KULTURA ODIJEVANJA

MODA

KULTURA ODIJEVANJA: -kad o odijevanju govorimo u povijesnom kontekstu

-uvjetovano je stupnjem civilizacije
-obuhvaa iri aspekt, koji se dotie kulture i filozofije
MODA: -kao termin se pojavljuje u 15.st (renesansa) na francuskom dvoru da bi
se opisao stil koji
odstupa od odijevanja u Italiji (modus)
-glavno obiljeje: PROMJENJIVOST

ODJEA KROZ POVIJEST

1. DRAPIRANA ODJEA- OVOJNI TIP
Nema zahtjevna konstrukcijska rjeenja
Omata se
2. ODJEA ZA NAVLAENJE- SLIP-ODJEA
3. KROJENA I IVANA ODJEA ZATVORENOG TIPA
1. tip odjee koji ide direktno na tijelo
Intima
druga koa
4. KROJENA I IVANA ODJEA OTVORENOG TIPA
Ne ide direktno na kou
Skupocjena, prema tome i svojevrstan statusni simbol
5. USKA ODJEA
OVISI O: -klimatskim uvjetima
-kulturi ivljenja
-prirodi i civilizaciji
-trgovini, tj.dostupnosti materijala (jantar, puii, tkanine)

GLAVNE KARAKTERISTIKE KULTURE ODIJEVANJA

KROZ POVIJEST

PRAPOVIJEST

- OVOJNI TIP
-neznaajne promjene
-nema nacionalnog

karaktera
-osnovne karakteristike:
duga,drapirana,iroka
-magijska i religijska
funkcija(ne samo zatita tijela)

14.st
odjea

-kratka, krojena
-jasna dinstikcija spolova
-pojavljuje se razlikovanje

mode na dvorovima
-varijacije nacionalnog i
individualnog stila

zaeci

mode
*m(otkrivaju noge nogavicama, bedra-simbol muevnosti, dominira u
promjenama)
(do 19.st prati mukarca)

SREDINA 19.st.
slojevima

dostupna svim
-industrijska,masovna

proizvodnja
- Pret-a-Porter, Haute
Couture
-utjecaji:
ekonom.,soc.,gosp.,pol.,drut.
*izrauje se 5 komada odjee u 3 osnovna broja: suknja, haljina,hlae,
prsluk
*?* AFIRMACIJA(razgolieno) I NEGACIJA(skriveno) TIJELA KROZ POVIJEST

KNJIGA POSTANKA Biblija ima veliku ulogu u odijevanju (golotinja=sramota)

-dvostruka funkcija odjee: a) sakriti ovjekovu sramotu
b) osigurati zatitu od vremenskih
neprilika
-odjea od lia, kasnije krzna (krzno je simbol grijeha i samilosti
Boga,nose ga svi kraljevi)
*Split- 2 prasta ispod kljune kosti, Venecija ( stvar je otila toliko daleko
da s postojali
inspektori koji su pazili na ensko odijevanje)

FUNKCIJA ODJEE
1. ZATITA
( + tetovae magijska zatita)
2. DA ZNAI
- Znak moi
*(npr. Luj XIV- Justaucorps; plava=kraljevska boja)
-

Znak moi
*(Generalski pu 1961 u Aliru -> Charles de Gaulle na

TV doao u UNIFORMI)
-

Znak suprotstavljanja
-Vijetnamski rat-reakcija 60-ih
*(uniforme od tvrde vune- gruba odjea koja se
suprotstavlja politici Amerike)
-od 60-ih god 20.st.
- Impusli modnih promjena dolaze do niih drutvenih slojeva =
visoka moda

MODA/DRUTVO
-Umjetnost reagira na promjene. Moda na njih reagira prijevremeno.

IZVORI ZA ISTRAIVANJE KULTURE ODIJEVANJA

LIKOVNA UMJETNOST : slikarstvo (crte,karikatura,modn.ilustracija,);

kiparstvo; primj.umj; fotografija,..

PISANI IZVORI: romani, pjesme, modni asopisi

USMENA PREDAJA

SAUVANI ODJEVNI PREDMET ARTEFAKT ***

-rekonstruirana odjea po artefaktu ili stilskom razdoblju KOSTIM***

*Garzia de Medici: - 15.st mukarci se odijevaju kao djevojice da bi

zavarali
sudbinu i zlu kob, kasnije se odijevaju kao oevi
- crvena odjea titi od zlih sila
- pokopan u Firenzi, u svilenoj odjei, koja je ostala
ouvana nakon
poplava
i potresa, te se 6 mjeseci parila
*Eleanor de Medici: -simbol enske ljepote
-pokroviteljica modnih dogaanja(?)
-korzeti
-Patterns of fashion temelj kostimografije
*Matthews Scwartz: -odijevanje od djetinjstva biljeio kroz crte- kasnije
objavljeno
(djevojka iz Split, Dubrovnika, Zadra, Krka,)

Ritual odijevanja/ moda-anti moda

-anti moda- pojavljuje se u 80-ih
- pojava koja obuhvaa manji dio prostora, fokusirana na odreeni
prostor
- stalna, nepromjenjiva (npr. Tradicionalna odjea)

*otkupljivanje svile od kineza,koji misle da postoji neko problem, kaos, nemir,

kada otkupitelji svaki put dolaze u drugaijoj odjei
*karikature: -Eng. 1896.g. enu obueu u hlae doivljavaju kao mukarca
-lep (u krave dug rep)- anegdota bitna za drutvene promjene

PALEOLITIK
mamute i sobove
(600.000-8.000 BC)
KRZNO I KOA

lovci na

MEZOLITIK
lov i ribolov
(8.000-3.000 BC)
KRZNO I KOA

NEOLITIK
ovari i ratari
(3.000-1.000 BC)
LAN-poeci tkanja

BRONANO DOBA
pomorci i obrtinci
(2.100-1.000 BC)
VUNA, ORNAMENT

ELJEZNO DOBA
VUNA + ornament
(1.000-50 BC)

PALEOLITIK
Homo erectus
}
ornamenti
} kamenje za obradu koe
Homo sapiens

NOMADI/LOV
-ovojni tip / krzno i koa
-obua koa ili krzno / pra opanak
OBRADA:
-struganje
-namakanje (ilovaa i otopina kore hrasta bogata tkaninom)
-dugotrajno vakanja + namakanje u urinu (*urin je vezivno sredstvo za boje, a
uzimao se najee od pijanca i djeaka tinejdera)
*VENERE simbol plodnosti
-Franc (26.000 BC)
-Austr (25.000 BC)
-Njem (36.000 BC)
-stilizirana glava
-osjeaj prema ornamentici
-VENUS LESPUGUE (Franc 26.000-24.000 BC) prikaz tkanja bedrenog omotaa
*najstariji ljudki prikaz (25.000) u Francuskoj (1892)
-bjelokost
-kosa u MREI

-FORMA NALIK SUKNJI : -iroka

-volumiozna
-duina varira
-zvonolika forma
-krznene suknje KAUNA KES (zvonolika forma u paleolitu, Franc 17.00015.000)
*najstraije vlakno - 34.000 BC, Gruzija
-laneno vlakno uvijeno dokaz da je postojal prea
-tehnika makromea
-siva, crna, tirkiz, ruiasta

NEOLIT
(3.000-1.000 BC)
-jantar najstariji nakit (2500 BC)
IVOT U ZAJEDNICI / nastambe
-OVOJNI TIP / koa i krzno + lie, kora od drva, lan, vuna
TEHNIKE:
-tkanje 7.000-6.000 BC (u Aziji- UNAK)
-namakanje i sabijanje / netkani tekstil tj. Husture (?) (tu ili oja)
*OTZI ledeni ovjek
-Alpe (Austr./Italija, 1991. ; 3000 BC)
-gornji haljetak od koe jelena i koze
-trava i drvena kora lipe izolacija
- niti miiavo tkivo ivotinje ; naknadno zakrpano ; precizni avovi
-pojas od telee koe (3m) s rupicama za torbu
BRONANO DOBA (ovojni tip)
2100-1000 BC
-nalazite u Danskoj (2100-1700 BC)
-vuna
-ukras: vez, na ramenima apice ivotinja (mukarci)
-nakit: od jantara i zlata ; zlato s spiralama, kukasti kri; ukras kose
-bedreni omota s resama (KAUNAKES)
-remen s metalnim diskom

-gornji haljetak
*VUEDOLSKA IZMICA (2800 BC)
-obrada metala
-religijska funkcija
-najranija u Europ visoka izmica (1200 BC, Hetiti)
-istraitelji : Marina Milievi Brada (1984)
-sauvani ploni idoli
-ornament krieva/ tetoviranje,skarificiranje
-suknja- plisiranje ili vunene rese (?)
* ZNATI: sirovine (lan,vuna,koa)
-Intezvne boje odjee: -bijela (voda+ pepeo od bukve)
oraha)
-crno (lunjakov ir)
-zelena (lie i drvo ljenjaka)
-crvena (kora mladog brijesta)

-smea (kora
-+