tema broja Sigurnost gradova 2016 gerilsko ratovanje u urbanim podrujima

Predatori eljni krvi

u potrazi za to vie rtava
Iako u Hrvatskoj nismo imali napada Active Shootera, potrebno je postati svjestan ove
relativno nove prijetnje s obzirom na trenutnu globalnu situaciju, poloaj Hrvatske kao
tranzitne zemlje te nedavne odluke o zatvaranju rute za ilegalne imigrante. Svakako da
ovakav oblik taktike napadaa ugroava sigurnost u gradovima i sigurnost svih graana. Ovo je
posebice znaajan problem u dravama koje znaajan prihod ostvaruju od turizma, gdje samo jedan
ovakav incident moe imati katastrofalne posljedice za cijelu ekonomiju

[ Kristian Drueta ]
1

Active Shooter je
popularan naziv koji
opisuje napadaa
koji je aktivni strijelac i koristi vatreno
oruje. To je napad u
kojem napada ima za cilj prouzroiti im
vei broj rtava na mjestu napada. U tom
svom naumu on pokazuje znatno izraenu brutalnost i bezosjeajnost s jedinim
ciljem da broj rtava bude im vei. Napada je prilikom napada u pokretu, on se
kree u odabranom prostoru s ciljem pronalaenja i likvidiranja odabranih ciljeva.
Ne trai zaklon i ne bjei prilikom svog
smrtonosnog pohoda. Treba razlikovati
ovakvu vrstu napada od talakih situacija gdje se napada zabarikadirao u nekom
objektu i dri taoce kao garanciju za svoj
izlaz, odnosno postizanja nekog cilja bez
namjere trenutne likvidacije talaca. Isto
tako treba razlikovati ovaj oblik napada
od napada bombaa samoubojica koji u
trenutku uzrokuju veliki broj rtava ali
napad je relativno kratkog trajanja, a ok
i trauma su ogranienog karaktera.
Iako nekima ovo izgleda kao novi oblik
prijetnje ili vrste napada, radi se o poznatom obliku gerilskog ili pobunjenikog
oblika ratovanja. Motivi ovakvih napadaa
mogu biti razliiti, od osobnih frustracija

Active Shooter je suvremeni naziv za odavno poznatu taktiku gerilskog urbanog ratovanja

zbog nezadovoljstva na poslu ili openito

ivotnom situacijom do politiki motiviranih teroristikih napada s ciljem destabilizacije legalne vlasti i u konanici preuzimanja vlasti u pojedinoj dravi, odnosno kao strategija teroristikih organizacija. Iako u Hrvatskoj nismo imali ovakvih
napada potrebno je postati svjestan ove
relativno nove prijetnje s obzirom na trenutnu globalnu situaciju, poloaj Hrvatske kao tranzitne zemlje te nedavne odluke o zatvaranju rute za ilegalne imigrante.
Svakako da ovakav oblik taktike napadaa
ugroava sigurnost u gradovima i sigurnost svih graana. Ovo je posebice znaajan problem u dravama koje znaajan
prihod ostvaruju od turizma, gdje samo

jedan ovakav incident moe imati katastrofalne posljedice za cijelu ekonomiju.

Prisjetimo se nekih znaajnih incidenata
u kojima je koritena ova taktika napada:
Pariki napad 13. studenog 2015. godine u kojem je ubijeno 130 ljudi. Odgovornost za napad je preuzeo ISIS.
Napad u koli u Newtownu, SAD, 2012.
godine u kojem je ubijeno 20 djece i 7
odraslih osoba.
Dvostruki napad Andersa Behring Breivika, 2011. godine u Oslu, Norveka,
u kojem je ubijeno 77 osoba u kampu.
Napad 2009. godine, u kojem je Farda
Gadyrov, ubio 12 osoba u Azerbaijan
State Oil Academy u glavnom gradu,
Baku, naoruan pitoljem.

Kristian Drueta, stru.spec.cin (kristian.druzeta@krav-maga.hr) Instruktor za samoobranu i certificirani menader sigurnosti

30

Napad Active Shootera

obiljeava znaajna brutalnost
napadaa i namjera da
zapoeto ostvari bez obzira
na cijenu. Iako prijetnja
od ovakvih oblika napada
proizlazi iz razliitih motiva, za
sigurnost gradova i graana
trenutna prijetnja dolazi
od organizacija koje svojim
djelovanjem ele unijeti
nesigurnost u odreeno
geografsko podruje

Napad u Kauhajoki, Finska, 2008. godine, gdje je Matti Saari, ubio 10 osoba
koje je kasnije zapalio te nakon toga
izvrio samoubistvo.
Napad u Erfurtu, Njemaka, 2003. godine u kojem je Robert Steinhaeuser, ubio
13 uitelja, dvoje kolega i jednog policajca jer je bio izbaen iz kole.
Kao to se iz ovih primjera moe vidjeti,
mjesta izvrenja napada su razliita kao i
motivi napadaa. Ono to obiljeava ove
napade je znaajna brutalnost napadaa
i namjera da zapoeto ostvare bez obzira
na cijenu. Iako prijetnja od ovakvih oblika napada proizlazi iz razliitih motiva,
za sigurnost gradova i graana trenutna
prijetnja dolazi od organizacija koje svojim djelovanjem ele unijeti nesigurnost
u odreeno geografsko podruje. Vano je
primijetiti da se ova nova taktika osim prije esto koritenih improviziranih eksplozivnih naprave (IED Improvised Explosive Devices) kao oruja odabira najee
koristi od strane terorista diljem svijeta,
kao uspjena taktika za unoenja nesigurnosti i nepovjerenja prema izabranoj vlasti. Moemo oekivati da e ove taktike,
aktivnog strijelca, primjenjivati i razni vojni ogranci politikih stranaka, narko-karteli te organizirane kriminalne skupine.
Za uspjean odgovor na ovakve prijetnje
i napada nuno je sustavno djelovanje i
rad svih sigurnosnih slubi ali i podizanje
svijesti o sigurnosti meu graanima. U
vojnoj terminologiji ovakav oblik sukoba
se naziva, sukob niskog intenziteta i kao

to je prije napomenuto primjenjuje se u

gerilskom ratovanju.
Sukob niskog intenziteta
Izraz sukobi niskog intenziteta (low intensity operations) primjenjuje se da bi se opisala metoda guenja komunistike pobune u Malaji 1948. 1960. od strane britanskog generala Franka Kitsona. Sukobi niskog intenziteta su politiko-vojni
sukobi izmeu suprotstavljenih drava ili
grupa ispod razine konvencijalnog rata, a
iznad uobiajenog mirnog suprostvaljanja
izmeu drava. Uobiajeno podrazumijeva dugotrajnu borbu izmeu suprotstavljenih principa i ideologija. Kod ovakvih
sukoba slabija strana pribjegava oblicima asimetrinog ratovanja koje ukljuuje teroristike napade i gerilsku taktiku

Faze pripreme napada

Biranje mete
Prikupljanje informacija o mjestu izvrenja, slubi osiguranja, broju ljudi i sl.
Analiza informacija
Odabir alternativa
Odabir najboljeg trenutka izvrenja
Detaljno planiranje stadija napada
Priprema napadaa
Bijeg s mjesta izvrenja?
Pripremanje mjesta za napad
Izvrenje napada
Bijeg s mjesta izvrenja

ratovanja. Jaa strana pribjegava taktici

iscrpljivanja, a obje strane nastoje pridobiti podrku naroda, stanovnitva. Mnoge
drave imaju u svojim oruanim snagama
postrojbe za voenje sukoba niskog intenziteta. Obino se takve postrojbe nazivaju specijalnim postrojbama.
Za uspjeno voenje sukoba niskog
intenziteta vana je uloga stanovnitva i
njegova osjetljivost. Postoje tri osnovna
kljua za uspjeno voenje sukoba niskog
intenziteta. To su ranjivo-osjetljivo stanovnitvo, sposobno vodstvo pobunjenika i
neefikasna legalna vlast. Vano je napomenuti da ukoliko postoje najmanje dva
ova elementa put ka uspjenom pobunjenikom ratu niskog intenziteta je otvoren.
Bitna karakteristika sukoba niskog intenziteta je da borbena djelovanja i napadi nisu uvijek prisutni, ali postoji stalna
opasnost od njih. To ulijeva nesigurnost i
naruava autoritet vlasti na podruju gdje
ima takvih sukoba.
Gerilski ratovi i protugerilske
aktivnosti
Gerila je oruana sila pobunjenike organizacije. Gerilsko ratovi se vode na podruju koje je okupirano ili protiv vlasti koja
nije po volji naroda, odnosno one vlasti
koja vlada represijom i diktaturom. Cilj
gerilskog ratovanja je ruenje vlasti nanoenjem ljudskih i materijalnih gubitaka te stvaranje takvog okruenja koje e
potaknut narod na revoluciju i neposlunost. Kao primjer dugotrajnosti gerilskog
31

tema broja Sigurnost gradova 2016 gerilsko ratovanje u urbanim podrujima

ratovanja moemo navesti Malajsku krizu koja je trajala 12 godina. Do stvaranja
Kineske gerile dovela je japanska okupacija otoka Malaja, a pobjeda nad gerilom je
ostvarena od strane britanskih snaga 1960.
god. Gerilske snage su brojale oko 13 000
vojnika koje su djelovale iz ungli otoka.
Malajska kriza je tipian primjer kako
se gerilski rat moe oduiti. U tom sukobu moemo pronai prve oblike COIN-a
(Counterinsurgency).
Potrebno je razlikovati pobunjenika od
gerilca. Pobunjenici su puno vea skupina
s odreenim ciljevima koji koriste gerilu kao svoju oruanu snagu. Postojanjem
prije navedena tri temeljna uzroka nastaje povod za pobunu i gerilski rat. Protugerilske aktivnosti su kratkotrajne, reaktivne, taktike i vojne.
Kakva je poveznica izmeu Active Shooter prijetnji, sukoba niskog intenziteta i
gerilskog ratovanja? Kao to je navedeno
na poetku, Active Shooter je suvremeni
naziv za odavno poznatu taktiku gerilskog urbanog ratovanja. S obzirom na
iskustvo i nauene lekcije iz takvog oblika ratovanja logino je primijeniti steene
spoznaje kako bi se efikasno suprotstavili
takvoj prijetnji. Podizanje svijesti graana
o aktualnoj prijetnji te aktivno obuavanje postupanja u takvim situacijama civilnog stanovnitva kao i snaga za odgovor
imperativ je uspjene borbe protiv takve
prijetnje, odnosno pravilnog postupanja
u incidentnim situacijama.
Mete i ciljevi napada
Najee mete i mjesta koja se odabiru za
napad su vojne baze, vojno osoblje, kritina infrastruktura, zrakoplovi, brodovi,
javni prijevoz, obrazovne ustanove, javne
osobe, mjesta javnog okupljanja i mjesta
gdje se nalazi veliki broj osoba kao to su
kole, kampovi, turistika sredita i slino. Primjetan je porast napada na osobe i institucije koje su u svojim javnim
nastupima uvrijedile pojedine skupine.
Isto tako je primjetan porast napada na
mjestima javnog okupljanja kao i drugim
mjestima gdje se nalazi veliki broj ljudi.
S obzirom da je cilj ovakvih napada
postii im vei broj rtava promijenio se
i nain odabira meta. Tako moemo primijetiti (grafika 1) da je broj sluajno odabranih ciljeva sve manji, a broj ciljanih,
posebno odabranih meta, sve vei u odnosu na dogaaje u posljednjih 20 godina.
32

Grafika 1:
Mete i
ciljevi
napada

Grafika 2:
Omjer napada
organiziranih
skupina i pojedinaca

Bijeg sakrivanje
neutralizacija
Cilj Active Shooter napada i incidenata je
prouzroiti im vie rtava i unijeti nesigurnost i strah meu graane. U svom
naumu napada ne bira rtve nego brutalno i bezosjeajno ubija svakoga tko mu
se nae ispred cijevi. Napada je pokretan, ne trai zaklon i nema se namjeru
predati snagama sigurnosti. U svom ubilakom pohodu iza sebe ostavlja ranjene i
mrtve rtve te kao predator trai jo krvi.
U tom trenutku preputeni smo sami
sebi. U najboljem sluaju reakciju snaga
sigurnosti moemo oekivati u roku od
10 20 minuta. Ukoliko se i pojavi netko prije to su najee pojedinci ija je
osposobljenost i eventualna mogunost
djelovanja ograniena. Eventualno postojanje djelatnika privatne zatite, zatitara, mogla bi olakati situaciju pod uvjetom da su obueni djelovati i postupati u
takvim situacijama. Napada u to vrijeme
bespotedno ubija i kree se prostorom
u potrazi za jo rtava. Pod takvim stresom tri su osnovne reakcije koje radimo,

a to su bijeg, borba i smrzavanje. Ukoliko smo dobro trenirani za ovu situaciju

odabir je bijeg. Bjeimo traei i koristei
svaki zaklon koji nas moe zatiti. Ukoliko moemo, traimo izlaz iz zgrade, prostora i upozoravamo druge na situaciju.
Obavjetavamo snage sigurnosti o incidentu. Ukoliko ne moemo pobjei, nastojimo se sakriti. Skrivanje je sljedei postupak kojim se elimo spasiti od napadaa.
Traimo pogodnu prostoriju, zakljuavamo se ako je mogue i postavljamo prepreku za otvaranje vrata. Unutar same
prostorije traimo dodatni zaklon u blizini vrata, ako je mogue. Kada smo sve
te opcije iskoristili ili smo bili u nastojanju da ih iskoristimo ali ipak doemo u
kontakt sa napadaem jedino nam preostaje neutralizacija napadaa. To moe
biti tijekom bijega, skrivanja ili dok smo
unutar prostora gdje smo se sakrili. To je
krajnja opcija kada ne postoji opcija bijega
i skrivanje nije bilo uspjeno. Da bi neutralizirali napadaa moramo biti uvjebani za tako neto i moramo znati to radimo. To moemo samo ako smo trenira-

PRINCIP
BIJEG SKRIVANJE NEUTRALIZACIJA
BIJEG
Moramo se uvjeriti da je bijeg sigurna opcija
u odnosu na okolnosti.
Procijeniti udaljenost i kretanje napadaa.
Ostaviti sve stvari i ne nositi ih na sebi ili sa
sobom.
Drati ruke vidljive u sluaju dolaska
interventnih jedinica.

SKRIVANJE
Nai jednu ili vie pogodnih prostorija za
privremeno sakrivanje.
Zakljuati vrata i koristiti namjetaj kao
dodatni tit ako je mogue.
Zatvoriti prozore i navui zavjese ako ih ima.
Ugasiti rasvjetu.

Vizualizirati rute za bijeg i uvjeriti se da su

"iste".

Stiati ili iskljuiti elektronike naprave.

Povesti druge osobe sa sobom, osim ako

odbijaju ii.

Osigurati rute za bijeg.

Donijeti odluku kako postupiti s

hendikepiranim ili ranjenim osobama.

NEUTRALIZACIJA

Utiati osobe u prostoriji.

Pronai predmete koji mogu posluiti kao
oruje.

Izbjegavati liftove, pokretne stepenice i sl.

im bude mogue, uspostaviti komunikaciju

s interventnim timovima.

Voditi brigu da smo u svakom trenutku bijega

zaklonjeni od pogleda napadaa.

Pozicionirati se unutar prostorije da budemo

u zaklonu, ali blizu vrata.

Radi se kada je neminovna, odnosno kada

postoji mogunost.
Idealno bi bilo da neutralizaciju rade osobe
osposobljene za takve situacije i koje nose
oruje i adekvatnu opremu.
Pokuati prii napadau iz "mrtvog kuta".
Upotrijebiti uvjebani scenarij ako postoji.
Neutralizaciju odraditi brzo, uz elemente
iznenaenja.
Nakon neutralizacije uvjeriti se da nema jo
napadaa u blizini.

Kao sluba sigurnosti trebali bismo se moi

snalaziti u objektu u potpunom mraku.

ni za takve situacije i ako se naa obuka

provodila u realnim situacijskim treninzima pod stresom.
Vanost takvih treninga i stvaranja borbenog mentaliteta je imperativ da bi efikasno mogli neutralizirati napadaa. Poznavanje koritenja improviziranog oruja,
dostupne opreme ili vlastitog osobnog
naoruanja te koritenje istoga pod stresom je uvjet da bismo mogli neutralizirati napadaa. Osobe s vlastitim naoruanjem, civili koji imaju oruane listove
za dranje i noenje oruje i njihova utreniranost da isto koriste su dodatni jamac
sigurnosti ostalih graana i uspjena prevencija ovakvih dogaaja.
Gdje su tu zatitari
i privatna zatita?
Kao to je prije navedeno uobiajena mjesta napada su javni prostori i institucije
koje koristi veliki broj graana. Ona mjesta gdje se nalazi veliki broj ljudi kako
bi broj rtava bio im vei. To mogu biti
koncertne hale, javna okupljanja, sportski
dogaaji, kole, fakulteti, kampusi, kriti-

na infrastruktura. Sve su to objekti i prostori koje najee osiguravaju djelatnici

privatne zatite. Zakon o privatnoj zatiti
definira da djelatnost privatne zatite obuhvaa poslove koji za cilj imaju zatitu osoba i imovine, a osobito osiguranje mirnih
skupova i javnih okupljanja kao i osiguranje stambenih i poslovnih prostora. Iz
ovoga kao i iz prakse jasno je da su zatitari prvi koji mogu i moraju zatiti osobe i imovinu koja im je dana na uvanje.
Da bi to mogli napraviti trebaju biti obueni za postupanje u incidentnim situacijama kao to su Active Shooter incidenti.
U takvim trenutcima od njih to oekuju
sve one osobe koje su se nale, ne svojom
voljom, u jednom takvom napada brutalnog ubijanja svega i svakoga tko se nae
na putu napadaa.
Njihova uloga do dolaska regularnih snaga sigurnosti mora biti smislena i isplanirana sukladno prije donesenim procedurama u sluaju Active Shooter incidenata. Svatko od djelatnika osiguranja mora
unaprijed znati koje su njegove zadae jer vjerojatnost gubitka komunikaci-

je s nadreenima je velika, kao i izrazita buka i panino bjeanje potencijalnih

rtava koje e uvelike oteati evakuaciju iz
zone ugroze. Ovisno o lokaciji (parkiralite, ulaz, evakuacijski putevi, VIP zone, i
sl.) mora se unaprijed znati mogua ruta
bijega, sigurne prostorije, pogodni predmeti za zatitu i napad, lokacija protupoarnih aparata i hidranata, mjesta gdje se
nalazi ili kako doi do prve pomoi, itd.).
Pojedine zatitarske tvrtke su ve prepoznale ove nove izazove i prijetnje pa je
tako nedavno u Sesvetama odran prvi
trening seminar Active Shooter s djelatnicima zatitarske tvrtke Bili - Eri.
Trening seminar je bio pod organizacijom Response - trening akademije i Krav
Maga Hrvatske.
Active Shooter incidenti dio su nae
stvarnosti. Oni se ne dogaaju negdje
drugdje ili nekome drugom. Ovom izazovu se mora sistematski pristupiti jer je
prijetnja za sigurnost graana i cjelokupna sigurnost u gradovima ugroena zbog
odabira ove taktike od strane pojedinaca
i skupina u ostvarenju njihovih ciljeva.
33