UNIVERZITET U TRAVNIKU

PRAVNI FAKULTET
OPE PRAVO

Abortus, eutanazija i pravo na ivot

ESEJ IZ LJUDSKIH PRAVA

Kandidat:
Bali Alisa (1388/12)
Godina studija: II

Mentor:
Prof.dr.Mensur Kustura

Kiseljak, april, 2014.godine

Uvod

Za poetak, naglaavam da nemam religijskih stavova prema abortusu ili u kojoj fazi
prenatalnog ivota se dijete moe poeti smatrati posebnom osobom. S druge strane, metoda
Soulwork Systemic Coaching pridaje veliku panju posljedicama abortusa, ne samo na
emocionalno zdravlje i dobrobit ene, nego i cijele obitelji. U ovom radu, govorim o
"potencijalnom djetetu". Eutanazija je in koji ima za cilj uzrokovanje smrti kako bi se uklonila
svaka bol. Sastoji se u nakani volje i u primijenjenim postupcima. eli se ukloniti ovjekova bol
njegovim ubistvom, a za to se primjenjuju primjerena sredstva.Pravo na ivot je potovanje
ljudskog ivota kao sredite zatite ljudskih prava. Pravo na ivot ili neprikosnovenost ivota je
elementarno pravo ovjeka, koje se priznaje u svim ustavima, nalazei se najee na poetku
dijela o ljudskim i graanskim pravima. Garantirano je i meunarodnim dokumentima o pravima
ovjeka, gdje je, na primjer u Paktu o graanskim i politikim pravima, oznaeno kao uroeno
pravo svakog ljudskog bia na ivot.
Razrada
Abortus najee stvara krivnju kod oboje roditelja, posebno kod majke. Mnogi ljudi e
tu krivnju potisnuti ili e je koliko - toliko odbolovati, no prema rijeima jedne potencijalne
majke: "Posljedice abortusa pojaavaju se to je ovjek stariji." Ta vas krivnja moe motivirati da
se nesvjesno sabotirate, da vjerujete da ne zasluujete sreu, ili moe doprinijeti depresiji
(krivnja je esto glavni uzrok depresije).
No manje oekivane i najee neprepoznate posljedice mogu se pokazati kod ostale
djece - dakle, one roene prije ili poslije abortusa. Zanimljivo je da se te posljedice esto
pokazuju ak i ako djetetu nikad nije reeno za abortus. Osobno u to u poetku nisam ba previe
vjerovala, no izuavajui ovu temu mi je, unato mom skepticizmu, pokazala da su takvi
sluajevi vrlo esti.
ini se da malo dijete moe osjetiti potisnutu emocionalnu napetost u porodici - bilo da je
to krivnja roditelja, bilo osjeaj da netko nedostaje, da se o nekome ne govori. No jo uvijek je
prilino nejasan mehanizam kojim dijete nesvjesno usvaja ono to nazivamo identifikacijom s
mrtvom osobom - neki od simptoma su osjeaj trajne melankolije i nedostatak ivotne radosti,
zainteresiranost za teme smrti i umiranja, osjeaj kao da se ivi neiji tui ivot, esto vezivanje
za ljude koji su poput zamjene za nedostajuu osobu. Obino to objanjavamo djetetovom
2

nesvjesnom potrebom da odri ravnoteu unutar obitelji, no tono o kakvom se procesu radi,
moemo samo nagaati. Ono to moemo napraviti, je prepoznati i rijeiti posljedice.
Eutanazija1 je ubistvo iz milosra kojim se neizljeivim bolesnicima prua mogunost da
stave taku na svoje muenje.
Postoji nekoliko vrsta eutanazije: voljna eutanazija je kada sama osoba koja eli eutanaziju
smatra da je njen ivot nedostojan ivljenja, nevoljna eutanazija kada osoba nije u stanju da
odlui sama da li eli eutanaziju ili ne i eutanazija protiv neije volje kada se volja osobe uopste
ne uzima u obzir. Treba napraviti razliku izmeu eutanazije i asistiranog samoubistva. Eutanazija
predstavlja akt prekidanja neijeg zivota od strane ljekara, a asistirano samoubistvo je kada ljekar
obezbeuje sredstvo kojim e osoba sama izvriti samoubistvo. U prvom sluaju uloga ljekara
aktivna, a u drugom je pasivna.
Kome pripada ljudski zivot? Samom ovjeku ili Bogu? Ko ima pravo da nekome zabrani
da bira i odluuje o svojoj sudbini? Da li smo sebini kada ne elimo da pustimo nekoga da umre
ili je, pak, sebina ta osoba to eli da umre prije vremena?2
Kako rei nekome ko ima jake bolove i zna da mu nema lijeka da mora da trpi i besciljno eka
svoj kraj? Ili nekome ko je osuen na doivotnu njegu i brigu uslijed paralizovanosti od vrata na
nie. Kada se govori o eutanaziji osim pravne dovodi se u pitanje etika strana! Crkva zauzima
stav da je ivot od Boga dat i Bogu pripada! Polazei od ovog stanovita ovjek nema prava da
radi bilo ta to Bog nije dozvolio! Takoe, ako zauzmemo stav da je etiki neispravno ubiti, kao
to i jeste, zato onda drave ulaze u oruane sukobe u kojima ginu desetine hiljada ljudi? Zato
se onda ne pozovu na moral i etiku?
Da li takva drave imaju za pravo da donesu zakon kojim e zabraniti ubijanje iz milosra osobe
koja je ve jednom nogom u grobu, a da hiljade zdravih same poalju u smrt iako ovi to ne ele!
Takoe se dovodi u pitanje da li "nasilno" odravanje nekoga u ivotu potpada pod muenje.
Pravo na ivot garantovano je svim osnovnim meunarodnim i regionalnim instrumentima za
zatitu ljudskih prava. Pravo na ivot se nikako ne smije tumaiti restriktivno. Negativna
obaveza drave koja proizilazi iz ovog prava jeste da lica u nadlenosti te drave ne mogu da
1 Eutanazija u Belgiji, dostupno na http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/eutanazija-u-belgiji-djeca-ceodlucivati-o-vlastitoj-smrti---323411.html Pristupljeno 22.april 2014.
2 Posljedice abortusa, dostupno na http://www.centar-angel.hr/HR/articles/abortus.php Pristupljeno
22.april 2014.
3

budu samovoljno ili nezakonito liena ivota od strane drave i njenih organa. Meutim, zatita
prava na ivot podrazumijeva i niz pozitivnih obaveza drave kako bi usvojila i preduzela sve
mjere koje dovode do efektivnog obezbjeivanja i uivanja prava na ivot. Uprkos vrhovnom
statusu prava na ivot i znaaju njegove efikasne zatite, ovo pravo nema apsolutni karakter
kakav, na primjer, ima zabrana muenja, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili
kanjavanja, garantovana lanom 3 EKPS. Drave imaju obavezu da pravo na ivot zagarantuju
zakonom. Do prije nekoliko godina bilo je dozvoljeno izvrenje zakonito izreene smrtne kazne,
a sama zabrana liavanja ivota se odnosi samo na ona koja su samovoljna izvrena. Ova
situacija dovodi do paradoksa da je fiziki integritet oveka zatien bolje nego ovjekov ivot.
Postoje neka pitanja u vezi s tumaenjem lanova EKPS za koja bi se moglo rei da su jo uvek
otvorena. Jedan od problema je definisanje ljudskog ivota koji se titi ovim ugovorom, odnosno
njegov poetak i kraj. Ako bi termin svako (everyone) iz lana 2. EKPS ostavljao mogunost
da se njime titi i ivot fetusa, onda bi dozvoljavanje abortusa bilo u suprotnosti s dunostima u
vezi s pravom na ivot. Meutim, iako nije iskljuio mogunost da se u odreenim okolnostima
lan 2 primjeni na zatitu neroenog deteta (R.H. protiv Norveke), s obzirom da u dravama
lanicama ne postoji konsenzus o naunoj i pravnoj definiciji poetka ivota i pitanju abortusa,
ovde postoji polje slobodne procjene (tzv. margin of appreciation), odnosno Sud ostavlja
diskreciono pravo svakoj dravi lanici da regulie pitanje abortusa sve dok je u zakonodavstvu
uspostavljen pravian balans izmeu potrebe da se obezbijedi zatita fetusa i interesi ena.
Sigurno da u sluaju kada je do prekida trudnoe dolo iz medicinskih ili socijalnih razloga, ovo
uravnoteenje prava vodilo bi drugaijem ishodu, nego u sluaju genetskog inenjeringa ili
eksperimenta s embrionom nakon tri mjeseca. Da li je drava duna da titi i neeljeni ivot,
odnosno da li je u obavezi da obezbijedi pravo na ivot i pravo na zdravlje, uprkos izraenoj elji
nekoga da okona ivot? Da li drava treba da kanjava pokuaj samoubistva i eutanaziju?
Gotovo svi se slau da ne postoji obaveza sankcionisanja pokuaja samoubistva (iako se u nekim
zemljama i dalje kanjava), ali kada se radi o eutanaziji nema slaganja.3

3 Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava, dostupno na hho.hr Pristupljeno 24.april 2014.
4

Zakljuak

"Svi ljudi roeni su slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima" tako poinje lan 1
"Ope deklaracije o ljudskim pravima".
To znai da svi mi od trenutka roenja posjedujemo odreena prava koja se nazivaju
ljudskim pravima. Ljudska prava su zajamena svakom ovjeku na temelju njegova postojanja
kao ovjeka i ona su neotuiva, to znai da ne mogu nikome biti oduzeta.Ljudska prava su u
svim podrujima osnova mirnog zajednikog suivota: kako u meunarodnoj, tako i u
nacionalnoj politici, u mjestu gdje stanujete ili u porodici. Ona se tiu svakog pojedinca i
zagarantirana su svakome. Jedan od najvanijih obrazovnih zadataka je upoznavanje i
promicanje ljudskih prava.
U politikom rjeniku pojam 'ljudska prava' oznaava cjelokupnost prava na slobodu koja
pojedinac moe zahtijevati na temelju svog postojanja kao ovjeka i koja mu zajednica mora
pravno jamiti iz etikih razloga. U tom smislu rije je o prirodnim, nedravnim, uroenim
ili neotuivim pravima, kroz ije se potivanje i osiguranje legitimira jedna politika zajednica.
Ljudskim pravima smatraju se zajamena prava pojedinca na zatitu od drave, prava koja mu
pripadaju na temelju njegova postojanja kao ovjeka, prava koja u svakom sluaju ostaju odriva
i drava ih ne moe ograniavati. Oznaka uroena i neotuiva prava potie iz vremena borbe
protiv apsolutizma.
Jezgri ljudskih, odnosno osnovnih, prava pripadaju dostojanstvo ovjeka, pravo na razvoj
linosti, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda religije i rasuivanja, sloboda
miljenja, sloboda tiska i informacija, sloboda uenja, sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja,
sloboda kretanja, sloboda izbora zanimanja i sloboda rada, nepovredivost stana, jamstvo
privatnog vlasnitva, jamstvo prava na nasljedstvo, pravo na azil i peticiju, kao i zakonska prava
poput zatite od neopravdanog hapenja.

Literatura

Eutanazija u Belgiji, dostupno na http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/eutanazija-u-belgijidjeca-ce-odlucivati-o-vlastitoj-smrti---323411.html Pristupljeno 22.april 2014.

Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava, dostupno na hho.hr Pristupljeno 24.april
2014.
Posljedice abortusa, dostupno na http://www.centar-angel.hr/HR/articles/abortus.php
Pristupljeno 22.april 2014.