250 MIROSLAV HARAPIN, MILAN ANDROIC Ovdie istitemo tri najenaéajnija zakljueka rumuniskib isteativada Marcu i dr. (1966): 1. Golobrst smanjuje visinski, debljinski i volumni prirast. Jednokratni golobrst smanjuje prirast za 40%, a dvostruki za 60 96. Priiduéem golobestu smanijuje se prirast 50-75 9. 2, Defolijacija narusava siokemijske i fiziolotke procese u stablu, Nakon jedne defolijacije ugiba 10 % stabala, poslije druge 70 9. Ako nastupi i treca defo- lijacifa, ugiba 90 96 stabala 3. Defolijacija i napad pepetnice su jedan od bitnih &imbenika u procesu sufenja. Naglo suSenje wzrokovano je uzastopnim defolijacijama. Sva dosadainja istrazivanjafenomena defolijacije porvrduja da je to nezaobi Iszan gimbenik u epidemiskom suSenju i propadanju Suma hrastalutajaka, Hrast, je stalno ilozen natzmjenscnom napadu pojedinin skupina Stetnika Koj ieazivaly defoliacju. Visekratna, a napose wzastopna defoljacija, move izazvatisuSenj, a ppogotovo onda ako koinciira s drugim nepovoljaim ekoloskim éimbenicima. Ona dakle s drugim neporolinim utecajima djeluje w interakeij Velika je zabluda da cefoljacia ili pojava defoijatora slid poshje fiziolot- kog poremeéaja. Defoljatori su tpieni primarni stetnic, Sto je vee odayno pozna- to (Langhoffer 1926), jer se ponajpeije heane ligem zdcavih stabala, a dakako | botesnih, Ako dode do golobrstau poremeéenom sumskom ekosustavu, onda je defoliacija trminalnieimbenik Na grafikonu 5 prikazan je udio defoljatorai njihovo suzbijanje na podeugja Vinkovaca od 1961. do 1894, godine prema podacima Uprave Suma iz Vinkova- «a Jade zaraze su bile od 1962. do 1965. Kulminaciaje bila 1973, a jata aaraca se protegnula do 1985. V dljivo je da su se suzbijale samo povrtine naiateg na- pada 1 na kraju treba naglasiti da je defolijacija onaj nepovoljni cimbenik na koji ‘mozemo utjecati, odnosne dielovati preventivnim mjerama suzbijanja i sprijediti njegovu pojavu. Suzbijanje defolijatora moze sprijetitilina dude razdoblie odge ditifatalne posledice sugenja Suma, ZASTITA SUMA FOREST PROTECTION Uzgoj, iskoristavanje izastita Suma su najznatajnije komponente antropoge- nog utjecaja na Sumu. Suvremena za%tita Suma respektira ekolosku ravnotedt Sumskim ekosustavima, to je ncki ekosustav labilnji co je zatita Suma ata) i nije u suprotnosti s racionalnim gospodarenjem Sumama. Stetni domsinaneni eee eee . SUSENJE1 ZASTITA SUMA HRASTA LU2NIAKA 251 Zattitanizinskib iuma zrakoplovnim zamaglivanem ‘Acrial protection of lowland forests (Photo: M, Harapin) uxjecaisu bios bot Zbog sve jeg antropogenog utjecaj Sumskiekosa- sta ave vite poprimaju obikagioekosustava, pa je ata Suma ne samo nuns nego i neihjeriva. Suma treba nasi od lokeen gospodacenia, enesvatnog iskorigtavanja, pretjeranih ambijentalnih promjena, nepovoljnih abiotskih i biot- Sil iment Ni jedna Sumska vst unas rij toliko ugrotena od svih navedenih dimbeni- ka, a osobito od biotskih, kao hrast luinjak. Biotski Gimbenici, od kojih su najzna- aja vieus, baker, give, kui, lodaveii diag, mogu wz nepovoline sbi loske Zimbenikeiazva Velie poremecaje usastjinama heasta hn, Pra "a ziti Sumarkoj pra! provodi se protv glen bos, Kukacs, lo. davacai diva. ZASTITA SUMA OD HRASTOVE PEPELNICE MILDEW CONTROL OF OAK FORESTS Poéetkom 70-ih godina zapotinje proizvodnia sadnica hrasta ws Sumskim ra sadnicima. Tako su 1976, w rasadniku Sumarskog instituta posijane 2 tZira hasta, 2. jesen iste godine isporuveno je 200 000 komada sadaica Sumarskoj operat (Oreskovig, Roth 1993), Otada potinje suzbijanje pepelnice samo u Sunskim ra-252 [MIROSLAV HARAPIN, MILAN ANDROIC: sadnicima, pogotovo tada kada je proizvodnja hrastovihsadnica iznosila nekoliko rilijuna komada godiinje. Tek su poslije zapodela tretiranja u hrastovim sastoj- nama na pritodnom i unesenom pomlatku. Posed desetak godina pepelnica se u Sumama na vecim povrSinama suzbija traktorskim prskalicama i zrakoplov- nim tretiranjem (Novak-Agbaba i Halambek 1993). U poéetiu se pepelnica suzbijaa sumpornim i bakrenim preparatima. U no- vile vcijeme w upocrebi su sistemicni fungicid! pogodni 2bog njihova profilak- titnoga i represivnog djelovanja. Na taistu ima veti brojtih preparata, Sto omo- gucaje da se u istoj sezoni izmjenjuju tretiranja s razigtim sredsevima, Ta je Ign prepara vag jer spretava pojavu eistence patogea na jedan fa Na krejuZelimo naglasti da bez fungiccne 2aitite nema proievodnje hrasto- vih sadniea. Isto tako pritodan ili unesen hrastov pomladak se ne moze odriati ako se hrastova pepelnica ne suzbija. U Sumi se tretiranja provode jedanput do vile puta, a u rasadnicima 5 do 7 puta godine. Ostalenavedene gliviéne wzrotnike, kao st su mednjata, vrste iz oda Cera- tocystis i drugi patogeni, u praksi ne suzbijamo, Npr. medajata kao patogen do- laai iz tla. Za navedene, kao tipiéne sekundarne uzrotnike vabna je fizioloska kondicija sabala. Preventivne mjere su svodenje stresnilh stan, kao Sto su vodni i defolijacija, na minimum, SUZBIJANJE STETNE ENTOMOFAUNE HARMFUL ENTOMOFAUNA CONTROL, BuduG da je gubar bio stetnik broj jedan w lutajakovim Sumama veé od prof {og stoljes,s ajim zapotinju i prva suzbijanja, odnosno represivna zatita Ini njakovim Simama, Prva suzbijanja do 1980. god. provedena su mehanizkom me- todom. Ves Langhoffer (1926) navodi mehanigko suzbijanje unseavanjem jah legala i gusjenica. Jajna lepla suse strugala ili premazivala (Kovacevie 1956) smje- som katrana i petroleja (2) ii 6 %tnim Dinitroortokrezolom. Prva kemijska suzbijanja metodom zrakoplovnoga zamaglivania provodena su nas od 1947. do 1950. Aplicirani su DDT (ciklor-difenl-teikloretan) i HCH (hexaklor-ckiohexan), Preparati DDT i HCH imali su velike prednosti w odnoss na klasgne insekticide. To su bili neselektivni, politoksigni preparati, Metoda kemijskog suzbijanja pomoéu zrakoplova primjenom toplog aerozola omogucila je primjenu svega 3 lina 15 96-nog preparata Pantakan 450 g aktvne supstan= Gije po hekzaru, DDT se pokazao veoma dobar kao univerzalno zaitenosredstvo 2a suabijanje gusjenia defojatorahrastova lista. Suzbjanja su se redovito provodilaw godina- ‘ma prenarmnoZenost, Od prvih pokusni suzbijanja, koje su proveli Androié ‘vadevie i Spaié 1947, 1 1948, do 1988. je provedeno oko 15 goditnih a -zamagljivanja na ukupnoj povesini od 115 000 ha (Juresa 1988). Prema Juresi . & 253 SUSHI: 1 ZASLTTASUMA HIRASTA’LUZNaKA velitna jednogoulnjn aki se krctala od 560 ha do 40 600 u 1964. god. Te 1964, zahvacen je cjl kompleks spacvansch Suma, Poshe 1964, tetranja su provodila samo u ekonomski najvrednijim sastojinama. ‘T-ono vajeme nisu bila pornata negaivaa svojstva DDT na okoli in fiziologiju Zivih organizama. Godine 1972. zabranjena je ili ograni¢ena primjena organoklornih insckticida (DDT) u Sumarstvu. Poslije tog razdoblja defolijarori Si suzhijanis manje opasnim insckicidima, kao So siz Dipterex i Avisol DM (Dipterex + Malaton) U isto vileme provedena sa pokusnasuzhiene s bake rijskim preparatima: Baktukal, Dipel, Thuricide i Foray. U tu je skupinu bio uklju- {en biotehnii preparat Diilin.hiolSKi prepara nis dali zadovaljaajuce re zaltate u nizinskim Somama, Nis Dimilinom nisu postignoti zadovobavajuelre- ‘alta er eto laviid, odnesno inhibitor metamorfore prsslaéenia, pase kao i biolosts prepara mote aplicirati na ravijeno lise, a dle wxporeno nekoliko dana nakon apikacje w odnost na dodieneinseticde, kao Soe bio DDT. Osim toga postoji problem fenolcike heterogenostilstanja Kod hasta ani i kasi hrast). ManjeStetan za okolé ed DD'T-a, a porpuno djelotvoran u odnosu na bio- loike' biotebnicke preparateeiselecid Dees, To je pireeod deltametsin. Ni- ime se postu odlign rezula sa samo 3~5 grama ative tari na 1 ha, Pirtro- id, kao‘ ostal konralen inseltici, «ekoloskoga gleditta mogs biti nepovolint jer su poltoksign, ali se primjeniu izwzemno malim dorama, Smateamo da vel broj otrovnih supstancia ima ws naSim Somama vse od unosenjspiretoida jednokratnim tretiranjem, ako je to u interesu zastite ume. DDT je jednom io velco otkric, pose wapiekaninsektcid i mapokon 24- branjen (Harapin 1989), Ta pitas sedsevima 2a preventivn irepresivmu a8 tui danas se ponavja ne samo w Sumarstva nego iv poljonrvrel, veterini, me- icin ied, Suvremena zstita Soma Felt ibjedipoitoksiéneinseticde, a primje- nie biolofke i biotchnitke areparaeiferomane Sum se vite ne mote gledati kao na zdravaGovjeka koji je obolio od prehla- de, pa se razmislahoGe li oe aspirin il neée (Harapin 1989), Suma je na nekimn Jofalitetima kao tezak bole Kojeg vise ne modemo iat, ali mu mozemo prods fivot. Moramo prinvait svarnost. Vie se ne mote kati da se Soma Sanna obnovi nakon vrastopnih defoliacia i pepelnice. Kemiisko sszbiane je nnaéno zo, Povodi se smo Zaritima najaéeg napada iw nsjvredejin Sumaza DIVLJAC I GLODAVCI GAME AND RODENTS ‘ec je dugo pounata dinjenica u naéem Sumarstva da se na mnogim lokalite- ‘ima u hrastovim sumama nalazi prekobrojna divljaé. Glayne vrste su jelen, srna, divija svinja i zec, Divlja® nanosi Stetu brStenjem pupova, li8éa i mladih izbojaks te glodanjem kore i mehanickim oftetivanjem stabala. Bilo je pokufaja primjene254 [MIROSLAV HARAPIN, MILAN ANDROIG repelenata, ali rezultatinisu zadovoljaval. Najbolji eaultati se postu ogeadiva- njem ugroéenih povrSina i podréavanjem u Sumi onog broja divjati koji nece ugroziti obnova na priodnim ii unesenim sadnicama, Dugotrajna suSna razdobla i blage zime ber snijega w posliednih desetak godina pogodovale su prenamnozenost glodavaca u Sumama, Najvainiji glodavei Uw nafim Sumama su vjeverice, puhovi, voluharice i mitevi, Navedene vrste si stalno prisuine u Sumama hrasta luznjaka i gine Sete. U godinama njhove prena- mnolenost, 0 se veoma esto dogada, a to se napose adnosi na voluharic i mia nanose se vlike ete hrastovu pomilatku, Ve¢ je gorovo neprovediva sadnja i m i ARH, ne S| lig ve a ag gue ot ae Fy - a “ st vest 3s est i 38 ln Ea i u on a3 8 33 7 3 : yy SUSENJEZASTITA SUMA HRASTA LUZNIAKA 255 ira ili sudnica bee suzbijanja mideva i volubarica. Pije su se mitevi i voluharice suzbijaliaplikacijom zatrovanog, ras cink-fosfidom. Danas « tu svshu postoje gotovi mamei koji se stavljajuu kratkecievi na povesinu ta itu tape w tu, kao So su: Faciton, Ratox, Rakumin, Brodilon ide Na kraju Zelimo naglasiti da sugenje Suma, makar i veéeg intenzteta gdje biotskidmbeniciimaju znatajnu ulogu, nie nova pojava 80-ih godina 20. stoje- a. Veli sufena je bilo u prslost, na potetku ovog stoljeéa, a ona iz 19. sto- Ijeéa i renije nisa zabiliezena. Razlog 2a to je modda bio u tinjeniel da su sume zauzimale goleme suvsle povrSne,u kojima se nije tako intenzivno gospodarilo Kao u 26, stoljeéu, Tjek i intenzitet susenja 2a poslednih 40 godina prikazan je na grafitonu 6. Prema posacima Uprave Suma w Vinkovcima prikazan su dor- nagen i posjegeni sui rasa lwinjaka i nkupno suseisvih ostalth vrsta litaga za razdoblje od 1950. do 1990. godine. Vidljvo je da su utom vremenu bila tri jaéa suenja: S0-ih, 70-ih i 80-ih godina ZAKLJUCCI CONCLUSIONS 1, Na temelju dosadainjih istrativanjao uzrocima susenja hrastalufnjaka, eko- ToSki gledano, dosto se do zakijucka da je ta pojava vezana uz poremeta| ckoloike ravnoteZe w ekosustavima nizinskih Suma. Promjene st zahvatile Biroka podrudja pa su izazvale globalno oboljenje ekosustava ireveribilnoga kkaraktera na velikim povrsinama, 2. U najvecem broju slugajeva ne radi se samo o jednom zimbeniku kao waroe- nil sufenja veé 0 nizu éimbenika koji djelujuistodobno ili u sukeesiji kroz race ili dulje razdoblje. Taj lanac nije uvijek jednostavno definicati, jet inici- jalni imbenik Zesto pada u proslost od nekoliko desetaka i vige godina, 3. Najveéa patina se posvecuje kjuénom ili dominantnom Eimbeniku te posed 1joj kariciu tome lancu, koji se onda oznatava uzrotnikom susenja. Medu- tim, ako su i poznati svi lanovi niza weroka suena, odlucujudi &imbenik nije uvijek ist u svako} prilii, pa ga je, kao i lanac timbenika injihov sijed, po- trebno za svaki konleretni slugs) ade 4. Sume hrasta lunjaka su kroz svoj dugoviki(ilogenetski) i generacjski (on- togenetski)razvoj ¢. od pomiladivanja do sje, bile ilozene ovim nepovol nim éimbenicimas ekstremnim klimatskim uvjetima (suina razdoblja), antro- pogenom utjecaju (natin gospodarenja ~ monokulture) ambijentalnim pro- mienama (komunikacie, kanali retencije ~ poremeéaj razine vode u thy is pata, mehanizaija), biotskim uzrotnicima (biljne bolesi, etna entomofat 1a, diag, glodavc).256 MIROSLAV HARAPIN, MILAN ANDROIS 5. Patogene glive imaju znaéajnu ulogu u procesu susenja hrasta. Pepelnica 22- tuzima po znagenju prvo mjsto, jer ugrodava rast i razvoj hrastova pomlatka, a uisto vrijeme napada like odraslh hrastovihsastojina osobito nakon defo Face kad napada novi list. To je tipi’ primarni patogen. Drago mjesto pripada mednjati kao tipitnom sckundarnom éimbeniku. Ima jo éitay niz, aljiva sckundarnog znagenja, od kojih na prvo mjesto dolaze vrste iz roda Ceratocystis, koje su uaroénik venuéa. 6. U suenju hrastaIuznjaka kukci, ponajprie defolijtoriimaju primarno zna- Eenje. Od defoliatora, prema nakim isteadivanjima, stalno su prisutni u hra- ‘stovim Sumama: hrastov savijag, mrazovei, hrastove ose lstaice, gubar, sovi- ce, jasenova pipa i vie vest stnih sisaéa i grizaéa, koji znatno oiteéuju vrine izbojke w kroSnjama, a napose Zenske i muske cvjetove. Navedene vrste mogu imati primarno i sckundaeno znaéenje i svojom aktivnosu fizioloski slabe stabla 7. Prekobrojna divljaé éini velike Stete w hrastovim Sumama, a napose ima velik utjecaj na pomiladivanje zbog oStecivanja pupova, lisa i izbojaka. U isto vr jeme glodavei ugroZavaju ir i sadnice. 8. Defoliacija je imala u proslosti ai danas ima primarni Karakter, jer nije wy ‘ovanafizioloskim sabljenjem zbog djlovanja bilo kojlh éimbenika, a napose re 2bog dielovania "kemijske klime'. Kompleks defolijatora je povremeno s jakim intenzitetom i na velikim povrSinama izazivao golobrst i suSenje otkad postoje Sume do danas. ‘Ako defoliacija koincidira s drugim nepovolinim ckoloskim gimbenicima, cosobito s promjenama vodnog retima w ts, ona ubreava sulenje, a pogotove jer takvo suSenje moze nastupiti na velikim povrsinama. Hrast jeu Slavoniiiilozen permanentnoj opasnosti od defolijacje. Defoliia- tori su u svakom slugaju u sukeesii (rani i kasni setnic), a pridonose ozbili- nom slabljenju stabala, umanjuju njihowu rezistenciju na druge biotske i abi cotske éimbenike i swvaraju predispoziciu 2a sukene. {9 Biotski Zimbenici pripadaju onoj skupini cimbenika na koje mozemo utjecati § poduzeti mjere preventivnoga i represivnog suzbijanja. Na tajnaéin modemo usporiti odnosno sprijetti suvenje i produtiti Fivor drveéu i Sumi makar i za nekoliko godina u konkretnom Sumskom ekosustavu. 10, Has je u svom arealu w nas ilozen permanentnoj opasnosti defoljacije pa se suzbijanje defoijatora postavla kao uyjet da bi se ibjegao rizik sufenja. Suzbijanje ostaih biotskih Eimbenika, kao Sto su pepelnica i glodavc, jest imperativ, ako Zelimo iebjefi neke od riika koji mogu dovesti do propadanja Suma ied uzrognih timbenika i dominantni éimbenik nisu uvijek iti treba ih za svaki konkretni shud strait i uevediti Uvijek se radi o kompleksu dimbeni- ka injihovu djelovanju u interakej. 1 2. UREDIVANJE SUMA HRASTA LUZNJAKA MANAGEMENT OF PEDUNCULATE OAK FORESTS Dusan Klepac, GaSpar Fabijanié NEKADASNJE UREDIVANJE SUMA PREVIOUS MANAGEMENT Podici o uredivanju hrastovih Suma prije 1699. godine vrlo su oskudni. Go- dlina 1699. 2a Sumarstvo je, a poscbno za uredivanje Suma hrasta luinjaka velo ‘anatajns. Te je godine nakon brojnih bitaka na temelju Karlovackog mira Austeja ‘zaposiel Slavoniju i 1702. uspostavila Vojnu kraj, voinu organizaciju kao 22- {itu od Turaka, Brzo nakon zaposjedanja Slavonije Austijajuje podijelila na dva dijela: jetan pod vojnom (Vojna krajina) i drugi pod civilnom upravom (Provin- cial). Upevom dijelu (Vojna krajna) Sume su pripadale kralju, Narod je w Vojno} keajni bio obavezan sudjelovat u velo estim bitkama protiv turskih invazija. Kao- protuvejednost 2a tw obavezu narod je redovit i besplatno dobivao iz ume gr2- devno i ogrjevno drvo za potrebe svojih domaéinstava, Takoder je imao pravo- besplatnog paSarenja i Zirenja u tim Sumama, U drugom dijelu (pod civilnom ‘upravom) Sume su bile u posiedu fendalaca, a narod je imao pravo na ograniéeno koristenje Sumom prema posebnim propisima ili takozvanim urbarima (1737, 17/96) 1 umskim redovimsa (1769) (Vajda 1975). Pov-Sina Suma u Vojnoj krajni iznosila je 1 289 153 kat. jutra (741 907,55 ha). To su bile uglavnom mjefovite sume heasta Iuznjaka, Sumarska shutba u Ve no krajni bila je najprije uredena Naputkom od 1839. godine, a poslje Zako~ nom o Sumama iz 1852. godine, koji je w Vojnoj krajini stupio na snagu 3. I 1860. godine. Sumarski struénjaci Voine krajine skolovali su se na Sumarsko} akaclemji u Mariabrunny, Medu njima istitu se A. Benakovig, M. Durst J Etin~ ier, F. Kadi, J. Kollar, L Kraus, F, Sporer, A. Soretie, A. Srankovié, A. Tomi¢ i M. Vibanié