Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Ivo Bari
Kulturni Kapital Rapske
Batine
Traduzione dal croato in italiano con commento linguistico
Relatore:
Prof. Marcello Marinucci
Correlatore:
Prof.ssa Ljiljana Avirovi
Anno Accademico
2005/2006
INDICE
1. PREMESSA
1.1. BIOBIBLIGRAFIA DELLAUTORE
2. IVO BARIC, Kulturni Kapital Rapske Batine
TRADUZIONE IN ITALIANO CON TESTO A FRONTE
3. COMMENTO LINGUISTICO
3.1. CONSIDERAZIONI GENERALI
3.2. MORFOSINTASSI
3.2.1. AGGETTIVI NUMERALI
3.2.2. USO DEI TEMPI VERBALI
3.3. LESSICO E SINTASSI
3.3.1.
3.3.2.
3.3.3.
3.3.4.
3.3.5.
3.3.6.
3.3.7.
NOMI PROPRI
NOMI DI PERSONA
NOMI DI PERSONAGGI STORICI E BIBLICI
NOMI GEOGRAFICI
NOMI DI EDIFICI PUBBLICI
NOMI DI GIORNALI, RIVISTE, PERIODICI
NOMI DI OPERE
1. PREMESSA
La Croazia stata terra di imperi multinazionali per moltissimi
secoli: dalle popolazioni illiriche native del luogo allImpero Romano,
allinvasione dei Tartari, al dominio di Venezia, della Francia Napoleonica e
dellImpero Austro-Ungarico, per arrivare al pi recente Regno dei Serbi,
Croati e Sloveni e la Federazione iugoslava di ispirazione comunista guidata
dal maresciallo Tito.
Lindipendenza di questa nazione molto recente, risale al giugno
1991, ed ha avuto conseguenze disastrose, una nuova guerra.
Solo laccordo di Dayton, siglato nel dicembre 1995, ha portato finalmente
una certa stabilit al paese, anche se ancora oggi vi sono migliaia di
profughi che vivono in attesa di sapere quale sar il loro destino, mentre il
governo deve affrontare i problemi costituiti dagli ex combattenti ormai
privi di un'occupazione, dai profughi croati giunti da altre parti della
federazione e dai danni gravissimi che il conflitto ha inferto alle
infrastrutture del paese. Nonostante queste gravi questioni, la Croazia
riuscita a rimediare a una grande quantit di danni inferti dalla guerra e i
turisti stanno cominciando a tornare.
Oggi la Croazia uno Stato libero e democratico. Ci sono ancora
molte difficolt economiche, ma la volont di ricostruzione economica e
sociale molto forte e, gi da tempo, il processo di risalita ben avviato. A
cos breve distanza di tempo il paese nuovamente ospitale e ricco di luoghi
meravigliosi che per tanto tempo hanno accolto turisti da ogni parte
d'Europa. La guerra, ormai, soltanto un brutto ricordo e le meravigliose
coste di questo paese sono tornate ad essere una delle mete estive preferite
per gran parte dei turisti.
In questo contesto si inserisce il presente lavoro, la traduzione del
libro di Ivo Bari, Kulturni Kapital Rapske Batine (Il capitale culturale del
patrimonio di Rab). Lautore nativo dellisola di Rab (Arbe), vista e
considerata la situazione politico-economica della Croazia e nello specifico
della sua isola, studia una strategia di sviluppo culturale che se attuata,
porterebbe sicuramente a una crescita economica dellisola. Come la
maggior parte delle citt costiere della Croazia, Rab basa gran parte della
propria economia sul turismo.
Situata nel nord-ovest della Croazia, l'isola di Rab fa parte
dell'arcipelago del Quarnero e vanta una lunga storia. Rab (Arba, Arbia o
Arbiana - come era chiamata dai Romani) stata sotto il dominio di diversi
popoli: Greci, Romani, Illiri, Bizantini, Veneziani, Ungheresi, Italiani e,
finalmente, Croati. Le tracce di tutte queste influenze sono visibili
nell'architettura della citt: le mura, le chiese, i portali ed i palazzi. Tuttavia
questa ricca eredit oggi molto trascurata, lo stesso autore fornisce
moltissimi esempi di questo degrado: vie storiche letteralmente cancellate
da strutture moderne, palazzi storici con finestre e porte non adeguate,
palazzi moderni che non si inseriscono nellarchitettura della citt e che ne
rovinano limmagine, ecc
Il concetto principale del libro che la cultura un elemento
importante non solo per la societ moderna ma anche per il turismo, come ci
dice lo stesso autore: L dove il turismo un attivit economica
fondamentale, la cultura una delle pi importanti risorse dello sviluppo1.
Non c' dubbio che le bellezze naturali della costa croata sono ancora il
motivo principale di vacanza, grazie al quale questa registra un vantaggio
rispetto ad altri luoghi. Rimane uguale il grado dell'insoddisfazione per tanti
elementi dell'offerta turistica (possibilit di fare shopping, divertimento,
sport, trasporto locale ed eventi culturali).
Tutti questi elementi sono presi in considerazione nel libro ma il
tema principale rimane la cultura: lautore vuole fare comprendere
limportanza della politica culturale per un paese, con la quale ci si assicura
un centro politico stabile, in cui il lavoro e lequilibrio sociale sono i valori
principali. A questo scopo Bari traccia un breve quadro storico degli
avvenimenti pi importanti per poi passare ad unesauriente analisi dei beni
culturali mobili e immobili presenti sullisola e dei beni non materiali
(dialetto, folclore, artigianato, ecc). Si tratta di unanalisi piuttosto
dettagliata, come se uno degli intenti dellautore fosse quello di catalogare il
patrimonio culturale della citt; infatti una sezione del libro dedicata a
quei beni culturali che non sono mai stati studiati approfonditamente, e che,
1
IVO BARI
Rab, 2001.
8
IVO BARI
Rab 2001
9
Izdava:
Grad Rab, Trg Municipium Arba 2, Rab
Za izdavaa:
Zdenko Antei
Urednik:
Ivo Bari
Recenzent:
Prof. dr. sc. Josip Deeljin
Lektorica:
Milena Grce
Fotografije:
Igor Markovinovi
Frane Piuljan
Grafika priprema:
Bogdana Vukasovi
Tisak:
Sveuilina tiskara d.o.o., Zagabria
10
Editore:
Citt di Rab, Piazza Municipium Arba 2, Rab
Per leditore:
Zdenko Antei
Redattore:
Ivo Bari
Recensore:
Prof. Josip Deeljin
Recensore dei testi:
Milena Grce
Fotografie:
Igor Markovinovi
Frane Piuljan
Grafica:
Bogdana Vukasovi
Stampa:
Sveuilina tiskara d.o.o., Zagabria
11
12
13
PREDGOVOR
U Izvjetaju o kulturnoj politici Hrvatske, podnesenom Vijeu Europe
1998. godine, kultura se promie u vanu razvojnu komponentu drutva i drave. Po
prvi put kultura nije defnirana kao potronja ve kao sredinja paradigma
razvoja. Je li to bilo samo deklarativno opredjeljenje radne skupine Vjerana
Katunaria i Biserke Cvjetianin u Izvjetaju Vijeu Europe ili opredjeljenje
drave, to e pokazati budunost. Izvjetaj je u Vijeu Europe visoko ocjenjen te je
time Hrvatska prela prag za prijam u zajednicu europskih zemalja iako jo nema
strategiju razvoja. Neke su zemlje najprije izradile strategiju razvoja pa su na
temelju njih nainile izvjetaje o pojedinim djelatnostima. Mi smo prihvatili
deduktivni pristup izrade strategije razvoja Hrvatske, a to znai: najprije izraditi
izvjetaje o stanju u pojedinim segmentima drutva iz kojih e slijediti strategia, a iz
nje legislativa odnosno politika razvoja. Budui da jo nisu zavreni svi
izvjetaji, Hrvatska jo nema strategiju razvoja.
Rab je i bez oslonca na dravnu strategiju jo 1995. godine izradio svoju
"Strategiju razvoja otoka i grada Raba do 2010. godine". Ovu je studiju izradio
Znanstveno-istraivaki centar Ekonomskog fakulteta u Rijeci pod vodstvom
prof. dr. sc. Josipa Dezerjina a naruilo Poglavarstvo Grada Raba. U toni opsenom
projektu na 200 stranica pregledno je prikazan dotadanji gospodarski razvoj te
neto krae razvoj kolstva, kulture, zdravstva, socijalne skrbi i njihovi uinci na
standard ljudi. Strategijom su predloene smjernice daljnjeg razvoja svih
djelatnosti, a u Zakljunim razmatranjima opisane su preporuke postupnog
provoenja Strategije.
Moglo bi se zakljuiti da Strategia ima sve elemente induktivnog
znanstvenog pristupa razvoju Otoka, ali naalost takvoj studiji nedostaje inventar
djelatnosti i legislativa za
14
PREFAZIONE
Nella relazione sulla politica culturale della Croazia, sottoposta al
Consiglio Europeo nel 1998, la cultura promossa come uno elementi pi
importanti per lo sviluppo della societ e dello stato. Per la prima volta la
cultura non definita come una spesa inutile ma come il paradigma centrale
dello sviluppo. Se questo sia stato solo un orientamento dichiarativo del
gruppo di lavoro di Vjeran Katunari e di Biserka Cvjetian nella relazione
del Consiglio Europeo o un orientamento dello Stato, ce lo sveler il futuro.
La relazione molto stimata dal Consiglio Europeo, e grazie a questa la
Croazia ha fatto il primo passo per entrare nellUnione Europea sebbene
ancora non abbia una strategia di sviluppo. Alcuni paesi hanno prima
studiato una strategia di sviluppo e sulla base di questa hanno preparato le
relazioni sulle singole attivit. Noi abbiamo adottato lapproccio deduttivo
nella costruzione di una strategia di sviluppo per la Croazia, ossia: prima
abbiamo elaborato le relazioni sullo stato dei singoli segmenti della societ,
a queste seguir una strategia e, di conseguenza la parte legislativa ossia lo
sviluppo politico. Dato che non tutte le relazioni sono state concluse, la
Croazia non ha ancora una strategia di sviluppo.
Rab (Arbe), senza appoggiarsi alla strategia dello Stato, aveva
elaborato gi nel 1995 la sua Strategia per lo sviluppo dellisola e della
citt di Rab fino allanno 2010. Questo studio stato portato avanti dal
centro di ricerca scientifica della Facolt di Economia di Fiume sotto la
guida del prof. Josip Deeljin ed stato finanziato dal Comune della Citt di
Rab. Questo ampio progetto (200 pagine) illustra chiaramente lo sviluppo
economico fino ad oggi, e poi, pi brevemente quello scolastico, culturale,
sanitario, della previdenza sociale e le conseguenze di questi sviluppi sulla
popolazione. Nella strategia sono state fissate le direttive per gli ulteriori
sviluppi di tutte le attivit, e nelle considerazioni conclusive di questa, sono
state presentate le raccomandazioni per la successiva messa in opera della
strategia.
Si potrebbe concludere che la strategia ha tutti gli elementi per un
approccio induttivo e scientifico allo sviluppo dellisola, purtroppo per agli
studi di questo tipo manca linventario delle attivit e la parte legislativa per
15
primjenu u praksi. Uz dopunu ova vrlo dobra studija moe biti osnova za izradu
pojedinih izvjetaja djelatnosti od kojih je jedan i ovaj o Kulturnom kapitalu
rapske batine.
Kulturni kapital rapske batine je izvjetaj o infrastrukturi kulture pa
moe biti osnova za izradu strategije kulturnog razvitka Raba. Pojam kulture je u
njoj proiren jer nijedan poznati model kulturne politike (prosvjetiteljski,
nacionalni i menaderski) ne zavrava njegovim administrativnim prestankom ve
on i dalje ivi u svakodnevnim navikama ljudi. Prosvjetiteljski i nacionalni se u
svijetu naputaju, a afirmira se utilitarni, menaderski model kulturne politike.
U Povijesnom okviru rapske kulturne batine prikazana je kratka politika
povijest Raba, a u Rapskoj kulturnoj batini njena kratka povijest umjetnosti te
nabrojena nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra, odnosno
spomenici kulture. U poglavlju Kulturne djelatnosti navedeni su kulturni sadraji i
udruge u kulturi. U daljnjem tekstu opisane su ustanove u kulturi, veze kulture i
turizma, mediji, financiranje kulture i zatita kulturnih dobara.
Kad bismo iz svega izveli zakljuak, mogli bismo rei da je najuspjenija ona
kulturna politika koja stvara uvjete za razvoj svoga kraja. Kulturnom
politikom se osigurava politiki stabilna sredina u kojoj je rad i socijalna ravnotea
mjerilo svih vrijednosti. Stoga strategija kulturnog razvitka, koju emo izraditi, ne
smije biti statiki dokument, ve dinamika osnova za optimalno ostvarenje
virtualne budunosti, a ovaj Kulturni kapital rapske batine polazna osnova.
16
17
UVOD
Kultura je ukupnost duhovne, moralne, drutvene i proizvodne djelatnosti
drutva, ali i opseg duhovnog razvitka pojedinca u zajednici u odnosu prema
drugome ovjeku. Kultura je dakle ukupnost ljudskog odnosa prema duhovnom i
materijalnom, prema prirodi, prema drugim Ijudima, prema povijesti i
budunosti, jednom rijeju ukupnost ivljenja. U utilitarnom smislu kultura se
poistovjeuje s umjetnou, a umjetnost je samo stvaralaka djelatnost osnovana na
osjetilima, izricanje vjetine stvaranja ili umijee. Umjetnici ne mogu biti svi ljudi
ve samo oni koji za to imaju priroenog dara i radom steknu odreene vjetine
za stvaranje kulturnih dobara. Kulturna dobra su i ostali ljudski proizvodi pa
govorimo npr. o tehnikoj kulturi, zdravstvenoj kulturi, urbanoj ili ruralnoj
kulturi i dr..
Instrumenti razvoja kulture koja pretpostavlja iroko shvaeni svijet
ivota od umjetnosti do dokolice je kulturna politika. To je naziv koji rabi Europska
zajednica od ezdesetih godina dvadesetog stoljea. Naa se zemlja vie puta
ukljuivala u projekt izrade strategije kulturnog razvitka ali naalost s optereenim
ideologijskim teretima sve do ovog zadnjeg izvjetaja koji tih tereta nije imao pa
moe biti predloak za nas izvjetaj.
Proli smo kroz vie faza kulturnog razvoja, od habzburkog projekta
prosvjetiteljske drave, preko kulturnog etatizma pedesetih godina, pa
decentralizacije kulture i konano vraanja na etatistiki nain provoenja
kulturne politike drave koja je uvela duhovnu i fondovsku centralizaciju. U
svijetu ne postoje fondovi kojima zapovijeda drava ve javne fondacije kojima
drava propisuje samo pravila, odnosno poreznom i financijskom politikom
ujednauje prirodan odnos izmeu sudionika u takmienju. U nas je jedan
etatizam zamjenio drugi uveden 90-tih godina. Novac se u oba modela dobivao za
one projekte koji se uklapaju u administrativni poredak, a za one koji bi to
ostvarili na "kulturnom tristu" nema mjesta. Jo uvijek raspodjela sredstava za
kulturu ovisi o ukusu dravnih slubenika prema nekoj djelatnosti, a
18
INTRODUZIONE
La cultura linsieme delle attivit spirituali, morali, sociali e
produttive della societ, ma anche lestensione dello sviluppo spirituale di
un singolo della comunit nel rapporto con un altro individuo. Quindi la
cultura linsieme dei rapporti umani con il mondo spirituale e il mondo
materiale, con la natura, con le altre persone, con il passato e il futuro, in
una parola, linsieme del vivere. Nel senso utilitaristico la cultura si
identifica con larte, e larte solo unattivit creativa fondata sui
sentimenti, lespressione della pratica di creare o dellabilit. Non tutti gli
uomini possono essere artisti, solo quelli che hanno il dono naturale e che
con il lavoro raggiungono determinata pratica nella creazione di beni
culturali. Possono essere considerati beni culturali sono anche gli altri
prodotti delluomo, ci riferiamo ad esempio alla cultura tecnica, alla cultura
sanitaria, alla cultura urbana o rurale, ecc
Lo strumento per uno sviluppo culturale che presuppone lintero mondo
vivente conosciuto da quello dellarte a quello dellozio, la politica culturale.
Questo il termine usato dallUnione Europea fin dagli anni 60. Il nostro
paese si inserito pi volte nel progetto per lelaborazione di una strategia di
sviluppo culturale, purtroppo per sempre con dei carichi ideologici sbagliati
fino a questultima relazione, per questo motivo, questultima relazione
potrebbe essere un modello per la nostra.
ne o stvarnim potrebama ljudi. Kultura je esto sluila kao dekor politike moi jer je
o statusu pojedine kulturne djelatnosti odluivala politika ili pojedinac, pa su
neke djelatnosti postale miljenice prorauna to je dovodilo do nelojalne
konkurencije na "tritu" kulture. Kulturne djelatnosti se ipak nikad nee moi
osloboditi sredstava iz prorauna, ali to ve danas treba initi na dva naina i to po
naelu kompetitivnosti (natjecanja) i naelu zatite (iz prorauna). Ovo
zadnje znai da e dio kulture uvijek ostati na proraunu, ali jedan dio moraju
preuzeti drugi oblici financiranja, npr. kulturna renta, sponzorstvo, donacije,
pokloni, ustupanje prostora, dobrovoljni rad i drugo.
Kulturna politika, kao i svaka politika, provodi se zakonima i mjerama
preko institucija, udruga ili pojedinaca, a temeljem postavljene strategie razvoja,
ostvaruju se postavljeni ciljevi u kulturi. Mi do danas na Rabu nismo postavili
ciljeve koje elimo postii, npr.: Kakav Grad elimo? Kakve kulturne sadraje
elimo? Je li danas previe manifestacija, a premalo drugih kulturnih sadraja?
Kakva nani je izdavaka djelatnost? Zato jo nemamo odgovarajuu biblioteku?
Koliko novaca stvarno troimo za kulturu iz prorauna? Zato nenia drugih izvora
za kulturu? Je li sve kultura to se fnancira kao kultura? Kakve institucije su
nani potrebne da ostvarimo postavljene ciljeve i drugo. To su pitanja koja treba
postaviti u strategiji kulturnog razvitka.
Tamo gdje je turizam osnovna gospodarska djelatnost, kao na Rabu,
kultura je jedan od vanih resursa razvoja. Implementacijom kulturnih
sadraja u turizam mogu se ostvariti vea sredstva za kulturu nego u drugim
djelatnostima, ali to e se moi lek onda kada ulaganje u kulturu za turizam vie ne
bude potronja niti povijesni ukras, kako to neki u turizmu predstavljaju, ve
osnova za kvalitetniju promidbu turizma.
20
non dalle reali esigenze delle persone. La cultura spesso considerata come
decorazione del potere politico perch nello status delle singole attivit
culturali ha sempre deciso la politica o il singolo; in questo modo alcune
attivit sono diventate le favorite del bilancio portando a una concorrenza
sleale nel mercato della cultura. Le attivit culturali comunque non
riusciranno mai liberarsi dagli strumenti del bilancio ed proprio questo
quello che gi oggi bisogna cercare di fare in due modi, per il principio della
competitivit e per il principio di protezione (dal bilancio). Con
questultimo vogliamo dire che una parte della cultura rimarr sempre
condizionata dal bilancio, ma che laltra parte dovrebbe essere gestita con
altri tipi di finanziamenti, come ad esempio la rendita culturale, la
sponsorizzazione, le donazioni, i regali, la concessione di spazi, il
volontariato, ecc
La politica culturale, come tutte le forme di politica, si attua con le
leggi e le misure attraverso le istituzioni, le associazioni o i singoli, e in base
alla strategia di sviluppo stabilita, si realizza attraverso obiettivi fissati nella
cultura. Noi a Rab fino ad oggi non abbiamo stabilito gli obiettivi che
vogliamo raggiungere, per esempio: Che tipo di citt vogliamo? Che tipo di
intrattenimenti culturali vogliamo? Al giorno doggi ci sono troppe
manifestazioni, e troppo pochi altri tipi di intrattenimenti culturali? Come
sono le nostre attivit editoriali? Perch ancora non abbiamo una biblioteca
adeguata? Quanti soldi spendiamo veramente per la cultura secondo il
bilancio? Perch non ci sono altri fondi per la cultura? Tutto quello che
viene finanziato come cultura veramente cultura? Che tipo di istituzioni
sono necessarie per realizzare questi obiettivi? Ed altro. Queste sono le
domande che bisogna fare per la strategia di sviluppo culturale.
L dove il turismo unattivit economica fondamentale come a Rab,
la cultura una delle risorse pi importanti dello sviluppo. Con
limplementazione dei contenuti culturali nel turismo possono essere
realizzati pi fondi per la cultura che con altre attivit, ma questo sar
possibile solo quando nel turismo gli investimenti per la cultura non saranno
considerati solo una spesa inutile, e nemmeno uno strumento di
abbellimento storico, cos come alcuni nel campo del turismo li presentano,
ma la base per un servizio turistico migliore.
21
22
migliori
monumenti
allautocompiacimento,
culturali,
e
questo
ecc,
alla
poich
mancanza
ci
di
porta
solo
inventivit
24
25
26
28
crkvu sv. Andrije u Rabu te crkvu sv. Stjepana u Barbatu koja se naalost
jedina nije sauvala.
Legende "govore" da ni neprijateljske opsade nisu uspijevale pokoriti
Grad. Italski Normani su ga 1075.6 opsjedali od 14. travnja do 9. svibnja
ali su na zagovor rapskoga zatitnika sv. Kristofora napustili rapske vode bojei
se pogibije. U spomen na tu pobjedu Rabljani 9. svibnja slave Dan pobjede dies victoriae. Nakon velike pobjede nad Normanima Rabljani su porazili i
ugarske napadae 1107. i 1116.7 ( ova potonja se odigrala u uvali Supetarska
Draga). Od tada su pod zatitom Venecije koja na Otoku ostaje do 1358. U
toni vremenu podignuta su tri od etiri rapska zvonika: zvonik crkve sv.
Ivana Evaneliste, zvonik crkve sv. Andrije i zvonik crkve Marijina
Uznesenja.
Mirom u Zadru 1358. Hrvatsko-ugarskoj dravi pripojio ga je kralj
Ljudevit I. Anuvinac. Ovaj je kralj Rabljanima priznao sve stare povlastice
pa je ponovno procvala trgovina i obrt. To je bio razlog doseljavanju ljudi na
Otok. Za Ljudevita I. 1364. na Rabu su utemeljene i viteke igre8 koje su
Rabljani nazivali "obdulje" ili jednostavno "palie". Igre nisu imale kontinuitet
u drugoj mletakoj upravi jer su bile zabranjivane. Obnovljene su kao scenske
igre 1995.
Mleani su se ponovno dokopali Raba 1409. godine.9 Povratkom Raba
pod mletaku upravu nastupile su izvjesne promjene u pravnom statusu ove
kneevine. Kneza sada postavlja Serenisima (Venecija - tako su je zvali od milja
= mirna) iskljuivo iz reda venecijanskih plemia.10 Knez ima svu vlast na Otoku
- sudbenu, izvrnu i zakonodavnu. Rab je tada prvi put izgubio svoju
opinsku autonomiju, svoj municipalni status koga je nosio od 10. godine
p. K., od darovnice rimskog cara Augusta Octaviana.
30
31
32
I tako bismo mogli nizati u nedogled "sve asti Raba grada kih je dosti"
(Barakovic, Draga, rapska pastirica) ali Rab je danas ivi grad, djeli
mediteranskog ugoaja iji stanovnici se preteito bave turizmom. Prolo je 110
godina od donoenja gradske odluke da se Rab proglaava kupalinim i
lijeilinim otokom. Na njemu su boravile mnoge okrunjene glave, npr. engleski
kralj Edward Vili., kralj i car Franjo Josip, hrvatska knjievnica Ivana-Brli
Maurani, americki pisac Irwin Show i drugi. I u antiko doba su se tu odmarali
zasluni gradani Rima, u srednjem vijeku oholi patriciji, a danas suvremeni
europski turisti. Ovaj je otok bio i ostao otvoren za sve ljude i tako e biti dovijeka.
34
E cos potremmo andare avanti allinfinito, sve asti Raba grada kih
je dosti- tutti gli onori alla citt di Rab, i cui abitanti davvero non
mancanoI (Barakovi, Draga rapska pastirica), ma Rab oggi una citt
viva, una piccola parte dellatmosfera mediterranea, i cui abitanti si
occupano prevalentemente di turismo. Sono passati 110 anni dalla decisione
cittadina di dichiarare Rab unisola balneare e curativa. Su questisola hanno
soggiornato molte teste incoronate, come ad esempio il re inglese Edward
VIII (Edoardo VIII), il re e imperatore Franjo Josip, la principessa croata
Ivana-Brli Maurani, lo scrittore americano Irwin Show ed altri. In epoca
antica si sono riposati qui i degni cittadini di Roma, nel medioevo i boriosi
patrizi, e oggi i contemporanei turisti europei. Questa isola era ed rimasta
aperta a tutte le persone e cos sar per sempre.
La traduzione del verso sve asti Raba grada kih je dosti della poema Draga, rapsca
35
36
edifici, monumenti,
giacimenti archeologici,
reperti archeologici,
documentazione,
37
obrti i umijea.
ekoloka sigurnost,
selekcija djelatnosti,
38
artigianato e arte.
sicurezza ecologica,
II
Dal latino Rastrum, pianta di una zona della citt nella quale le vie si intersecano a modi
scacchiera.
39
je
obrnuta
pojava
koncentracije
neprofitnih
poslova
40
41
Sada tu prekrasnu sliku unitavaju zgrade koje vrlo runo stre iznad
gradskoga zida. U vremenu izmeu dva rata izgraeno je na Rabu vie zgrada.
Veinom je to bila promaena arhitektura, npr. hotel "Riva", vila "Danica" i druge
neuspjele replike neobaroka, neorenesanse ili secesije. esi su sagradili
pansion "Praha" na mjestu nekadanje kue arsenala koja se jedino moe
uzeti za prilagoenu gradnju s lijepim secesijskim detaljima. Naalost ova je
kua poruena 1971., a na tom mjestu izgraden je danasnji hotel "International"
(arhitekt Julije de Luca) koji se arhitektonski nije uklopio u rapsku vedutu.
ezdesetih godina 20. st. nainjena je najrunija zgrada na Rabu u
socrealistikom stilu, trgovina "Supermarket" (kod hotela Istre) koju svakako
treba ukloniti jer je graevinsko ruglo.
U Gradu je uzurpirana ak i jedna ulica. Ona jo i danas postoji ali su u
njoj naalost izgraeni sanitarni prostori za lokal "San Antonio". Ulica spaja Trg
Municipium Arba s ulicom Dinka Dokule, a nalazi se izmeu hotela "Astorija"
i spomenutog lokala. Ona postoji i u katastarskim kartama. Nadsvoena je i
zbog opasnosti od ruenja privremeno je bila u dvadesetom stoljeu zatvorena.
Sada je svod obnovljen, a budui da je to jedna od najstarjih uliica u Kaldancu
obvezatno je treba otvoriti.
Ono to se danas u Rabu prodaje u runim kioscima moglo bi se premjestiti
u prizemlje zgrada u poprenim ulicama (ruge i andreone) jer su one potpuno
neiskoritene, a obala bi se mogla pretvoriti u prostor za ugostiteljstvo (mali lokali).
Tako bi oivio dio grada koji je sada mrtav, a obala bi postala prekrasan otoni
ambijent.
Nedostatke bismo mogli nabrajati u nedogled, ali to nee pomoci da se
ambijent promijeni. Najprije je potrebno izraditi detaljnu studiju koja e biti osnova
za provoenje Urbanistikog i Prostornog plana Grada Raba. Taj Pian bi morao
slijediti povijesne datosti Grada.
42
43
Nekada je npr. svaki dio Grada imao, pored stambene, i svoju posebnu
namjenu: Gornja ulica duhovnu, Srednja trgovaku Donja skladinu, Obala
operativnu (nekada i ugostiteljsku), Kaldanac obrtniku, Pjaceta je bila trnica
koju je danas zamijenio Varo.
Izgradnjom poslovnog centra Mali Palit (arengrad), umjesto
moderne periferije, debili smo anakronizam arhitekture koja je uz to i zapreka
razvoju Grada.
Budui je tendencija da se devastacija nastavi trebalo bi osnovati
Udrugu za zatitu rapske batine. Udruga bi poticala sve ljude da uvaju
ambijentalnu kulturu Grada koju smo naslijedili za budue generacije.
44
Una volta, per esempio, ogni parte della citt aveva, accanto a quello
residenziale, una sua funzione speciale: la via Gornja (Superiore) spirituale,
la Srednja (Centrale) commerciale, la Donja (Inferiore) di deposito, e la
costa operativo (e alle volte alberghiera), Kaldanac artigianale e Pjaceta era
il mercato che oggi stato spostato a Varo.
Con la costruzione del centro daffari Mali Palit (arengrad), al
posto della periferia moderna, abbiamo ottenuto un anacronismo
architettonico che anche un ostacolo per lo sviluppo della citt.
Visto che la tendenza quella di continuare questa devastazione,
bisognerebbe fondare lOrganizzazione per la Protezione del Patrimonio
di Rab. Lassociazione convincerebbe tutte le persone a conservare la
cultura ambientale della citt che abbiamo ereditato per le generazioni
future.
Il Muro della Citt. Le prime mura difensive sono state costruite
nel 10 a.C.14 Nel corso della storia sono state pi volte distrutte e ricostruite.
E interessante il fatto che il prof. Julijan Medini suppone la precedente
esistenza di mura di un centro abitato da cui si sviluppata lantica Rab. Le
dimensioni di questo centro abitato pi vecchio, di conseguenza anche del
muro, erano le stesse di quelle dellepoca antica e postantica, ma fino al
periodo romanico, lattuale parte della citt che va da Loe a Varo, non
fosse stato utilizzato come uno spazio urbano. Il muro di oggi stato per la
maggior parte ristrutturato nel sec. XII e XIII, e la brutta replica attorno al
Palazzo Nimiri nel sec. XX. Il muro di Augusto del 10 a.C. era costruito da
grandi blocchi di pietra di cui al giorno doggi (secondo il prof. Medini) se
ne sono conservati solo tre. Tutti e tre nella torre di San Cristoforo.
Sul muro era stata posta da Augusto una lastra con uninscrizione
che faceva riferimento alla fondazione del municipium Arbense. Parte della
lastra stata trovata nel sec. XVIII ed era stata registrata al CILIII come n
3117, ma sfortunatamente non si conservata fino ad oggi. Il testo stato
ricostruito in base alla lastra zaratina:
III
45
Prijevod:
Imperator Cezar boanskog (Cezara) sin
August
imperator 12. put tribunske moi 13. put
daje (Gradu)
zidove s kulama.
Ovaj tekst je zabiljeio Danijel Farlati (1690. - 1773.). Plou je
pronaao iznad prozora kule sv. Stjepana (na dananjem Trgu slobode,
zapadni dio male palae Dominis) tadanjih vlasnika obitelji Galzigna.
Drugu plou, samo s dva zadnja reda prethodnog teksta, pronaao je uzidanu u
prozor kue Bolkovi. Ovaj tekst je upisao u CIL 10117. U napomeni stoji da su
vjerojatno bila dva natpisa kao i u Zadru i da su bila uzidana na glavnim
vratima (na poetku dananje Srednje ulice) i na morskim vratima (dananji
zvonik gradskog sata s morske strane).
Zid je imao etiri kule: kulu sv. Kristofora, kulu Smjelih, kulu sv.
Stjepana (na Pjaceti), kulu sv. Antona (iznad Nove rive) i Revelin koji je naalost
poetkom 20. st. poruen. Revelin je bila pomorska fortifikacijska utvrda iz
koje se lancima zatvarao i otvarao ulaz u rapsku luku.
Krajem 19. st. zid je najvie nastradao radi tobonjeg "otvaranja" Grada
ali i radi graevnog materijala za gradnju kua. Do sada su najsauvaniji
dijelovi sjeverozapadnog zida s kulama sv. Kristofora i kule Smjelih.
Na vie mjesta zid treba obnoviti i Grad upisati u Zajednicu gradova
opasanih zidom.
46
Traduzione:
LImperatore Cesare figlio divino (di Cesare) di
Augusto
Imperatore 12 volte potere tribunizio 13 volte
Dona (alla citt)
Le mura e le torri
Questo testo stato riportato da Danijel Farlati (1690 1773) che
aveva trovato la lastra sopra la finestra della torre di Santo Stefano
(sullodierna Piazza della Libert, parte occidentale del piccolo Palazzo
Dominis) di cui lattuale proprietario la famiglia Galzigna. Unaltra lastra
con solo le ultime due file del precedente testo, stata trovata murata nella
finestra di Casa Bolkovi. Questo testo stato registrato al CIL 10117.
Nellannotazione scritto che probabilmente esistevano due inscrizioni
come a Zara e che furono murate nelle porte principali (allinizio
dellattuale strada Superiore) e nelle porte marittime (lodierno campanile
dellorologio della citt dalla parte del mare).
Il muro aveva quattro torri: la torre di San Cristoforo, la torre
Smjelih, la torre di Santo Stefano (a Pjaceta), la torre di SantAntonio (sopra
le Rive Nuove) e il Revelin che sfortunatamente allinizio del sec. XX
stato distrutto. Il Revelin era un bastione di fortificazione marittima che
apriva e chiudeva con catene lingresso al porto arbense.
Alla fine del sec. XIX il muro stato rovinato ulteriormente a causa
della presunta apertura della citt ma anche a causa del materiale usato
per la costruzione delle case. Fino ad oggi le parti conservate meglio sono
quelle della parte del muro nord-occidentale tra le torri di San Cristoforo e
Smjelih.
In pi parti il muro necessita di ristrutturazioni e la citt dovrebbe
essere iscritta nella Organizzazione delle citt cinte da un muro.
47
48
50
51
52
lepoca
del
sacerdote
Madius,
questo
confermato
53
54
56
Santo. Nei quattro medaglioni sono raffigurate alcune scene della vita di
Ges Cristo: la flagellazione, la crocifissione, la deposizione nel sepolcro e
la resurrezione.
A questa chiesa legata la leggenda del Cristo Piangente del piccolo
dipinto sopra laltare (adesso sopra laltare c un altro dipinto). Il miracolo
avvenuto il 14 dicembre 1558 durante la diocesi del vescovo arbense Ivan
Luka Garagnina (1756 1765) e da allora stato decantato pi volte nei
canti ecclesiastici arbensi.
La chiesa stata ristrutturata e protetta nel 1988. In questa, oltre alla
santa messa, sono tenute le serate musicali di Rab.
La chiesa di San Cristoforo stata costruita nel sec. XIV vicino
alla torre di San Cristoforo. E stata abbandonata durante la peste del 1567,
ed crollata nel sec. XVIII. Nel 1984 stata ristrutturata per lesposizione
permanente del Lapidario. Nel Lapidario sono conservati i resti (sassi)
ritrovati a Rab dallepoca dei romani fino ad oggi.
Il convento di SantAntonio Abate stato fondato nel 1497 dalla
principessa Mande Budrii dalla Lika del principato di irova. Arriv a
Rab nel 1497 scappando dai turchi e fond il convento francescano
femminile per le suore di terzordine. Nel 1532 mor ed fu sepolta nel
sarcofago che tuttoggi conservato nel convento francescano a Kampor. Il
convento e la chiesa sono stati costruiti sul promontorio di SantAntonio
(Caput Antio), della penisola dove situata la citt di Rab. Nel convento di
SantAntonio abate conservato il pi vecchio dipinto ad olio e il Cristo
Piangente sulla Croce.
Sullarchitrave
rinascimentale
della
porta
dentrata
57
58
59
60
F.I.
COMMUNI AERA
REFECTA
MDCCCXXXIX
61
62
63
64
65
66
(Pjaceta)
piantato
nel
1921
nel
giorno
della
liberazione
dalloccupazione italiana.
Rab, dopo la primaIV guerra mondiale, nel 1918, stata occupata dalle
truppe italiane. Dopo laccordo di Versaille gli italiani lhanno, in base a un
referendum condotto, restituita alla Croazia (allora nel sistema del Regno della
Serbia, Croazia e Slovenia) il 23 aprile 1921. In memoria di quel giorno, il
sindaco del comune di Rab, Krsto Spalatin (in carica fino al 1925) ha piantato il
leccio dellautonomia di Rab (Quercus ilex) a Pjaceta che da allora si chiama
Piazza della Libert. Il leccio un monumento alla cultura.
Il Piccolo Palazzo Dominis (in Piazza della Libert). In questo
palazzo si riconoscono elementi tardogotici e tardorinascimentali. Sul portale
rinascimentale si trova lo stemma della famiglia arbense Dominis, sulla facciata
sinistra lo stemma della famiglia Cernota, a destra un secondo stemma della
famiglia Dominis e due piccole finestre veneziane con degli archi a sesto acuto.
IV
Nel testo originale c la parola drugog che in croato significa seconda. Considerato il
contesto, ho dedotto che si tratti di un errore di stampa.
67
Grada
Raba
je
pravokutna
sa
svjetloplavom
68
Lespressione sul testo originale na rabo che viene da Rabo, legnetto spaccato in due
parti con due intaccature. Si tratta di uninterpretazione del traduttore in quanto
lespressione non presente in alcun dizionario.
69
70
VI
71
72
Ferramonti.
Alla
fine
del
cimitero
il
giardino
74
1669. godine (detalji iz zivota sv. Franje Asirkog) i Testenov krini put.
Crkva sv. Eufemije je jednobrodna crkva iz 13. st. (spominje se
1290.) Vie puta preureivana pa se danas teko moe zakljuiti kakav je bio
njezin izvorni oblik. Sada je na proelju zvonik na preslicu za jedno zvono, jedan
okrugli prozor i jedan u obliku kria te glavna ulazna vrata u crkvu. Obnovljena je
devedesetih godina 20. st..
Od 1990. u njoj je Galerija Testen. To je stalni postav radeva samouka
umjetnika fratra laika Ambroza Testena (1897. - 1984.) koji je u ovom
samostanu ivio i radio od 1967. - 1983. i ostavio znaajan fundus slika.
Crkva sv. Franje (na groblju u Rabu). Jednobrodna crkvica graena
gotikim stilom 1491. Vrijedan je gotiki svod i renesansno proelje. U njoj
se nalazi jedini rapski natpis na glagoljici. Na grobnoj ploci osnivaca samostana
o. fra Matije Bonjaka (1420. - 1525.) uklesana je godina 1525. na glagoljici.
Uz ovu crkvu nalazio se franjevaki samostan do 1823. Nakon toga 1828.
na mjestu samostana ureeno je dananje gradsko groblje.
Crkva sv. Petra u Supetarskoj Dragi. Crkvu i benediktinsku opatiju sv.
Petra osnovao je rapski biskup Drago i prior (cum omni popolo) Majo, a gradio
opat Fulkon s braom benediktincima 1059. godine. Crkva je trobrodna
protoromanika bazilika preureena u 12. st., a danas je izvorno najsauvaniji
spomenik na Rabu. Posebno su vrijedni kapiteli, jedni od vijenaca palmina, a drugi
od akantova lia. Sline nalazimo i u crkvi Uznesenja Marijina, crkvi sv. Andrije i
crkvi sv. Ivana Evaneliste u Rabu.
76
77
Zvonik crkve sv. Petra u Sup. Dragi je najstariji zvonik na Rabu, izgraen u
ranoromanikom stilu 1060. godine. 1850. oteen je od groma, a 1909. razvaljen
na dananju visinu radi opasnosti od samoruenja. U njemu je najstarje zvono u
Hrvatskoj, jos uvijek u uporabi, izliveno davne 1290. te manje, kako na njemu
pie, ponovno izliveno u Veneciji 1593. godine.
Crkva Male Gospe u Loparu je jednobrodna s etverostranom
apsidom i zvonikom izgraenim 1910., naslonjenim na proelje crkve.
Spominje se 1059. godine u dokumentu o utemeljenju Opatije sv. Petra u
Supetarskoj Dragi. U toni se dokumentu navodi da je o. Ivan upravitelj crkve sv.
Marije u Loparu. U crkvi se uva obojeni drveni reljef iz 14. st.. Reljef je
romanike manire, a na njemu je prikazana sv. Ana s malom Marijom (Mala
Gospa). Odjea im je prikazana na barokni nain. U crkvi su i brojni zavjetni darovi:
makete brodova, crveni rupci i drugo. Na Dan Male Gospe, 8. rujna, u
Loparu se okupi mnotvo ljudi iz Raba, susjednih otoka i Podvelebitskog
primorja slavei ovaj blagdan.
Crkva sv. Stjepana u Barbatu je jednobrodna s baroknim ukrasima iz
1850. Prve crkve pod ovim imenom i benediktinskog samostana iz druge polovice
11. st. vie nema. Crkva i samostan se spominju 1372. u notarskim spisima
rapskog notara Nicole Curtarola.
Vrijedno je slikano raspelo iz 17. st. i drveni oltar prenesen iz crkve sv.
Ivana Evandeliste. Pred crkvom je starokranski sarkofag pronaen u blizini
crkve.
78
79
80
81
82
83
Poploavanje
Gornje
ulice,
Trga
slobode
Ulice
lvana
Rabljanina....1988./90.
13. Gradski toranj i sat........................................................ 1987.
14. Balustrada na Knezevu dvoru ............................................ 1988.
15. Krov ibalkonpalaceTudormi-Marinellis ................................. 1991.
16. Portai palace Cernotta .................................................... 1988.
17. Crkva sv. Franje (krov i okolis) ..................................... 1990./91.
18. Izliveno je novo (najvee) zvono na zvoniku Crkve Marijina Uznesenja
................................................ 1988.
84
86
di
SantAntonio
Padovano.....1997
27. Campana sulla chiesa di San Nicola, ristrutturata e appesa..1992
28. Ristrutturazione di una parte del Muro della Citt......1993/94
I parchi sono parte dellorgoglio di Rab. Questi hanno ispirato molta
letteratura, a cominciare dalla poetessa arbense Pravdoja Belije (1853
1923) fino agli autori contemporanei. Il parco pi bello quello di Komrar
che stato piantato nella met del sec. XIX dal gi citato boscaiolo.
Il valore dei parchi andrebbe sfruttato meglio nellofferta culturale sia
per la popolazione e che per i turisti.
Oggetti tecnici monumenti culturali. In questo gruppo potremmo
includere la Mlinica a Supetarska Draga, il vecchio mulino per la
lavorazione delle olive del convento francescano di San Bernardino a
Kampor, i cantieri navali, i laboratori ed altro.
I vecchi laboratori non ci sono pi, e i cantieri navali si sono
modernizzati. Una volta cerano pi calzolai, sartorie ed altri laboratori che
sono semplicemente scomparsi. E tempo di iniziare a raccogliere i vecchi
macchinari rimasti e conservarli nei musei della citt di Rab come
monumenti culturali tecnici.
87
88
90
91
92
93
94
95
96
97
Sandra Jeri Malji je zapisala 144 novije puke loparske pjesme. Evo jedne:
Murtelice, krasno cvie moje,
joj da mi je ubrat sime tvoje.
Ja bi znala kome bi ga dala:
dragu mome u dvore poslala.
Toponimi. U literaturi o Rabu toponimi nisu sustavno i znanstveno
obraeni. Neki autori usput spominju neke rapske toponime, ali to sa sigurnou
ne jami da je to i znanstvena obrada ovog podruja. Zato ova tema zasluuje
jedan tom Rapskog zbornika.
Folklorno stvaralatvo. Do danas nitko nije znanstveno ni sustavno
obradio autohtonu glazbu, ples i obiaje Rabljana.
Ruralno stanovnitvo je na sveane dane plesalo puko kolo "Rapski tanac".
Svaka upa je imala svoj tanac, a gradsko stanovnitvo je uivalo u europskoj
urbanoj glazbi i plesu. Rapski tanac ima vie plesnih figura. Poetak promjene
plesne figure najavljuje voa tanca. Npr. u mjestu Banjol Rapski tanac ima sedam
figura: navajer (nagore), utanje (etnja), epanje, mahlina, kontra (nasuprot),
tunel i merezinka.
Iz prorauna valja novano pomagati folklorne skupine i znanstvena
istraivanja.
Pokladni obiaji - makare su puki obiaji maskiranja za vrijeme
poklada. Na Rabu se ovi obiaji razlikuju prema mjestu dogaanja.
U Loparu se npr. mladii na Dan mesopusta jednako maskiraju. Na glavi
nose klobuk i francuski facol s "potom" (raznobojne trake, prevla-davaju
98
Sandra Jeri Malji ha scritto 144 nuove poesie popolari di Lopar. Eccone
una:
Basilico, mio splendido fiore,
se soli potessi cogliere il tuo seme.
Io saprei a chi darlo:
al mio amore a palazzo lo manderei.
Toponimi. Nella letteratura di Rab i toponimi non sono trattati n in
modo sistematico n in modo scientifico. Alcuni autori ogni tanto fanno
riferimento ad alcuni toponimi arbensi, ma questo certamente non pu
considerarsi uno studio scientifico di questo campo. Per questo motivo
questo tema merita un tomo della Miscellanea Arbense.
Creativit folcloristica. Fino ad oggi nessuno si occupato dello
studio della musica, del ballo e delle usanze autoctone degli arbensi n
sistematicamente n scientificamente.
La popolazione rurale ballava durante i giorni festivi il popolare
ballo folcloristico Rapski Tanac. Ogni parrocchia aveva il proprio ballo,
mentre la popolazione urbana folleggiava con la musica e i balli urbani
europei. Il Rapski Tanac ha piu figure di ballo. Allinizio del cambio le
figure da ballo annunciano chi guider il ballo. Per esempio a Banjol, il
Rapski Tanac ha sette figure da ballo: navajer (allins), utanje (passeggio),
epanje, mahlina, kontra (al contrario), tunnel, merezinka.
Vale la pena di aiutare finanziariamente i gruppi folcloristici e la
ricerca scientifica.
Usanze di Carnevale Le maschere. A carnevale tradizione a
Rab mascherarsi, queste usanze sono diverse a seconda del luogo dove
avvengono.
A Lopar per esempio i giovani si mascherano allo stesso
modo il Giorno di Mesopust (carnevale). Sulla testa portano il cappello
(klobuk) e il foulard francese a potom (righe di vari colori, dominano il
99
100
rosso, bianco e blu). Sulla parte anteriore dellalto cappello ci sono delle
belle piccole fotografie (santini e cartoline), e sul volto portano la vizera
(maschera).
Si vestono con camicie bianche, cravatta, giacca nera (halja), pantaloni
bianchi (gae) e scarpe nere (postole). In mano portano un bastone di ferro
(ap), e sulla coscia di una gamba, sotto la giacca, un piccolo campanello.
In gruppi fanno visita alla case del posto. I risiedenti gli offrono cibo e
bevande, e le maschere ricambiano con le sigarette e le caramelle. Alla fine
si incontrano le maschere sajuani (dalla parte a sud di Lopar) e i
samorani (della parte a nord di Lopar) nel posto concordato per
festeggiare fino a notte tarda. Questa tradizione vecchia pi di 150 anni,
probabilmente stata portata da alcuni marinai di una lontana terra.
Oggi gli abitanti di Lopar sfruttano eccellentemente le maschere per
motivi pubblicitari
In citt lusanza rinascimentale di carnevale dei ballerini e dei
cantanti da serenata morta. Si conservata solo lusanza del ballo in
maschera dei bambini la domenica prima del Mesopust (carnevale) e il
processo carnevalesco al criminale Jure Pikanca a Mesopust (carnevale)
per tutte le sfortune che ha procurato durante lanno.
Lule sono dei pupazzi (sia maschili che femminili) a grandezza
naturale che (generalmente in coppia) gli arbensi mettono fuori dalle case
dello sposo e della sposa il giorno del matrimonio. Su questi pupazzi si
possono notare gli organi genitali di grandezza anormale, simboli di fertilit,
con cui i parenti ricordano agli sposi di non dimenticarsi della discendenza.
Artigianato e arte. Lartigianato sta scomparendo sempre di pi,
stato messo alle strette dalla produzione sofisticata di oggetti di utilizzo e
artistici. Lartigianato, inteso come quello di una volta, non ritorner pi,
non questo lo scopo, ma larte artigiana potrebbero aiutare nella
realizzazione di un souvenir di Rab, alla presentazione della storia arbense,
alla produzione commerciale del mercato turistico ed altro.
101
102
103
104
105
106
Rab stata salvata dai pericolosi aggressori che lhanno assediata dal 14
aprile fino al 9 maggio 1075.
Il Giorno di San Cristoforo fu proclamato il Giorno della Citt nel 1990 e
nel 2000 gli fu tolto questo status.
La protettrice della parrocchia di Rab lAssunzione della Vergine
(Velika Gospa) che si festeggia il 15 agosto.
108
110
Osvit.
111
112
113
10.
utemeljen 2001. godine a prva priredba je odrana na Dan Osnovne kole Ivana
Rabljanina.
3.3 KNJIEVNO-IZDAVAKA DJELATNOST
O Rabu je napisano na tisue knjiga. Naalost malo ih je u Rapskoj biblioteci. U
zadnjih dvadesetak godina tiskana je po jedna knjiga godinje to je nedopustivo malo.
Navest emo samo neka najvanija izdanja iz tog vremena:
KNJIGE
1. Zbornik radova o Marku Antunu de Dominisi!, Zagreb............................ 1976.
2. Leticija ulji, Grad i otok Rab, Rab .................................................... 1976.
3. Ivo Kovai, Koncentracioni logor Kampor na Rabu 1942.-1943.,
Rijeka...1983.
4. Ive imat - Banov, Testen, Zagreb .............................................................. 1983.
5. Stjepan Antoljak, Izvori i literatura o prolosti otoka Raba, Rab ...... 1985.
6.
Lujo
Margeti,
Meunarodni
poloaj
Hrvatske
oko
1075.godine,
Rijeka................................................................................................... 1985.
7. Grupa autora, Otok Rab u radnikom pokretu i NOE, Rijeka - Rab ...........1985.
8.Rapski zbornik,Rab -Zagreb ............................................................. 1987.
9. Josip Jugo ulji, Pjesnika djela, Rab - Rijeka.................................... 1988.
10. Ivan Pederin, Rab u osvit humanizma i renesanse, Rab....................... 1989.
11. Slovo o Rabu, "Draga rapska pastirica" (urednica Lada Badurina), Rab...1989.
12. Hrvoje Turk, Otok Rab, uvjeti i rezultati turistike valorizacije, Rab,
Rijeka..........1989.
13. Fra. Vladislav Brusi, Otok Rab, reprint u Zagrebu, Rab .................... ...1990.
14. Branka Nedred, FeliksArba, Rab ..................................................... 1990.
15.Vladimir Muljevi, Ivan Rabljanin, ljevac zvona i topova, Rab ........... 1990.
16. Marcel Kuar, Narodno blago, Zagreb ............................................... 1993.
114
VODICI
1. Vinko Makarin, Otok Rab, Zagreb,................................................. 1981.
2. Andrija Bonifai, Samostan sv. Eufemije, Rab-Zagreb,................1985.
3. Grupa autora, Testen, Zagreb ........................................................... 1989.
4. Ive imat Banov, Galeri]a Testen, Kampor-Rab .............................. 1990.
5. Ivan Stanii, Otok Rab, Zagreb ...................................................... 1994.
6. Herman Jane, Kampor, koncentracijsko taborie na Rabu,
Ljubljana,...1996.
STUDIJE
1. Grupa autora, Strategia razvoja otoka i grada Raba do 2010. god., voditelj
tima prof. dr. se. Josip Deeljin, Ekonomski falultet Rijeka......1995.
2. Prostorni plan Raba, Urbanistiki zavod Rijeka....................................1999.
17. Hrvoje Turk, Povijest turizma i ugostiteljstva otoka Raba, Rijeka..........1994
116
117
FOTOMONOGRAFIJE
1. Fotomonografija Raba,......................................................................... 1979.
2. Fotomonografija Raba,......................................................................... 1984.
3. Fotomonografija Raba .......................................................................... 1990.
4. J. Marinek, Pozdrav iz Raba, Dt.Landsberg, Austria............................... 1997.
RAPSKI ZBORNIK. Zbornici su knjige sa znanstvenim sadrajem o
prolosti, sadanjosti ili budunosti nekoga kraja. Budui da na Rabu nije tiskan
niti jedan znanstveni rad kao zbornik ve skoro 15 godina, moe se zakljuiti da
je zanemarena istraivaka komponenta u kulturi. Bez istraivanja ne moe biti
osnove za razvoj pa je potrebno da odmah potaknemo kontinuirano izdavanja
Rapskoga zbornika. Godinje bi trebalo tiskati najmanje jedan svezak Zbornika.
Da bi se to mogio Grad Rab i ostali zainteresirani moraju osnovati Ureivaki
odbor Rapskog zbornika i u Proraunu za svaku godinu unijeti dio trokova
barem za jedan svezak.
Do sada su tiskana samo dva zbornika i to nakon odranih znanstvenih
skupova:
1. Zbornik o MarkuAntonu de Dominisi!................................. 1976.
2. Rapski zbornik ..................................................................... 1984.
O znanstvenom skupu "Sedam stoljea Rapskog statuta" odrzanom 1993. nije
tiskan zbornik.
KNJIARE. U Rabu postoje dvije knjiare skromno opremljene knjigama.
Najvie knjiga prodaju akviziteri koji povremeno dolaze na Rab. Vrlo slabo se
prodaju knjige o Rabu i knjige rapskih autora. Potrebno je stimulirati prodaju ovih
knjiga.
STIMULACIJA STVARALATVA. Svake godine raspisivati natjeaj
za knjievno, likovno i glazbeno stvaralatvo (posebno u kolama). Formirati
komisiju za izbor radova.
118
FOTOMONOGRAFIE
1. Fotomonografia di Rab.....1979
2. Fotomonografia di Rab.1984
3. Fotomonografia di Rab.1990
4. J. Marinek, Pozdrav iz Rab, Dt. Landsberg, Austria...1997
MISCELLANEA ARBENSE. Le raccolte sono libri con contenuti
scientifici sul passato, presente o il futuro di un luogo. Considerando che a
Rab non stato pubblicato nemmeno uno studio scientifico come una
miscellanea da gi quasi 15 anni, si pu concludere che la componente
ricerca culturale trascurata. Senza la ricerca non ci possono essere le
fondamenta per lo sviluppo cosicch necessario esortare subito una
pubblicazione continua di miscellanee arbensi. Bisognerebbe stampare
almeno un volume della miscellanea allanno. Affinch ci avvenga la citt
di Rab e gli altri interessati devono fondare un Comitato Consultivo per la
Miscellanea Arbense e mettere a disposizione ogni anno una parte delle
spese del bilancio per un volume.
Fino ad adesso sono state pubblicate solo due raccolte dopo i raduni
scientifici tenuti:
1. Miscellanea su Marco Antonio de Dominis1976
2. Miscellanea Arbense ..1984
Del raduno scientifico Sedam stoljea Rapskog statuta (Sette secoli di
statuto di Rab) tenuto nel 1993 non stata pubblicata alcuna miscellanea.
LIBRERIE. A Rab esistono due librerie discretamente fornite di libri. I
piazzisti che vengono a Rab periodicamente sono quelli che vendono pi
libri. I libri su Rab e i libri degli autori arbensi si vendono molto poco. E
necessario stimolare la vendita di questi libri.
STIMOLAZIONE DELLA CREATIVITA. Promuovere ogni hanno
una competizione per la creazione letteraria, artistica e musicale (soprattutto
nelle scuole). Formare una commissione per la scelta dei lavori.
119
3. 4 BIBLIOTENA DJELATNOST
1. NARODNA KNJINICA ima oko deset tisua knjiga i vise od 1000
lanova. Osnovana 1975. pri Narodnom sveuilitu i jo je u holu Kina. Predsjednik
fonda za kulturu je tada bio Boidar Begovi koji je dao inicijativu za osnivanje
knjinice. Prva knjiniarka je bila Branka Maljkovic.
Prema Zakonu o knjinicama (NN 105/97) najkasnije 1999. morala je postati
samostalna ustanova. Kao javna ustanova za kulturu i obrazovnje potpuno je
zapostavljena. Sva nastojanja upanijskog ureda i Matine knjinice u Rijeci da
se biblioteka useli u primjeren prostor i organizira prema Zakonu do sada su bila
neuspjena.
Grad knjinici, prema Zakonu, mora osigurati adekvatan prostor
(sada ima 25 m2). U njoj treba osnovati Index Arbensis, odnosno popis svih
knjiga i autora koji su pisali o Rabu. Na temelju Indexa valja formirati zaviajnu
biblioteku. U toj biblioteci utemeljiti odjel za istraivanje ivota i rada poznatih
Rabljana i onih koji su zaduili Rab. Ovo je podruje posebno malo poznato
iroj javnosti pa ga treba popularizirati.
U knjinici treba odravati predavanja, susrete s piscima, okrugle stolove,
teajeve i druge oblike rada na propagiranju knjige.
Rapska knjinica nastavlja tradiciju narodne itaonice. Osnovao ju je u
19. st., tono 1884. godine rapski opinski naelnik, narodnjak Josip Dominis.
Ovaj je opinski naelnik predvodio narodnjake na prvim rapskim izborima.
Pravila itaonice, na prijedlog narodnjaka, potvrena su u Opinskom vijeu
1884. godine.20
2. KNJINICE u Osnovnoj i Srednjoj koli su namijenjene uenicima pa u
knjinom fondu imaju preteito lektiru.
120
121
122
123
124
125
126
128
129
130
4.UDRUGE
Udruga rapskih samostreliara je osnovana 1995. godine. Njeguje staru
rapsku tradiciju natjecanja samostrijelaca samostrijelom na Rapskim vitekim igrama
utemeljenim 1364. Udruga okuplja vie od stotinu lanova.
Za prvog predsjednika Udruge izabran je, na Osnivakoj skuptini 15. veljae
1995., Davor Andri (tada gradonaelnik), za zamjenika Petar Sandali, za tajnika
Ivo Bari, a za voditelja igara Ugo Belamari.
Prve obnovljene Rapske viteke igre odrane su 28. listopada 1995. godine.
Potrebno je nastaviti istraivanja o povijesti rapskih vitekih igara i temeljem
te studije adekvatno postaviti koreografiju, scenografiju i kostimografrju te napisati
tekst priredbe.
Jedan dio financiranja Udruge vriti iz prorauna, a drugi urediti
neposrednim odnosom s korisnicima, sponzorima i na drugi nain.
Ogranak Malice hrvatske je na Rabu osnovan 1991. godine. Na osnivanju
je bio i tadanji predsjednik Malice hrvatske Vlado Gotovac. Ogranak bi trebalo
reaktivirati.
Katedra akavskog sabora je osnovana 29. 5. 1993. na Saboru graana
u hotelu "Padova". Za prvog predsjednika je izabran dr. sc. Vinko Ribari, a za
tajnika prof. Ivo Bari. U 2000. godini Katedra je izdala jednu knjigu.
Nevladine udruge su nepolitike organizacije graana i osnova civilnoga
drutva. U pripremi je osnivanje vie nevladinih udruga: Udruga za zatitu rapske
batine, Udruga roditelja, Udruga za zatitu potroaa i dr..
132
4. ASSOCIAZIONI
Lassociazione di tiratori arbensi stata fondata nel 1995. Si
occupa della vecchia competizione tradizionale arbense di tiratori con larco
nei Giochi Cavallereschi di Rab fondati nel 1364. Lassociazione raccoglie
pi di un centinaio di membri.
Come
primo
presidente
dellAssociazione
stato
scelto
133
134
nel 1938 allagraria e il resto stato preso dallo stato dopo la seconda guerra
mondiale. La casa di beneficenza pubblica stata prima trasformata in
appartamenti commerciali e negli anni 90 venduta. Di conseguenza la
volont del benefattore arbense vecchia 400 anni stata annullata.
5. USTANOVE
Otvoreno uilite (Narodno sveuilite) j e osnovano 1975. godine pod
nazivom Radniko sveuilite. Danas osnivaka prava Uilita kao javne ustanove
za trajnu naobrazbu i kulturu ima Grad Rab. Osniva je bila Opina Rab a prvi
direktor je bio prof. Ivo Bari. Za tajnika je izabran Vinko Fafanel.
Sveuilite je u svom sastavu imalo Centar za kulturu i Centar za
obrazovanje. U Centru za kulturu bilo je kino, biblioteka i desetak sekcija, a u
Centru za obrazovanje Osnovna kola za odrasle, kole za KV i VKV ugostitelje,
Via ekonomska kola podruni odjel kole iz Pule i vie teajeva i seminara.
Prema Zakonu o pukim otvorenim uilitima (NN 55/97) ova se uilita
osnivaju radi obavljanja obrazovnih djelatnosti. Ostale djelatnosti, npr. kulturne,
puka otvorena uilita obavljaju prema posebnim zakonima tih djelatnosti (muzeji,
knjinice i drugo).
6. KULTURA I TURIZAM
Turizam je glavna gospodarska djelatnost Raba, ali turizam nije samo puko
gospodarstvo ve i tzv. "doivljajna ekonomija". Turistiki profit ne ovisi samo o
turistikim kapacitetima (ljudima i sredstvima u turizmu) ve i o odnosu svih ljudi
prema gostu, ali i o stupnju kulturnog ophoenja meu nama samima.
Pojednostavljeno to znai da uspjeh u turizmu ovisi o nivou i poznavanju svoje
literature, stupnju kulturnog ophoenja u medijima, u politici, na zabavi, u
konzumiranju jela i pia, odnosu prema crkvi, crkve prema drutvu, drugim
religijama, hendikepiranima, civilnom drutvu, alternativnoj kulturi itd..
Danas se esto govori o nedovoljnoj iskoristivosti kulturnog turizma u toj
gospodarskoj grani.
136
5. ISTITUZIONI
La sala studio pubblica (universit pubblica) stata fondata nel
1975 con il nome di Universit del Lavoro. Oggi la citt di Rab ha delle
leggi costitutive della sala studio come le istituzioni pubbliche per
listruzione e la cultura permanente. E stata fondata dal Comune di Rab e il
primo direttore stato il prof. Ivo Bari. Come segretario stato scelto
Vinko Fafanel.
Luniversit era strutturata da un Centro per la Cultura e un Centro
per la Formazione. Nel Centro per la Cultura cera il cinema, la biblioteca e
una decina di sezioni, e nel Centro per la Formazione cera la scuola
elementare per adulti, le scuole per albergatori qualificati e altamente
qualificati, la scuola superiore di Economia, sede distaccata della scuola di
Pola e pi corsi e seminari.
Secondo la legge sulle sale studio pubbliche (NN 55/97) queste sale
studio sono istituite per lo svolgimento delle attivit formative. Le altre
attivit, ad esempio quelle culturali (musei, librerie ed altro), le mettono in
opera grazie a leggi speciali.
6. TURISMO E CULTURA
Il turismo lattivit economica pi importante di Rab, ma il turismo
non solo economia popolare ma anche economia di vita. Il profitto del
turismo non dipende solo dalle capacit turistiche (delle persone e dei mezzi
nel turismo) ma dal rapporto delle persone con lospite e anche dal quantit
di visite culturali di noi tutti. Semplificando, questo significa che il successo
del turismo dipende dal livello di conoscenza della nostra letteratura, dal
quantit di spostamenti culturali con mezzi, dalla politica, dal divertimento,
137
dal consumo di cibo e bevande, dal rapporto con la chiesa e della chiesa
verso la societ, verso le altre religioni, le persone con handicap, la societ
civile, le culture alternative, ecc
Oggi si parla spesso delluso insufficiente del turismo culturale nel
settore economico.
Nai susjedi od spomenike rente obnavljaju spomenike kulture, a mi to
iskljuivo inimo iz izvornih prihoda prorauna. Da bismo proraun postepeno
rastereivali nepotrebnih izdataka, lokalna samouprava mora zapoeti s kontrolom
uplaene spomenike rente koju propisuje Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih
dobara. U provoenju ovih propisa bit e tekoa jer u gradskoj upravi nema resora
koji bi zajedniki brinuo o kulturi i turizmu kao npr. u talijanskim turistikim
opinama u kojima postoji jedinstveni ured za kulturu i turizam. Na Odjel za upravu
i samoupravu u gradskoj upravi trebalo bi reorganizirati u Odjel za drutvene
djelatnosti i turizam. Adekvatno nazivu trebalo bi ga i kadrovski popuniti.
Turistika vodika sluba je ogledalo turistikog mjesta ime se mi ne
moemo pohvaliti. Vodiku sluzbu obavljaju i oni koji za to nemaju licencu, a i oni
koji slucajno navrate u Rab. Tu slubu treba organizirati u Rabu i za nju u
Gradskom vijeu donijeti adekvatne odluke koje Zakon ne propisuje. Konano,
vodie bi trebalo prepoznati i p adekvatnoj, autohtonoj odjei kao to to ima npr.
"cicerone" vodi za strance u Italiji.
7. MEDIJI
Informiranje se na Rabu uglavnom svodi na lanke u Novom listu, Veernjem
listu, Jutarnjem listu ili na radiju Felix Arba a rijetko na Radio Rijeci ili Televiziji.
Internet i drugi mediji se malo koriste. U asopisima i drugim medijima vrlo se
rijetko moe nai neto o Rabu. Od 1990. godine, naalost, ne izlazi Rapski list koji
je vrlo uspjeno ureivao domai novinar Ivica Hodak, doajen rapskog
novinarstva.
ujnost lokalnog radija je loa. Treim radio programom HRT-a Rab nije
pokriven pa bi lokalna uprava trebala inzistirati na ujnosti ovoga programa.
138
di
queste
prescrizioni
sar
difficile
perch
lautonomia
nellamministrazione
cittadina
andrebbero
riconosciute
anche
per
ladeguato,
autoctono
7. MEDIA
Linformazioni a Rab diffusa principalmente dagli articoli del Novi
list, Veernj list, Jutarnj list o alla radio Felix Arba e raramente su Radio
Rijeka (Fiume) o alla televisione. Internet e gli altri mezzi si usano poco.
Nei giornali e negli altri media raramente si pu trovare qualcosa su Rab.
139
Dal 1990 purtroppo non esce pi il Rapski list che conduceva con successo
il giornalista nostrano Ivica Hodak, decano del giornalismo arbense.
La ricezione locale della radio bassa. Il terzo programma radio HRT
a Rab non coperto per cui lamministrazione locale dovrebbe insistere
sulla ricezione di questo programma.
Novinari se bave senzancionalizmom, a ne svakodnevnim ljudskim
potrebama. Dnevni mediji su ispolitizirani.
8. ZATITA I OUVANJE KULTURNIH DOBARA
Svi graani su duni skrbiti o zatiti i uvanju kulturnih dobara, a kulturna
dobra, bez obzira na vlasnitvo, uivaju istu zatitu.
Svojstvo kulturnog dobra, na temelju strunog vrednovanja, utvruje
rjeenjem Ministarstvo kulture. Kulturna nepokretna dobra se tada upisuju u
nadlenom katastru i sudu, a ako se radi o podmorskom arheolokom dobru i u
nadlenoj kapetaniji.
Svako kulturno dobro se upisuje u Registar kulturnih dobara koje vodi
Ministarstvo kulture. Registar se sastoji od tri liste:
1. Lista zaticenih kulturnih dobara;
2. Lista kulturnih dobara nacionalnog znaaja;
3. Lista preventivno zatienih dobara.
Dobro koje nije upisano u Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture, u
svoj registar upisuje upanija, grad ili opina.
Grad na svom podruju mora odlukom proglasiti kulturno dobro i u vesti
ga u svoj Registar kulturnih dobara Grada Raba. O tome mora obavijestiti
Ministarstvo. U Gradu Rabu nije osnovan ovaj registar pa postoji opasnost
nestajanja kulturnih dobara. Nakon upisa u registar sva kulturna dobra oznaavaju
se posebnim oznakama.
Za sve radnje na spomeniku kulture koje bi mogle naruiti cjelovitost
kulturnog dobra imaoc spomenika mora zatraiti dozvolu nadlenog organa.
Odobrenje se mora zatraiti i za izradu replike kulturnog dobra npr. suvenira.
140
bilancio statale,
donazioni,
lasciti,
fondazioni e
144
una
possibilit
bisogna
farlo
vivere
con
le
decisioni
11. ZAKLJUAK
Provoenje kulturne politike na otonom prostoru ima svoje specifinosti
Iako otvoren prema svim civilizacijskim vrijednostima koje su dolazile s kopna, na
Rabu su konzervirane samo one vrijednosti koje su bile odrive u ogranicenoj
otonoj sredini. Mogio bi se rei da je Rab na neki nain bio neke vrste enklava.
Nai prethodnici nisu potroili neobnovljive prirodne resurse, duhovni identitet i
integritet otone zajednice. Recentna gospodarska odrivost ogledat e se i
poticanju kapitala koji e krenuti prema Otoku pri emu se moraju otvoriti financijski,
duhovni i struni mehanizmi za njegovo provoenje. Moramo se otvoriti prema
drugima za sebe same. Vrijeme je da ponemo pisati domau zadacu koja e biti
prepoznatljiva u globalnom svijetu istiui svoje autohtone vrijednosti.
U ovom prikazu rapskog kulturnog kapitala nisu opirno opisivani niti
nabrojeni svi povijesni dogaaji i kulturna dobra. Cilj je bio najkrae opisati
najvrjedniji dio kulturne batine radi prepoznavanja vrijednosti koju ona ima
To svakako nije dovoljno za daljnju znanstvenu obradu rapskog kulturno
146
11. CONCLUSIONE
Lattuazione della politica culturale nello spazio dellisola ha le sue
specificit. Anche se aperta a tutti i tesori della civilt che sono arrivati
dalla terraferma, a Rab sono conservate solo quelle cose di valore che si
potevano conservare un centro come un isola. Potremmo dire che Rab era in
qualche modo un genere di enclave. I nostri precursori non hanno
consumato le risorse naturali non rinnovabili, lidentit spirituale e
lintegrit della comunit dellisola. La recente gestione delleconomia si
guarder bene dalla spinta di capitale verso lisola per cui si devono aprire
dei
meccanismi
finanziari,
spirituali
professionali
per
la
sua
sopravvivenza. Dobbiamo aprirci verso gli altri per noi stessi. E tempo che
iniziamo a scrivere un libro nostrano che sar riconosciuto nel mondo
globale mettendo in risalto il nostro valore autoctono.
147
149
ARBENSI
CONOSCIUTI
QUELLI
CHE
RAB
DEVE
RINGRAZIARE
ALEI, ANDRIJA
Scultore della seconda met del sec. XV (gotico fiorito).
Ha lavorato ad Rab: portale del Palazzo Cernota e Nimiri e i lavori nella
cattedrale: battistero, balaustra della Cappella di Santa Croce e pi lavori
nella chiesa di San Bernardino a Kampor. Morto intorno al 1500.
ARMOLUI, JAKOV
Arbense, scrittore del salmo Slava enska del 1643. Questo era la risposta
allo scrittore di Brazza Ivan Ivanievi al suo poema Kija cvitja razlikova
del 1642.
Organista a Rab e a Sibenico. Principalmente vissuto a Sibenico.
BADURINA, ODORIKO (1856 1969)
Scrittore della Velika Kamporska Kronika.
Francescano, ha vissuto e lavorato nel convento di San Bernardino a
Kampor dal 1936 al 1956.
BARAKOVI, JURAJ (1548 1628)
Poeta barocco, zaratino, prete glagolista, ha prestato servizio la maggior
parte del tempo a Novegradi (Novigrad).
153
DOMINIS, JOSIP
Istaknuti narodnjak i gradonaelnik Raba, osnovao na Rabu prvu Narodnu biblioteku
(itaonicu) 1884. godine.
morto a Roma ed stato sepolto nella chiesa di San Maria in Minerva. Dopo
la sentenza dellinquisizione, stato esumato e bruciato come eretico. Un
busto stato posto davanti alla sua casa natia il 2 ottobre 1994. Lha
scoperto laccademico Ivan Supek e lha costruita lo scultore Kosta Angeli
Padovani.
DOMINIS, JOSIP
Eminente patriota e sindaco di Rab, ha fondato la prima biblioteca pubblica
(sala studio) di Rab nel 1884.
SV. MARIN
Rapski kanonik i klesar. ivio na Rabu u 4. st., vjerojatno rodom iz Lopara.
Progonjen zbog irenja kranstva. Napustio Rab i s veom grupom Rabljana
otplovio na italsko kopno. Na brdu Monte Titano zasnovao grad (utvrdu) iz kojeg
je iznikla Republika San Marino iji je svetac zatitnik.
DE MARIS, JURAJ
upniku Loparu krajem 18. i poetkom 19. st. Francuska uprava ga je
odlikovala za promidbu sadnje krumpira p cijeloj Dalmaciji (poeo u
Loparu).
PICI, fra MATIJA
Rabljanin, ivio u 15. st., pjesnik, prvi zabiljeio tekst pjesme "U se vrime godita"
na hrvatskom jeziku. Objavljena je u pjesmarici 1471.
PONUN (PONZONI), MATIJA. (1580. - 1664.)
Rapski slikar, (oltarna pala u katedrali "Uzaae Bogorodice). Najvie slikao za
Splitsku katedralu i u Veneciji.
158
RABLJANIN, IVAN
Najpoznatiji ljeva zvona i topova u 16. st. Roen na Rabu. Najdue ivio i radio u
Dubrovniku. Izradio najvei top toga vremena i zvona za Dubrovnik, Veneciju,
Be, Rab... Zvono p kojem danas Zelenci "tuku ure" na Gradskom zvoniku u
Dubrovniku izlio je 1506. Teko je vie od dvije tone, promjera 1,30 m, a visine
1,62 m. Umro je 1540. godine u Dubrovniku.
159
SAN MARINO
Canonico e scultore arbense. Ha vissuto a Rab nel sec. IV, probabilmente
con la famiglia a Lopar. Perseguitato per la diffusione del cristianesimo. Ha
lasciato Rab e con un gran gruppo di arbensi ha navigato verso la terraferma
italiana. Sul Monte Titano ha fondato la citt (fortificazione) da cui nata la
Repubblica di San Marino di cui il santo protettore.
DE MARIS, JURAJ
Curato di Lopar verso la fine del sec. XVIII e linizio del sec. XIX.
Lamministrazione francese lha premiato per la diffusione della
coltivazione della patata in tutta la Dalmazia (ha iniziato a Lopar).
PICI, fra MATIJA
Arbense, ha vissuto nel sec. XV, poeta, il primo ha scrivere il testo della
poesia U se vrime godita in lingua croata. Resa nota nel canzoniere del
1471.
PONUN (PONZONI), IVAN
Pittore arbense, (pala daltare nella cattedrale Ascensione della Madre di
Dio). Ha dipinto soprattutto per la cattedrale di Spalato (Split) e a Venezia.
RABLJANIN, IVAN
Il pi famoso fonditore di campane e cannoni del sec. XVI. Nato a Rab. Ha
vissuto e ha lavorato principalmente a Ragusa (Dubrovnik). Ha costruito il
pi grande cannone di quel tempo e le campane per Ragusa (Dubrovnik),
Venezia, Vienna, Rab La campana per cui adesso i ZelenciVII battono le
ore nel campanile cittadino a Ragusa (Dubrovnik) nel 1506. E pesante pi
di due tonnellate, diametro 1,30 m e altezza 1,62 m. E morto nel 1540 a
Ragusa (Dubrovnik).
VII
Famose statue equestri di Ragusa chiamate Zelenci da Zeleno (verde) pech presentano
la tipica colorazione verde dovuta allossidazione.
160
BISKUP TIZIAN
Prvi poznati rapski biskup, sudionik na sinodi u Saloni 530. i 533.
TROGIRANIN, PETAR
Kipar i graditelj iz Trogira. ivio i radio na Rabu krajem 15. i poetkom 16. st.
Najznaajniji radevi: Pijeta u luneti iznad ulaznih vrata Katedrale, radovi na crkvi
sv. Franje (na groblju Rab) i drugo.
161
VESCOVO TIZIAN
Primo vescovo Arbense conosciuto, partecipante al sinodo a Saloni del 530
e del 533.
TROGIRANIN, PETAR
Scultore e cittadino di Tra (Trogir). Ha vissuto e lavorato a Rab verso la
fine del sec. XV e gli inizi del sec. XVI.
I suoi lavori pi importanti sono: Piet nella lunetta sopra la porta dentrata
della cattedrale, i lavori sulla chiesa di San Francesco (al cimitero di Rab)
ed altro.
162
BILJEKE
1. B. Nedved, Felix Arba, 1990.
2. Isto kao 4.
3. V. Brusi, Otok Rab, 1926.
4. S.Antoljak, Izvori i literatura o prolosti otoka Raba od ranoga
sredjeg vijeka do godine 1797, Zagreb, 1986.
5. V. Brusi, isto kao 3.
6. L.Margeti, O napadaima iz prvog uda legende o sv. Kristoforu
(Istra i Kvarner), Rijeka, 1996.
7. S.Antoljak, isto kao 3.
8. V. Brusi, isto kao 3.
9. L.Margeti, Iz starije prave povijesti Raba (Istra i Kvarner) pag. 250
10. Isto kao 9.
11. V. Brusi, Otok Rab, 1926.
12. Lj.Bari, Zbornik radova o Marku Antonu Dominisu i znanstvenoj
prolosti otoka Raba, Zagreb, 1976.
13. O.Badurina, Kamporska kronika, tomo I.
14. J.Medini, Gradski zid i pitanje urbanog areala antikog Raba
(Rapski Zbornik), Zagreb, 1987.
15. N.Radi, Kristofor upski bilten upe Rab, Rab, 1989.
16. L. Margeti, isto kao 6.
17. B.Vidov, Povijesni pregled Raba u srednjem vijeku, Toronto, 1982.
18. Isto kao 16.
19. I.Kukuljevi Sakcinski, Marko Maruli
i njegovo doba,
Zagreb,1864.
20. Hrvatski biografski leksikon 3, Zagreb, 1993.
21. B.irola, Etnografski zapisi s otoka Raba, Zagreb, 1931.
22. Isto kao 21.
23. J.Pederin, Rab u osvit humanizma i renesanse, Rab, 1989.
24. Isto kao 21.
25. Isto kao 24.
26. J.Barakovi, Draga, rapska pastifica (Slovo o Rabu), verso 190,
Rab, 1989.
163
NOTE
1. B. Nedved, Felix Arba, 1990.
2. Stesso di nota 4.
3. V. Brusi, Otok Rab, 1926.
4. S.Antoljak, Izvori i literatura o prolosti otoka Raba od ranoga
sredjeg vijeka do godine 1797, Zagreb, 1986.
5. V. Brusi, stesso di nota 3.
6. L.Margeti, O napadaima iz prvog uda legende o sv. Kristoforu
(Istra i Kvarner), Rijeka, 1996.
7. S.Antoljak, stesso di nota 3.
8. V. Brusi, stesso di nota 3.
9. L.Margeti, Iz starije prave povijesti Raba (Istra i Kvarner) pag. 250
10. Stesso di nota 9.
11. V. Brusi, Otok Rab, 1926.
12. Lj.Bari, Zbornik radova o Marku Antonu Dominisu i znanstvenoj
prolosti otoka Raba, Zagreb, 1976.
13. O.Badurina, Kamporska kronika, tomo I.
14. J.Medini, Gradski zid i pitanje urbanog areala antikog Raba
(Rapski Zbornik), Zagreb, 1987.
15. N.Radi, Kristofor upski bilten upe Rab, Rab, 1989.
16. L. Margeti, stesso di nota 6.
17. B.Vidov, Povijesni pregled Raba u srednjem vijeku, Toronto, 1982.
18. Stesso di nota 16.
19. I.Kukuljevi Sakcinski, Marko Maruli
i njegovo doba,
Zagreb,1864.
20. Hrvatski biografski leksikon 3, Zagreb, 1993.
21. B.irola, Etnografski zapisi s otoka Raba, Zagreb, 1931.
22. Stesso di nota 21.
23. J.Pederin, Rab u osvit humanizma i renesanse, Rab, 1989.
24. Stesso di nota 21.
25. Stesso di nota 24.
26. J.Barakovi, Draga, rapska pastifica (Slovo o Rabu), verso 190,
Rab, 1989.
164
LITERATURA
S.Antonjak, 1986,
J.Barakovi, 1889,
Stambenokomunalnih
I. Bojani, 1959,
A.Bonifai, 1985,
V. Brusi, 1926,
N.Crnkovi, 1965,
etiri
isprave
panjakom
rapskom
agrari,
Vjesnik
165
V.Dautova-Ruevljan, 1975,
Zatitno
istraivanje
podvodnog
Ostaci
utvrde
sv.
Damjan
Rabu,
Konzervatorski
D.Frey, 1911,
B.Fui, 1982,
.Grbac, 1987,
P.S.Huntington, 1997,
M.Jurkovi, 1991,
Oratorij
deambulatorij
relikvijarij
crkve
sv.Ivana
166
I.Kovai, 1983,
M.Kuar, 1984,
P.Lubina, 1995,
L.Margeti, 1978,
L.Margeti, 1989,
Osnove
obveznog
prava
na
JAZU,
knjiga
XXVIII,
Zagreb.
.
S.Mari, 1934,
R.Mateji, 1968,
Zatitno
iskapanje
nekropole
na
liburnske
Gromaici
kod
V.Muljeci, 1990,
SIZ
kulture,
Rab,
Zagreb.
D.Muni, 1985,
167
A.Mutnjakovi, 1998,
Andrija
Alei,
Architectonica
Cromatica, Zagreb.
B.Nedved, 1990,
G.Novak, 1983,
Rab
Povijest,
Pomorska
E. Perii, 1974,
na
svojim
galijama
Demokracija
mediji,
Barbat,
Zagreb.
G.Praga, 1926,
N.Radi, 1989,
W.Schleyer, 1914,
K.Spalatin,
kod
Lepanta).
asopis
Maruli 77/12
B.irola, 1931,
Slavena,
JAZU,
knjiga
XXVII.
168
L.ulji, 1972,
Grad
otok
Rab,
Ferjalna
Z.Tomii, 1989,
Arheoloka
svjedoanstva
ranobizantskom
vojnom
graditeljstvu na sjevernojadranskim
otocima,
Institut
za
povijesne
znanosti, Zagreb.
H.Turk, , 1994,
B.Vidov, 1982,
B.Vidov, 1975,
Povijest
Hrvata,
Knjiga
prva,
Toronto.
V.Zuppa, 1999,
Biljenica, Zagreb.
169
170
BIBLIOGRAFIA
S.Antonjak 1986,
J.Barakovi 1889,
Stambenokomunalnih
I. Bojani 1959,
A.Bonifai 1985,
V. Brusi 1926,
N.Crnkovi 1965,
etiri
isprave
panjakom
rapskom
agrari,
Vjesnik
171
V.Dautova-Ruevljan 1975,
Zatitno
istraivanje
podvodnog
Ostaci
utvrde
sv.
Damjan
C.Fiskovi-K.Prijatelj 1948,
Rabu,
Konzervatorski
D.Frey 1911,
B.Fui 1982,
.Grbac 1987,
P.S.Huntington 1997,
U.Inchiostri-A.Galzigna 1901,
M.Jurkovi 1991,
Oratorij
deambulatorij
relikvijarij
crkve
sv.Ivana
172
I.Kovai 1983,
M.Kuar 1984,
P.Lubina 1995,
L.Margeti 1978,
L.Margeti 1989,
Osnove
obveznog
prava
na
JAZU,
knjiga
XXVIII,
Zagreb.
.
S.Mari 1934,
R.Mateji 1968,
Zatitno
iskapanje
nekropole
na
liburnske
Gromaici
kod
V.Muljeci 1990,
SIZ
kulture,
Rab,
Zagreb.
D.Muni 1985,
173
A.Mutnjakovi 1998,
Andrija
Alei,
Architectonica
Cromatica, Zagreb.
B.Nedved 1990,
G.Novak 1983,
Rab
Povijest,
Pomorska
E. Perii 1974,
na
svojim
galijama
Demokracija
mediji,
Barbat,
Zagreb.
G.Praga 1926,
N.Radi 1989,
W.Schleyer 1914,
K.Spalatin
kod
Lepanta).
asopis
Maruli 77/12
B.irola 1931,
Slavena,
JAZU,
knjiga
XXVII.
174
L.ulji 1972,
Grad
otok
Rab,
Ferjalna
Z.Tomii 1989,
Arheoloka
svjedoanstva
ranobizantskom
vojnom
graditeljstvu na sjevernojadranskim
otocima,
Institut
za
povijesne
znanosti, Zagreb.
H.Turk 1994,
B.Vidov 1982,
B.Vidov 1975,
Povijest
Hrvata,
Knjiga
prva,
Toronto.
V.Zuppa 1999,
Biljenica, Zagreb.
175
176
3. COMMENTO LINGUISTICO
3.2. MORFOSINTASSI
3.2.1
AGGETTIVI NUMERALI
La lingua TP, per segnalare le date vuole i numerali ordinali seguiti
1996:
146)
non
ammette
punteggiatura
in
presenza
177
3.3.2
NOMI DI PERSONA
179
Napoleon Napoleone
Car August Octavian Imperatore Ottaviano Augusto
180
Per altri edifici pubblici stata necessaria solo una traduzione parziale
in quanto portavano gi nomi di famiglie italiane:
Palaa Galzigna Palazzo Galzigna
Palaa Cernota Palazzo Cernotta
Palaa Benedetti Palazzo Benedetti
181
Informiranje se na Rabu uglavnom svodi na lanke u Novom listu, Veernjem listu, Jutarnjem
listu na radiju Felix Arba a rijetko na Radio Rijeci ili Televiziji. Internetu i drugi mediji se malo
koriste.
Linformazioni a Rab diffusa principalmente dagli articoli del Novi list, Veernj
list, Jutarnj list o alla radio Felix Arba e raramente su radio Rijeka o alla
televisione.
182
latina, non sempre utilizzate nella maniera corretta. il caso di stella dal
latino stla, greco stl, la cui versione croata esatta sarebbe stela e non
stella (Klai 1984).
Le difficolt di traduzione maggiori vengono dal linguaggio
etnografico e dalle espressioni dialettali. Come si pu riscontrare nel
capitolo riguardante il folclore, i termini etnografici sono quasi sempre stati
riportati e tradotti tra parentesi, seguendo lesempio dello stesso autore:
enska ruralna (seonska) nonja. Djevojke za vrijeme plesa ne nose facol (maramu) na glavi,
ve oko vrata, a krajeve prekriene uvlae ispod travese (pregae). Bijela koulja je bogato
ukraena runim radom crvenim koncem i rakamiima (ipkom).
Il costume rurale (del villaggio) femminile. Le ragazze durante il ballo non portano il facol
(fazzoletto) sulla testa, ma intorno al collo, e le parti finali incrociate le infilano sotto la
travesa (grembiule). La camicia bianca decorata a mano con un filo di cotone rosso e i
rakamiima (merletti).
Fatta eccezione delle figure da ballo per cui Bari ha fornito una
spiegazione, le altre non sono state tradotte.
comune anche lutilizzo di espressioni dialettali. Ne riporto una:
sve asti Raba grada kih je dosti, un verso del poema Draga, rapska
pastirica di Barakovi. La traduzione di questo verso ha richiesto
uninterpretazione poich letteralmente sarebbe: tutti gli onori a Rab citt
184
che ce n abbastanza, infatti nella traduzione stato reso con tutti gli
onori alla citt di Rab, i cui abitanti davvero non mancano.
185
BIBLIOGRAFIA
Babi-Finka- Mogu 1971,
I. Bari 2001
Castiglioni-Mariotti 1995,
B. Klai 1984,
M. Marinucci 1996,
P. Newmark 1988,
186
G. Praga 1981,
N. Zingarelli 2001,
187
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
188