robe-tereta
od mjesta njene proizvodnje, kao i njen tok, odnosno kretanje u toku proizvodnje
( u vidu unutranjeg transporta), do krajnjeg, mjesta isporuke, odnosno do
potroaa.

2.10. Prednosti i nedostaci drumskog transporta u odnosu na

druge vrste transporta
Radi sagledavanja mjesta i uloge drumskog transporta u saobraajnom sistemu
zemlje, daje se uporedni pregled prednosti i nedostataka u odnosu na druge vrste
transporta.
Prednosti: mogunost obavljanja prijevoza direktno izmeu proizvodnih i
potronih centara, irok radijus djelovanja, visoka mobilnost koja omoguuje
brzu dostavu potrebnog broja vozila, bra dostava robe u odnosu na eljezniki i
vodni saobraaj, mogunost organiziranja prijevoza roba u manjim koliinama.
Nedostaci: velika potronja goriva po jedinici prijevoza, nepovoljan odnos teine
voznog parka prema teini prevezene robe.

2.11. Podjela drumskog transporta

Podjela drumskog transporta moe se izvriti na vie naina i prema vie
kriterija. Najee se susreemo sa sljedeom podjelom:
- prema znaaju u drutveno-privrednom sistemu zemlje,
- prema teritorijalnom obiljeju,
- prema namjeni, i
- prema nainu organizacije.
Prema znaaju u drutveno privrednom sistemu zemlje drumski transport moe
biti za:
- ope potrebe (dostupan svakome i vri se na osnovu ugovora o prijevozu)
i
- sopstvene potrebe (obavljaju ga preduzea i pojedinci radi zadovoljenja
svojih potreba).
-8-

Prema teritorijalnom obiljeju razlikujemo:

- unutranji (gradski prigradski i meugradski) i
- meunarodni transport (pogranini meudravni i tranzitni).
Prema namjeni razlikujemo:
- transport putnika i
- transport robe
Prema nainu organizacije razlikujemo:
- linijski drumski transport (definiran redom vonje. linijom i tarifom).
- drumski transport po potrebi (korisnik sklapa ugovor sa vozaem i
pojedincem).

2.12. Tehnoloke i fizike osobine robe

Komadna roba obuhvata svu onu robu koja se pojavljuje u komadima. Problem
manipuliranja i transporta komadne robe javlja se kod velikih komada zbog
njihovog gabarita i teine. Kao bitne karakteristike komadne robe treba jo
spomenuti podobnost slaganja komada, temperaturu eksplozivnost, zapaljivost i
slino.
Rasuta roba se odlikuje:
- granulacijom,
- zapreminskom masom,
- specifinom masom,
- uglom unutranjeg trenja,
- uglom spoljanjeg trenja,
- habajue dejstvo (abrazivnost) i
- vlanou.
Tena roba se odlikuje:
- hemijskim sastavom,
- porijeklom,
- stepenom viskoznosti
- zapaljivou i
- nagrizajuim dejstvom

-9-

3. MEUNARODNI PREVOZ ROBE

3.1. Pojam meunarodne pedicije
Rije "pediter", odnosno "pedicija" je latinskog porijekla i nastala je od
latinske rijei "expedire", to u izvornom prijevodu znai "urediti", "odrijeiti",
dok se u praktinoj primjeni prevodi kao "otposlati" odnosno "otpremiti".
Pravno tumaenje pojma "pediter" u zakonodavstvima pojedinih zemalja je
razliito.
U naoj zemlji pod pedicijom se podrazumijeva specijalizirana privredna
djelatnost koja se bavi organiziranjem otpreme i dopreme robe i drugim
propisanim ili uobiajenim poslovima koji su s tim u vezi. Tu djelatnost
obavljaju pravne ili fizike osobe koje se zovu pediteri.
pediter (njem. "spediteur", ital. "spedizionere", franc. "commissionnaire de
transport", eng. "forwarding agent") jeste privrednik, pravna ili fizika osoba
koja se iskljuivo i obrtimice bavi organiziranjem otpreme i dopreme robe svojih
nalogodavaca (komitenata) pomou vozaa i drugim propisanim ili uobiajenim
poslovima koji su s timu vezi.

3.1.1 Poslovi i podjela meunarodne pedicije

Pod poslovima meunarodne pedicije podrazumijevaju se poslovi organiziranja
otpremanja i dopremanja robe u meunarodnom prometu koje obavljaju
specijalizirana preduzea u svoje ime, a po nalogu i za raun nalogodavca kao i
obavljanje propisanih ili uobiajenih sporednih poslova koji su u vezi s tim
poslovima. Na ovaj nain definirani poslovi meunarodne pedicije svrstavaju
se u privredne usluge i druge oblike vanjskotrgovinskog prometa.
S obzirom na teritorijalni djelokrug poslovanja, djelatnost meunarodne
pedicije moe se
podijeliti na:
- izvoznu pediciju (organizacija otpreme robe iz svoje u strane zemlje),
- uvoznu pediciju (organizacija dopreme robe iz stranih u vlastitu zemlju) i
- tranzitnu pediciju (organiziranje prijevoza robe izmeu stranih preko
vlastite zemlje).

3.1.2 Uloga meunarodne pedicije u transportu

Svoju osnovnu ekonomsku funkciju organiziranje otpreme i dopreme robe u
meunarodnom prometu pediter ne moe ostvariti bez aktivnog sudjelovanja
meunarodnog transportnog sistema, koji, u stvari, sainjavaju nacionalni
transportni sistemi kao podsistemi vieg reda.

- 10 -

Meunarodna pedicija, vanjska trgovina i meunarodni transport su u tijesnoj

funkcionalnoj povezanosti na taj nain to se poveanjem obima
vanjskotrgovinske razmjene proiruje se i usavrava transportni sistem, a razvoj
vanjskotrgovinskog prometa i transporta neposredno utie na unapreenje i
afirmaciju pediterske djelatnosti. I obrnuto, razvoj sistema meunarodne
pedicije zahtijeva unapreenje i afirmaciju vanjskotrgovinskog i transportnog
sistema.
Meunarodni pediter svoju funkciju otpreme i dopreme robe ne bi. mogao
izvravati bez pomoi vozara svih vidova meunarodnog transporta: pomorskog,
kopnenog i zranog.

3.2. Zahtjev koji mora ispuniti prijevoznik za obavljanje

meunarodnog transporta robe
Prijevoznik koji eli obavljati meunarodni transport robe mora podnijeti
zahtjev, pod uslovom da ispunjava odgovarajue uslove predviene Zakonom o
meunarodnom drumskom transportu, Ministarstvu za promet i
telekomunikacije. Uslovi koje prijevoznik mora ispunit su sljedei:
- da je upisan u sudski registar za obavljanje meunarodnog transporta robe
po propisima o spoljno trgovinskom poslovanju,
- da posjeduje potreban broj vozila koja ispunjavaju propisane tehniko
-eksploatacione uslove za obavljanje meunarodnog transporta,
- da ima osigurano parkiranje za vozila za koja se trai licenca, kao i
njihovo odravanje,
- da zapoljava potreban broj vozaa specijalista,
- da nije pod steajem ili u toku steajnog postupka, i da mu nije izreena
neka od mjera privremene zabrane spoljno-trgovinskog poslovanja, ili
zatitna mjera zabrane vrenja javnog prijevoza kao privredne djelatnosti,
- da ima odgovarajuu financijsku sposobnost predvienu zakonom.
Na osnovu zahtjeva za obavljanje meunarodnog transporta robe, koji je podnio
prijevoznik Ministarstvo za promet i telekomunikacije, poto se uvjeri da
prijevoznik ispunjava sve u love predviene Zakonom, izdaje prijevozniku
licencu - odobrenje za obavljanje meunarodnog transporta robe.

3.3. Prijevozna dokumenta

Za obavljanje meunarodnog transporta robe u drumskom saobraaju potrebna
su dokumenta za vozaa, vozilo i robu.

- 11 -

3.4. Prijevozna dokumenta za vozaa

Dokumenta potrebna za vozaa u meunarodnom transportu su:
- putni nalog,
- meunarodna vozaka dozvola,
- paso,
- individualan kontrolna knjiica za vozaa motornog vozila.
Putni nalog sadri podatke o prevoenju, o robi, o motornom i prikljunom
vozilu (reg. broj, nosivost, marka i tip i dr.), o trajanju transportnog zadatka, o
zadravanjima i dangubama. Na jednom obrascu putnog naloga moe se
registrovati transportni rad za vie transportnih zadataka. Putni nalog je ovjeren i
popunjava ga voza.
Meunarodna vozaka dozvola sadri identifikacione podatke o vozau, rok
vanosti dozvole kategorije za koje vai dozvola i mjesto izdavanja dozvole.
Paso je identifikacioni dokument i mora ga posjedovati svaki voza u
meunarodnom transportu roba.
Individualna kontrolna knjiica obavezna je za vozae autobusa, i vozae
teretnih vozila iji teina prelazi 3.500 kg. U nju se unosi pregled aktivnosti
vozaa, sati odmora i prekidati vonje u tok radnog dana. Ovi podaci iz knjiice
moraju se slagati sa podacima na uloku tahografskog ureaja.

3.5. Prijevozna dokumenta za vozilo

U dokumenta za vozilo spadaju:
- saobraajna dozvola,
- matina knjiga vozila
- "zelena" karta osiguranja,
- T.I.R. karnet.
Saobraajna dozvola sadri podatke: datum i mjesto prve registracije vozila,
godinu proizvodnje, vrsta, marka, tip, boja i namjena vozila, broj motora i asije,
podatke o motoru, nosivost vozila, teina praznog vozila i podatke o vlasniku
vozila.
U matinoj knjizi vodi se evidencija o vozilu i unosi se nabavna cijena vozila,
datum prve registracije, ostvareni utroak goriva i maziva, tekue i investiciono
odravanje, ostvarena kilometraa, i dopunska oprema za vozilo.
"Zelena" karta osiguranja garantira, u inozemstvu, obeteenje drugih lica od
strne naih osiguravajuih drutava.

- 12 -

3.6. Prijevozna dokumenta za robu

U drumskom meunarodnom transportu robe koristi se meunarodni tovarni list
(C.M.R.). On sadri sljedee podatke:
- podatke o poiljaocu i primaocu robe,
- podatke o prijevozniku,
- podatke o robi (oznaka, broj koleta. vrsta ambalae, vrsta robe, teina i
zapremina),
- podatke o otpremnom i dopremnom mjestu (mjesto, zemlja, datum),
- uslovi plaanja transporta itd.
C.M.R. se ovjerava od strane poiljaoca, prijevoznika i primaoca robe.

3.7. T.I.R. karnet

T.I.R. karnet je carinski dokument.
Carinskim dokumentima se garantira da e se odnosno vozilo vratiti u polaznu
(zaviajnu) zemlju. Za prijelaz vozila preko granice potrebno je da je vozilo
snabdjeveno karnetom ili tiptikom.
Karneti su tampani na francuskom jeziku, a sastoje se iz korica i umetnutih
listova za kontrolu prijelaza granice. Na prvoj stranici nalaze se podaci o
vlasniku vozila, na drugoj podaci o vozilu s garancijom izdavaoca, dok su na
treoj i etvrtoj stranici odtampana upustva za upotrebu karneta (na raznim
jezicima). Karnet izdaje, uz naplatu propisani taks, auto-moto drutvo. Karneta
ima tri vrste i to:
- veliki za 25 prijelaza (vrijedi I godinu),
- veliki za II prijelaza (vrijedi I godinu), i
- mali za 5 prijelaza (vrijedi 3 mjeseca).
Triptik je takoer tampan na francuskom jeziku, a razlikuje se od karneta po
tome to vrijedi samo zajedno putovanje i to u susjednu zemlju, dok karnet
vrijedi za vie prijelaza i za vie zemalja.
Sastoji se iz lista papira koji je perforiranjem razdijeljen na etiri dijela i to:
- na talon koji ostaje izdavaocu,
- listi I,
- listi II, i
- listi III.
Kod ulaza u stranu zemlju ulazna carinarnica otkida listi I i stavlja potvrdu o
ulazu na broj III.
Kod izlaza iz zemlje otkida listi II, a potvruje izlaz na broju III. Listi III mora
se vratiti izdavaocu (auto-moto drutvu) koji ga prikljuuje talonu.

- 13 -

3.8. Dunosti prijevoznika na carini

Sva prijevozna sredstva se nakon prelaska carinske linije moraju zaustaviti kod
granine rampe, i to bez obzira da li u njima ima robe ili ne. Vozilo ne moe
nastaviti put dok to ne odobre carinski organi. Prijevoznik je duan, odmah im
prijevozno sredstvo prede preko carinske linije, usmeno prijaviti graninoj
carinarnici robu i prijevozno sredstvo. Osim usmene prijave prijevoznik je duan
podnijeti i pismenu prijavu za robu i vozilo najkasnije 12 sati sljedeeg dana
nakon prelaska carinske linije.
Na temelju prijave i priloenih dokumenata, carinarnica odobrava carinjenje u
prijevoznom sredstvu, ili upuuje carinsku robu na carinjenje u unutranju
carinarnicu.
Ni u kom sluaju prijevoznik ne smije uvoznu robu izruiti primaocu prije nego
to je ista ocarinjena, jer ini prekraj po Carinskom zakonu i snosi
odgovarajue posljedice.

3.9. Carinska prijava za izvoz i prijevoz robe

Carinska prijava za izvoz i prijevoz robe je pismena prijava koju prijeveznik
podnosi carini. Prijava se sastavlja na temelju podataka iz prijevoznih
dokumenata koji se obavezno prilau uz prijavu. Na temelju prijave i priloenih
dokumenata, carinarnica preuzima prijavljenu robu, nareuje istovar u
carinski magacin ili na stovarite, odobrava carinjenje u prijevoznom sredstvu ili
upuuje carinsku robu na carinjenje u domicijelnu carinarnicu, odnosno
odobrava smjetaj u carinsko ili konsignaciono skladite.

3.10. Carinski magacini i stovarita

Carinski magacin i su zatvorene prostorije pod nadzorom carinarnice i slue
iskljuivo za smjetaj carinske robe koju je carinarnica primila na uvanje.
Carinska stovarita su neograeni ili ograeni, nepokriveni ili pokriveni prostori
za smjetaj carinske robe koju je carinarnica primila na uvanje.
Za robu smjetenu u carinskim magazinima ili na carinskim stovaritima ne
plaa se learina za prva tri dana, a poslije tog isteka vremena plaa se po danu
za svaki kilogram bruto teine po tarifi koja je odreena u Carinskom zakonu.
Rok leanja carinske robe moe biti najvie tri mjeseca, a ako se ti rokovi
prekorae, a ne dobije odobrenje za produenje roka learine robe, ona se izlae
javnoj prodaji.

- 14 -

3.11. Preuzimanje robe

pediter preuzima robu od nalogodavca i predaje je prijevozniku na dalji
transport, ime je izvrena predaj robe. pediter obavjetava nalogodavca o
glavnim fazama transporta njegove robe. Ako je nalogodavac zakljuio ugovor
za prijevoz robe morem obavezan je da ugovori i uslove istovara i utovar u
lukama.
Prijevoznik je duan kod preuzimanja robe da izvri provjeru pakovanja robe i
izvri kontrolu da li imaju priloeni svi potrebni dokumenti za robu potrebni za
meunarodni transport robe.
Dokumenti koji su potrebni za robu su:
- deklaracija o robi,
- sprovodni list (otpremnica),
- dokument o osiguranju robe,
- dokument o kontroli kvaliteta robe,
- dokument o sanitarnoj ispravnosti robe itd.

3.12. Prijevoz robe

pediter putem dispozicije zakljuuje ugovor sa prijevoznikom o otpremi robe u
kojem je definirano:
- mjesto utovara robe,
- mjesto carinjenja robe,
- prijevozni put (itinerer),
- mjesto ocarinjenja robe,
- vrijeme u kojem e se izvriti prijevoz robe, i
- mjesto istovar robe:
Prijevoznik je duan da ispotuje rokove navedene u ugovoru o prijevozu robe, i
o eventualnim potekoama koje se jave u transportu i zastoj ima treba odmah
da obavijesti peditera.

3.13. Predaja robe

Prijevoznik po dolasku na mjesto predaje robe obavjetava peditera da je
izvrio transport robe kompletnu dokumentaciju o robi i transportu predaje
pediteru koji vri potrebne radnje za ocarinjenje robe, istovar i predaju robe
kupcu.
Prijevoznik je duan predati robu u onom stanju u kakvom je robu primio od
peditera. Za sve propuste u transportu koji nisu uzrokovani grekom
prijevoznika on nije odgovoran za njih.

- 15 -

3.14. Postupak pri oteenju vozila ili carinske robe u toku

transporta
Kada poiljka stigne na odredite vidljivo oteena ili sa vidljivim manjkom
prijevoznik je duan bez odlaganja obavijesti peditera o oteenju carinske robe
u toku transporta i o svim dogaajima znaajnim za peditera.
Ako je oteenje robe nastalo uslijed greke prijevoznika on snosi svu
odgovornost i trokove vezane za naknadu tete. U zavisnosti da li je dolo do
oteenja robe ili do manjka robe pravi se zapisnik o oteenju robe ili zapisnik
o manjku robe.
Oteenje carinske robe ili manjak iste nastane uslijed vie sile, a to prijevoznik
moe da dokae, prijevoznik ne snosi nikakvu odgovornost.
Ako u toku transporta doe do oteenja ili kvara vozila te isto ne moe nastaviti
transport robe, prijevoznik je duan zamijeniti vozilo, ili ako to nije u
mogunosti, treba obavijestiti peditera.

3.15. Prijevoz opasnih materijala

U industriji se sve vie upotrebljavaju opasne materije, pa se sve vea koliina
takvih materija i prevozi. Zbog velikog broja nesrea i teta potrebne su i mjere
bezbijednosti pri obavljanju prijevoza opasnih materija.
Transport se vri u skladu sa meunarodnim zakonima o prijevozu a za drumski
prijevoz postoji A.D.R. On se sastoji od propisa o opasnim materijama i
predmetima i propise o opremi vozila i nainu prijevoza.
Pod prijevozom opasnih materija podrazumijeva se:
- prijevoz eksplozivnih materijala,
- prijevoz zapaljivih materijala,
- prijevoz radioaktivnih materijala,
- prijevoz korozivnih materijala, i
- prijevoz ostalih opasnih materijala

3.16. Prijevoz ivih ivotinja

Prijevoz ivih ivotinja u meunarodnom transportu obavlja se specijalnim
vozilima namijenjenim za ovu vrstu prijevoza. Na prijevoznom putu mora se
obezbijediti dohranjivanje i pojenje ivotinja koje obavlja prijevoznik ili
pediter. U dokumentaciji za ovu vrstu prijevoza mora postojati i potvrda o
veterinarskoj kontroli ivotinja. Ostala dokumentacija za robu i transportni
dokumenti su isti kao i kod prijevoza druge robe. Kod utovara i istovara moraju
se obezbijediti posebne rampe. Zbog specifinosti ovakvog transporta bitno je
ovaj prijevoz izvriti to u kraem roku.

- 16 -

3.17. Prijevoz lako-kvarljive robe

Transport lako-kvarljive robe obavlja se specijalnim vozilima koja imaju
dodatne ureaje za obezbjeenje potrebne temperature za tu vrstu transportovane
robe. Pored uobiajene dokumentacije za robu mora se izdati i potvrda o
sanitarnoj ispravnosti kvaliteta ove robe. Kod transportovanja lako-kvarljive
robe znaajno je vrijeme transporta i on se mora izvriti u predvienom roku
koji je naznaen u ugovoru o prijevozu.

3.18. Prijevoz vangabaritnih tereta

Vangabaritnim teretom se smatra teret koji zajedno sa vozilom premauje
doputene dimenzije (teinu, irinu ili visinu), najveu doputenu masu ili
doputeno osovinsko optereenje.
Dozvola za vangabaritni prijevoz se izdaje na pismeni zahtjev prijevoznika
vangabaritnog tereta. Kod prijevoza vangabaritnih tereta mora obezbjediti
odgovarajua pratnja. Osoblje koje obavlja i prati taj vanredni prijevoz mora biti
struno osposobljeno i da raspolae odgovarajuom, tehnikom opremom.
Prijevoznik ili pediter mora putem sredstava informiranja obavijestiti ostale
uesnike saobraaju o vanrednom prijevozu i mjerama bezbjednosti, relaciji
prijevoza i uslovima saobraaja na putu.

- 17 -

4. LITERATURA
1. Nikola D. Putnik, "Studija optimalnog reenja tehnolokih zahtjeva za
garairanje, servisiranje i opravku voznog parka OOUR-a za prevoz
putnika i roba "Strela-Ljig", Institut Saobraajnog fakulteta, Beograd,
1981.
2. Vojislav Radovanovi, "Glavni tehnoloki projekat autobaze preduzea
"Velmotrans", uprija", Institut Saobraajnog fakulteta, Beograd, 1974.
3. Nikola D. Putnik, "Autobaza "Remonttrans" Modria, Institut
Saobraajnog fakulteta, Beo grad, 1979
4. Nikola D Putnik, "Autobaza "Bosnaprevoz" Doboj" Institut Saobraajnog
fakulteta, Beograd, 1979.
5. .B. Kpaapeo, "Texuecoe ocuaue aooueu"
Nauno-tehniko izdateljstvo, Moskva, 1957
6. Materijal sa instruktivne nastave saobraajne struke: Osnovi drumskog
saobraaja, Meunarodni transport robe, Organizacija prijevoza robe i
putnika, Robno-transportne manipulacije

- 18 -

SADRAJ
1. UVOD...2
2. OSNOVE DRUMSKOG SAOBRAAJA...3
2.1 Podjela saobraaja...3
2.2Saobraaj kao veliki sistem..4
2.3Elementi saobraajnog sistema4
2.4Saobraajnice, saobraajni centri i saobraajna mrea5
2.5Sredstva drumskog saobraaja.5
2.6Podjela puteva..6
2.7Tehniki elementi puta.....6
2.8Oprema puta.....7
2.9Integralni sistem transporta..7
2.10 Prednosti i nedostaci drumskog transporta u odnosu na druge vrste
transporta.....8
2.11 Podjela drumskog transporta...8
2.12 Tehnoloke i fizike osobine robe...9
3. MEUNARODNI PREVOZ ROBE..10
3.1. Pojam meunarodne pedicije...10
3.1.1 Poslovi i podjela meunarodne pedicije..10
3.1.2 Uloga meunarodne pedicije u transportu...10
3.2 Zahtjev koji mora ispuniti prijevoznik za obavljanje meunarodnog
transporta robe.......11
3.3Prijevozna dokumenta....11
3.4Prijevozna dokumenta za vozaa...12
3.5Prijevozna dokumenta za vozilo....12
3.6Prijevozna dokumenta za robu.......13
3.7T.I.R. karnet...13
3.8Dunosti prijevoznika na carini.....14
3.9Carinska prijava za izvoz i prijevoz robe..14
3.10 Carinski magacini i stovarita...14
3.11 Preuzimanje robe.......15
3.12 Prijevoz robe......15
3.13 Predaja robe...15
3.14 Postupak pri oteenju vozila ili carinske robe u toku transporta.16
3.15 Prijevoz opasnih materijala...16
3.16 Prijevoz ivih ivotinja......16
3.17 Prijevoz lako-kvarljive robe..17
3.18 Prijevoz vangabaritnih tereta.....17
4. LITERATURA..18

- 19 -