UDK 808.61/.62-561.

MILO KOVAEVIiC
ATRIBUTI SA MJESNIM ZNACENJEM U SRPSKOHRVATSKOM
STANDARDNOM JEZIKU

1. Uvodna razmatranja i pregled dosadanjih istraivanja

1.1. Predmet ,ovoga rada je sema:nti1ka :i nterpretacija padenih
korustriukcija koje dolaze u funJkciji atrilbuta is a mjesnim znaienjem,
,kao to oo, llJPr. : kua na breuljku, 1drvo kraj puta, et111j a prema
aerodromu.
P,oto je 'z a semanUOku lkJasiftkaiciju ovih a:triibuta znaaja111 i
karakter determinisane dmen:ice {nj eno J)Qil'ij eklo i 1eiks1ko znae
nje), u ovom e radu, u 1s1lvari, :b iti vnena anal'itza nelmngruentnih
supstantivnih sintaigmi ru Ik ojih !podreeni lan ima :fonkciju mje.sno1g atmiibuta Nadreeni (centralni) lan {lVih sinta:gmL moie b:iiti i
ipr]marna i sekunda rna imenica,1 tkao i 1meniika 'zaimjen1ca.
1

1.2. Atri.!butiima sa mjesntm znaenjem u sertboikroa:thstid, a

u njenoj gramatLkoj Uteraturi, potlainjano je veoma malo
panje. Tako, u sedam od devet -ikon!sultovanih ,gram.atiika i udbenilika naeg jezika ovaj tip atriibuta nije ni ip:omenrut.'2 Samo su J .
naroito

1 Od smtagmi sa s ekUJndairl!ldm {favedenim) dmendcaima u iregensu bie

ainaliiziiraine ,s.a mo 01De sa deveybaitivtnom (g1agolslmm) imeniooo:n, jer se osta~e
w ,srbe izvedeinih imenica !l"ijeitko upotirebljavaju u ovim S intagmama, a !i kad
u1potirdjebe, 'll najve:em blrojru sJiuajevra, rpOIDaajru :Se kao f 1w01kretne !imenice (ru'p. : plavetnilo na nebu, sedmorica na konjima i oblak na nebu; ljudi

se

na konjima).

T. Mareti, Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog

fezika; Zagreb, 1899; I. Brabec, M. Hraste, S . Ziivk-Ovri, Gramatika hrvatskosrpskog jezika, Zagireb, 1'963 5 ; I. Srtevovi, Funkcionalna gramatika srpsko hrvcitSkog jezika, Sairajevo, 1958; R. Ale~sL, M . stanii, Gramatika srpskohrvatskog jezika (:zia ruenike gimnazije), Beogirad, 1'972 7 ; S . Teak, S. _Babd,
Pregled gramatike hrvatskosrpskog jezika (za osnowie i druge kole), Zagireb, 1971 4 ; M. S. LaleV1i, Sintaksa srpskohrvatskoga knjievnog jezika, Beog-.
irad, 1962; /Grupa aiutoira/, Priruna gramatika hrvatskoga knjievnog jezika,
Zagireb, 1979.

Vru:kovi u svojoj Gramatici3 i M. Stevanovi. u 1svom univerizitetskQIIll .udibbeniku :sin:takse4 zalbiJjeiH i atrilbute sa ovtm znaenjem.
I doik se Vukovi, .ootm to ko1I11Sta:tuje da ipoje:dine ,prijed1oiko-paidene koostrwkcije ulkQ!liko se -OldnOISe na imemce imogu imati i funikdju atributa sa mj.eisnirrn znaienjem, 5 ne zaidrava na ovom tipu aitrlibuta, Stevanov1 uz vei broj pr:ijec11oga ikoje obrauje i1zdvaja u
lp{)l\Sebnu griuipu pr1mjere atributa sa mjesirrim znaenjem, ali ni on
ne 1de dadje 1od konstatacije da su te iprijeJdl,(jko- paideme konstrukcije mjesni atri!buti.

1.2.1. Na atribute sa mjesnim znaenjem skrienuli su paiznJU i

Vuikievi, 6 Z. Stanoji 7 i V. AnL 8 zabiljeiivi iz jezika Vutka
Karaidlia, Laze Lazarevri.1a i Mihovila Pav1inov~a ,p etnaestak iprijedloko-jpa!denih ikon1strwkcija koje na:s1m1paju u funikciji mjesnoig
atributa. A svi ti atributi dodaci 1s u primamim imenicama. U 1S1va
tri rada autori su atrilbutsiki karaikter tih ikonistrulkcija pokazivali
zamjenjujui ih J.mngruentnim atrlibutima :Hi atri:butskom reeni
com. Meutim, poto je u sva tri rada teite bi1o na formalnoj klasif1kaciji primjera, atdbuti isa mjesnim :znaenjem nisu dovoeni u
meUJSobnu vezu pa je izorstala ipodrolbnija semantika analiza.

M. :S.

1.2.2. Najvie panje ovom Hipu atm~buta poklonili su K. Felek,o9 i T. Batisti. 1 0

Feleko u knjizi o :sintakisi 1genitiva .SI'!PSkohrvatskog jezLka biljei ve~iki :br:oj genitivnih iprijediliolkio-ipadenih kO!!lstrukcija u
funkciji atr~buta, meu ikojima ima i dosta primjera sa znaenjem
mjesta. Primjera u kojima 1gemtivna 1lmnst:mkcija determinie po
mjestu pojam izraen predmetnom imenicom Feleko smatra elipsama. U tim sluajevima, !PO miljenju autora, dolo je do sikrai
vanja reenica 1i'Zostav1janjem (najee) .glaigola biti, :pa ih on i tretira kao skraene reeniice, nipr.: stoi do prozora -> stoi koji
3 J. Vukovii, Gramatika srpskohrvatskog jezika za VIII raz . osnovne
koile, Sarajevo, 1963 3
4 M. Steva:no'Vli, Savremeni srpskohrvatski jezik II (gramatiki sistemi i knjievnojezika normia) Sintaksa, Beograd, 19742
5 GenLtiv s pcijedlogom moe 'Ziila]ti i mjesto na kome se nafa2li p1redmet omiaen imenicom uz Liroj.u geniitiv :stoji: Ona k:ruka iznad kue je ve
oillistiala. - Dobra hl je ovia !lllvada iza kue - i sl.

U ovoj (atmibutskoj) slubi se upotrebljavaju i. drugi padei s ,p xijed1ozima (kua na brdu, livada pod brijegom i sl.), o. c., str. 11.
6 M.
S. Vukiievli., Predloka-padene konstrukcije u funkciji atributa u prvim dvema knjigama narodnih pesama i u knjizi narodnih pripovedaka Vuroa Karadia, Zb0lt1!1lik FiLooofulmg :fakulteta :u Piri1tind, knj. VII sv.
A, Pdtiina, 1970, str. 565-582.
7 z. S. Stanoji, Sintaksa jezika Laze K. Lazarevia I.
Sintagmatski
odnosi, Beograd, 1973, str. 102- 115.
8 V. Arui, Prij.edlono-padene
sintagme s pridjevskim znaenjem,
Jezik XXV/1 d XXV/2, Zagreb, .1977- 1978, stir. 13-19. 1 54-62.
9 K. Feleszko, Skladnia genetiwu i wyr.aeil przyimkowych z genetiwem j~zyku serbsko-chorwackim, Wroclaw-Warszawa-Krak6w, 1970.
10 T. Batis.ti, Lokativ u savremenom srpskohrvatskom knjievnom jeziku, Beograd, 1972, sitr. 184-204.

je I nalazi se do prozora. Feleko je za!bilje~io i neke primjere u kojima genitivna lkon1strukcija :ima fonlkciju m}esnog a:tr1huta i u:z deveribativnu imenicu. Ovaj tiip <sintaigme autor smatra nomiinal~ova
nom glagolskom strukturom, u koj.oj je prelaskom glagola u imenicu dolo do promjene funkcije ipodreen01g lana: dOlk je uz .glagoJ
to bila adveribijalna ozmaka mjesta, uiz imenicu postaje mjesni atmbut. Za:to Felek!O pri analizi ovi.ih si.n<taguni devel"bativnu imenicu tranisformativ.nim putem vraa u njenu primarnu, .glagolsku, katego1riju: odlazak iz grada --+ otii iz grada.
Najvei nedostatak Fele~ovog rada ogleda .se u kompoziciji
same knjige. Naime, klasifikadja p['imj.era vrena je prema aibecednom '.l'edu prijedloga tako da su se 1semantiki srodni prdmjeri razasuli uz mnogo1brojne gen:iti1vne 1prijeidloge; nisu tretirani zaj.edno pa su i izoista:li naj.bitruiji zaikljuici O o\nom tipu atrtbuta.
1.2.2.1. T. Batiisti je, rp01Zilvajuri se na Bajijev:o miljenje da
sve ;prijedlo1ke konlstrnkcije u dete:rm:irnativrnoj funkciji ,implaciraju
glago1sku vezu, 11 sve lokativne adnominalne koI11Strukcije sa znaenjem mjesta trairusfomni!Sala u gla:go.~ske :liUI11kci:onalne ekvivale!llte. A to je u sintagmama sa <p redmetnom imenioom u centralnoj 1po>1ZJiciji uvijek atributska .reenilca uvedena 1.liZ tu imenicu relativnom
zamjentoom koji. Glagolski .dto <predikata: te .rekonstruisa:ne reilativne reenice najee je glagol biti (nalaziti se), npr.: Sat na tornju
crkive ne radi --+ Sat koji se nalazi na tornju crkve ne radi. Sve lokativne atribute bez o bzira na vrstu prijedloga T. Batisti je svrntavala u istu gruipu ukoliko imaju isti tip rekonstrUJilSane glag.olske
strukture, odnosno i:stovetan glagol u poziciji glagolslmg dijela predtkata. U nekim sluajev1ma, igdje je to bilo mogue, davana j.e ,i
moigunost tran1sformacije' l01kativne adnominalne konstriukci'je u
kongruentni atribut, kao, npr.: Banovii 1su najvei .rudniik mr:lmg
uglja u Jugoslaviji --+ najvei jugoslavenski rudnik mrko1g uglja i dr.
U nevelikOl!Il bmj1u rprimjra aidn<ominalnog lokativa uz deverbativnu 1menicu u 'Centralnoj ipO'ziciji vr:ena je samo tranisformacija deverbativne ,imenice u glagol od koig je izvedena, npr: razgovori po duanima --+ razgovarati po duanima.
1.3. Raizfoge da je, naroito u naoj gramatikoj literatur:i,
ovaj t~p atributa ostao zaipostavljn <U rodnoou na ostale tipove atIii<buta u srpsikohrvatslmm jez'iku vjerovatno treba traiti u imjeni
ci da je rnekongruentni atri!but is a :mjesn1im znaenjem i po 'Svom ipootainku i :po svom znaenju drugaiji od t1pova koje navode gramatiari. Natme, i u \Sluajevima s a Jmnkretnom i u sluajevima sa deverbativnom 1menicom kao centralnim lanom prijedloko-padena
konstrukcija samo na osnovu svog sintaksi<okog poloaja uz imenicu i <
s intaigmatskog odnosa sUJbordinacije prema toj imenici ima atrr1butsku funkciju. U svim ovim :sluajevima .radi se zapravo o s:u:pstaintivnim nekongriuentnim 'Sintaigmama u kojim .podreen:i lan,
11 Charles Bally, Linguistique generale et linguistique frant;aise, Beirn,
1955, stil". 142. (<navedeno prema T . Batisti<:, o. c., str. 184)

rpo Kurhl01Viu, li ma sekundarnu i funkciju i znaenje. 1 2 A :i fulllkciljiu atributa i 'Znaenja mjesta dobile su ove ilwnsitrukcije posredstvom gla:gollskih strulktu.Ta, i01d ilmjiih su, ipooluiimo se Kiuriilov~evim
terrmi:nom, derivirane na dva naina.
1.3.1. Sve nekongruentne su!psta:ntivne 1sintagme 1Sa deverbativnom imeni:oom u cent;ral!noj ,pozicij1i natstaile su nominilizacijom
glagolskih :sintagmi. 111 Jedina rglaigoliska sirntaigma ipostojala je surpstantivnom ta.ko to je kategorijalnim iprnobraza:vanjem glagola 1U
imenicu podreeni lan koj1i je uz glagol bio aidve:ribijailna oznaka
1Said uz imenicu pootajao atrirbutom, npr.: otii u grad -> odlazak u
grad. KategorijaJno rpre01bra'Ziovanje glagola: otii u naiem PTimjeru
Olbaivezno za sobom pov.la.ri furukdonalrno ipreOibraizovanje iprijedlolw-pa.dene konstirukcije u grad: to vie nije adveribijalna oznaka
nego atribut 'UZ hnerricu odlaz,ak. 13" Ali je znaienje te 1koil11Strukcije
i uz imenicu ,i UIZ .glaigol i!Sto - mjesnoi. Znari, noiminali:zacijom glagolske sintaigime isaimo se mijenja funkcija :podreenog lana, dork
znaienj e ostaje isto.14
1.3.2. Swpstantivne nekongrueintne si!ntagme sa .konkretnom
imenicom u cel!ltra1noj poziciji talwe S1U ,p o porijeklu glaigo'11Sike, ali
nilsu od njih dobijene na ve qpi!Sani nain. Sve ove sintagme nastale isu saimanjem glag,ol!skih rkon:strukcija tako to su, vjerovatno
iz stilskih razloga i zibog jeziilke ekonomije, reenini dijelovi ~oji
r.su se nalaizili izmeu imeniice i prijedloko-jpaidene ~onstrurkciije
tamo gdje je to kontekst omoguavao izostavljani, pa rsu stvarani
tzv. eliptini izrazi. 15 Na taj nariin prijerdlioko-p.aidena ko:n:strukclija lmja je bila dodatak glaigolu :izostavljanjem tog glagola dola je
:u kontaktni poloaj sa Jimenicom koja 1Se nalazila ispred to.g glagola. Tako je ta imenica ilwja. je wz glagol rvrila :liunkaiju .a1dverbijalne orznaike doav i u kontaktni 1poloaj s drugom imenkom dobila
funkciju atributa, .ali je zadrala znaenje lmje je 1mala u okv'Jru
Derivacija leksieskaja i derivacija sintaksieskaja, u
po lingvistike, Moskva, 1962, str. 57-7J.
13 V. o tome viie u: F. Pal]J, Transformacionnyj analiz prisubstantivnyh
konstrukcij s zavisimoj astbju - suestvitelbnym, Slaviica, I, Deb:recirn, 1961,
str. 55-83; J. Parnevova, Nesoglasovannoe opredelenie s toki zrenija analiza
dlja 'm~innogo perevoda (na oSillJo~anii esiklih rmatemait~esikih i eleiki!Jroteh12

lmj.

J.

KrurHovi,

Oerki

l!lliesikih

tekstov), PragtUa Srbudies im Marthematical Lirnguistics 1, Prag, 1966,

Barhlsti, o. c.
13 ' Temijske l]Jostavke o kategiodja1nl()lm i fUl!1kcionalnorm pre.orbrar.mvainjru sru i'Z nel]Jublifoovanih urniverzilteitskih predavanja p;rof. dira Kisenije Mi~oevii.
. . .
.
14 V. o tor.ne: u: J. Piopela, K predikaci v suoasne rutin e a etine,
Slavdca Progensia X, 1968 {rusktl prevod) : K voprosu o predikacii v sovremennom russkom i eskom jazykah, u knj. J,azykoznanie v Cehoslovakii, (Mosikva, 1978, str. 220-223).
15
V. K. Feleko, o. c str. 83-6. i T. Ba,tisti, o. c., str. 184-5. Na slian nai.Jn nastanak ovdh sintagmi u '1.'uskom jeZJiku razmatra V. V. Vinogradov, Voprosy izuenija slovosoetanij (ma materiale russkogo jazy<ka) u knd.
Issledovanija po .r usskoj grammatike (izabmnnye trudy V. V. Vdino,gmdova),
Moskva, 1975, str. 144-5. d dalje.
istr. 219----1239; kao ii Jmd K. Fe[eka, o. c., d T.

10

.glaig~o1l!ske

sintagme - znaiernje mjesta. Z:niaii, i u ovoj vrsti sinta1gmi rprijedloko-padem.a 'koootukdja 1samo je promijeniJa, dolazei u podreen poloaj iprema imenici, svoju funkciju, ali je zadrala rprvohitno, mjesno, znaenje koje je imala d. kao dopunu glagolu. Ta1ko, primjera radi, od re.emfoe Drvo koje raste kraj puta zasadio je moj otac, i:zostavljanjem relativne zamjenice koji i glagola
raste - genitlivna 1prijedloiko-1paderna :konstrukcija kraj puta dola
je u kontaktni 1po1oaj sa imenLoom drvo, vrei prema njoj funkciju koju je imala itava rel,atiivna >reenica, ali zatdravaju:i znae
nje mjesta ikoje je imala 1u 01kViiru te reren:ice - dobili smo reeni
cu Drvo kraj puta zasadio je moj otac. U njoj, kao to se vidi, genitiv:ma :prijedloka konstrukcija kraj puta Viie nije adverbijalna
oznaka mjesta kaio u prethodnoj reenici, nego atmbut sa znaenjem
mjesta. Zato 1mJ01emo 1rei da je ta iprijedloko,.,padena :lmnstrukcija samo fiunkciionalno preolhra~2'ovana, ali je zadr,aila znaienje koje
je imala i u ukviru glaigol1s ke 'siirrtagme.
1.3.2.1. Pir i anailizi supstantivniih nekrn1gruentnih sintagmi sa
konkretnom 1imenicom u centra,lnoj ipoiziicijii, nailaz]mo na jednu
grupu ;primjera kod kojiih sa sigurnou ne mo1emo ,o drediti sintaksiku fum1kciju podreenog fla:nia. To su sluajevi kod koji;h se rprijedloko~paidena ilmn:strukc:ija sa z111aenjem mjesta, ukoHko moe
biti i dodatak glagolu a stoji u lmntaJktnom 1p olofaju is a imenkom koja prema tom glagolu Viri ili funkciju objekta ili :liunkciju adveTbijalne oznaJke, moe funkcionalno in.iterrpretira1Ji na dva na6na: i
kao. dodataik imenici, tj. nje:n mjesni atribut, i kao dodatak glagolu, tj. njegova adverbijalna .o,znaika mj,e sta. 16 Na primjer, u reenic.
Sjedim na kliipi u vrtu 1okativna ;prije1dlmika korrstwkoija u vrtu
moe se shvatiti i kao atrrbut sa mjesnim znaenjem uz imenicu
klupa 1i kao a:dver1bijalna Oz:naka mjesta u:z glagol sjedim.
Do ovakve funkcinnalne dvoistrukosti dolaJZi usled interakcije
re1eni1 6nog .i sin:tagmatskog .reda rei . 17 Iaiko u ovakvim sluajevi
ma postoji mogunost dvo>jalke funkcionalne interpretaciije podree
nog lana, sa.ima reenica nije dvosmislena jer je sa semanitiikog
stanovita irelevantno da li je u pitanju .a:tributska ili adver1bijailna
funikcij a prij edloiko-paJdene koinstukcij e. 18
Sve ovakve 1s1uajeve u ovom radu emo smatrati atributima
ukoliko stoje u kontaktnom poloaju sa drugom imenicom i ako od
nje nisu odvojeni za:rezom.
Normalno je da takvih dilema prli identifikaciji nekongruentnih supstantivnih sintagmi nema :u isluaj 1eivima gdje padena forma zavisne imenice ne moe hit:i dodatak glagoilu u reeructi, kElio,
nipr.: Gledamo u hrast pod naim prozorom. Ovdje se pod prozorom
V. o tome u: J. Panevova, o. c., 's tr. 235; T. Batistif, o. c., 'str. 184~5.
Red rei u srpskohrvatskom jeziku, Beograd, 1972. (Ra.rfo~ disertacije u Univerziitetskoj biblioteci u Beogradu), str. 154-5.
17 Lj. PiQpovi, o. c., str. 154.
1s V. napome1111U 16
16

i Lj.

Popovi,

11

ne moe interpretirati !k ao a!dve11bijalna oonaika mjesta jer je

nica *Gledamo pod prozorom neovjerena.

ree

1.4. Su:pstantiv.ne sintagme sa ideverbativn01m ime.n1com u centralnoj rpoz1ciji u HngvistiLkioj se litera!turi smatraju eksplicitnim ili
polueksplidtnim kondenzatorima reeninog znaenja, 19 jer su sve
one naistale nominahza:cij'Om reentnih struiktura. Stoga se pri analiiiz'i ov,i h sintaigmi deve11bativna imenica !pretvara u glagol oid kog je
porstala, a tiip 'reentce koji dola'Zi kao 1glrugolski funkdonalni i semantki ekv:ivalent : !itave rs intagme re.konstrui e se na osnovu :funkcije deverbativne limenke u okviru ;p:nors te reen~ce kao i na osnovu
vl1S1te p;rijed1oga lmji se mulaizi uz tu imenicu, a ikoji moe hiti! :forrma1ni [):okazateJ.j reeni,norg 'Zna!enja ,odreene sintagme.20 Ta~m, na
primjer, u reeni,0i Nije doao zbog odlaska u bolnicu ve na osnoviu prijedloga zbog uoava se da j,e fiunikc!iona,lno-semantiki eikvtvalent sinta1g mi zbog odlaska u bolnicu uzrona reenica z ato to I jer
je otiao u bolnicu.
I u ovom ra;dJU e se suipstantiv:ne kongruerrtne sintagme sa
deveribatfrvnoon imenicom u centralnoj ipoiziciji1 smatrati eksplicitnim
l.m!!1de!l'Zato:dma reeninog rznaenja ipa ,e se uv~jek pri ainahzi rekionst:misati odreena vrsfa reenice kwo njiihov funkci1ornaJh10-semanitiki ekviivalent .. 21 Meutim, klaisifikacija pr1i:mjera nee se vri ti na 01snovu seman:b:lkog tii[)a rekonstm'isane reenice jer cilj
ovoga rada nije identif,iJkacija t~povia reeninih kondenzatora nego
vr1sta atributa koji dola'Zi UJz ideverbativnu ~menicu . A taj atribut
nema gotovo nikwkvog uticaja na i:zJbor tipa fuTulmionalino-semantli
kog ekviv,a:lenta koji se rekoiOlstPuie. Anali'Za nekongruentnih a:tI"ibuta uiz deverba ti1vne tmenice bi6e ovdje vrena na osinovlll semant!i.,
k:ih obiljeja kon1st11wkcija sia funkcijom mjesnog atriJbuta ~ glagoila
od kojih su izvedene deverba:tivne imenice.
1.5. SUipstainmvne neilmngruentne sinta:gme sa lmnkiretn()lffi
imenicom kaio naidreenim lainoon, 'kako smo ve rekli, u Ji!ngvisti
koj literaturi 1se smatraju elipsama. Meutim, postoji miljenje da
su i .ove sintagme lmndenzatorti. reeni,nog znaenja . Ali, :za ra:zliku
od prethodn!ih sintagmi, implicitni kondenzatori reeninog znae
nja.2"2 Umjesto njih se uviijek na 'O\SITT.'OVU leksikog znaenja imernica u po1zidji nadreen:og i podreenog ,lana i uz pomo konteksa
mogu reilmnstruisati odreene glagolsike strukture kao funkcionalrno . . semantiki ekvivalenti. U stvari, pri r ekonstrukciji glagolske rstrukture 1usp01stavljaju se u ,o vim sluajevima dijeforvi reenice koji
nisu i:zra:eni, ali se podiraizumij evaju.
V. prikaz lite-ature o koodenzatorima reeniinog znaenj a u : M. Ra
'Imenica u funkciji kondenzatora, Zbornik za :liilologiju i Mngvfatiku XX/1, Novi S ad, 1977, str . 71-83. i liter aturu koja se t amo nawdi.
20 V.: M. Radovanovi, o. c., str. 95- 6.
21 Ibid.
22
Termin i njegovo w.aenje preuzeti su iz 1rada: V. L . Medyinskaja,
Ob implicitny h strukturah, vyraajuih nekotorye sintaksi eskie kategorii v
russkom jazyke, Filologieskie nauki XIV/3, Moskva, 1971, str 38-45.
19

dovanovi,

12

Ove sirrta1gme m!i emo talkioe smatra1Ji 'hnipl.kitinim kondenza:torirrna reeninog znaienja . \Pri anailizi atrilburta :sa mj,e snim znaenjem UJZ konkiretnu imeniou, uvijek emo umJes to tog atributa
rekonJstruisati rela:tivnu reenlicu ikao funkcionalni elkvivalent.23
VIBta gla:gola koji dola:zi u 1poizidji iprediikata te riekion:struiisane re,enice bie jedan od relevantniJjtih kriterija pri iidentiifikaciji zna,e
nja ovih atriJbuta.
1.6. Poto smo prihvatili miiljeinje da su n eikongruen:tne su!p'Stamtivne :sirrtaigme i s a deveniba1J'i1vinom ~ sa konkretnom imenicom
u ipoz:i!Ciji centralnog lana lmnJdenzator.i ;reen1nog znaenja (iprrve
eikspHcitni, a druge irnplkitnJi), 1prli aina[J:iz.i svakog p.ojedina:<nog pmmjer'a reikorustruisaemo jednu v:ristu diuJbin.Ske st:riulkture (ne u smiislu kako je shvata C.omski:24 ) u lmjoj kao eikv~valent SU1Pstantivnoj
sintagmi dolaiz;i glagols ka, reell!ina konstruikcija. U ana:lilzi e 1s e o dvajati (i na ra:zliitim mjestima a:nali.!Zlilriaiti) ip:r imj1e:ri sa deverbativ1noim ~d primje,ra sa konkretnom imemJkom kao centralnim la.ni0rn
jer je i nain rekionstruikcije njihove duihins/k)e st:riukture r.azliii:t. A
1razliikuje se i po tome to je lmd sinta:gmi sa dever.ba.tivnom imen'iic om relmrust:riuiisana striuktUJra ekviiv,a:lent itave sintagme (i centraln1og i podreenog lana), dok je ik ad isinta1g mi sa JmnkretTIJOm
imenicom kao centralnim 1lanom ona ekivivalent samo podreenog
lana sintagme.
Da bi se analiza postavila na forma1lrru osnovu, dulbinska struktura je u raidu ipredstavljena zaigr.ado:m i stre11Lcom ( +- ). 25
2. Analiza atributa sa mjesnim

znaenjem

2.1. Analiza nekongiruentniih atTibuta sa mjesnim znaieinjem u

S!lpSkohrvatskiom jeziku'2-0 bie zaisnovana na semantikim ikriteriNa dsti naill'l semaintiku ov~h sintagmi obrauju M. S. Vu:kievi, o. c.,
o. c.
2 4 N. Chomsky, Syntactic Structures, Mouton, The Hague, 1957. (11uski
p!I'evod: Sintaksieskie struktury, Norvoe v lingvistike, tom II, str. 412- 528,
Moskva, 1962)
25 Ovaj
tehniki postupak pri predstavljanju dubinske strukture deveiribativinih imeI11ica u :fiunkai<j1i reeniimJ.h .J.~orndenzatora upotrijebio je M. RadovanlOV'i o. c.
26
Primjeri su eIDscerpilranii W; djela Amelka Vuletia, kao i iz udben:iika M. Stevanovi6a i kinjdge K. Feleka. Umjesto punog naziiva djefa dz lroga
se uZJima prilmj er u tekstu se navodi kratica :
/MS/ = M. StevM10vi, Savremeni srpskohrvatski jezik II . ..
/KF/ K. Felelro, Skladnia genetiwu . . .
/DC/ Deveto udo na istoku, Svjetlost, Sarajevo, 1972.2
/DPV/ Drvo s Paklenih Vrata, Progr es, Novi Sad, 1963.
/GS/ Gorko sunce, Narodna prosvjeta, Sarajevo, 1958.
/JN/ Jedina nada, Nolit, Beograd, 1962.
/KP/ Kraljica puteva, Svje.tlos1t, Saa:-ajevo, 1968.
/KT/ Klesar Tadija Tegoba, Veselin Maslea, SarajeVQ, 1972.
/PNO/ Putnik na svoju odgovornost, Svjetlost, Sarajevio, 1973.
23

i T.

Bati:sti,

13

jima. Pri klasifi'l rnciji priimjell'a ipo1aizi1te e 1naim biti rad Milke Ivi!
o si:stemu mjesnih padea,'27 u k!ome se svii pade~i kojima se Olbilj,e ava mjesto dijele u d~ije semantike :kaite:go1rije, od lmj1ih i mi u
analiz~ ipolaizimo: 1. padei sa orijentacionim znaenjem mjesta i 2.

padei sa lokacionim

znaenjem

mjesta.

2.2. Orijentacioni mjesni a,t ributi kao dodatak primarnoj

imenici
2.2.1.0rijentaciono znaenje mjesta ima svaka padena ImrustruJkc'i ja lmd ik oje pojam Olznaen u centira1noj pozkiji nije smje ten
u olk virtma pojma iizra:enng imen!icom u zav.ienoj ipoe.iciji, nego se
tom imenicom oibi1jeava saimo neki p01znati objeikat pomou koga
se orijentiemo u pogledu mesta 2 8 pojma izra:eno1g imenicom u
!POIZioiji centralnog lana sintagme. Znai, priostor na :kome je smjeten taj pojam kod isintaigmi sa orijentaicionim znai:enj-em mjesta nije
i:zraen. Neoibiljeen je. Obiljeen je samo neki olbjekt koji s lui kao
orijentirr za odreenje po1oaja ip:ojma .imenovanog u centralnoj poizic~ji. Tako, na :primjer, u :s intaigmi drvo kraj puta put nije mjesto
na kome se inalazi drvo, nego 1s amo ipojaim prema kome se odreuje
IPO'l oaj drveta; drvo ne rais1Je na putu, nego na nekom neimenovanom ipro,storu kraj puta.
2.2.1.1. Sema:nti1ka lklasifikaicijia or1ijentacionih mjesnih atributa izvrena je na osnovu semantikih karaikteristiika s ami.ih pnijed~oiga. Or,i jentacioni prijedfoizi mogu se posmatrati u sistemu koji je
sagraen na prindlpu semain ti1 kih oipoizictij a.'2l9 Na JPrv.om istepenu je
opozicija izmeu prijed101g a koojima se oe.nai:ava 1) orijentiranost
prema cijelom objektu ili vie objekata, odnos no 2) orijentiranost
prema dijelu objekta oib:i1ljeenog u z<av1snoj poeJiciji. Unutar druge
semam.tiike kategorije plI"ijiedloga kao relevarrtan kriterij ru:zima se
strana orijentira :prema kojoj ise vrii. oldreenje poloaja !Pojma (obj'kta) 012tillaleno1g imenicom u centralnoj poiziC'iji: a) orijentiranost
prema gornjoj I prema donjoj strani, b) orijentiranost prema pred1

/VM/

Kad budem velik kao mrav, Svjetlost, Sarajevo, 1977.

/ZO/ Zmije odlaze s onu stranu svijeta, Veseldn Maslea, Sarajevo, 1967.
U malom broju s1uajeva kad u korpusu nije zabiljeen nijedan primjer za od['een:i t:Lp siintagme navoeni su primjerii iz razgovornog jezika, dli
1 .tlmlilro je nekd pnimjer zabiJjeen u ko.nsu1tovaniim lingvistikim publikacijama, a iruije pronaen u navedenom ik.Q['pusu navoen je taj primjer.
27 M , Ivtl, Jedno poglavlje i z gramatike naeg modernog jezikasistem mesnih padea, Godinjaik Fiiloziofsikog fakiUlteta u Novom Sadiu II, Novi
Sad, 1957, str. 145- 158.
2s Ibid., str. 151.
29 O sistemu prijed1oga v. radove: M. Ivi, Sistem predlokih konstrukcija u srpskohrvatskom jeziku, Junoslovens.kd filLolog XXII, str. 141-166; F.
Mi.loo, Povaha predlokoveho systemu v slovenine, Jazykovedny zbOtl'Illik 2,
1969, str. 151-71 (ru:ski prevod : Harakter predlonoj sistemy v slovackom jazyke, u zborniJm, Jazykoznanie v Cehoslovakii, Mookva, 1978, sitr. 321-344.)

14

njoj I prema zadnjoj strani pojma 1Q1Zn1aieniO!g io:nen:i1crnn u zaiviisnoj

ipozicliji.
;
I:zvan ovaikvog silstema oipoziiciija rnaliazi se s amo jedna grupai
sintaigmd :sa 1o['i1jentaclionim iprijedfozima kojima se iizr.a1av,a orijentiranost );u pravcu (v. 2. 2. 7.) .
2.2.1.2. Najvei broj mijentaicliioniih mjesnih atrtbuta pri re.Jwn:strukciji dubinsl{!e struiktuire transfiarmiemo u atrilbutsku ree
niou sa relativnom iza:mjerricom koji :kao vezivnim ele:metrutoon i gla1gol,om biti (nalaziti se) kao glagolskim dijelom ipredli.kata rte re~on
s1tru~1sane reeirrice. 30

2.2.2.

Semarrti1lko

jektu imaju

obiljeje orijentiranost prema cijelom obkonstrukcije u furukc1j:i

sljedee priijed1oiko~adene

mjesnih atributa: 31 blizu+G, do+G, du +G, kod+G, kraj+G,

oko+G, pokraj+G, pored+G, pri+L, prema+L, ukraj+G, uz+A
van+G .
. . . 'llpadniu u 1pr,ljavru ?livu 'Uldou blizu itne pijace .( ~ u ulicu koja se
nalazi blizu itne pijace) /KF, 86: B. lopi/ ; . . , ;i!zilazifa bi na pil."vd. brijeg do kue ( ~ ina ibirijeg koji se nalazi do kue) !GS, 89/; Zurila dz,guiblj en1im oima u dD:'ae i sj.en1ke du puta ( ~ '11 drae i s j.enJke koje se
nalaze du puta) !G:S, 297/; ... sta1J11Ujemo rbu, u itim kulama, u tim baJ:\akama kod Stare Cuprije { ~ u barakama koje se nalaze kod Stare
Cuprije) !GS, 235/ ; . .. d o.dill1Il:em cvlijeit jabuke kraj puta ( ~ cvrije;t jabuke koja se nalazi (raste kraj puta) IKF, 114: M. Selillnovd./;
Mene je tu, !IJJa rtLm rpo1jainama oko rijeke Bosne, 'Z atekla ziara ( ~ na
poljanama koje se nalaze oko rijeke Bosne) !DC, 168/ ; . . . liilo je s k()(l'()
sv,ailw na zaputend. ,grm pokraj puta ( ~ l!la girm koji se nalazi pokraj
puta) iGS, 117/;
... liijee u malJU J:okrvu pored esme ( ~ u [okvu koja se nalazi pored
esme) /DC, 129/ ;
Mes'O pri kosti a zemlja pri kru valja ( ~ Meso koje se nalazi pri kosti
a .z emlja koja se nalazi pri kru) /~imj 'er 1:z Gramat1ke Brnbec-Hrnste
ivkovi, s tr. 237./3 2 ;
Prozori prema ulici bidahru izam'faeni ( ~ Prn::ocmi koji se nalaze prema
rulhci) /rnrz;g./;
u=o :piretraruje srbrmine i grmove ukraj ceste ( ~ 1strmi1ne i g:rmove
koji se nalaze ukraj ceste) /MS, 321: J. Twri!;
U Sarajevu postoij1i . . . jedna staza uz Miljacku ( ~ staza koja se rvalazi
u z Miljacku) !DC, 47);
Ja dmam . . . OlllU ve!Lku injiviu van varoi ( ~ njilviu koja se nalazi van
v ;aroi) /MS, 285: B. Nru1).

Sli1ni piretihoidnoj gPuipi

meu+I, kojfana iSe oznaavra

2. 2.2.1.

u+

ai

atrtl:buta su i atrilbuti izme-

.orijentiranost prema vie poj-

ao Na Ls1ii nailll rnkOlll/.Sltruie runkcii.cmalne ekvivalente Lokatiivnrim adnomilllalniim kOl!lsibriukcijama (u+ L i na+ L) T. Batiis.tii , o. c s tr. 18 5-6.
31 Ovo s~gU1'!1Jo Il'ije konaan broj aitxibuta sa ovim znaenjem jer se ne
uzimaju u obZJk sWrutagme Sa p.rdjedlokim izrazima, koj1ih je .s ve vie s a razniim z naenjima u standardnom jeziiku. O prijedLokiim izrazima v. : Lj. Popovii, Predloki i zrazi u savremenom srpskohrvatskom jeziku, Na jezik n. s .
XV/3-4, Beog.r ad, 1966, str. 195-220.
Umjesto punog naziva padea upotrebljavae se kratice: G (genitiv),
D (dativ), A (akuzativ), I (instrumental) i L (lokativ).
32
Ovaj primjer llliavodi i Mao:ettl, ali n1i on ni Brabec - Hraste - Zirvkovi ne goVlore o njemu kao atributu, nego kao adverbijaJnoj oznaci mjesta.

15

mova (objekata), 'Za ra:zlilku 'Old 1perthodlnih ikoid

jedan pojam bio orijentir.
Grad

~oj.ih

je uv'ijeik samo

izmeu

visokih brda mane u sum!l1ak ( <--- Grad koji se nalazi izvisokih brda) /ZO, 10/;
Poloi ih u dolju meu dojkama ( <--- u doldru koja se nalazi meu dojkama) IMS, 469: . Sija:ri/.
meu

2.2 . 3 . Semaintilm oibilj,e je orijentiranost prema

~poviriini) pojma imaju atrilbufi iznad+ G, ponad+

gornjoj strani
G, vie+ G i

nad+I.
Ob!l1ua1Vaju se SJtijene sa vi,~mklth p1a1nil!la izroad Neretve ( <--- sa piLall1liirla koje se nalaze iznad Neretve) !D, 80/; Opet sam se oip!Imio na
stijenu ponad mora(<--- na stijenu koja se nalazi ponad mora) IKP, 107/;
Nebo nad Piavnikom .. . :rasj.ekiao je s;vojom bije1om brazdom avlil(){tl ( <-Nebo koje se nalazi nad Plavnikom) /KT, 123/; Tukli mu damairi vie
sljepoonice ( <--- damari koji se nalaze vie sljepoonice) /GS, 257 /.

2.2.4. Orijentiranost prema donjoj strani pojma izraava se

a:tri!bu tima ispod+ G, nie + G i pod+ I.
grob,je ispod Leotara La1
0 sam veoma ,esto ( <--- groblje koje se nalazi ispod Leotara) IKP, 7f2/; VaT10ica kiraj Drine nie utoka Lima u
Drirn u ( <--- Va moka koja se nalazi nie utoka Lima u Drinu) /MS, 280:
V. Kairadi/ ; I ~ledamo u hr'3Jst pod naim prozorom ( <--- hriais t koji se
nalazi I koji raste pod naim prozorom) /VM, 46/.

Na

2.2.5. Semainbko dbiljeje orijentiranost

strani ;i,maju atnihuti ispred+ G i pred+ I .

prema

prednjoj

. . . Jjudi ispred bolnikih kola odgovo:rie nerv;ozno ( <--- ljudi koji su se

nalazili ispred bolnikih kola) /D, 187./ ; ... na trgu pred katedralom
svetog Ta:ipuna, 1b ukrtio je poar ( <--- na tr.g1u koji se nalazi pred katedralom svetog Tripuna) !D, 125/.

2.2.6. Orijentiranost prema zadnjoj strani pojma izraava se

atri!butiima iza+G, preko+G i za+I.
a:~OV'or 'S nj.om, na tra'Vli u dv011itu b:oJruce iza velikog stadiona u Koevu ( <--- boltllice koja se nalazi iza velikog stadiona
u Koevu) /D, 145/; ... predahiI11Uti ll1Ja svom putu u neku dalekJU zemlju preko mora ( <--- u zemlju koja se nalazi preko mora) /KT, 112); Pojata, ona slama za njom. ta je 0[1()? .( <--- s1ama koja se nalazi za njom)

To je biio moj p1vi

/GS, 290/.

2.2.6.l. Ziw.isno od toga koji atribut do1aiz~ kao 01ba1veizni determina:tor uz imenfrcu strana aku1zativ i ,geni1tiv ove 'imenice s rpirijedloigoim s(a) mogu na rnz1Hite naline odreivati ipofo.aj oibj eikta s
imenom u centralnoj p01Zicij'i. Dok S'e konstrukcijom s+A uvijek izrafava orijentiranost prema prednjoj ili zadnjoj strani jeir wz imenicu strana u akUJzativu kao obavezni detennri.natori mogu doi samo
atributi ova i ona, 33 geinitivnom se konstrulkcijom mogu oibHjeiti
sve vrste orijeintirarnrnsti j1er urz funen:ircu strana s prijedlogom s u
ge111i1Jivu, moe doi bi1o !koji atirilbut kao obavezni rdeterrrninator i pokazatelj v;r ste orijentiranosti (ova, ona, gornja, donja, prednja, zadnja, desna i lijeva).
sa O upotrebd pirijedloga s sa aikruzativom v.: S. Ivi, O znaenju prijedloga s(a) s akuzativom u slovenskim jezicima, Slavistina, revd.ja III, Ljubljana, 1950, 'Slur. 360-9. i kod M. Ste1Vanovia, o. c 437--8.

16

J ;av,lj,a se u ti1p.ovirma 1sela s ovu i s onu stranu Drine ( +- 1sela koja se

nalaze s ovu i s onu stranu Drine) !MS, 438 : J. Dedijer/;
Sobica s desne strane bdfo je oda:eenia .za me ( +- Sobica koja se nalazi s desne strane) IZ. Stamiojm, Jezik L. Lazarevia, str. 1081;

2.2.7. Je dna grnJipa rs uipstantivnih ne1ko[}jgruentnih sintagmi sa

01rijeintado1nim mjesnim atrii1butom kCl!o zav;1snim lanom ima 21naenje usmjerenosti U pravcu. Sve prijedlorko-.parlene konstrukcije sa ovim znaenjem dolaze UJZ samo j1ednu 1semanti:iku kl1asu
(preidmetni:h iimenica, karo ;to su: put, drum, cesta, staza i sl. U sintaigmama sa imen!kama 'Ovoga tipa u pazi.iciji nadreenog lana same te imenice kao jednu od bitnih lekstlikih osobina imaju znae
nje usmjerenosti, dok prijedl0iko-pade1na llmn:strukcija kao njihov
atribut 012naiaiva samo mjesto iprema ~ome se vri uismje:riavanje, i
to mj.esto do ko.ga moe, ali .i ne mora do1sezati rpojaim ilZraien imenicom u centralnoj 1pozieiji. To mjesto, shv1aeno kao cilj prema kome se vri usmjera:vanje pojma 012naeno1g nadreenom imenicom,
oib@jearva rs e orij,e ntac1onim atrtbutima do+G, ka+D, na+A, prema+D, za+A i u+A.
Duibiiooku strukturu ovih sirrta:gmi :reilmnstruiisaemo tako to
emo UJmjesto mjesnog .atributa kao njegov funkcionalni ekvivalent
uve1sti relativnu reenicu sa 1gilagolom voditi ~u 21na:enju rasprostirati se) kao prndilkatom. 33
. . . put do Cipresa mi se iinjio odV'e tefak ( <- put koji vodi do Cipresa) IDC, 295/; ... na putu k nama ekaju ga i 1ra2mueni mostovi ( <na putu koji vodi k nama) IPNO, 12,9 /; Al' da se udari putem na Jarugu
( <- p'Ultem koji vodi na Jarugu) IZ. Stamioji, Jezik Laze Lazarevia,
str. 110/; . .. :kako cestom prema Plavniku jure tri lijepa ata (.-- cestom koja vodi prema Plavniku) IKT, 1041; A drugom za nae selo idu
jedna kola ( +- drumom koji vodi za nae selo) IZ. Stanoji, Jezik Laze
Lazarevia, str. 1101; Pmnali smo put u umu t <- put koji vodi u u
mu) /ra7'g./.

2.3. Lokacioni mjesni atribut kao dodatak primarnoj imenici

2.3.1. Lokaciono znaenje mjesta imaju sve padene korustrukcije kojoima se oznaava samo mj-esto smjetenosti pojma izraenorg
li!meniroom u centralnoj porzidji.34 U sintagmama sa ovakvim tip01m
mjes;nog .znaenja imenicom u zaf\111snoj po1z kiji u~ijek se ozn<l!ava
,Olbjekat u ijim je okvirima (unutar njega i1i na nje1gio1voj povr:iilli)
lociran ipojam i:menovan u centralnoj poziciij 1i. Na ip['imjer, u sintagmi knj'iga u I na stolu sto je prav.o mje!Sto u I na k,oime se nala:zi
knjiga.
2.3.2. Najvei broj prijedl1oko-pa1derui:h korustnukcija u fUlllkmjesnih atrtbU'ba lolkaoion01g tiirpa ima znaenje smjetenosti;,
ikoje se ogleda ,i u na'in:u rekonstruisainja njihove dubinske strukClJ'l

33 Ovaj tip

rre~oos.trukcije

da.je F. Paa:i, o. c., str. 65.

34 V.: M. Ivii, Jedno poglavlje . .. , 1&tr. 151. i dalje.

2 -

Knjievni jezik

17

ttwe: kao furrkdanalni ekvivraleint uvodi ise relatil\7na reenica sa glag olom biti (nalaziti se) lkao glaig;ofaikim dijelam predikata uz koji kao
neoiphodna dopuna dofaz1i ta padena konstruk!Cija.
Kao relevantan kriterij za rpotkJaisifikaciju primjera sa znae
njem smjetenosti uzimamo Jmli.Jiinu !Prosto;ra za:hv.a6enoig objektom
iija se lokali:zadja odreuje. Tallm u posebnu grupu izdvajamo primjere u koj'ima s e Jokalrizaicija rvri na itavom pojmu (objektu) 01zna
enom zavi&noon imenkom ili na nekom njegovom neobiljeenom
dijelu, odvajaju6i th od rprimjera kod koj1ih je identifikovan dio poj- .
ma na kome se vri ldkalizacij1a. Meu atributima sa znaenjem
ismjetenosti na dijelu rpojma {oibjekta) oznaenog .menierom u zavisnoj poziC!iji raizHJk:ujemo one kojdrrna s e oznaava : 1. smjetenost
u centralnim dijelovima pojma (objekta) i 2. smjetenost na perifernim dijelovima, a meu 10rvim drug.im one kojima se oznaava a)
smjetenost pri vrhu, i .b) smjetenost pri dnu.
Kao to se v.iJdi, atributi 1Sa znaenjem smj etenooti mogu se
ipOISllllatrati u siisteimu opo0icija: smjetenost na cijelom (konkretnom,
ili apstraktnom prostoru I na dijelu prostora, zatim smjetenost na
centralnim I perifernim dijelovima prostora, i na kraju smjetenost
pr~ vrhu I pri dnu prostor.a oznaernog imenkom u zarvi.Jsnoj , pozfoiji.
2.3.2.1. Smjetenost na cijelom objektu ili nekom n;jegovom
neobiljeenom dijelu oznaava se atriibut.ma iz +G, na+L, preko+G, sa+G i u+L.
I.Ji i10

je na s1Jra1iJ.o i z utili polja ( ._ s11:iraifo koje se nalazi u utim

poljima) IDC, 91/3 5 ; V.iJdjeh dz v elike bijele ikue na breuljku \klako izlaze selj aci ( ._ iz kue koja se nalazi na breuljku) IDC, 69/; Meutim,
s t im crvotorrim kirifom preko ramena j.a s am se ;s vjettnd irugao
s
kri,om koji se nalazio I koji je prebaen preko ramena) /DPV, 41/ ; Sustigao m e glais ovjelm sa rijeke ( ._ gfas ovjeka koji se nalazio na ri jeci) IDC, 85/ ; Vide se ZVOfJ:li1cii fir anje'Vlakog samostana u Kralj evoj Sut jesci ( <- zvonici samositaina koji se nalazi u Krialj evoj Sutjesci) (KP, 45/.

2.3.2.1.1. Sliini iprethadlni.Jm su i atr'ibuh du +G i po+L, ali

<Se njima o;znaava sinjeitenost na ra1z nim mjestima, tj. razmjete nost ipo pojmu imenovanom i.Jmenicom u zavisnoj poziciji. 36 Zato
pojam tlmen.ovan u nadreenom 1 lanu obavezno morra biti u pluralsilmj formi.
SpOllilendc.i po t rgovi ma i parkovima .siliue in.jemu ... ( <- SpOl!Ileruid koji
se nalaze po trgovima i parkovima) /KT, 118/; ... kioji su se bili poVTijediili na <laleklim. radi1itima du Sjeverne i June Amerike ( +-- na radiHtima koj:a se nalaze du Sjeverne i June Amerike) /KT, 12/.

35 U rekonstruLsanoj dubirn:skoj s1Jrulkburi doJiaZJi. do piiomjene genitivndh

_prijed1og a i z i sa u 1olmtirvine u d na, jer su genitivni prijedlozi u sintagmama
sa o vim znaenj i ma s amo .abla-tivni opozitivi navedenih lokaitivnih. Na izmjenu plI'ijed1oga u dubinskoj stru1k1ruri, normalno, rutiie i kariakter g1a.g.oJ.a rekonstruisane stl'ukture.
36 Ov.o zrnaenje za s~ntagme s a .p rijedlogiom po uioava T . Bartiisti, o. c
str. 186.

18

2.3.2.2. Smjetenost u centralnim dijelovima ' pojma oznaava

se mjesnim atribut'iima sred+G, nasred+G, posred+G i usred+G.8 7
I pokazao ,s,a m ina 1omau i na kamen, tu .g romadu plaini.JnJstklu nasred
nje ( <- gromadu koja se nalazi nasred nje) !DC, 39/; Na giroblnom SIPOmenilku posred purpurne magle { <- na spomeniku koji se naLazi posred
purpurne magle) !MS, 348: B. PopoivJ/; Kiua Obrada Bailwna bifa je
na prostranoj poljani us1ed velike bukove ume ( ._ na poljall'lli. koja se
nalazi usred velike bukove ume) IKF, 144: B. Qp.i/.

2.3.2.3. SemaDJtiko oibilje:je smjetenos,t pri vrhu

mjesni atributi vrh+G, navrh+G, povrh+G i . uvrh+G.

imaju

Bar tako su mi navijestile {)ne :s tijene navrh Biokova ( ._ 1siijene koje

se nalaze navrh Biokova) IDC, 1256/; Naj'Viii su borovd vrh/povrh/uvrh
planine ( ._ borov,i koji rastu /nalaze se vrh/povrh/uvrh planine) /;razg./.

2.3.2.4. Smjetenost pri dnu oibi'ljearva se mje!Snim atributima dno+G, podno+G, udno+G i nadno+G.
Kad prit&tup>a tome mde stu podno Rastovika ( ._ mjestu koje se nalazi
podno Rastovika) IKF, 129: V. Kaleb/; SeLo udno/nadno polja izgledaLo mu je poznato ( <- Selo koje se nalazi udnolnadno polja) /razg./.

2.3.2.4.1. Smjetenost na periferiji, ali ibez iLZrafavanja njenoga dijela, oznaoava se mjesnim atrihuiJom nakraj+ G.
Odlii1kovaili SIU se svoj1im v1sokiim ikla-OlV'oviima i krstom nakraj slemena
( ._ krsrt.o m koji se nalazi nakraj slemena) IMS, 1321: J. Veseldrn10Vli/.

2.3.2.5 . Uz Lmeni.ce tipa put, drum, staza i sL dorla:ze loikacioni

mje sni atributi kroz + A, niz+A i uz+A, kojima ise uvri.jek obi1jeaiva
veii 1prostor na .lmme se pojam s imenom u ceirr1malnoj poiz:ilciji rasprostire u odreenom pravcu.
Za ovaj tilp atributa kao fankcfonalnii e1kviva1ent reJmll!Struiemo relativinu reenicu sa glagofom voditi (u .znaenju rasprostirati
se) u predikatu.
Kako Je Neretva prOlkrrila sebi pUJt kroz ove neprohodne knajeve ( <put koji vodi kroz ove neprohodne krajeve) /DC, 76/; .. . proi . .. ovom
s fazom niz dolinu N eretve ( ._ starwm koja vodi niz dolinu N eretve)
/DC, 68/; Dirium u z brdo naporan je za pjeaenje ( ._ Drum koji vodi
uz brdo) (>razg./.

2.3.3. Jedan broj prijedloko-pa1deniih komt1rukcija u funkciji

atrii:buta sa loikacfonim znaenjem mjesta ima znaienje prebivalita.
U svih siintagmi iji zavisni lan ima znaJ1Ilje prebivalita iu poziciji
centmlnog lana nalazi se ilmen:iica isa znaenjem bia, naje-e ljudskog. Zavi:s nim lanom ovih :stirntrugmi uivijeik se oiznaava mjesto u
ik ome bie ivi ili radi.88
37 Poto se radd o smoni.mnim prLjed1ozrima, u savremenom je:lJilm sloeni
p;riijedl:o,zi su gotovio saisvim potis'li osniovine, tako da se danas veoma rijeibko
upotrebljavaju osnovni prijedlozi sred, dno, vrh. V. o tome u M. Sitevanovia,
o. c str. 341, 347, 348 i 336. Potiskivanje osnovnog prijedloga sloerndm zabdljeeno je ve u Vukoivom jeziku: Lj. Popovi, Padena sinonimika u jeziku
Vuka Stef. Karadia, Na jezik n. s. XIV/2-3, Beograd, 1964, str, 111.
38 Da li se radi o jednom Uli drugom znaenju, moe .s e zakljui.ti tek
na os111Jovu konteiksta, je>r se u svim s1uajevima sa sekundarnom f.U1I1Jkcijom
i 2'lnaenjem, kako kae Ku1I1ir1ovi o. c., sir. 59-60, mora govorii.ti O razlii
tosti siintaksikiih oka-uenja m sintaksdkih uslova.

Pl'i rekcmstmkcijri dn.ib<lins ke s bruk'bure owh sintagmi, umjesto mjesnog

atriibuta rekonstrui emo relativnu reeniiou sa glagolom ivjeti ili raditi
u 1PTedikatu.39
Znaenje

prebivalita imaju

atr~buti

ocl+G,

iz +G,

sa+G,

na+L i u+ L.
2.3.3 .1. Atributom se oznaiava mjesto
}iioa \S imenom u zavisnoj ;p00idji.

roenja

i<li stanovanja

lj1U1pika kralj.ica od Sabe ( ~ kira1lji:ca koja ivi /je

vlada u Sabi) I KF, 1:22: Z. DuimhiU'r/ ; ... na vira.ta je zakucala
inaa mljekarica sa Ilide { ~ mljekarica koja ivi I stanuje na Ilidi)
/DC, 62/ ; Stailn10 ipiria ;O djeoi i z sirotita <~ o djeci koja ive u sirotitu) /DC, 272); Pohodio sam ti onog uvenog vidara na Biokovu ( ~ vidara koji ivi na Biokovu) /DC, 49/; ... jer se to dana.s ne deava ni o
b anima u zabaenim planinskim selima u Bosrui ( ~ obanima koji ive
u zab1aenim planinskim selima u Bosni) /DPV, 182/.
Beliiks Makeda roena/

2.3.3.2. UkoJilw. je u centralnoj po!Z'iaiji .imen~ca .sa znaenjem

zvanja ili zanimanja, prijedlolw-paidenim atribut.om se oznaava
mjesto rada te osobe.
ak

od manastira Gomjenice ( ~ ak koji ui I radi u manastiru Gomjenici) /MS, 233: P. Koi/ ; Suenje blagajnici dz Doboja < ~ blaigajntici
koja radi u Doboju) /DC, 133/; Inenjer sa gradilita dobio je premjetenje ( ~ Inenjer koji je radio na gradilitu) !ra"ZJg./ ; I sami s1ubenici
na alterima ove banke plliznaju da . . . ( ~ slubfilllici koji rade na alterima ove banke) /T . Batiisti, Lokativ . . ., s tr. 1'91/; U goVioiru koji je
odrao tom priliikiom :Lr.anousiki ambasado;r u NR Kini . . . ( ~ franausiki
1arrnbas adoir koji radi u NR Kini) ! T . Batistd, Lokativ . . ., str. 191/.

2.4. Mjesni atribut kao dodatak deverbativnoj imenici

2.4.1. Pll'i obraidi padeilJiih oiblika kojima se obiljefavaju prostorni odnosi u srpsk-ohrvatskom jeziku, M1lka Ivi je kao kriiterije
za semantiku interpretadju i:zrdivojila: a) znaenje nadreenog gla,g ola, b) znaenje i vr'S'Uu p11ijedl.oga uz imenicu u ipaideu i c) .semantiku klaJSu imenice u ipadeu. 4 Kombinujui tri navedena kriterija,
Milka Ivi sve padee sa zna6enjem pro\Stonnih 1odnosa .posmatra u
sistemu seman ti.lcih korelac.ij a.
Poto padene konstrukcije sa :zna1enjem mjesta i u !Sintagmama is a deverbativnom imenicom u centralnoj poziciji zadravaju,
ka:ko smo ve rekli, znaenje koje su imale kao dodaci gl agol u jer 1se nomindlizacijom glaigoJ.Jskih 1s intagmi p:m mijenHa samo njihova
:funkcija, - pri semantikoj interpretaciji tipov a o.viih sintagmi [pTimjenjivafo se navedeni kriteriji Milike Iv:i .
2.4.2. Orijentacioni mjesni atribut kao dodatak deverbativnoj
imenici
2.4.2.1. U sintagmama kod kojih je deverba:tivna imenica u
centralnoj poziiciji izvedena od glagola kretanja atributom se oz39
40

20

V.: T . Batisti, o. c str. 189.

M. Ivi , Jedno poglavlje iz gramatike ...

naiava .a) mjesto kao .krajnja poznata taka preko koje se dalje
raidnja nee viriiti; da li e se, meutim, :r.aidnja bai izavriti na njoj
i.li pre nje, to je neoclreeno, 41 b) mjesto u ijoj se blizini (s neke
njeg.ove st11ane) odigrava samo 1z avrna faza oistva;r enja date gl1agiolsike radnje. 42 Znaenje a) imaju mjes!ni atributi do+G, 0D,
k(a)+D i prema+D, a znaieinje b) nad+ A, pod+A, pred+ A, za+A,
meu+A.

;a) ... iirai nekog izlaza do druma ( <-- da nekako izae do druma) /JN,
39/; J ed:rdma :njenim rnkad da ne doz;vold s\Lobodarn prilaz obali { <-- da
slobodno priu obali) /GS, 53/; . . . ne iraidii se o Valenbimd, nego uprnvo
o strelovitoj uismjerelrllooti ka mjestu gdje ... ( <-- o tome da se strelovito usmjeri ka mjestu) !DC, 38./; Znam, upoznalii smo se u Beog.radiu ...
u jednoj s'lluajn'Olj ertm(jii prema aerodromu ( <-- kad smo jednom sluajno etali prema aerodromu) IDC,

94/.

obeaJJi djeci za odlazak pod Prodor ( <-- da odu pod Prodor)

/KT, 108/; Obtradioivalii su se dolasku partizana pred I za tvravu ( <-- to
su partizani doli pred I za tvravu) /rra:zg./; . . . ona je, eto, skiCIDo kao
bez;naajan dogaaj, prUimLla moj neoekiwmi da.lazak meu nepoznate
bolesnike ( <-- to to s1am ja neoekivano doao meu nepoznate bolesnike) IDC, 188-9/.

b) S-ta su

2.4.2.2. Najvei b1I1oj rprijeidloiko-ipaidefutih konistrulkcija u fun1kciji mjesnih atr:i1buta sa nrijentadonim znaenjem UiZ deveribativne filnenice moe se klasifikovahi na osnoiVIU semanti&:ih osohenosti
samih orijemtadoinih p:r;ijeid1oga kako je to uraeno u sintaigmama
sa konkretnom imenicom u centralnoj :p01Ziciji (v. 2.2.1.1. - 2.2.7.).
Zato e se ovdje samo odrndtti 1li!povi .ovih atributa i naivesti primjeri za njih: do+G, kod+G, blizu+G, du+G, kraj I ukraj I pokraj+G, pored+G, oko+G, uz+G, prema+L, pri+L d. van/i.zvan+G
oznaavaju orijentiranost prema cijelom objektu OIZillaienom imenicom u 'Zav:Lsnoj pOIZiciji; izmeu+G i meu+I - odjentirainotSt prema vi1e objekata; iznad+G, ponad+G, preko+G, vie+G i nad+I
orijerrtiiranoist prema gornjoj strani objekta; ispod+G, nie+G i
pod+I - orijentiranost prema donjoj stra1I1i objekta; ispred+G i
pred+I - orijentiranost prema prednj,oj strani; iza+G i za +I o:rijenti:mno'St prema zadnjoj 1s trani objekta i sa+G, sa+A sa imenicom strana kao zaviJSnim lanom sintaigme - otrijentiran.oist prema odreenoj strani objekta koja se iahiljeava 1obavezni.m detemnirraitoirom koji dolazi uz tiu imenicu.
Radova.U s u 1se 1sasta:nku kod/blizu/kraj/pored borove umice ( <-- to e
se sastati kod/blizu/kraj/pored borove umice) /razg./; Volio je let oko
sela ( <-- da leti oko sela) !xazg.!; Odluivao ;se na ertmje izmeu planina I meu planinama ( <-- da eta izmeu planina I meu planinama)
/razg./; . . . sjenka ptice, u preletu preko rijeke i mog tijela (<-- dok prelijee preko rijeke i mog tijela) IDC, 290/; Stradao je ~bog rizinih voinj.i iznad/ponad/vie provalija ( <-- jer Je rizino vozio iznad/ponad/vie
provalija) lxazg.I; ... da nastaV'im hod i sv.o je tumaranje pod zvijezdama ( <-- da hodam i tumaram pod zvijezdama) !DC, 37/ ; Cuje se pjesma
s one strane I s onu stranu rijeke ( <-- kako pjevaju s one striane I s onu
stranu rijeke) /razg./ itd.
41
42

Ibid, str. 148.

Ibid, str. 151.

21

2.4.3. Lokacioni mjesni atribut ka:o dodatak deverbativnoj

imenici
2.4.3.1. U . 1sii:n:tla:gmama isa ideveribativno1m ilmeni,oom u c1entralnoj ip01Ziciji izvedenom od 1gfagiola kretanja a:tr~bu:tom se mo~e
olbilje'i ti a) mjesto poetka glagolske rmdnje i ib) mjesto zavretka
glagolske radnje. P.r ve ilmaju znaenje usmjerenosti iz pravca, a
<lirwge usmjerenosti U pravcu.
a) Mjesto poetka glaigolsike rnd'nje {ir.?n:iaeno deveirib:ativtnom
drrnenioom) ozm.aaiva se klarustrukdjama od+ G, iz+ G i sa+ G.
Od1uio ,ge na bjeikstv.o
ve etv.rm dan kako,

od kue { +-- da pobjegne od kue) /'!farzg./; Ovio je

poslije pcwratka iz Hercegovine, lutam ( +-- nakon to sam se vratio iz Hercegovine) !DC, 199/; Bjekstvo s ognjita ove
inesTee ( +-- Bjeati s ognjita ove nesree) ./GS, H5/.

b) Mjesto zav,r etka :riaid:n.je

qijama u+A i na+A.4'3

01znaava

se ,akuz,a tivnim ,k onstru:k-

.. . ipontlzno je pozdT>av'.iW. ipriiWilkOIIn u1aslka u Mramor ( +-- kad budem

ulazio u Mramor) !DC, r9'5./; ... da je Va Virrrkio ipogiJ111uo o dmah po dolaS:kiu na front ( +-- nakon to je doao na front) /GS, 90/.

2.4.3.2. Uz hst1U semantilku ikliaisu ideveribat,ivn:i'h ilmenka dofaze atributi kroz+A, niz+A, uz+A i: 01, kojima 1se ruviijek orz:naava
cijeH prorstor zahvaen krefanjem. 44 Raizliika izmeu akuzativnih at:ri!buta i ovog i'Illstrumenta:lnog je u tome ifo, se a:lruzatiivom vrii
'preci:zi1ranje naina na lmji se priostor zaihvata kretanjem, 45 dok
torga kod instrumentala nema. U podreenom Na:nu ovih sintagmi
m01gu doi :saimo imenice koj1ilffia se ozna1aivaj1u rpojcrnovi koji zn1aie
velike povrine prostora koji se, neodreeno kolillm, prelazi kre>t;anjeim.46
Oduevljavao se za vri}erne putovanja kroz Jugoslaviju ( +-- dok je putovao kroz Jugoslaviju) lrnzg./; U tom lomljenju niz kamenje i neprohode ... Tegoba se . .. ok'!renu:o .( +-- Dok se lomio niz kamenje i. neprohode) /KT, 52/; Svejedinio to penjanje uz brdo traje vlijek ( +-- dok se
penjemo uz brdo) /GS, 26/; Odnije1i .su ga ... 1i nauilii vjetini, giusa'!renju i krstarenjru morima ( +-- da gusari i krstari morima) !DC, 289/.

2.4.3.3. Pravo lokadoino zinaienje g,laigolske radnje izr;aem.o

deve!"bativnom imenicom ,oiznaiava se atributima na+L, u+L,
po+L i preko+G - 1Smjeten:ost 1radnje nia cijelom oibjeiktru ili nekom njegov.om neohHjeenom d:ije}u; sred I posred I nasred+G 'S mjetenost u centralnim dijelovima oibjelkta; nakraj+G - smjetenost radnje na'.'ne.iidentifi:lmvanom perifernom dijelu objeikta (pojma);
vrh/navrh/povrh+G - smjerbenost ipri whu i dno/nadno/podno+G - smjetenoot rardnje pri dnu ipojma imenovan101g u zavilSThoj po,zidji
Kao mlad ofici'!r doao je u Zagreb, poslide lmlovanja u Beu ( +-- nakon
to se kolovao u Beu) !DC, 155/; ... pa mu je to komeanje i ieki43
44

45

46

22

Ibid,
Ibid, str. 1419 .i 153.
Ibid, stir. 154.
Ibid, s.tr. 149.

vanje na stanici .c1olal?Jilo .sve mundje ( ,_ jer je iekivao na stanici)

/GS, :no/; Opet sam zaUJo . . . mlj1aokaQ1/je po blatu { ,_ kako neko mljacka po blatu) fDPV, 40/; Or<i.1nje dno/nadno!podno njive ilniilo mu se
najteim ( ,_ Orati dno/nadno/podno njive ...) fraiz,g./; Cuje se llt!rliika111.j<e Vlllkova vrh/navrh/povrh planine ( ,_ kako vukovi urliu vrh/navrh/povrh planine) /rrarz,g./.

3.

Zakljuak

3.1. Nalwn izvrene rseman:tilke analilZe (ioffilOVlllili) tipova mjesnih atriibuta u sintagmama sa ilmnikretnom i deverlbatiV1nom iJmeni:coim u pOlZidj:i centmal nog lana, moe 1s e zaklj1witi da su svi atr.i buti sa ovtm zna1enjem nastailii 1prekJO ili 1ad iglago1skiih sintagmi, pa
su, 1pirema tame, si:ntaksi1 ika ikaitegorij a sa se1lmm1dal'nom funkdj(){lU
i znaenjem. SiintailIBtku funkciju atr.ilbutai dolbi.Jli su ido1aislmm u
1k!ontaktni poJ..oaj 1Sa imenieiam nasta1om kateigoTi:jialnim prnolbrazovanjem glagola ili su saima:nj em /tkcmden1zmvanjem/ reeninih is:kiaiza doli u lmn:ta:kbni poloaj isa ianein11ootm koja je ibila nadreeni.
1an lmnden:zovane :r elativne reenke, preuzliimaj1U1i fUll1Jkciju te reenice. Nipr.: otii u grad -+ odlazak u grad, ih: Drvo koje raste kraj
puta ... -+ Drvo kraj puta i st.
Sve r,aizmatrane ipaidefue J.wnstruikicije ziaidirale su znaenje
mjesta, ~oje su iimale i :u okivill'u glagoilskiih ISintaigmi, ali je priomjenom nadreenog 1Nam.a sintaigme {imenica uimJes'to glago1a) dolo do
1prnmjene njihove funkcije: l()d aidve1"bij1alniih oznaika pootale su at:r.iJb u tima.
Sve 1s u swpstantivine nelmmigruentne sintaig;me sa mjesnim atributom u zaviJsnoj po1Z:idj'i kicmchmzatori reetninog znaenja, pa se
uvijek kao njihov funkdona1no-semantrki ekvivalent moe reko111.struisati primarna semarrtiika stll'uktura od lk!oje su ili nomina:J:i1zaciom glagoJa ili saimanjem rnfon:i1nog iskaza i nastale. Kod sintagmi sa deverbativnom imenicom u cen:tria:lnoj poda.i.ji reilmLTuStruisana struktura je e1kvivia1'ent c ijele simtrugme, a kiod siI11taigmi sa pri..:
marnom imenicom u centrailnoj pozicij1i ona je ekvivalent samo po1dll'eeno,g lana. Npr.: Oe!kuje se njeg1
ov odlazak u grad ( ,_ da on
ode u grad), Drvo kraj puta zasaidi.Jo je ... ( <- Drvo koje raste kraj
puta :nasadio je .. .) itd.
Prnvedena je isemam.tika analiza eikscenpirainih primjera u kojoj je kao :r elevantain kriterij UJziiman karaikter priijedfoga ruz zavisnu .imenicu, a u nekim slu.ajevima i !zna~enje imenice u nadree
noj i 1podreenoj po:ziciji. Pri ainJal!izi su UE1IJostavljalile semanti<:ke
J:mrelacije izmeu pojedinih grwpa atributa; poto su svi oni prnsmat- .
rani u sistemu meusoibnih sennantiikih odnosa.
3.2. Velika rasprnstranjeino1st i raznohkost padenih konstrukcija u funkciji atributa sa mjesnim znaenjem vjernvatno je produkt razvoja srpsk!oihrvaisikog Jezika u XX vijeku. 47 Moe se pret47 Na takvu pretpostal\liku, roju jedilno moe potvr diti iscrpna a.naJdza jeziika pisaca XIX i XX vije~a, .navodi nas p,ooeenje upotrebe ovog tipa a:bri-

23

postaviti da njihova br:ojrrmst .i upotreba zavi!Se kako od v riste fum:kc1onalno1g stila :standa:11dnog jezilkia tako i ord virste tematiike u djeHma i 1sto1g knjiewmg anra.48
OIIPE,ll;EJIEHM.ff IIPOCTPAHCTBEHHOro 3 HA~EHM.ff
B CEPBOX OPBATCKOM CTAH,ll;APTHOM .ff3bIKE
Pe3IOMe
ABTO'p C,II;eJiaJI CeMaHTl1'!eC'Kml: aHaJIH3 TMIIOB rra,II;e:i!GibIX KOifl'CTPY'KIJ;MM,
BbLIIOJIHSIIOIIJ;J1X <PYHKI.1!0 onpe,II;eJieHiMSI rrpocTpaJHCTBeHHoro 31Ha'leHWsr. Bce 3TM
onpe,II;eJieHMSI paccMaTpMBa!O'I'CSI B CMX!TeMe ceMa1HTl1'IeCK'MX B3aMJMOOTHOIIIeHJ1'ti:.
B Ka'leCTBe peJieBaHTHbIX O{!pMTepHeB B3SITbI: xapaKTep rrpe,II;JI'01r01B M 3Ha'le!Hwe
MMeH cyru;eCT'B'MTeJibHbIX B Il03~HM IIO,ll;'ll1HSIIOIIJ;ero M II01,ll;'lJl1HeHIHOro qJieHa
cy5cTaHT11BiHoro cJIOBOCO'leTaHi11SI. TaK KaK sce anpe,II;emmwsr B 3'.l111X 3!Ha'lea11sra
.H'BJISI!OTCSI CJ1HTaKCl1'IeC'KMMM KaTeropMSIMM B BTOpOCTeIIeHHOM 3Ha'leHH'M '11
<i>YHKIJ;l1H, o6pa30BaBIUMMMCSI MJl'M IIPM IIOMOIIJ;M H0Mv!Ha~l1H rJiaroJiblHbIX CJIOBOCO'leTaHMM J1JIW IIPM IIOIMOIIJ;M CTSI:lKeHMSI (KOH,II;eHcau;M'M) qacTeti: onpe,II;eJUlTeJibHOro IIPH,II;aTO'l'Horo aBT-O'P, npMMeHSISI O,!J;WH B'M,ll; TpaHctj;>opMa1qM01HHOro
aHaJIH3a ,II;JISI Ka2K.,ll;01ro npHMepa, B Ka'leCT.B'e ero tj;>yiHKIJ;MOHaJib'HO-CeMaHTM'IElCIKOro 3KBiMBaJieaTa socnpo113BeJI nepm1'IHYID CTPYKTYPY npe,II;Jiom:eHvi:sr, OT
KOTOporo OH :o5pa3oBaH.
BoJibIIIoe pa3Hoo6pa3Me M pacnpocTpa!HeHHOCTb 3Toro wma onpe,II;eJI1HJM.II
B COBpeMeHHOM cep6oxop.BaTCro<>IM .II3bDKe aBTOIP CBH3b11BaeT c ero pa3BIHTMeM
B
BeKe.

xx

jeziku 1se.vTemenioig bos a1nskoheircegiovakog pisca Anelka Vuleitia (po nepub-.lilmvail'lle Slbudije : M . Kovaevi, Nekongruentna supstantivna sinu djelima Anelka Vuletia) .sa istainjem u jezik1u trojice pdisaoo XIX
Vuka Karad1fo, L a ze La:za['evi6a i Mihoviila Pavlimioviia . Dok je u
jez~k:u posljednje trojice zaibiiiljee!l1JO svega petnaesrtak (gotovio ,j,s1Jih) ttpova sa
ok-o dvadeset p r imjera nekoll't~erntnih SU1Pstantiv1I11ih mjesnih atr.Lburta, u djelima A. Vuletiia oko 850 primjera i1Z['aeno je sa sedamdesetak padenih kOl!l1strukcij a meu kojima je mn:oigo vei biioj t~ova uz koillkrebnu neigo uz deveirbativ niu dmenlicu.
Razvitak d uslonjavainje nekon,gTuentn:ih atribut.a u T\usikom jezliiku Vino.gradcw, o. c., stir. 144, poveZiu je se razvdiblmm irusJrog je;z;ika u XIX i XX vdjeku.

1b uta u
daci irz
tagma
vijeka:

48 Tako se moe p['etposta'V'Lti da najvetl brod nekl()J!llgrueintnih sl\.IJpstanrtivnrih 1sintagmi sa deverb a:tivnom imenicom u central'!l.oj poziiciJi ima u admiiniiskativnom stilu stamLaird[]jog jezlika, jer u IIlJ.iemu pireovlauje imensk!i.
na& izr aavainja.
to se tie njilil()Jve upotrebe u djelima sa Taz1iitom tematikom unutar
jiste knjieVl!le V'!'Ste, naveemo samo jediruo zapaanje: u dva <romana A. Vuletia Gorkom suncu i Klesaru Tadiji Tegobi - atributi sa mjesndm znae
njem i po brojnosti d po vristi i tekailm se m :zil Jill mju. Dok u Gorkom suncu (jednoj vrsti psiholokog Tomana) vrve TaZIIlJOwsni mjesni atributi jer je ree
IIllica zgusnuta i jezgir.ovita, u Klesaru Tadiji Tegobi (romana za djecu), gdje
je reenica ep1ski h'oka d 1razvuena, zabdiljeen je mruoigo manji broj primjera, meu lmj11ma su rijetki oni sa deverbartiv.nom rimenicom u centralnoj
porziciji.

24