Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
0.UVOD I LITERATURA..................................................................................................................................................................3
1.
OBJANJENJE POJMOVA .................................................................................................................................................. 5
1.1.
PROJEKT ................................................................................................................................................................... 5
1.2.
INVESTITOR .............................................................................................................................................................. 6
1.3.
ARHITEKT .................................................................................................................................................................. 7
1.3.1.
SLOBODNE PROFESIJE ................................................................................................................................ 7
1.3.2.
HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA (HKA) .................................................................................................. 7
1.3.3.
POSLOVI ARHITEKTA .................................................................................................................................... 8
1.3.4.
PROJEKTNI URED .......................................................................................................................................... 9
1.4.
ALAT I STROJ .......................................................................................................................................................... 10
1.5.
ZANAT I INDUSTRIJA .............................................................................................................................................. 10
1.6.
INDUSTRIJA i GRADITELJSTVO ............................................................................................................................ 11
1.7.
TEHNIKA I TEHNOLOGIJA ...................................................................................................................................... 11
2.
MANAGEMENT ................................................................................................................................................................... 12
2.1.
DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA........................................................................................................... 12
2.2.
IZVOENJE PODUHVATA - PROJECT MANAGEMENT........................................................................................ 12
2.3.
OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA .................................................................................................................... 13
2.4.
RAZINE PLANIRANJA.............................................................................................................................................. 14
2.5.
RAZVOJ METODA PLANIRANJA ............................................................................................................................ 15
2.6.
OSOBINE OPERATIVNOG PLANA ......................................................................................................................... 17
2.7.
VRSTE OPERATIVNIH PLANOVA........................................................................................................................... 18
2.7.1.
GANTOGRAM ................................................................................................................................................ 18
2.7.2.
HISTOGRAM.................................................................................................................................................. 19
2.7.3.
CIKLOGRAM .................................................................................................................................................. 19
2.7.4.
MRENI PLANOVI ......................................................................................................................................... 20
2.8. IZRADA OPERATIVNOG PLANA............................................................................................................................. 21
2.8.1.
OSNOVNI KORACI ZA PRIPREMU PLANIRANJA: ...................................................................................... 22
2.8.2.
PRIMJERI MRENIH PLANOVA ................................................................................................................... 23
2.8.3.
PRIKAZI I ITANJE PLANOVA ..................................................................................................................... 27
3.
4.
UVOD I LITERATURA
TEMELJNA LITERATURA
Normativi i cijene u graditeljstvu
Gorazd Buar
Sociologija rada
Stjepan Haladin
NN 153/13
Zakon o graenju
NN 153/13
NN 108/04
NN 06/00
NN 86/12
NN 92/10
NN 141/11
NN 32/14
http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=3715
DODATNA LITERATURA
Moderna arhitektura: Kritika povijest
Kenneth Frampton
Mit o maini
Lewis Mumford
Yehuda E. Kalay
Kenneth Allinson
Geoff Reiss
F.Harris, R. Mc Caffer
Hihg-Rise Manual
Constructing Architecture
Constructing Landscape
Astrid Zimmermann
Hegger / Auch-Schwelk /
Fuchs / Rosenkranz
1. OBJANJENJE POJMOVA
1.3. ARHITEKT
1.3.1. SLOBODNE PROFESIJE djeluju izvan institucionalnih / dravnih okvira tako da se
profesionalci udruuju u strukovne Komore. Prema srednjoevropskoj tradiciji to su:
arhitekti koji vode izradu projekata/nacrta i izvedbu graevina,2 a uz njih i drugi inenjeri u
graditeljstvu (geodeti, graevinari, instalateri)
lijenici (sestre, babice, medicinski tehniari, veterinari) kao i
odvjetnici i biljenici
1.3.2. HRVATSKA KOMORA ARHITEKATA
HKA
CROATIAN CHAMBER OF ARCHITECTS
CCA
promie arhitekturu kao izraz identiteta naroda
uva ugled struke, ast i prava ovlatenih arhitekata,
promie i materijalne interese ovlatenih arhitekata
razvija strukovnu etiku i nadzire ovlatene arhitekte
trajno struno obrazuje lanove
inicira donoenje propisa i daje miljenja na propise iz podruja arhitekture i prostornog ureenja
razvija suradnju s drugim komorama inenjera u graditeljstvu i meunarodnim organizacijama
arhitekata
organizira natjeaje iz podruja arhitekture, urbanizma i krajobrazne arhitekture,
prua strunu pomo naruiteljima (raspisivaima) u provoenju natjeaja
brine o pravima lanova Komore u realizaciji natjeaja,
osigurava lanstvo od odgovornosti za nenamjerne greke u poslovanju (premija osiguranja
uraunava se u iznos lanarine)
UVJETI ZA PRIJEM U KOMORU su prebivalite na teritoriju Republike Hrvatske, diploma
magistra/inenjera arhitekture ili krajobrazne arhitekture, struna postdiplomska praksa od najmanje dvije
godine, poloeni struni ispit i da kandidat nije pod istragom / kaznenim postupkom.
OVLATENI ARHITEKT je titula lana komore. U Komoru je upisan pema kvalifikacijama i vrsti poslova
koje moe obavljati kao:
1. ovlateni arhitekt - za poslove prostornog ureenja, arhitektonsko projektiranje i kontrolu projekta,
struni nadzor graenja, projektantski nadzor, voenje graenja i upravljanje projektom gradnje.
2. ovlateni arhitekt-urbanist - za izradu prostornih i urbanistikih planova, te organizacija njihove
provedbe.
3. ovlateni arhitekt unutarnje arhitekture - za izradu arhitektonskih projekata unutranjeg ureenja i
struni nadzor izvoenja unutranjeg ureenja.
4. ovlateni krajobrazni arhitekt za planiranje, projektiranje, ureenje krajobraznih struktura
lanovi Komore organiziraju se prema teritorijalnom naelu. PODRUNI ODBORI su smjeteni u
Zagrebu, Karlovcu, Varadinu,Osijeku, Pazin, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku.
RAD I NAKNADA TROKOVA obraunavaju se prema PRAVILNIKU O STANDARDU USLUGA
ARHITEKATA koji donosi Skuptina Komore. Ovlateni arhitekt ne smije ugovoriti nagradu za rad ispod
minimuma utvrenog Pravilnikom.
2
Arhitekti koji djeluju u upravi, edukaciji, znanosti, istraivanjima, dizajnu, kulturi, kritici itd. ne moraju biti u Komori. lanstvo u Komorama je
preduvjet za samostalno struno djelovanje u osnovnom konstitutivnom segmentu struke - projektiranju i graenju (za medicinare to je
lijeenje, a za pravnike - zastupanje pred sudom)
Stroj npr. pere rublje, a ovjek ga stavlja u pogon, kontrolira i sl. a da pritom ne zna kako stroj i detergent uistinu peru.
5 U posljednjih 50-tak godina u graditeljstvu se pojavljuju sintetski materijali/sirovine s projektiranim poeljnim svojstvima npr. termoizolacije
koje mogu biti u vlazi, hidroizolacije koje podnose ekstremna mehanika naprezanja, vodootporne drvene graevinske ploe, stakla s
posebnim termodinamikim i mehanikim svojstvima, itd.
6 Naunik egrt kalfa majstor
10
znanost ili skup znanja i vjetina o fizikalnim, kemijskim, mehanikim i drugim postupcima obrade i
prerade sirovina, i
skup postupaka ili tehnika logiki povezanih u jedinstven proces koji se primjenjuje u nekoj
proizvodnji (tehnoloki proces)
11
2. MANAGEMENT
2.1. DVIJE OSNOVNE VRSTE MANAGEMENTA
Management je pojam koji se koristi u mnogobrojnim znaenjima vezanim na upravljanje i (ruko)voenje.
U okviru naeg razmatranja vrlo bitno je razlikovati:
upravljanje proizvodnjom
(iz)voenja poduhvata
12
izvoaa koji vie nisu majstori s pomonicima niti pojedini inenjeri sa svojim radnicima nego
tvrtke s interdisciplinarnim timovima eksperata koji imaju znanje i vjetinu8 voenja i koordinacije
specijaliziranih podizvoaa (kooperanata, engl: subcontractor)
Glavni izvoa okuplja specijalizirane podizvoae (npr.: za eline konstrukcije, za armirani beton, za
aluminijska proelja, za klimatizaciju, za elektroinstalacije i sl.) svaki put u novom sastavu za izvedbu
novog projekta/zgrade prema kriterijima cijene, brzine, kvalitete i sl.
Organizacija koja vodi gradnju i koja je glavni izvoa u naelu nema proizvodnih sredstava ni osoblja
nego samo znanje o ukupnom procesu i metodama organizacije tog procesa.
Glavni izvoa angaira i rukovodi podizvoaima i on je za njih naruilac zapravo investitor.
Outsourcing 9 je ameriki termin koji opisuje poslovnu praksu u kojoj tvrtka zapoljava samo djelatnike koji
se bave osnovnom (core) djelatnou, a za sve pomone poslove i usluge se angairaju druge kompanije i
dobavljai (transport, dostava, kopiranje, raunovodstvo, pravna sluba, catering su ve uobiajeni oblici
outsourcinga kod nas).
2.3. OSOBINE PROJEKATA/PODUHVATA
Projekt / poduhvat je niz aktivnosti kojima se postie jasan cilj unutar zadanog vremena.
Projekti/poduhvati imaju sljedee osobine:
jasan cilj, tj. definiranu promjenu postojeeg u eljeno stanje;
unikatnost, tj. nemogunost da budu u svemu unaprijed uvjebani;
odreeno:
vrijeme,
proraun,
izvoaki tim,
tehnologiju ili tehniku izvedbe,10
Cilj definira, odreuje projekt - prema uspjenosti ostvarenja cilja mjeri se i uspjenost projekta
know-how
Out vanjski + source- izvor
10Resursi ili sredstva su: vrijeme, novac, ljudi i raspoloiva tehnologija, a mogu biti i drugi elementi npr. politiki utjecaji koji se na kraju svode
na poetna etiri. Vrijeme je neobnovljivi resurs i uvijek se zasebno razmatra.
9
13
Izvoa je onaj izmeu tri partnera koji najvee napore ulae u planiranje procesa graenja, jer
se efekti dobro planiranog, paljivo praenog i kontroliranog projekta neposredno odraavaju na
profitabilnost posla. Izvoako planiranje dijeli se na:
14
Grafiki prikaz dobio je po autoru naziv gantogram kasnije i vremenski plan, Time table ili Barchart (asocijacija oblika bar = preka).
15
Mreno planiranje (Network analysis) je prvobitni i generiki naziv za tu metodu (tehniku) planiranja nastao
zbog izgleda dijagrama kojima se zapisuje plan.
Tijekom 50-ih godina metode mrenog planiranja razvijale su se prema raunalnoj obradi i postupno se
irile iz vojnih u planiranje drugih projekata / poduhvata. Nazivane su razliito ovisno o prioritetima
planske kontrole koje su ostvarivale:
PERT (Program Evaluation and Review Technique) tehnika procjene i revizije programa vrsta je
mrenog plana koji je razvila amerika Mornarica za koordinaciju projekta raketnog naoruanja
Polaris.
CPM (Critical Path Method) metoda kritinog puta koju su razvili strunjaci kemijskog koncerna
DuPont i matematiari firme Remington Rand.
MPM (Metra-Potential-Methode) metoda koju u Francuskoj razvija tvrtka SEMA.
Iz spomenutih metoda postepeno se razvio itav niz novih koje su prilagoene raunalnoj obradi, kao to
je npr. MS Project koji je u irokoj upotrebi u raznim poslovodstvima, a koristi se i na vjebama POG-a.
Sistemska istraivanja takoer su, uz metode/tehnike mrenog planiranja, posljedica gore opisane
znanstvene analize (ralambe) sustava i procesa na formalno-logiki jasno definirane entitete.
Od polovice 20. st. metode sistemskih istraivanja se primjenjuju i na znanstvenu interpretaciju
arhitektonskih ostvarenja.
Horst Rittel, Archer, Jones, Broadbent i drugi razvijaju opsena sustavna i znanstveno fundirana
istraivanja djelotvornosti zgrada (performance) iz raznih aspekata (fleksibilnosti, utroka energije,
ekonomskih parametara, utjecaja zgrade na okoli, itd).15
13
16
16
17
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21
Gantogrami su najrazumljiviji i najrasprostranjeniji oblik planova. Pokazuju kad pojedina aktivnost treba
zapoeti, koliko treba trajati i na koji nain se preklapa s iduim fazama posla.
Dobre osobine:
jednostavnost za izradu i koritenje,
preglednost i zbog toga razumljivost needuciranim korisnicima
jednostavan prikaz izvrenja plana.
Loe osobine:
ne pokazuje vezu izmeu pojedinih aktivnosti,
sve aktivnosti imaju jednak prioritet izvrenja.
17
18
2.7.2. HISTOGRAM povezani vremenski plan ili plan sredstava pokazuje potrebnu koliinu
sredstava:
radna snaga,
mehanizacija,
materijal,
financije, i sl.
Primjenjuje se za prikaz potrebnih sredstava (resursa): radne snage, mehanizacije, materijala, financija,
vremena.
Ovaj histogram pokazuje superponiranjem nekoliko gantograma koliko je svaki dan ljudi na gradilitu i
mjerodavan je za dobavu hrane ili odreivanje veliine autobusa koji dovozi radnike i sl., a moe posluiti i
za grubu procjenu sredstava potrebnih za tjedne ili mjesene plae i sl.
Za procjenu potrebnih resursa treba znati kapacitet pojedinog stroja ili radne uinke odabrane/
primijenjene tehnologije .
Kapacitet je koliina proizvodnje u jedinici vremena.
Ovisi o konkretnim uvjetima rada (npr. rad na visini, zimi, nou, po kii, vruini smanjuje kapacitet u
odnosu na standardne uvjete rada).
Kapacitet se moe procijeniti temeljem graevinskih normi ili iskustveno.18
2.7.3. CIKLOGRAM
Ciklogram je gantogram unaprijeen / razvijen oko 1950. g., za graevinske radove koji se cikliki
ponavljaju i odvijaju po naelima lanane proizvodnje sline industrijskoj npr. repetitivne konstrukcije
hala, katova nebodera, cesta i sl.
18
19
20
opis
mjera koliina
Jedinina
cijena
Ukupna cijena
A.IV.1.
m3
1.180
133.104
112,8
krije se nekoliko aktivnosti barem onoliko njih koliko zgrada ima katova.
Analizom projekta i trokovnika prepoznajemo pojedine radne aktivnosti, a zatim im odreujemo
potrebno vrijeme, izvrioce i materijal za izvedbu.
Za planiranje su posebno bitne aktivnosti koje ne proizlaze iz analize projekta i trokovnika nego iz drugih
(kontekstualnih) datosti to su tehnoloke i organizacijske aktivnosti koje imaju samo vremensku
komponentu tj.
ili trajanje:
tehnoloke su npr. stanke
od betoniranja do skidanja oplate i optereivanja konstrukcije ili
trajanje suenja laka na parketima ili
vrijeme potrebno za vezanje ljepila za ploice i sl.
organizacijske stanke proizlaze iz ogranienja
raspoloive radne snage, mehanizacije, i sl
isporuke/nabave materijala ili opreme
radne satnice, (praznici i neradni dani),
transporta,
klimatskih okolnosti
efikasnosti financiranja i sl.
ili istovremenost kao tehnoloki/organizacijski preduvjet za nastavak izgradnje
vidi primjere u mrenim planovima na str. 22 i 24 prividna aktivnost
19
21
22
DOGAAJ
1 poetak
2 iskop gotov
3 betoniranje gotovo
4 dopremljen kiosk
5 kiosk postavljen
6 kraj pod kioska
postavljen. okoli ureen
AKTIVNOST
1-2 iskop
2-3 betoniranje temelja i
podloge poda kioska
1-4 doprema dijelova kioska
3-4 prividna aktivnost
4-5 montaa kioska
5-6 postava poda u kiosku
3-6 ureenje okolia
KRITINI PUT
debela strelica
Prividne aktivnosti ne predstavljaju stvarni rad (prema tome nemaju niti trajanje a niti druge resurse
rad, materijal) nego pokazuju tehnoloku ili organizacijsku zavisnost izmeu dviju razliitih aktivnosti.
U ovom sluaju montaa kioska (4-5) moe poeti ne samo nakon betoniranja (2-3) nego mora i doekati
dopremu dijelova kioska (1-4).
Trajanje aktivnosti upisano je iznad strelice - npr.: za ureenje okolia (3-6) iznosi 4 dana.
Iznad dogaaja (krugova) su upisana najranija vremena odvijanja. Dobivena su dodavanjem sva trajanja
svih prethodnih aktivnosti tj zbrajanjem s lijeva na desno.
Najkasnije vrijeme do kojeg dogaaj mora biti zavren upisani ispod dogaaja (krugova) dobiveni su
oduzimanjem trajanja aktivnosti od kraja, tj. od dogaaja 6.
Kritini put je slijed aktivnosti i dogaaja gdje su najranija i najkasnija vremena ista.
Kritini put je vano znati jer svako kanjenje na tom putu izaziva kanjenje cijelog projekta.
Kod aktivnosti koje nisu na njemu postoji neka vremenska rezerva ili slobodni tok ili engl.: free float (vidi
vorni prikaz mrenog plana na str.25)
Tako u gornjem primjeru betoniranje moe biti gotovo (dogaaj 3) najranije nakon tri dana, ali moe i
kasniti do isteka petog dana a da time ne produi trajanje projekta.
23
Na sljedee dvije strane prikazan je isti mreni plan jedanput ispisan kao STRIJELNI a potom kao
VORNI
24
25
26
veze aktivnosti
B
A
B
Prioritet izvrenja najee je oznaen isticanjem aktivnosti/dogaaja na kritinom putu debljom ili
crvenom crtom.21
Raunalni programi za mreno planiranje (npr. MS project) omoguuju itav niz naina ispisa prema
prioritetima koji se ele pokazati.
Kod upisa podataka veze aktivnosti definiraju u svim kombinacijama start to start, start to finish, finish to
start, finish to finish.22
Veze start to start i finish to finish su zapravo u predraunalnoj fazi izrade mrenih planova bile nazivane
prividnim aktivnostima tj. dogaajima povezanim tehnolokom/organizacijskom kauzalnou.
20
27
Mreni plan izgradnje nadstrenice izraen raunalnim programom MS project prikazan kao povezani
gantogram
28
idejni projekt
glavni projekt
lokacijska dozvola
graevinska dozvola
arhitektonska snimka
snimka izvedenog stanja
graevinska (bruto) povrina (Pravilnik o nainu obrauna povrine i obujma
u projektima zgrada NN 90/10, 111/10. 55/12)
Koeficijent
1
0,25
0,75
0,25
0,50
Graevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ZOG razvrstavaju u pet skupina, od
zahtjevnijih prema manje zahtjevnima:
1. skupina graevine planirane Dravnim planom prostornog razvoja
2. skupina graevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvruju u postupku procjene utjecaja
na okoli i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekoloku mreu
3. skupina graevine za koje se utvruju posebni uvjeti
4. skupina graevine za koje se utvruju uvjeti prikljuenja, a ne utvruju se drugi posebni uvjeti
5. skupina graevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu.
29
3.1.1. INVESTICIJSKI PROGRAM definira priblinu veliinu budue graevine, radni proces, broj
zaposlenih, broj korisnika, tehnoloki proces, potrebe za energijom, komunikacijama
(elektronikim, fizikim), cijenu izvedbe, nain odravanja, eventualne pretpostavljene profite kod
prodaje ili iznajmljivanja, i ostale elemente sustava financiranja. Investicijski program sagledava ta
gospodarska, infrastrukturna, konzervatorska, ekoloka i druga pitanja iz oba aspekta:
utjecaja okoline na buduu graevinu,
utjecaja budue graevine na okolinu .
Kod definiranja investicijskog programa budue zgrade, prioriteti privatnih i korporacijskih investitora razlikuju su od
onih dravnih investitora.
Privatni i korporacijski investitori u naelu trae tonu projekciju trokova u vrlo ranim fazama projektiranja, vrlo
kratke rokove izmeu odluke i realizacije, te brzu realizaciju zbog (hipotekarnog) kredita.
Dravni investitori grade iz prorauna. Zainteresirani su za im manje administrativnih, pravnih i tehnikih problema
tijekom gradnje, a cijena i rok manje su im bitni.
3.1.2. Idejno rjeenje (IR) je prva faza izrade i osnova za izradu IP. Izrada IR podrazumijeva odabir
najpovoljnije varijante od moguih koje se izradom IR provjeravaju, te grafiku provjeru koncepta i
projektnog programa. Izrauje se u mjerilu 1:200 ili 1:500.
Idejno rjeenje se izrauje za sve vrste graevina i na temelju njega se ishode uvjeti za izradu
Glavnog projekta.
3.1.3. Idejni projekt (IP) u MJ 1:200 ili 1:500 je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata
struka koje sudjeluju u projektiranju kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika
rjeenja graevine (idejno-tehniko rjeenje) te smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj
estici.
Idejni projekt obavezno se izrauje za graevine za koje se izdaje Lokacijska dozvola. IP ispituje mogua
tehnika rjeenja i nastoji optimirati odabir tih rjeenja u odnosu na unutranju strukturu zgrade i u odnosu
na datosti lokacije. Osnovna zadaa IR/IP je da definira distribuciju prostora i namjena, te osnovni
oblikovni karakter zgrade.
Zgrade kompleksne prostorne organizacije i tehnoloke opremljenosti (npr. bolnice, fakulteti, muzeji i sl.)
takoer se rjeavaju na razini IP, iako to nije zakonska obveza. Kod takvih graevina idejni projekt se
30
Sve podatke i uvjete potrebne za izradu Idejnog projekta izdaju nadlene slube (gradske/opinske
strune slube, javno komunalna poduzea, zavodi za urbanizam, zavodi za zatitu spomenika kulture i
prirode, vodoprivredne organizacije, MUP vatrogasna brigada, zavodi za zatitu zdravlja, itd.) u obliku
tzv. posebnih uvjeta, odnosno tehnikih uvjeta za projektiranje.
Za ishoenje Lokacijske dozvole izrauje se Idejni projekt. U sklopu upravnog postupka LD potrebno je
ishoditi suglasnost svih susjeda.
IDEJNI PROJEKT za Lokacijsku dozvolu
Idejni projekt je skup meusobno usklaenih nacrta i dokumenata razliitih struka koje, ovisno o vrsti
zahvata u prostoru, sudjeluju u projektiranju i kojima se:
1. daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnika rjeenja zahvata u prostoru (idejno-tehniko rjeenje)
2. prikazuje smjetaj jedne ili vie graevina na graevnoj estici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru i
3. odreuju osnovna polazita znaajna za osiguravanje postizanja temeljnih zahtjeva za graevinu i
drugih zahtjeva za graevinu.
31
5. Geodetski projekt:
Sadri:
- formiranje graevne parcele
- smjetaj graevine na parceli
- nacrt iskolenja
- parcelacija - ukoliko je potrebno
- upisni listovi za katastar i zemljine knjige
Ostali projekti i elaborati
Projekt unutarnjeg ureenja i opremanja
Elaborati:
I. Projekt zatite od buke
II. Prikaz mjera zatite od poara
III. Elaborat zatite na radu
IV. Geotehniki elaborat
V. Krajobrazni elaborat
VI. Elaborat tehniko tehnolokog rjeenja
Svaki od navedenih projekata (osim Geodetskog projekta) izrauje se na osnovi Idejnog rjeenja / Idejnog
projekta koji je usuglaen izmeu Investitora i Projektanta, te na temelju ishoenih posebnih uvjeta za
izradu Glavnog projekta.
Na temelju Idejnog rjeenja ili katastarskog plana i opisa graevine Investitor moe od nadlenog
upravnog tijela zatraiti Obavijest o uvjetima za izradu Glavnog projekta. Obavijest sadri popis
javnopravnih tijela / ustanova od kojih se moraju zatraiti posebni uvjeti za izradu glavnog projekta (npr.
Vodoopskrba i odvodnja, elektra, zatita od poara, zatita na radu, zatita spomenika kulture i prirode,
plinara, sanitarci...).
Za graevine za koje je potrebno ishoditi Lokacijsku dozvolu, posebni uvjeti e se odrediti u postupku
ishoenja Lokacijske dozvole.
Glavni projekt pojedine struke sadri:
Tehniki opis
- opis graevine sa saetim opisima dijelova od kojih se sastoji graevina te sa saetim
opisom naina na koji su ispunjeni uvjeti gradnje na odreenoj lokaciji u skladu s kojim je
izraen glavni projekt,
- opis smjetaja graevine na graevnoj estici,
- opis namjene graevine
- opis naina prikljuenja na prometnu povrinu
- opis naina prikljuenja na komunalnu infrastrukturu
- iskaz povrina i podatke za obraun komunalnog i vodnog doprinosa .
Dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva za graevinu
Program kontrole i osiguranja kvalitete
Iskaz procijenjenih trokova gradnje
Posebni tehniki uvjeti gradnje i gospodarenje otpadom,
Grafiki prilozi:
- situacijski nacrt na geodetskoj podlozi iz Geodetskog projekta, u mjerilu 1:1000 ili 1:500
- nacrte u mj 1: 100 - svi tlocrti od temelja do krova, sva proelja, svi karakteristini presjeci
s opisima sastava svih presjeka horizontalnih i vertikalnih i elemenata ,opisom prozora i
vrata, svim mjerama prostora i konstrukcija.
- u arhitektonskom projektu viestambenih zgrada - plan posebnih dijelova zgrade
33
Projekti trebaju biti izraeni prema tehnikim uvjetima iz Lokacijske dozvole (za graevine koje podlijeu
ishoenju LD), odnosno prema ishoenim posebnim uvjetima gradnje, te uz potivanje zakona i normi
koje se odnose na graenje (Zakon o zatiti na radu, Zakon o zatiti od poara i pripadajui pravilnici,
Hrvatske norme, tehniki propisi i sl., pravilnici za projektiranje zgrada zdravstvene, ugostiteljske,
trgovake, kolske, predkolske namjene, itd.).
Projekte meusobno usklauje Glavni projektant, kojeg imenuje investitor. Projektant i Glavni projektant
moraju biti ovlateni arhitekti ili ovlateni inenjeri. Kod projektiranja zgrada odgovorni projektant redovito
je arhitekt (najee i Projektant arhitektonskog projekta), a kod projekata niskogradnje odgovoran je
projektant graevinskog dijela projekta.
3.1.6. GRAEVINSKA DOZVOLA
Graenju graevine moe se pristupiti na temelju pravomone graevinske dozvole, a graditi se mora u
skladu s tom dozvolom.
Nakon izrade Glavnog projekta Investitor, odnosno Projektant, moraju ishoditi potvrde Glavnog projekta od
javnopravnih tijela koje su to uvjetovale svojim posebnim uvjetima.
Tek nakon ishoenja svih potvrda glavnog projekta Investitor podnosi zahtjev za ishoenje Graevinske
dozvole.
Graevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo ili nadleno upravno tijelo (tj. ured za poslove prostornog
ureenja) upanije, velikog grada ili Grada Zagreba.
Zahtjev za izdavanje graevinske dozvole podnosi Investitor.
Zahtjevu za izdavanje graevinske dozvole Investitor prilae:
1. lokacijsku dozvolu samo za graevine za koje je propisano ishoenje LD
2. tri primjerka kompletnog glavnog projekta
3. izjavu projektanta da je glavni projekt izraen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u
skladu s kojima mora biti izraen, odnosno u skladu s Lokacijskom dozvolom
4. pisano izvjee o kontroli glavnog projekta, ako je kontrola propisana
5. potvrdu o nostrifikaciji glavnog projekta, ako je projekt izraen prema stranim propisima
6. potvrde glavnog projekta - potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izraen u skladu s
posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima
7. dokaz pravnog interesa za izdavanje graevinske dozvole (dokazi vlasnitva) i
8. dokaz da moe biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom) ako
se radi o graevini za koju je posebnim zakonom propisano tko moe biti investitor.
Nakon to je upravno tijelo utvrdilo da postoje svi zakonski preduvjeti za izdavanje Graevinske dozvole,
potrebno je pozvati sve stranke u postupku na uvid u spis predmeta.
Osim Investitora, stranka u postupku su i svi vlasnici nekretnina s kojima predmetna nekretnina
neposredno granii.
Ukoliko predmetna nekretnina granii s vie od 10 stranaka u postupku, poziv na uvid se izvrava putem
javnog poziva.
Graevinska dozvola, odnosno rjeenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje GD dostavlja se:
1. investitoru s glavnim projektom
2. strankama koje su izvrile uvid u spis predmeta ili su se javile tijelu graditeljstva
3. strankama koje nisu izvrile uvid u spis predmeta i nisu se javile tijelu graditeljstva izlaganjem na
oglasnoj ploi tijela graditeljstva u trajanju od osam dana.
Nakon izdavanja GD tee rok od 15 dana u kojem stranke u postupku imaju pravo uloiti albu.
34
Zahtjevu za ishoenje Rjeenja o izvedenom stanju za manje zahtjevnu zgradu prilae se:
tri primjerka geodetske snimke izvedenog stanja, izraenu od ovlatenog inenjera geodezije,
odnosno kopije katastarskog plana ako je nezakonito izgraena zgrada evidentirana na
katastarskom planu
tri primjerka snimke izvedenog stanja, koju je izradio ovlateni arhitekt ili ovlateni inenjer
graevinarstva,
izjavu ovlatenog inenjera graevinarstva da nezakonito izgraena zgrada ispunjava bitni zahtjev
mehanike otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su vaili u vrijeme kada je zgrada graena,
Za ozakonjenje zgrada manjih od 100 m2 i pomonih zgrada do 50 m2 postupak je jednostavniji.
Arhitektonska snimka / snimka izvedenog stanja sadri:
1. Podatke o podnositelju zahtjeva i ovlatenom arhitektu.
2.. Ope podatke o lokaciji zgrade (ulica i kuni broj; broj katastarske estice i katastarska opina),
3. Arhitektonski opis zgrade (arhitektonska struktura i opis dijelova zgrade) nije potrebno za SIS
4. Opis instalacija nije potrebno za SIS,
5. Iskaz povrina i obraunske veliine zgrade:
graevinska (bruto) povrina,
broj etaa i visina zgrade (u metrima),
obraunske veliine zgrade prema posebnim propisima kojima se ureuje obraun komunalnog
doprinosa i vodnog doprinosa,
6. Nacrte (tlocrti, presjeci i proelja) u primjerenom mjerilu,
7. Foto dokumentaciju (najmanje etiri fotografije u boji ili crno bijele koje prikazuju sva proelja zgrade),
8. Opis stupnja zavrenosti zgrade,
9. Podatke za obraun naknade za zadravanje zgrade u prostoru prema kriterijima iz Zakona.
3.1.8. TROKOVNICI su sastavni dio projektne dokumentacije i opisuju pojedine radove i njihove
koliina, kao i uvjete izvoenja tih radova.
Za potpunost trokovnika bitno je da obuhvaa sve radove potrebne da se provedu projektirana tehnika
rjeenja tj. sve radove inherentne odabranoj tehnologiji izvoenja.
Trokovnici se mogu izraivati na osnovu idejnog, glavnog ili izvedbenog projekta.
Oni su u fazi idejnog projekta potrebni za procjenu investicije i ekonomske efikasnosti projekta
Prema aktualnoj zakonskoj regulativi, trokovnik nije sastavni dio Glavnog ni Izvedbenog projekta, a u
praksi se uobiajeno izrauje u meufazi izmeu GP i IP.
Trokovnici slue formulaciji ugovornog odnosa (ugovora o graenju) izmeu investitora i izvoditelja. Tada
se ustanovljuje licitacijom (jeftimbom) ili neposrednom pogodbom sa izvoaem utvruje stvarana cijena
radova.
Nakon to je ugovor sklopljen trokovnik je izvoau glavni dokument za pripremu gradnje tj za
odreivanje koliine i strukture mehanizacije, radne snage, materijala. Vrlo je bitan za izvoenje gradnje jer
se sastoji od pisanih uputa za izvedbu pojedinih radova
Detaljno o trokovnicima vidi Skripta Trokonik
36
37
3.2. GRAENJE
3.2.1. PRIPREMA GRADILITA I DOKUMENTACIJA NA GRADILITU
Investitor je duan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije poetka graenja pismeno
prijaviti poetak graenja.
U prijavi poetka graenja investitor je duan navesti podatke o GD, izvoau i nadzornom inenjeru.
Prije poetka gradnje potrebno je urediti gradilite: ograditi radi sprjeavanja nekontroliranog pristupa,
oznaiti ploom koja istie ime/tvrtku investitora, projektanta, nadzornog inenjera i izvoaa, naziv i vrstu
graevine, podatke o aktu na temelju kojeg se gradi.
Nadalje:
za privremeno zauzimanje javnih prometnih povrina investitor ili izvoa mora ishoditi odobrenje;
pripremni radovi na susjednom zemljitu mogu se izvoditi samo uz prethodnu suglasnost vlasnika
tog zemljita;
sve privremene graevine, oprema gradilita, neutroeni graevni i drugi materijal moraju biti
uklonjeni, a prilaz i zemljite u podruju gradilita mora biti dovedeno u projektirano ili prvobitno
stanje;
na gradilitu treba predvidjeti i provoditi mjere zatite zraka od oneienja, zatitu od
prekomjerne buke, zatitu tla i podzemnih voda od oneienja i ostale mjere za zatitu zdravlja
ljudi.
Dokumentacija na gradilitu
Izvoa na gradilitu, ovisno o vrsti graevine, odnosno radova, mora imati slijedeu dokumentaciju:
1. rjeenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti graenja,
2. ugovor o graenju sklopljen izmeu investitora i izvoaa,
3. akt o imenovanju glavnog inenjera gradilita, inenjera gradilita, odnosno voditelja radova,
4. ugovor o strunom nadzoru graenja sklopljen izmeu investitora i nadzornog inenjera,
5. graevinsku dozvolu s glavnim projektom,
6. izvedbeni projekt ukoliko je ugovoren izmeu projektanta i investitora, te ukoliko je zakonom propisan,
7. izvjee o obavljenoj kontroli glavnog i izvedbenog projekta ukoliko je potrebno
8. graevinski dnevnik
9. dokaze o svojstvima ugraenih graevnih proizvoda i opreme, isprave o sukladnosti odreenih dijelova
graevine temeljnim zahtjevima za graevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o
provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.)
10. elaborat iskolenja graevine, ako isti nije sastavni dio glavnog projekta,
11. propisanu dokumentaciju o gospodarenju otpadom sukladno posebnim propisima.
38
1.
faza
Priprema gradilita
2.
Iskopi
3.
Konstrukcije ispod
zemlje
4.
5.
6.
Izolacija podruma
Horizontalne nosive
konstrukcije
Vertikalne nosive
konstrukcije
9.
10.
11.
12.
13.
14.
faza
Zatvaranje zgrade
graevinski radovi
ruenja, demontae, izgradnja:
uprave, sanitarija, garderoba,
skladita, dizalice, ograde,
putova
iroki iskop, iskop temelja,
rovova i okana
betoniranja temelja i
nadtemeljnog zia, okana
kanalizacije
hidroizolacije, drenae
AB monolitne
AB polumontane
AB montane, metalne ili drvene
instalacijski radovi
privremeni prikljuci: elektrika, ptt,
voda, kanalizacija
AB zid / stup
zidovi opeka
AB konstrukcija / tesarska /
metalna
antena, gromobrani
zanatski radovi
pokrov, lim, izolacije, metalni
prozori i fasade, drveni prozori,
fasada
pregradni zidovi
(mokri/montani) konstrukcija
sputenih stropova
konzekutivne faze
izgradnje (radovi slijede
jedan za drugim)
graevinski radovi
instalacijski radovi
konani prikljuci: vodovod,
kanalizacija, elektrina energija,
telefon, plin
Unutarnji raspored
razvod instalacija: centralno
prostora
grijanje, hlaenje, ventilacija i
klimatizacija, vodovod i
kanalizacija, jaka i slaba struja
(probna montaa ogrijevnih i
rashladnih tijela), tlane, tople i
naponske probe mrea
Zavrne obrade
buka / montaa ploa na zidove demontaa ogrijevnih i rashladnih
buka / montaa ploa na
tijela
stropove
suhe i mokre podloge podova
Mokre zavrne obrade kamen, keramika, terazzo,
montaa radijatora, rashladnih
lienje
ureaja, utinica, senzora
Suhe zavrne obrade parket, tepisi, tapete, unutarnja montaa sanitarija, vodovodnih
vrata, obloge itd.
armatura, rasvjetnih tijela
Oprema
osobine
39
40
graevine javne namjene ugroene poarom u kojem je mogue ugroavanje ivota 100 i vie osoba,
graevine ugroene poarom ili eksplozijom kojima je mogue ugroavanje javne komunalne
infrastukture u bitnom opsegu,
graevine kod kojih se bitni zahtjevi zatite od poara dokazuju metodama prorauna i modelima.
3.4.4. IZVOA je pravna ili fizika osoba koja gradi ili izvodi pojedine radove na graevini i koja
je registrirana za obavljanje tih djelatnosti. Ako u gradnji sudjeluje vie izvoaa investitor imenuje
glavnog izvoaa odgovornog za meusobno usklaivanje radova.
Izvoa je duan:
- raditi u skladu s GD, potvrenim glavnim projektom, odnosno izvedbenim projektom i na nain da se
ispune bitni zahtjevi za graevinu (pouzdanost, stabilnost, trajnost) i ostale zakonom propisane fizike i
druge kvalitete;
- ugraivati materijale i opremu zakonski i projektom propisane kvalitete;
- osiguravati dokaze o kvaliteti radova / opreme (ateste)
- gospodariti i/ili zbrinuti graevni otpad nastao tijekom graenja na gradilitu sukladno propisima koji
ureuju gospodarenje otpadom.
Izvoa imenuje inenjera gradilita, odnosno voditelja radova koji vodi graenje ili pojedine radove. Ako u
graenju sudjeluje dva ili vie izvoaa, investitor odreuje glavnog izvoaa koji je odgovoran za
meusobno usklaivanje radova i koji (glavni izvoa) imenuje glavnog inenjera gradilita.
3.4.5. NADZORNI INENJER provodi u ime investitora struni nadzor graenja.
Nadzorni inenjer kontrolira da graenje bude u skladu s Graevinskom dozvolom, potvrenim
glavnim projektom, ZOG, zakonski i projektom propisanom kvalitetom radova.
Nadzorni inenjer ovjerava graevinski dnevnik i graevinsku knjigu te provjerava koliine izvedenih
radova, i potpisuje naloge za obrono plaanje izvoaa (tzv. mjesene situacije).
Nadzorni inenjer ne moe biti zaposlenik osobe koja je izvoa.
Kod sloenih gradnji investitor imenuje glavnog nadzornog inenjera, koji je odgovoran za cjelovitost i
meusobnu usklaenost strunog nadzora gradnje. On imenuje i vodi nadzorne inenjere ostalih
specijalnosti:
za geomehaniku,
za konstrukcije
betonske, metalne, drvene
za arhitekturu
razni zanatski i zavrni radovi, akustika
za instalacije
termotehnike,
hidrotehnike,
elektrotehnike
telekomunikacijske
ozvuenja
video opremu
ostale specijalne opreme
dizala
itd.
za prometnice
za krajobraznu arhitekturu i hortikulturu
itd.
42
MS Project (MSP) dio je softverskog paketa MS Office. Program se koristi za planiranje i voenje
projekata. Za izradu gantograma na vjebama POG-a koristit e se samo mali dio mogunosti ovog
softvera.
Za sve korisnike MS Office-a (Word, Excell, PowerPoint, itd.), snalaenje u MSP-u relativno je jednostavno
i intuitivno.
Osnovni izbornici su: File (manipuliranje dokumentom), Edit (manipuliranje tablicom i poljima), View
(manipuliranje grafikim prikazom), Insert (umetanje novih elemenata), Format (oblikovanje), Tools (alati),
Project (pregledanje i pretraivanje plana), itd. i opcije dostupne u njima tipine su za MS Office softverski
paket.
U MSP-u glavno suelje sastoji se od lijevog, tablinog dijela u kojem se unose aktivnosti i njihovi detalji, i
desnog prozora u kojem se prikazuje grafiki prikaz plana.
U tablinom dijelu unose se aktivnosti (Task Name) prema unaprijed definiranom redoslijedu (tehnoloki
slijed!), upisuje predvieno trajanje aktivnosti (Duration), te uspostavlja veza s prethodnim aktivnostima o
kojima ta aktivnost izravno ovisi (Predecessors).
Sve ulazne vrijednosti za pojedinu aktivnosti mogue je i naknadno promijeniti na Task Information
pregledniku (mi na odreenu aktivnost, desni klik, padajui izbornik Task Information).
U Task Information pregledniku definira se nekoliko vanih karakteristika za pojedinu aktivnost veze i
ogranienja.
Veze se definiraju u podizborniku Predecessors, u polju Type. Veze izravno definiraju odnos dviju
meuzavisnih aktivnosti. etiri su glavna tipa veza:
43
Milestone: pragovi, kontrolne toke (svaka aktivnost kojoj je trajanje 0 u MSP-u se automatski
smatra pragom).
Lag Time: je dodatno vrijeme dozvoljeno izmeu dviju aktivnosti, odnosno vremenska rezerva koja
odgaa nastup sljedee aktivnosti
Lead Time: pomicanje odvijanja neke aktivnosti unaprijed; Lead Time je negativnan lag time.
Primjer: FS veza s 10% Lead-a znaila bi "sljedbenik zapoinje kad prethodnoj aktivnosti preostane jo
10% za dovretak", itd...
Aktivnosti je mogue podijeliti prema grupama i razdijeliti na podaktivnosti (Subtasks), oznaiti razliitom
bojom linija, dodati biljeke i napomene, itd.
Dinamiko praenje izvrenja plana u realnom vremenu, upravljanje resursima, financijama, pripravljanje
izvjetaja, itd..., spada u napredne opcije koritenja ovog softvera koje su, iako zanimljive, za potrebe
izrade gantograma na vjebama POG-a izvan predmeta naeg interesa.
Dodatne informacije o softveru kao i detaljne upute dostupni su na slubenoj internet stranici MSP-a:
http://office.microsoft.com/en-us/project/default.aspx
te naravno u izborniku pomo (F1).
44