Vous êtes sur la page 1sur 46

PRENOS GAOVA U TEHNOLOGIJI

PRERIPREME VODE ZA PIE

P f
Profesor
ddr Boo
Bo
B o
D
Dalmacija
l
ij
Prirodno-matematiki fakultet Novi Sad
PrirodnoDepartman za hemiju, biohemiju i zatitu ivotne sredine

Rastvaranje gasova u vodi,


vodi ili u drugim
tenostima, naziva se apsorpcija.
Apsorpcija je difuziona operacija pri kojoj se neka
komponenta prenosi iz gasa u tenost (vodi) i
rasporeuje po celoj masi tenosti (vode).
Kada je u pitanju priprema vode za pie ti gasovi i isparljive materije
koji se prenose u jedan ili drugi fluid najee su:
O2, CO2, N2, H2S. CH4, NH3 i
brojna identifikovana i neidentifikovana isparljiva organska
jedinjenja koja zagauju resurse vode za pie ili utiu na
organoleptika svojstva vode za pie (ukus i miris).
2

Apsorpcija se javlja obino na dva


karakteristina naina
Prvi nain je iskljuivo fizika promena kada se rastvaranjem iz
smee gasova izdvaja gas koji se lako apsorbuje (rastvara) u
tenosti i ne menja svoj sastav
(npr. apsorpcija kiseonika u vodu).
Drugi nain je apsorpcija pri kojoj je fiziko rastvaranje praeno i
hemijskim promenama.
U ovom sluaju, gas se apsorbuje, kao i ranije, u tenosti, tj. u
apsorbensu,
p
, samo to apsorbens
p
stupa
p u reakciju
j sa
apsorbovanim gasom, dajui izvesno hemijsko jedinjenje (npr.
hlorisanje vode, korekcija pH sa CO2 itd.).
3

Transfer moe biti podeljen u dve ktegorije:


Apsorpcija
p p j ili rastvaranje,
j ppodrazumeva transfer konstituenata iz
gasne u tenu fazu.
Ovo podrazumeva ili rastvaranje gasa (vazduha, kiseonika, ozona, hlora,
CO2 itd)) u vodi u cilju
j pprerade vode ((bioloko ppreiavanje,
j uklanjanje
j j
gvoa, oksidacija, dezinfekcija, pH korekcija itd.).
Apsorpcija moe biti kombinovana sa hemijskom reakcijom, pri emu dolazi
do fiksiranja komponente koje su transferovane precipitacijom, oksidacijom
itd;

Desorpcija, reverzna operacija koja se sastoji od transfera


volatilnih jedinjenja (CO2, O2, H2S,
S NH3, ispraljivih organskih
materija) rastvorenih u vodi u gasovitu fazu, u ovom sluaju
najee govorimo o stripingu ili degasiranju.
Ova desorpcija se odvija bez ikakve hemijske reakcije.
4

Gas-tenost razmena

Mehanizam prenosa gasa


Prenos isparljivih
p j materija
j u vodu ili iz nje,
j , zavisi od niza faktora kao
to su:
osobine gasa,
njegov parcijalni pritisak,
otpori pri prenosu gasa,
stepen turbulencije u gasovitoj i tenoj fazi,
fazi
odnos povrina zapremina gasovite i tene faze,
vreme kontakta faza,
faza
temperatura, itd.

Najvaniji zakoni koji definiu gas/tenost


rzmenu su:
U tenoj fazi i pri ravnotenom stanju: Henrijev zakon koji povezuje,
za datu temperaturu, parcijalni pritisak gasa p sa njegovim molskim
udelom x u tenoj fazi:
p = H.x,
gde je H - Henrijeva konstanta.
U gasnoj fazi: Daltonov zakon i
zakon idealnih gasova.

P p1 p2 p3 ... pn
pM n
pM 1 pM 2

...
m1
m2
mn
7

Rastvorljivost u mg/l gasova iz vazduha u


vodi
di na atmosferskom
t
f k
pritisku
iti k

Henrijeva
j
konstanta za
razliite gasove

Temperatura

02

N2

Vazduh

0C

10,.3

18.0

28.3

10C

8.0

15.0

23.0

20C

6.5

12.3

18.8

30C

5.5

10.5

16.0

40C

4.9

9.2

14.1

50C

4.5

8.5

13.0
8

Za tumaenje fenomena prenosa mase u


sistemu gas-tenost koriste se tri teorijska
pristupa (modela):
a) teorija dva filma,
filma
b) penetraciona teorija i
c)) teorija
t ij obnavljanja
b lj j kontaktne
k t kt povrine.
i
Pored ravnotenih uslova za projektovanje
projektovanje, poseban znaaj ima i
brzina postizanja ravnotenog stanja. Ravnoteno stanje i brzina
postizanja ravnotee su u meusobnoj zavisnosti, jer to je sistem
dalje
j od ravnotee,, razmena gasa
g
up
pravcu p
postizanja
j te ravnotee jje
bra.
9

ematski prikaz modela


teorije
j dva filma.

pi

Ci
Kada aktivna komponenta proe u granini
sloj tenosti, njene estice ne mogu odmah
da prodru u dublje slojeve
slojeve, odnosno u masu
tenosti
Apsorbovani molekuli komponente, koja se
prenosi,, nagomilavaju
p
g
j se u tenom
graninom sloju
Kojom e brzinom molekuli uspeti da prodiru
od granine povrine do donje granice tenog
graninog sloja,
sloja odnosno do dubljih slojeva
(mase) tenosti, zavisi pre svega, od
koncentracije u masi tenosti

Granini sloj

Za teoriju
j dva filma baza su sledee tri pretpostavke:
p p
du kontaktne povrine gas-tenost formira se
lamilarno kretanje,
uspostavlja se stacionarno stanje tj. polje
koncentracija nezavisno od vremena;
trenutno se uspostavlja ravnotea izmeu veliina
pi (ili Cig) i Ci (ili CIL) kada se gas i tenost dovedu u
k
kontakt.
k

pi C
i

11

Prema teoriji dva filma i modelu prikazanom na slici, brzina


prenosa gasne komponente A (npr.
(npr 02) po jedinici
povrine u stacionarnom stanju moe se izraziti kao:

NA

p C

1
1
kg
kL

pi

Ci

NA - masa prenete gasne komponente


kg i kL - koeficijenti prenosa mase u gasnom i tenom filmu
Razvijanjem predhodne jednaine uvodjenjem jednaine p = H . X, i
hipotikih
p
veliina px i Cx koje
j predstavljaju
p
j j koncentracije
j ggasne
komponente u ravnotei sa veliinama p odnosno C, dobija izraz:
N A k g p p x k L C x C

12

Predhodna jednaina uzima u obzir osnovne otpore koji se


javljaju pri prenoenju gasne komponente i otpor kroz gasni
i ten film.
Otpori prenosa kroz mase gasa i tenosti nisu uzeti u obzir,
j se u odnosu
jer
d
na otpore
t
u fil
filmovima
i mogu zanemariti
iti
Isto tako se moe uzeti da je otpor prenosa gasne
komponente kroz gasni film daleko manji nego kroz teni
film, pa se jed naina pronosa gasne komponente moe
napisati u obliku;

N A k L S C g CL

NA - koliina prenete gasne komponente A u jedinici vremena preko


kontaktne povrine S; kL - koeficijent prenosa mase gasne
komponente; Cg - koncentracija zasienja gasne komponente pri
odredjenoj
j
j temperaturi
p
ug
gasnojj fazi g
granine p
povrine;; CL koncentracija gasne komponente u masi tenosti; S - kontaktna
povrina.
13

Penetraciona teorija
Prema penetracionoj teoriji jednaina prenosa gasa ima oblik:

D
NA 2
Cg CL

D - koeficijent kontakta gasa i tecnosti.


tecnosti
- vreme
j ove molekularne difuzije
j ggasa u tenosti sa
Poreenjem
predhodnom vidi se da je:

D
kL 2

14

Iz predhodne jednaine sledi da je vrednost


koeficijenta kL (koeficijent prenosa mase gasne
k
komponente)
t ) utoliko
t lik vea
ukoliko
k lik jje vreme
kontakta krae,
tj.
tj da je vrednost kL, vea u matastabilnom
stanju sistema gas-tenost nego u stabilnom
stanju.
Iz ovoga neposredno sledi da je za postizanje
efikasnijeg prenosa gasa pri aeraciji ptrebno
neprekidno obnavljati povrinu kontakta ne
dozvolivi da se uspostavi
p
stacionarno stanje.
j
15

Teorija obnavljanja povrina


Teorija
j obnavljanja
j j ppovrina u jjednainu pprenosa ggasa uvodi veliinu,
S tj. brzinu obnavljanja kontaktne povrine gas-tenost.
Prema ovoj teoriji jednaina prenosa gasa ima oblik

N A D S Cg CL

Poreenjem jedanaine za prenos gasa u teoriji dva filima i predhodne


jadnaine vidi se da je:

k L DS
a to znai da je vrednost koeficijenta prenosa gasa kL pri aeraciji
proporcionalna brzini kojom se obnavlja kontaktna povrina gast t
tenost.
16

Osnovna jednaina prenosa gasa, NA=kL.S(Cg-CL), moe se izraziti i


u jedinicama
j di i
k
koncentracije
t ij uvoenjem
j zapremine
i tenosti
t ti V;
V
NA

dm 1 dC
S

k L C g C L
dt V
dt
V

odnosno, ako je a = S/V sledi da je:

dC
kL a Cg CL
dt

integracijom predhodne jednaine i logaritmovanjem dobijenog izraza


dobija se:

ln C g C L k L a C g C Lo

gde je CLo poetna koncentracija gasne komponente u tenosti.

Vradnosti CL i CLo se mogu meriti u odgovarajuim


vremenskim razmacima,
razmacima dok se vrednost Cg moe
pretpostaviti. Ako se navedene vrednosti ucrtaju u dijagram
ln(Cg-CL) - vreme aeracije, , dobie se prava linija iji nagib,
prema predhodnoj jednaini daje vrednost kL.a
KLa se naziva
koeficijent transfera
gasne komonente,
gde jje
g
a - izraeno u m-1,
KL - je izraeno u ms-1
i
KLa - jje izraeno u s-1.

ln C g C 2 ln C g C1
kL a
2 1

Za uspeno prenoenje gasa pri aeraciji


neophodno ostvariti:

to veu kontaktnu povrinu izmedju gasne i tene


faze,
to
t intenzivniju
i t i ij tturbulenciju
b l ij u tenoj
t j fazi,
f i kkako
k bi se
debljina tenog filma to vie smanjila,
to
t eu
izmenu
i
kkontaktnih
t kt ih povrina,
i kako
k k bi sistem
i t
gas-tonost stalno bio u metastabilnom stanju (stanju
izvan ravnotee) i
to veu razliku koncentracije gasne komponente koja
se prenosi u gasnoj i tenoj fazi.
19

Postoje dva najznaajnija naina


rastvaranja gasova u vodi:
u vodi: u cilju dobijanja velike kontaktne povrine, gas se fino
disperguje proizvodnjom mehuria uz pomo difuzera (porozne
k
komponente,
t membrane
b
itd
itd.)) ili se injektuje
i j kt j kroz
k tturbinu
bi
(montiranu na povrini ili potopljenu u tenosti) ili kroz Venturi
sistem;
na povrini vode: kontaktna povrina je poveana
raspravanjem vode preko ispune koja moe, a i ne mora biti
postavljena u sekvencama; npr
npr., gasni skruberi
skruberi, CO2 eliminatori,
eliminatori
CO2 apsorberi itd.

20

Striping (desorpcija)
Cilj desorpcije je uklanjanje gasova rastvorenih u vodi
tako da oni mogu biti transferovani u gasnu fazu u cilju
produkovanja vode koja sadri veoma malo rastvorenih
gasova.
U vodi se mogu nai vei broj gaosva koje je potrebno
ukloniti: CO2, H2S, metan, amonijak itd.
Prisustvo pojedinih gaova menja osobine vode, jer utiu na
agresivnost (CO2), ukus (H2S), eksplozivnost (CH4), te je
neophopdno izvriti njihovo uklanjanje.
21

U cilju dobijanja niskih nivoa rastvorenog gasa


u vodi, moramo da:
snizimo molarni udeo gasa od interesa u gasu za
ispiranje - striping CO2 vazduhom, i O2 primenom
prirodnog gasa itd.;
itd ;
snizimo pritisak gasne faze - vakuumsko degasiranje
kiseonika, CO2, CH4, itd.;
poveamo Henrijevu konstantu degasiranja - primenom
visokih temperatura (O2 i CO2).

22

Aeracija
U tehnologiji pripreme vode za pie aeracija je
difuziona operacija koja se najee koristi.
Aeracija je operacija u obradi voda kojom se
gasovita faza, obino vazduh i voda dovode u
kontakt u cilju ostvarivanja to intenzivnijeg
prenoenja gasova ili isparljivih materija.

23

Transfer vazduha u vodu


U ovoj tehnici se koristi kiseonik iz vazduha pri priblino atmosferskom
pritisku:
molekulski kiseonik nije jak oksidant. Zbog toga se kiseonik
moe koristiti samo za oksidaciju
j jjedinjenja
j j koja
j se lako oksiduju
j
kao to su: Fe2+, Mn2+, S2- itd.;
u vodi oksidovanoj aeracijom moe doi do pomeranja ravnotee
kalcijum-karbonata ka nestabilnijoj promeni; striping CO2 na
primer moe da produkuje vodu sa velikim sadrajem kamenca, pa
moe doi do precipitacije kalcijum-karbonata;
dovoenje vode i vazduha u kontakt moe se nazvati pranjem
pranjem
vazduha. Stoga, vazduh mora biti odgovarajue istoe i, ako je
potrebno, mora se filtrirati (radi uklanjanja praine, peska, kapi ulja
itd)
itd).
24

Oksidacioni p
proces moe biti klasifikovan prema
p
metodi korienoj za ostvarivanje kontakta izmeu
gasa i tenosti:
prilivanjem vode preko kaskada, ploa itd. (kapanje,
curenje);
j );
rasprivanje vazduha;
je o a je vazduha
a du a u tenost.
e os
injektovanje

25

Aerator sa rasprivanjem
Ova vrsta aeratora je veoma efikasna s obzirom na veoma veliku kontaktnu
povrinu,, ali im jje mana to zahtevaju
p
j veliku p
povrinu

1-voda koja se aerie; 2-dizne; 3-cevna reetka; 4-ventilacija; 5-aerisana voda


26


ematski
t ki prikaz
ik aeratora
t sa podovima
d i
U cilju poveanja efikasnosti delovanja ovakvih aeratora kontaktna povrina se
esto p
poveava postavljanjem
p
j j
na p
podove g
grubih materijala,
j , kao to jje koks,,
kamen, keramiki elementi veliine 20-150 mm

1-dovod vod,
2-dizne
3 provetravanja
3-provetravanja
4-podovi
5-odvod vode
6-rezervoar

27

Aeracija brbotiranjem sa velikom dubinom vode i ispune


Injektovanje se moe izvesti:
Direktno u cev p
pod pritiskom,
p
,p
preko miksera sa pregradama,
p g
, ili sa in line statinim
mikserom ili preko opreme za formiranje vakuuma;
U kontaktorima; u ovom sluaju, sistem koji se koristi je identian onome kod aeracija u
procesu sa aktivnim muljem
p
j .
1-sirova voda;
2-duvaljka za
vazduh;
3-vazduh pod
pritiskom;
4-ispuna
(inetrtni
materijal);
5-odvod
aerisane vode

Injektovanje vazduha u tenost moe se ostvariti primenom


difuzinih sistema i aeratora sa kontaknim medijumom.
28

Toranj za uklanjanje CO2 iz vode


Eliminisanje rastvorenog CO2:
jednostavnim rasprivanjem;
barbotiranjem;
mehanikom disperzijom
(kaskade).
Rezidualna koncentracija CO2 u
tenoj fazi e zavisiti od
temperature, od brzine vode, od
vrste ispune
p
i njene
j
visine,, kao i od
protoka vazduha. Rezidualna
koncentracija CO2 veoma bliska
ravnotenoj koncentraciji (3-5 mg/l)
1-sirova vode; 2-voda nakon degazacije
CO2; 3-ventilator; 4-komora za kontrolu
nivoa vode; 5-plovak; 6-drenaa; 7-dizne:
8 distribuciona ploa; 9
8-distribuciona
9-perforirano
perforirano dno
(nosa ispune);10-rezervoar za vodu;
11-ispuna
29

Primena istog kiseonika za oksidaciju


Upotreba kiseonika umesto vazduha znatno poveava kapacitet filtera
i
izmeu
dva
d pranja;
j posebno
b kkodd aeracije
ij podd pritiskom
iti k voda
d se
prezasiuje azotom.
Pad pritiska na filteru prouzrokuje izdvajanje azota u obliku gasa.
Vodeni mehurii se sakupljaju u filterskom sloju i blokiraju filtere,
to stvara potrebu za prevremnim ispiranjem filtra.
Pomou istog kiseonika lako se postie visoko obogaivanje vode
kiseonikom od 20 mg/l i vie.
To je vano ako voda za pie pored gvoa i mangana sadri i
amonijak ili vodonik sulfida, jer njihovo uklanjanje zahteva mnogo
kiseonika.
Spreava se gubitak CO2 iz meke vode poto se injektira samo tano
odreena koliina kiseonika.
30

Primer

Aeracija sa istim kiseonikom


je na taj nain ekonominija
od one sa kiseonikom iz
vazduha.
Manji investicioni i pogonski
trokovi kao i to da nema
odravanja kompresora i
aeratora ili je znatno
smanjeno govore u prilog
upotrebe kiseonika.
Ove prednosti su dovele do
toga da upotreba istog
kiseonika spada u
savremena dostignua
t h ik
tehnike
31

Transfer ozona

Metode oksidacije ozona

Brzina transfera zavisi od:


fizikih osobina obe faze (tene i
gasovite);
razlike
lik u kkoncentraciji
t iji sa svake
k
strane granine povrine zajedno
sa brzinom hemijske reakcije
potronje ozona;
nivoa turbulencije u medijumu
32

Imajui u vidu nisku vrednost rastvorljivosti ozona u vodi, kao i injenicu


da mehuri gasa koji se uvodi u vodu obino sadri svega 5-10%
5 10% ozona
ozona,
neophodno je dizajnirati specijalni kontaktni tank kojim e se
maksimalno poveati performanse ozonizacionog sistema, pre svega u
pogledu transfera gasovitog ozona u tenu fazu u kontaktoru, gde
rastvoreni
t
i ozon dalje
d lj moe
reagovatiti sa ciljnim
ilj i kkontaminantima
t i
ti

33

Brzina destrukcije rezidualnog ozona


pH utie na brzinu destrukcije ozona.
Uticajj p
porasta p
pH vrednosti p
postaje
j
znaajan pri pH vrednostima iznad 8,
koje rezultuju u redukciji
koncentracije ozona u ravnotenom
stanju
Oznaka

Temperatura oC

pH

7,6

10

7,6

15

7,6

20

7,6

15

8,5

15

9,2
34

Izbor reaktora za ozonizaciju


Ozon moe da reaguje
preko molekularnog moda (aktivni oksidant je ozon) i/ili
preko
k radikalskog
dik l k moda
d ((aktivni
kti i oksidant
k id t jje hid
hidroksil
k il radikal
dik l
koji nastaje destrukcijom ozona u zavisnosti od sastava
medijuma
j
u kojij se transferuje.
j
Ove reakcije mogu ubrzati transfer ozona.
Izbor najboljeg reaktora za oksidaciju zavisi od reakcije koja
se odvija.
d ij

35

ematski

t ki dij
dijagram kkolone
l
sa mehurovima
h
i
((sa lleve strane)
t
)i
jonizaciona komora (sa desne strane)

36

Kontaktna kolona sa turbinom

Ovaj tip reaktora se koristi za


homogenizaciju smee u
kontaktnoj zoni disperzijom
gasa kroz tenost

Radijalnom propeler turbinom koja pumpa


netretiranu vodu u usmerava je blizu struje gasa
ozona pri emu istovremeno dolazi do rastvaranja
gasa

Radijalnim difuzerom koji isputa turbulentni


mlaz ozonirane smee gasa i vode
produkovane hidro-ejektorom

Hidro-ejektor

37

In-line
In
line ureajem za
transfer ozona u vodu
na licu mesta, sa
venturi ili statikim
mikserima
ik i

In-line mikseri odnosno, injektori, najee se primenjuju kada je u vodi


potrebno
t b obezbediti
b b diti relativno
l ti
nisku
i k koncentraciju
k
t
ij ozona i/ili nisku
i k C t
vrednost.
Ozonirani gas primenom injektora moe biti uveden u vodu (injektiran), pod
pozitivnim
po
t
ili negativnim
egat
p
pritiskom,
t s o , to zavisi
a s od pe
performansi
o a s ce
celokupnog
o up og
ozonizacionog sistema.
Najee se primenjuju injektori sa negativnim pritiskom gasa.
38

Difuzija ozona u vodu U cev

ematski dijagram kolone


sa pakovanom ispunom

39

ematski dijagram statikog miksera


Komparacija
K
ij performansi
f
i za najbitnije
jbit ij ozonizacione
i
i
reaktore
Dispergovana
faza

kL.a (s-1)

Ulazna snaga
(kW/m3 reaktora)

Kolona se mehurovima sa
poroznim difuzerima

Gas

0,0001-0,1

<0,2

0,01-1

Reaktor sa turbinom ili


radijalnim difuzerom

Gas

0,01-0,2

<0,1

0,5-4

Tenost

0,005-0,02
0,005
0,02

>0,3
0,3

0,01-0,2
0,01
0,2

Gas

0,1-10

0,5

10-200

Kontaktor ozon-voda

Moderni ozongenerator
koristi kiseonik za
pripremu ozona

Kolona sa ispunom
Statini mikser

40

Za svaku izbor reaktora diktiran je


faktorima koji odreuju proces kao to su:
Kontaktno vrme za spore reakcije;
Hidrodinamika za brze i umereno brze reakcije
(najadekvatniji su klipni kontaktori);
Transfer ozona za izuzetno brze reakcije
(najadekvatniji su kontaktori koji imaju veliku povrinu
za razmenu).

41

Praktina razmatranja vezana za izbor ozonizaconog reaktora


Kontaktor
ozon-voda

Prednosti

Nedostaci

Polje primene

Kolona sa
mehurovima sa
poroznim
difuzerima

Relativna fleksibilnost rada


Mali trokovi odravanja

Kompleksna hidrodinamika
Znaajna dubina tenosti
Moe doi do foulinga
poroznih jedinica

Niske koliine ozona


Spora reakcija
Voda za pie

Reaktor sa
turbinom ili
radijalnim
difuzerom

Gas-tenost meanje i
kontakt
Fleksibilnost u pogledu
fluktacija u protoku
tenosti

Potronja energije
Odravanje mehanike
opreme

Velike koliine ozona


Umereno brze reakcije
Voda za pie i otpadna voda

U cev

Transfer i hidrodinamika
Ureaj zauzima malo mesta

Trokovi buenja bunara


Male fluktuacije protoka
tenosti

Brze reakcije
Voda za pie

Kolona sa
ispunom

Transfer i uslovi klipnog


reaktora
Mali trokovi odravanja

Fouling ispune

Brze reakcije
Ispiranje gasa
Produkcija ozonirane vode

Statini mikser

Meanje i transfer
Mali trokovi odravanja
Ureaj zauzima malo mesta

Potronja energije
Veoma kratko kontaktno
vreme
Mogui fouiling

Ekstremno brze reakcije


Disperzioni sistemi
Voda za pie i otpadna voda
42

Korekcija pH vode pomou ugljenik


dioksida
Prednosti regulacije pH vrednosti ugljendioksidom u odnosu na
mineralne kiseline je:
nema zasoljavanja vode
vode, jer se ne poveavaju koncentracije
sulfata i hlorida, to je vano za koroziono-hemijske osobine
vode;
preciznija regulacija pH i nema potrebe za sloenim tehnikama
upravljanja procesom;
skladitenje i uvanje sredstva za korekciju pH (CO2)
jednostavno i sigurno; i
vea ekominost pprocesa
43

Poreenje
P
j kkrivih
i ih neutralizacije
t li
ij sa CO2 i sa mineralnim
i
l i
kiselinama

44

Visestepeni proces obrade vode za pice


CO2

2 4

Sedimentacija

Pjescana
filtracija

Ozonizacija

Pumpna
stanica

Filtracija
aktivnim
ugljem

UVdezinfekcija

3 1

Pumpe
visokog
potiska

3
6 7

Sirova voda

1 ugljen
dioksid

Otklanjanje mulja preko pjescanog uredjaja

2 Kre

Krena
voda

4 Aluminijum
sulfat

5 Ozon

6 Natrium
hipohlorid

7 Amoniak

45

HVALA NA
PANJI !

46

Vous aimerez peut-être aussi