Zija Dizdarevic

CJP
Fondacija Centar za javno pravo

Stiftung Kompetenzzentrum fr ffentliches Recht
Foundation Public Law Centre
Zija Dizdarevi
Izbori u Bosni i Hercegovini 2014: ko je za, a ko protiv

jaanja drave
Sadraj
1. Uvod
2. Stranaka opredjeljenja
2.1. Stranka demokratske akcije
2.2. Savez za bolju budunost
2.3. Stranka za BiH
2.4. Bosanska patriotska stranka Sefer Halilovi
2.5. Stranka demokratske aktivnosti
2.6. Socijaldemokratska partija
2.7. Demokratska fronta
2.8. Hrvatska demokratska zajednica BiH
2.9. Hrvatska demokratska zajednica 1990
2.10. Narodna stranka Radom za boljitak
2.11. Savez nezavisnih socijaldemokrata
2.12. Demokratski narodni savez
2.13. Srpska demokratska stranka
2.14. Partija demokratskog progresa
2.15. Narodni demokratski pokret
2.16. Savez za promjene
2.17. Domovina
2.18. Zajednika izjava stranaka bliskih Evropskoj narodnoj stranci iz Bosne i Hercegovine o
evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-trinoj privredi i pravnoj dravi
3. Od negacije BiH do zahtjeva za povratak Republike
3.1. Za Dejtonsku BiH
3.2. Za (kon)federalnu BiH
3.3. Za disoluciju BiH
3.4. Za Republiku BiH
3.5. Ustavne reforme
4. Odnos prema dravnim institucijama
4.1. Parlamentarna skuptina
4.2. Predsjednitvo
4.3. Vijee ministara
4.4. Pravosudni organi
Autor je diplomirani pravnik, novinar i publicista.
Copyright FCJP
CJP

4.5. Ostale institucije BiH

5. Zakljuak
1. Uvod
Pregled tematizuje odnos politikih stranaka prema dravi Bosni i Hercegovini i njenim
institucijama, sa stanovita njihovog jaanja ili slabljenja. Obuhvaene su sve stranke i koalicije
koje su bile i koje su sada zastupljene u Parlamentarnoj skuptini i Predsjednitvu Bosne i
Hercegovine.
Za prezentaciju stavova stranaka i koalicija koriteni su izvodi iz njihovih izbornih platformi i
drugih programskih dokumenata, kao i izjave stranakih elnika i predstavnika u toku
predizborne kampanje. U analizu je uvrtena i Zajednika izjava stranaka bliskih Evropskoj
narodnoj (pukoj) stranci iz Bosne i Hercegovine, koju je potpisalo pet parlamentarnih stranaka
iz oba entiteta.
Najprije su predstavljena opredjeljenja stranaka, potom je sistematizovan odnos prema dravi
generalno, zatim, prema pojedinim dravnim institucijama. U zakljuku je dato autorovo zavrno
miljenje.
2. Stranaka opredjeljenja
Monitoringom su obuhvaena opredjeljenja 17 stranaka i koalicija. Tu je i izvod iz zajednike
izjave pet stranaka koje tee lanstvu u Evropsku narodnu (puku) stranku, a koji se tie tematike
ove analize.
2.1. Stranka demokratske akcije
Stranka demokratske akcije u preambuli Izborne platforme naglaava trajno opredjeljenje za
suverenu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, pravnu i demokratsku dravu ravnopravnih naroda i
graana. Prvo poglavlje platforme Pravna i demokratska, politiki stabilna i efikasna drava,
uz ostalo, govori o reformi Ustava BiH, Federacije BiH i pravosua, o rjeavanju pitanja dravne
imovine i upravi u slubi graana.1
U uvodu prvog poglavlja je istaknuto: Na primarni i dugoroni cilj je usvajanje Ustava, kojim
bi Bosna i Hercegovina bila definirana kao demokratska, regionalizirana, pravna i socijalna
drava pod nazivom Republika Bosna i Hercegovina sa tri nivoa vlasti: dravni, regionalni i
lokalni i sa gradom Sarajevom koji je politiki, administrativni, kulturni i ekonomski centar
Bosne i Hercegovine.2 U dijelu Reforma postojeeg ustava navodi se da e biti podrane
reforme koje su u interesu graana Bosne i Hercegovine i koje vode jaanju funkcionalne
dravne strukture, uz stav: Neemo prihvatiti bilo kakve podjele, crtanje karata i formiranje
entiteta s etnikom dominacijom. Sva budua rjeenja moraju zadovoljiti princip pune
1
http://sda.ba/home/uploads/2014/08/Izborna-platforma-SDA-za-ope - izbore-2014.pdf (oitanje 15. 09. 2014), s.

5.
2
Ibid, s. 7.
Copyright FCJP
CJP

ravnopravnosti naroda i graana u svakom dijelu Bosne i Hercegovine. I dalje: U prvoj fazi
ustavnih reformi podrat emo amandmanske promjene postojeeg Ustava Bosne i Hercegovine,
koje osiguravaju:
Usklaivanje Ustava sa Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i temeljnih
sloboda i dodatnim protokolima, te uspostavljanje Vrhovnog suda kao institucije
koja e garantirati jednake standarde za sve graane;
Jaanje nadlenosti drave u onim segmentima koji su uvjet za prikljuenje Bosne i
Hercegovine NATO-u i Evropskoj uniji:
Efikasnije funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine i eliminisanje blokade u
njihovom odluivanju.
Smatramo da je u procesu ustavnih reformi nuna pomo Venecijanske komisije i slinih
meunarodnih pravnih institucija, te prijatelja u meunarodnoj zajednici. Prije promjene mandata
OHR-a neophodno je izvriti reformu Ustava, koja e Bosni i Hercegovini omoguiti
funkcionisanje bez prisustva Ureda visokog predstavnika.3
U taki pod naslovom Rjeavanje pitanja drutvene imovine, pie: Za regulisanje pitanja
dravne imovine iskljuivo su nadlene institucije BiH i dravna imovina se moe i mora rijeiti
na principima uvaavanja dravnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, te
Insistiramo na punoj implementaciji presude Ustavnog suda BiH o dravnoj imovini i hitnom
knjienju dravne imovine, kao i perspektivne vojne imovine na dravu Bosnu i Hercegovinu.4
U dijelu pod naslovom Uprava u slubi graana, navedeno je: Na cilj je drava u funkciji
opeg dobra, a odgovorna i efikasna administracija u slubi graana. Smatrajui da je neophodan
nastavak reformi, kako bi javna uprava mogla jo bre i i kvalitetnije pruati usluge graanima i
privrednim subjektima, podrat emo:
dovrenje reforme javne uprave u BiH kako je predvieno stratekim dokumentima
(Strategija reforme javne uprave, SIGMA prioriteti u BiH do 2020, Dravna
strategija razvoja BiH i dr.);
javno-privatno partnerstvo kao model poslovanja izmeu javne uprave s jedne
strane, i graana i poslovnih subjekata s druge, a u cilju rastereenja budeta.5
U taki Reforma pravosua, SDA istie: Podravamo aktivnosti na strukturalnom dijalogu u
pravosuu i provoenje reformi pravosua u BiH, u skladu s meunarodnim i EU standardima
koje, izmeu ostalog, trebaju osigurati:
nezavisnost pravosua i usklaenost zakona i sudske prakse u BiH;
formiranje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine;
unapreenje efikasnosti i efektivnosti u privrednim i upravnim sporovima.6
Ibid.
Ibid, s. 8.
5
Ibid.
6
Ibid.
Copyright FCJP
CJP

Na predizbornom skupu na Ilidi, zamjenik predsjednika SDA i kandidat za lana Predsjednitva

BiH Bakir Izetbegovi naglasio je da e se SDA fokusirati na ouvanje teritorijalnog integriteta
BiH, jaanje drave i ekonomski razvoj BiH, rekavi, uz ostalo: Ne mogu oni podijeliti BiH,
niti praviti trei entitet.7 Tokom konferencije za tampu lanova KO SDA Bosanskoposavskog
kantona, uz ostalo, je porueno: Odluno emo spreavati da se policija i tuilatvo stave pod
politiku kontrolu i uticaj, posebno u postupcima imenovanja i razrjeenja.8 Izetbegovi je dao
predizborni intervju za portal Klix a prenesen je i na njegovom sajtu9. Na pitanje s kim bi volio
saraivati u dravnom Predsjednitvu, Izetbegovi je odgovorio: Zemlji je potreban garnitura
lidera koja e imati snage da se izvue iz zaaranog kruga meunacionalnog nepovjerenja,
meusobnog prepucavanja i populistikog dodvoravanja samo jednoj glasakoj populaciji. Treba
nam set lidera koji e raditi za cijelu naciju, cijelu BiH. Nadam se da e sva tri budua lana
Predsjednitva BiH biti dio te grupe. Personalno neu nikog preferirati, jer to moe biti
kontraproduktivno.10
2.2. Savez za bolju budunost
U dokumentu Politika SBB-a i dijelu s nazivom Politika pozicija, ciljevi i naela stoji da se
SBB zalae za ouvanje teritorijalnog integriteta i nezavisnosti BiH, kao nedjeljive drave u
kojoj su narodi BiH Bonjaci, Srbi, Hrvati ravnopravni i konstitutivni na cijeloj teritoriji
drave.11 Dakle, ne govori se i o ravnopravnosti i konstitutivnosti graana ve samo naroda.
Dalje, SBB se zalae za punopravno ukljuivanje BiH u Evropsku uniju i NATO i, uz ostalo, za
punu nezavisnost sudstva. 12 U poglavlju Odgovornost bh. politiara i uloga meunarodne
zajednice se kae: Da bi se stvorile pretpostavke za zatvaranje Ureda visokog predstavnika
(OHR), neophodno je u cjelosti provesti Dejtonski sporazum i omoguiti da institucije BiH
fukcioniraju bez prisustva OHR-a, te da nakon prilagoavanja ustavnog sistema bude
onemoguen svaki vid blokade kada ovlasti OHR-a budu prenesene na bosanskohercegovake
institucije.13 Uestvujui u predizbornoj emisiji BHT 1,14 Radoni je kazao da promjene
Ustava BiH treba vriti kroz proces prikljuenja Evropskoj uniji u demokratskoj atmosferi i uz
toleranciju.
2.3. Stranka za BiH
Izborna platforma SBiH15 u prvoj taki Puni dravni suverenitet bavi se dravnim ureenjem:
Stranka za BiH u osnovi svog programa ima borbu za Bosnu i Hercegovinu koja e imati puni
kapacitet suverene demokratske drave republikanskog ureenja, koja e na svakom dijelu svoje
teritorije u jednakoj mjeri pripadati svim njenim graanima. Koji e tu svi uivati jednak status u
7
Osloboenje, 03. i 04. 10. 2014, Nema podjele BiH ni treeg entiteta, s. 8.
Osloboenje, 06. 10. 2014, SDA: sprijeiti zloupotrebe, s. 6.
9
http://www.bakirizetbegovic.ba/novost/9913/nema-razloga-za-vucicevu (oitanje 05. 11. 2014).
10
Ibid, s. 3.
11
http://www.sbb.ba/politika-sbb (oitanje 08. 10. 2014), s.1.
12
Ibid.
13
Ibid.
14
BHT, 18. 10. 2014, 20.00-21.00 h.
15
http://www.zabih.ba/downloads/izbornap.pdf (oitanje 02. 10. 2014).
8
Copyright FCJP
CJP

smislu prava, sloboda, interesa i obaveza - bez obzira na njihov spol, mjesto stanovanja, politiko
i drugo miljenje, te drutveni i imovinski status (...). Republikanski oblik dravnog ureenja u
Bosni i Hercegovini za koji se bori Stranka za BiH se nee moi mijenjati putem amandmana na
Ustav. Da bi osigurala vlastiti opstanak kao suverena drava, Bosna i Hercegovina mora biti res
publica zemlja svih i zemlja za sve.16
U drugoj taki Puna konstitutivnost graana odreeno je: U Bosni i Hercegovini za koju se
bori Stranka za BIH, puni suverenitet pripadae svim graanima Bosne i Hercegovine i nee
moi biti podijeljen i prenesen na bilo koje parcijalne kolektivne entitete, bez obzira da li su
zasnovani na etnikoj ili vjerskoj pripadnosti, ili stvoreni na drugoj osnovi.17
U taki 7, Regionalna autonomija: Prema jedinstvenoj viziji Stranke za BiH, drava e
priznavati i promovirati regionalnu i lokalnu autonomiju, decentralizaciju dravnih slubi, i
zakonodavne principe i metode koji ispunjavaju evropske standarde regionalne i lokalne
autonomije i decentralizacije. Regije unutar drave e se formirati prema geografskim,
ekonomskim, saobraajnim i kulturnim kriterijima, i nee naruavati suverenitet drave
preuzimajui neke od njenih suverenih prerogativa, iako e imati zakonodavnu mo u vezi sa
pitanjima koja nisu regulirana od strane drave. (...) Regionalni interesi bie takoer zastupljeni
u Gornjem domu dravnog parlamenta, na principu jednake zastupljenosti svake regije, za
razliku od Donjeg doma, u kojem e proporcionalno biti zastupljeni graani. Vlast u dravi bie
strogo razgraniena na zakonodavnu, izvrnu i sudsku, te na dravnu i lokalnu.18
2.4. Bosanska patriotska stranka Sefer Halilovi
Bosanska patriotska stranka Sefer Halilovi ula je u ovogodinju izbornu kampanju sa
dokumentom od prije etiri godine. Izborna platforma za izbore 2010. koji poinje
konstatacijom da ustavno ureenje Bosne i Hercegovine generira i proizvodi nacionalizam i
sam po sebi blokira unutranji napredak.19
U taki 1. Drava utvreno je: BiH je drava koja je zbog svoje unutranje organizacije
postala najvei protivnik svojih graana. Bosanskohercegovaki patrioti i antifaisti su najjaa
snaga ouvanja politikog kontinuiteta drave. lanovi BPS-Sefer Halilovi su danas, kao i
tokom agresije na BiH, bedem opstojnosti i ouvanja teritorijalnog integriteta zemlje.20
U narednoj taki Ustav stranka daje svoju viziju Ustava BiH: BPS-Sefer Halilovi vidi BiH
kao Republiku sa parlamentarnim ureenjem, u kojoj vladaju pravo i zakoni, i gdje mjesto
Predsjednitva postoji Predsjednik Republike koji se bira neposrednim izborima. Funkcionalna
BiH podrazumijeva postojanje jedinstvene drave, podijeljene jedino po ekonomsko-socijalnim
regijama. To znai da umjesto nacionalnog zagovaramo graanski princip, iz ega slijedi da bi
umjesto Doma naroda BiH, postojao Dom regija BiH. Cilj nam je da se svaki graanin na cijeloj
16
Ibid, s. 1.
Ibid.
18
Ibid, ss. 3-4.
19
http://bps-seferhalilovic.ba/imagines/izborna platforma za izbore 2010. pdf (oitanje 18. 09. 2014).
20
Ibid, s. 1.
17
Copyright FCJP
CJP

teritoriji BiH osjea slobodnim i da moe na bilo kom pedlju zemlje ostvarivati svoja prava, bez
obzira na naciju, vjeru, religiju, politiku opredijeljenost ili neku drugu posebnost.21
Taka 3 je naslovljena Dravni aparat i javna uprava i tu se kae: BiH ima najskuplji i
najneefikasniji dravni aparat koji je vrelo kriminala i korupcije i koji je postao sam sebi svrha,
bez osjeaja za graane, njihove potrebe i prava. U svakoj dravi postoji mafija, ali za razliku od
ostalih drava Bosanska mafija ima svoju dravu - BPS-Sefer Halilovi se zalae za
depolitizaciju dravnog aparata i drastino smanjenje administracije uposlene po kriterijima
stranake podobnosti, a ne strunosti. Protiv smo partijske kontrole javnih ustanova i dravnih
preduzea, kao i naina postavljanja kadrova na najodgovornije funkcije (...).22
Kada je rije o sudstvu i policiji (taka 4), opredjeljenje je: BPS-Sefer Halilovi se zalae za
nezavisno, depolitizovano, principijelno, struno i visoko moralno sudstvo i policiju. Sudstvo i
policija moraju biti u funkciji graana, a ne politike i privredne mafije. Sudstvu i policiji emo
osigurati visoke plate da bi ih uinili finansijski neovisnim, a zakonom emo predvidjeti i
rigorozne kazne za one koji zloupotrijebe svoju nezavisnost.23
2.5. Stranka demokratske aktivnosti
Stranka demokratske aktivnosti A-SDA u uvodu Programske deklaracije navodi da je odluna
izvriti politike reforme i vrsta u suzbijanju dovoenja u pitanje suvereniteta nae Bosne i
Hercegovine.24 U poglavlju Spas Bosne i Hercegovine, uz ostalo, stoji: Mi iz A-SDA
spremni smo raditi na spasu Bosne i Hercegovine od podrivanja njenog sistema i degradacije
njenog ugleda i uloge na regionalnom i globalnom nivou.25
2.6. Socijaldemokratska partija
Umjesto izborne platforme, SDP je sainio Manifest.26 U dijelu Evropske integracije se, uz
ostalo, kae: Naa opredijeljenost procesu evropskih integracija zasniva se na naoj
posveenosti teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, i, potom: Naa vizija Bosne i
Hercegovine je stabilna, funkcionalna, multietnika i jedinstvena drava, na putu da se integrira
u Evropsku uniju i koja uspjeno sarauje sa svim zemljama u regionu, te: Konsolidacija
drave se moe postii kroz konsenzus o ubrzanom pristupanju Evropskoj uniji i otvaranje
pregovora o lanstvu u EU. 27
U poglavlju Politika i pravda navodi se:
Ustavnim odredbama treba VSTV BiH situirati u Ustav Bosne i Hercegovine.
Rasteretiti sudove i omoguiti bru pravdu za sve graane i ojaati neovisnost i
nepristrasnost sudova.
21
Ibid, s.1.
Ibid.
23
Ibid, s. 2.
24
http://www.asda.ba/index/.php/dokumenti/programska-deklaracija-a-sda (oitanje 04. i 13. 10. 2014), s. 1.
25
Ibid, s. 6.
26
http://www.sdp.ba/stranica/manifest (oitanje 05. 10. 2014).
27
Ibid, s. 7.
22
Copyright FCJP
CJP

Tuilatvo na svim nivoima potpuno drugaije urediti. Iako se tuilatvo oduvijek

definiralo kao dravni organ, ono trenutno nema nikakvih sutinskih dodirnih
taaka sa dravnim organima. Tuioce imenuje VSTV, a vlasti nemaju nikakvog
uticaja na rad tuilatava. Smatramo da je neophodno izvrnoj i zakonodavnoj
vlasti dati mehanizme kojim bi moglo da iskae svoj aktivan stav prema porastu
kriminaliteta i preuzme odgovornost za krivina gonjenja kroz djelovanje tuilatva
kao dravnog organa.
VSTV treba da zadri, kao i sluaju ustavnih sudova entiteta, svoju ulogu u tzv.
negativnoj selekciji, tj. diskvalifikaciji nestrunih kadrova za vrenje funkcije
tuioca.
Na cilj je uspostava Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine kao treeg stuba vlasti
sudske vlasti, kao to je sluaj sa svim demokratskim dravama u svijetu.
Uspostavom Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine uspostaviemo jednake
standarde u primjeni sudske prakse na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine i time
jednaku pravdu za sve.28
U poglavlju NATO integracije, uz ostalo, je odreeno: Proces NATO integracija podstie i
promovira unutranju stabilnost drave, doprinosi provoenju unutranjih reformskih procesa
drave, kao i subjekata tih procesa, a time i nacionalnog sigurnosnog sistema u cjelini.29
Na predizbornom skupu u Gradacu, kandidat SDP-a za lana Predsjednitva BiH, Bakir
Hadiomerovi je rekao da je Gradaac jedino mjesto u naoj zemlji u kojem se stoljeima
gradila i branila BiH i nastavio: Predsjednitvo BiH mora postati kao va grad, moraju mu se
vratiti simboli drave, koji su potpuno degradirani za vrijeme proteklih mandata. Moramo vratiti
dignitet ovoj instituciji, koja mora raditi na boljoj promociji drave i koja mora bolje braniti
interese ove drave.30
2.7. Demokratska fronta
Predizborni stavovi DF-a mogli su se iitavati iz njihovog izbornog dokumenta.31 U okviru
poglavlja Politika prava, u dijelu pod naslovom Zemlja za sve njene ljude, u uvodu, pie:
Voeni osnovnim politikim opredjeljenjima iznesenim u Manifestu Demokratske fronte,
smatramo da je za ostvarenje politikih prava graana kljuna borba za deblokadu reformskih
procesa. Samo opeprihvaen ustavni model, zasnovan na dijalogu i opem politikom dogovoru
moe garantirati jaanje drave i njenih institucija. Drava ne moe biti jaka ako je politiki
nestabilna, a politiki je nestabilna ako nije prihvaena od svih bosanskohercegovakih naroda i
graana. Demokratska fronta nee pristati na bilo koje ustavno rjeenje koje vodi kratkoronom
ili dugoronom raspadu BiH, ugroava suverenitet i teritorijalni integritet zemlje. Neemo
28
Ibid, s. 14.
Ibid, s. 17.
30
Osloboenje, 28. 09. 2014, s. 9, Cijenite djela, a ne prazne rijei.
31
http://www.demokratskafronta.ba/index-php?lang-ba&sel=7 (oitanje 22. 09. 2014).
29
Copyright FCJP
CJP

pristati ni na rjeenje koje naruava ljudska prava i slobode bosanskohercegovakih naroda i

graana na bilo kojem pedlju njene teritorije.32
U produetku je, izmeu ostalog, navedeno: Bosni i Hercegovini je potreban efikasan, znaajno
jeftiniji i upravljiv dravni aparat s jasno podijeljenim ovlastima izmeu drave, regija i opina.
Pri tome se opinama treba osigurati mogunost veeg odluivanja o resursima lokalne
zajednice. Graanima treba transparentna, uinkovita i odgovorna javna uprava u slubi svih
graana. Da bi ona bila funkcionalnija i racionalnija, neophodna je reorganizacija postojeih
ministarstava, neuinkovitih agencija i smanjenje broja uposlenih ali ne na tetu kvaliteta.
Javna uprava ne smije ostati jedinim najpoeljnijim poslodavcem u zemlji, ve biti dio okruenja
koje privrednom sektoru otvara prostor za kreiranje radnih mjesta u privredi.33
U Manifestu DF-a34 su definirani ciljevi: Demokratska Fronta se zalae za decentralizovanu
dravu regija koja e biti determinirana ekonomski, geografski i socijalno, pri emu bi centri
regija bili nosioci regionalnog razvoja.35 Nadalje, U oblasti kolektivnih prava, Demokratska
fronta se zalae za Domove naroda sa jasno odreenim vitalnim kolektivnim interesom koji e
biti jednako dostupan svim grupama: Bonjacima, Hrvatima, Srbima i dravljanima BiH koji se
izjanjavaju na neki drugi nain. Na stav je da kolektivna prava trebaju biti dostupna svim
grupama i da ne mogu biti iznad zajednike volje graana Bosne i Hercegovine, koja se izraava
u Predstavnikom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine.36
Tokom predizbornog skupa DF-a u Vogoi, kandidatkinja za Skuptinu Kantona Sarajeva,
Neira Avdibegovi je objasnila: Mi u Demokratskoj fronti imamo viziju Bosne i Hercegovine
kao moderne i prosperitetne europske drave. Spremni smo dati sve od sebe, svoje znanje,
vjetine i sposobnosti kako bismo ostvarili nau viziju nove i pravednije BiH kroz ambiciozne
reforme.37
Lider DF-a Komi, u intervuju za portal Klix, kategorian je: Nema nikakve prie o novim
entitetima, a: Presuda Sejdi-Finci mora biti primjenjena onako kako to i pie u njoj. Dakle,
rije je o pravu pojedinaca, a ne kroz tu priu rjeavati pitanje bilo kog kolektiviteta u BiH (...)
Preustroj Federacije BiH je mogu na osnovu, ve pomalo zaboravljenog amerikog plana kojem
su tada svi dali podrku i pourili da ga zaborave. S tim to nema ukrupnjavanja kantona u FBiH
na osnovu etnikog kriterija.38 U intervjuu nije pojanjeno ta sadri taj zaboravljeni ameriki
plan.
2.8. Hrvatska demokratska zajednica BiH
Hrvatska demokratska zajednica BiH nije imala poseban izborni program, ve se oslanjao na
svoje ranije utvrene stavove. U dijelu programa ove stranke Ustavne promjene samo one
koje rjeavaju hrvatsko nacionalno pitanje u BiH, na temu provedbe odluke Evropskog suda za
ljudska prava u sluaju Sejdi-Finci protiv BiH, pie: Hrvatski su predstavnici na tim
32
Ibid, ss. 2-3.

Ibid.
34
http://www.demokratskafronta.ba/index.php?lang=ba&sel=7 (oitanje 20. 09. 2014).
35
Ibid, s. 4.
36
Ibid.
37
Osloboenje, 29. 09. 2014, s. 8, Kod nas nema politiara s jahtom.
38
http://www.klix.ba/vijesti/zeljko-komsic-ne-plovim-radoncicevom -ja (oitanje 09. 10. 2014), s. 2.
33
Copyright FCJP
CJP

pregovorima zastupali stajalita koja se temelje na naelima izgradnje Bosne i Hercegovine kao
drave ustavno jednakopravnih naroda i graana, to bi jamilo opstanak i prosperitet drave, te
izgradnju Bosne i Hercegovine kao pravne i demokratske drave.39 Prema tome, ustavna
provedba odluke Evropskog suda za ljudska prava i dalje se uslovljava rjeavanjem tzv.
hrvatskog pitanja.
U zavrnom dijelu se daje kljuni stav o ustavnim promjenama: Hrvatska demokratska
zajednica Bosne i Hercegovine i dalje e se zalagati za svoj dobro poznati prijedlog Ustava BiH
na naelima koji osiguravaju primjenu najviih demokratskih prava utemeljenih na
meunarodnim naelima i standardima. Prema tom prijedlogu, Bosna i Hercegovina ureuje se
kao decentralizovana drava sa etiri federalne jedinice (administrativne, ustrojbene i sl.) i
jedinicama lokalne uprave i samouprave (opine i gradovi). Jednu od jedinica ini Distrikt
Sarajevo, ujedno i glavni grad Bosne i Hercegovine. Tako decentralizovanu, pravnu i socijalnu
dravu sa tri razine vlasti ureuju Hrvati, Bonjaci i Srbi kao suvereni i konstitutivni narodi i
graani BiH.40 Na kraju: Predloeni model poziva na dijalog jer samo u ozraju meusobnog
uvaavanja moemo doi do kvalitetnih rjeenja koja su presudna kako za opstojnost, tako i za
budunost Bosne i Hercegovine i njenih naroda.41
Govorei na skupu u Franjevakom meunarodnom studentskom centru u Sarajevu, predsjednik
HDZ-a BiH i kandidat za Predsjednitvo BiH, Dragan ovi je rekao: Siguran sam da je veina
shvatila, i u Sarajevu, i u Banjoj Luci, i u meunarodnoj zajednici, da se ova drava ne moe
odrati bez hrvatskog naroda.42 Nismo digli ruke od Sarajeva. Informaciju s ovog skupa
Dnevni avaz objavio je dan ranije, izdvajajui i ovu ovievu reenicu: Treba nam Bosna i
Hercegovina i u njoj e Hrvati birati svog lana Predsjednitva BiH. Podsjeamo da nismo
rijeili hrvatsko nacionalno pitanje.43
Na predizbornom skupu u Ljubukom, ovi je poruio: Prvo pitanje koje moramo rijeiti je
ustavna reforma BiH. Moramo osigurati federalizaciju BiH i ravnopravnost s drugim narodima.
To nije podjela BiH, to je njen spas. Trebamo izmjenu izbornog zakona, koji e za sva vremena
rijeiti da jedan narod drugom ne bira predstavnike. elimo BiH ureenu kao modernu, pravnu i
europsku dravu u kojoj e biti pogodna klima i za domae i za strane ulagae.44
Odgovarajui na pitanje koje se ticalo rada unutar budueg Predsjednitva Bosne i Hercegovine
za Hrvatski medijski servis (HMS), ovi je kazao: (...) ja sam siguran, tko god bude u
Predsjednitvu BiH zajedno sa mnom, da emo nai naina kroz taj jedan kolegijalan odnos da
uravnoteimo stavove oko svih vanjskopolitikih pitanja (...) ja sam uvjeren da na tome treba
raditi i nije to samo vanjska politika. Predsjednitvo ima bitne ovlasti i u drugim segmentima.
Znai, moramo se meusobno uvaavati, da jedan drugom vjerujemo, i kad niste zajedno. Ako
znate kako voditi raspravu trojice ljudi, ne sumnjam da emo se sporazumijeti, Optimistian sam
i uvjeren da nee biti problema, ma s kim sjedio u Predsjednitvu, jer, kaem, moje nakane su
iste, jasne kada govorim o svojoj dravi, govorim o domovini BiH, naravno i o jednakosti
Hrvata u BiH i to ne treba nikoga povrijediti, kad govorim o rjeenju hrvatskog nacionalnog
39
http://www.hdzbih.org/ustavne promjene-samo-one-koje-rjeavaju-hrvat (oitanje 22. 09. 2014), s. 1.

Ibid.
41
Ibid, s. 2.
42
Osloboenje, 02. 10. 2014, s. 8.
43
Dnevi avaz, 01. 10. 2014, s. 5. ovi: Hrvati su tkivo koje daje ivot BiH.
44
Osloboenje, 09. 10. 2014, s. 8, BiH ne bilo bez Hrvata i HVO.
40
Copyright FCJP
CJP

pitanja. To e biti jedan segment nae vanjske politike kada je u pitanju europski projekat.
Moda e oko NATO-a biti vie problema. Ali, ako znate kako voditi kolegij te trojice ljudi,
onda ne sumnjam da emo uspjeti u radu.45
2.9. Hrvatska demokratska zajednica 1990
U programskoj deklaraciji HDZ 1990, u dijelu pod naslovom Bosna i Hercegovina naa drava
i domovina46, navedeno je: Hrvatska demokratska zajednica 1990 smatra Bosnu i Hercegovinu
dravom i domovinom (i) hrvatskog naroda, a Hrvate u BiH smatra dijelom jedinstvenog
hrvatskog narodnog korpusa. Hrvatska demokratska zajednica 1990 zalae se i eli BiH kao
dravnu zajednicu triju potpuno ravnopravnih, suverenih i konstitutivnih naroda, Hrvata Srba i
Bonjaka, i svih njenih graana. Zalaemo se za BiH kao sloenu, decentraliziranu dravu u
kojoj se potuje trodioba dravne vlasti i afirmira razvoj lokalne samouprave. Uvjereni smo da se
samo u tako ureenoj dravi moe rijeiti nacionalno pitanje, odnosno u potpunosti ostvariti
jednakopravnost Hrvata u BiH te otkloniti svi oblici diskriminacije na nain da se u skladu s
europskim vrijednostima standardizuju kolektivna i individualna prava.47
U dokumentu se problematizuje dejtonsko ureenje BiH: Ustav, kao najvii pravni i politiki
akt jedne zemlje, Bosna i Hercegovina je dobila na potpuno atipian nain, kao dodatak
meunarodnog mirovnog sporazuma u Daytonu. Uz priznanje da je Daytonski mirovni sporazum
donio mir Bosni i Hercegovini, treba priznati da postojee ustavno rjeenje sada predstavlja
konicu daljem funkcioniranju i razvoju, te zapreku njenom ukljuenju u euroatlantske
integracije. Ustavno ureenje BiH je presedan u svijetu, tako da nije mogue ni definirati
pojmovima iz ustavne teorije i prakse. Asimetrino ureena drava, tri konstitutivna naroda, dva
entiteta od kojih je jedan unitarna Republika Srpska a drugi federalna Federacija BiH, pokazuje
potpunu nefunkcionalnost, neuinkovitost te brojna druga ogranienja te je zbog toga nuna
temeljna ustavna reforma.48
Ovaj dio poentiran je reenicom: Nejednako ureena ustavna prava konstitutivnih naroda u
BiH, kao nepravdu najvie trpi najmalobrojniji hrvatski narod49, ali sa osjeanjem za poziciju
drugih: HDZ 1990 zalae se za urno otklanjanje diskriminacije iz Ustava BiH kroz provedu
presude Europskog suda za ljudska prava prema nacionalnim manjinama i graanima koji se
nacionalno ne izjanjavaju. To je mogue provesti na nain da se kroz ustavnu reformu izbornog
zakonodavstva osigura ista pozicija za predstavnike konstitutivnih naroda i svih graana u
procesu kandidiranja i izbora. Prihvaanjem ovog naela otvorio bi se put za osiguravanje
politike i institucionalne stabilnosti BiH.50
Kandidat za lana Predsjednitva BiH, elnik HDZ 1990 Martin Ragu na predizbornom skupu u
Oraju je istakao: Posavina je kroz povijest bila dua i srce Bosne i Hercegovine. Onima koji
najavljuju referendum za otcjepljenje, s ovog mjesta elim poruiti kako nee uspijeti u svojim
nakanama. Europska, demokratska i zaposlena Bosna i Hercegovina je mogua i bit e je,
45
http://www.hms.ba/covic-za-hms-cetvrtka-federalna-jedinica-u-nasem-prijedlo (oitanje 05. 11. 2014), s. 6.

http://www.hdz1990.org/?page_id=1035 (oitanje 23. 09. 2014).
47
Ibid.
48
Ibid, ss. 2-3.
49
Ibid.
50
Ibid.
46
Copyright FCJP
10
CJP

naglasivi da je vrijeme da se podvue crta pod hrvatsku politiku koja dri svijeu destruktivnim
politikama.51
U intervju za portal Klix, Martin Ragu je naglasio: Prvi prioritet u radu Predsjednitva Bosne i
Hercegovine kao kolektivnog efa drave jeste okretanje ozbiljne strateke inicijative ka
euroatlantskom putu, s obzirom na nadlenosti Predsjednitva gdje je strateka odgovornost za
vanjsku politiku u rukama predsjednika po Ustavu, odnosno Aneksu 4 Dejtonskog mirovnog
sporazuma (...)52, te u vezi s tim, Treba pokrenuti inicijative za kvalitetan institucionalni rad
prema Vijeu ministara, Parlamentu BiH, pa ak i vladama entiteta u smislu koordinirajue uloge
oko stratekih prioriteta, prema zemljama prijateljima i prema stratekim meunarodnim
institucijama i organizacijama sa porukom da je i ovdje mogue voditi bolju i odgovorniju
politiku sa kredibilitetom, sa potivanjem rokova i obaveza koje stoje pred Bosnom i
Hercegovinom i sa vraanjem povjerenja u institucije BiH. Predsjednitvo je u vrhu te piramide i
njegova odgovornost je u tom smislu najvea.53
U predizbornom nastupu u Vitezu, Ragu je poruio: Svima onima koji govore o
otcjepljenjima, o nemogunosti evropskih integracija i neodrivosti BiH, elim poruiti s ovoga
mjesta kako je mogue i kako e biti evropska, jednakopravna, zaposlena BiH.54
Govorei o ulozi Predsjednitva BiH, Ragu je u predizbornoj emisiji BHT 155 izrazio uvjerenje
da kolektivni ef drave moe biti lider pozitivnih promjena. elnik HDZ 1990 je, uz ukazivanje
na nadlenosti tog izvrnog organa (primarna odgovornost za vanjsku politiku, komandovanje
Oruanim snagama BiH, imenovanje mandatara i uee u utvrivanju dravnog budeta), naveo
mogunost da Predsjednitvo bude i inicijator ustavnih promjena. Za Ragua je ulazak u
Evropsku uniju i NATO prioritet.56
U specijalnoj emisiji TV 1 povodom izbora, Ragu je objasnio da je Predsjednitvo kljuno za
ozdravljenje politike u zemlji i da su nune reforme u funkciji demokratizacije za evropsku BiH
koja treba da vrati samopotovanje.57
2.10. Narodna stranka radom za boljitak
Izborni program NSRZB saet je u kratkom dokumentu Deset kljunih mjera za boljitak
graana Bosne i Hercegovine nakon opih izbora. U prvoj taki je stav: Ukinuti kantone i
ojaati lokalnu upravu.58
Karolina Pavlovi, izaslanica NSRZB-a u Domu naroda Parlamenta FBiH u intervju za Dnevni
list je istakla: 'Boljitak' se zalae za ukidanje upanija, jer su i nedavni prosvijedi graana
pokazali da je narodu dosta glomazne i skupe birokracije rasporeene na vie razina. Svjesni su
da toliki birokratski aparat koji ima naa drava ne moe nitko podnijeti. Svi zakoni koji se
51
Osloboenje, 08. 10. 2014, s. 12: Ragu: Referendum nee uspjeti.

http://www.klix.ba/vijesti/bih/martin-raguz-za-klix-ba-ova-zemlja-treba-v (oitanje 11. 09. 2014), ss. 1 i 2.
53
Ibid.
54
Dnevni avaz, 30. 09. 2014, s. 5. Dosta je politka koje krivce trae u Sarajevu i Banjoj Luci.
55
BHT 1, 07. 10. 2014, 20.00-21.00 h.
56
Ibid.
57
TV 1, 06. 10. 2014, 20.00-22.00 h.
58
http://www. zaboljitak.ba/index.php/izborni-program/ (oitanje 04. 10. 2014).
52
Copyright FCJP
11
CJP

donose moraju se uskladiti s federalnom razinom, jer u suprotnom su nevaei. Osim toga teko
je ikom dobronamjernom shvatiti zato je potrebno u ovako maloj zemlji imati 10 premijera, 95
ministara, 295 zastupnika i 58 izaslanika, i to samo u upanijama. Osim toga, najvanija stvar
kod ukidanja upanija su ogromne utede. Prema izraunima, do 500 milijuna maraka, koje se
mogu uporabiti u otvaranje novih radnih mjesta.59
2.11. Savez nezavisnih socijaldemokrata
Udarni uvodni dio Programske platforme SNSD-a60 posveen je odnosu Republike Srpske i
drave Bosne i Hercegovine.
U prvom dijelu, pod naslovom Povratak dejtonskoj strukturi BiH uz ostvarivanje ustavnih
nadlenosti Republike Srpske kao dravotvornog entiteta i meunaslovom Prvo Republika
Srpska, navodi se : Ostvarivanje ustavnih nadlenosti entiteta je neotuivo pravo o kojem
odluuju organi svakog entiteta (...) Poevi nedugo nakon Dejtonskog sporazuma, Ustav BiH su
ignorisali strani visoki predstavnici koji su nametnuli nekoliko stotina zakona i centralizovali
nadlenosti na nivou BiH (...) Republika Srpska ne trai slabu ili neefikasnu BiH, naprotiv.
Republika Srpska trai da nivo BiH bude djelotvoran u pogledu ustavnih nadlenosti koje
pripadaju institucijama BiH. Zato e Republika Srpska ponuditi prijedlog ostvarivanja dejtonske
strukture BiH i entiteta. Ako ne bude spremnosti da se zajedniki razmotre i zajedniki
analiziraju dosadanji efekti prenesenih nadlenosti, Republika Srpska e ostvarujui svoju
poziciju strane - potpisnice u dejtonskom sporazumu i njenim aneksima, odluiti o nainu
obavljanja svojih nadlenosti. To podrazumijeva donoenje novog Ustava Republike Srpske
usklaenog sa Dejtonskim sporazumom. U nastavku, stoji: (...) Zato je cilj SNSD-a u naredne
etiri godine, oslanjajui se na snagu i stabilnost Republike Srpske, vratiti najvei dio
nadlenosti koje nam pripadaju.61 U dijelu pod meunaslovom Anti-dejtonska Bosna i
Hercegovina, ukazano je na samo pet zajednikih organa i institucija koje navodi Ustav BiH,
pa slijedi: Umjesto Ustavom propisane strukture organa BiH, nametanjem i raznim pritiscima,
sada na nivou BiH ima preko 70 institucija koje se prvo namiruju, a entitetima ta ostane.62
U dijelu koji se tie ministarstava u Vijeu ministara BiH dat je pregled rasta bh. ministarstava sa
tri na devet. Slijedi trokovnik za institucije bh. drave s ciljem da se ukae da je njihovo
postojanje skupo i da treba izvriti preraspodjelu u korist entiteta63. Pri tom se nigdje ne spominje
da, ni nova ministarstva, ni druge sadanje institucije (agencije i dr.) na nivou drave nisu
uspostavljene bez saglasnosti iz RS-a, dakle i SNSD-a.
U zakljuku se kae: Mnogo puta je ukazano da je Bosna i Hercegovina neuspjena drava.
Nepostojanje veinske identifikacije sa sadanjom Bosnom i Hercegovinom, u osnovi ima
nerijeene meunacionalne sukobe ispoljene u graanskom ratu. Nee ih ni rijeiti jer ne postoji
neophodan kvantum istovjetnih pogleda na zajedniku budunost, to dovodi do opteg
59
Dnevni list, 29. 09. 2014, s. 14. Traiti promjene Izbornog zakona pred izbore je bijedna manipulacija.
http://www.snsd.info/images/dokumenti/Programska_platforma.pdf (oitanje 25. 09. 2014).
61
Ibid, ss. 5-7.
62
Ibid, s. 9.
63
Ibid, ss. 9-14.
60
Copyright FCJP
12
CJP

nezadovoljstva i stagnacije. ak i ono to je doskora bilo neosporno evropske integracije,

blijedi i ustupa mjesto evroskepticizmu.64
Obraajui se uesnicima savjetovanja Oktobarski pravniki dani u Banjoj Luci, Dodik je
najavio da e se idue godine ii na reformu, odnosno sveobuhvatnu inovaciju ili dogradnju
Ustava Republike Srpske.65, naglasivi: Kljuno pitanje reforme Ustava Republike Srpske
odnosi e se na pitanje lociranja i odbrane nadlenosti koje Srpska ima. Predsjednik RS-a naveo
je da namjerava predloiti klauzulu da se u Srpskoj moe primjenivati ono to je nametnuo
visoki predstavnik samo ako to odobri republiki parlament. Dodik zakljuuje da
modernizacijom Ustava RS-a taj entitet mora zatiti svoj pravni sistem, zakone, te da odbija
primjenu bilo kakvih aktivnosti zajednikih institucija BiH za koje one nisu nadlene, kao to su
Sud i tuilatvo Bosne i Hercegovine. U vezi s tim, Dodik namjerava izmjene Ustava RS-a dati
na izjanjavanje graanima entiteta putem referenduma.66 Predsjednik RS-a uz to poruuje:
Republika Srpska nije drava, ali ona politika koju provodimo je to manje entitet, to vie
drava.67 U tom nastojanju, Dodik je naznaio da se mora vidjeti na koji nain Republika
Srpska moe da tui visoke predstavnike pravosuu njihovih zemalja za krenje meunarodnog
prava.68
Ovo su namjere da se Ustav Republike Srpske uspostavi kao pravni akt bez obzira na Ustav
BiH, odnosno da Ustav tog entiteta pozicionira iznad Ustava bh. drave. Dakle, entitetskim
ustavom eli se regulisati materija koja je u nadlenosti drave. Pri tome je oito da SNSD-u i
Dodiku najvie smetaju Tuilatvo i Sud BiH.
Povodom dolaska predsjednika Rusije Vladimira Putina u posjetu Srbiji, Dodik je, uz ostalo,
izjavio da Republika Srpska ostaje na evropskom putu i moe da uestvuje i u razgovorima o
Ustavu BiH.69 Zatim ide zahtjev: Minimum za koji mislimo da moemo ostati u okviru BiH je
konfederalno ureenje BiH ili, ak, unija dvije-tri republike, drave u okviru toga70, dodajui da
nikakva centralizacija ne dolazi u obzir.71
Zagrebaki Jutarnji list objavio je napis pod naslovom Dodikov dravni udar i podnaslov
Pomoi u Hrvatima da dobiju svoju dravu u BiH i da se odcijepe.72 Rije je o reportanom
intervjuu u kojem predsjednik Republike Srpske, uz ostalo, kae da: BiH nema budunosti,
njome nitko nije zadovoljan, pa ni sami stranci koji su je, ovakvu kakva jest, i stvorili. Prema
64
Ibid, s. 74. Povodom navedenih stavova SNSD-a nuno je upozoriti na dvije stvari. Prvo, Ustav Bosne i
Hercegovine nigdje ne pominje Republiku Srpsku kao dravotvotni entitet. Dakle, takva formulacija je svojevrstan
politiko-pravni falisifikat. Entiteti su samo entiteti bez ikakve dodatne kvalifikacije. Drugo, Ustav BiH ne poznaje
formulaciju zajednike institucije. Tamo je rije samo o institucijama Bosne i Hercegovine. O tome Usp. pod
http://www.ads.gov.ba/v2/attachments/1951_ustav_Bosne_i_Hercegovine_bos.pdf (oitanje 01. 09. 2014), l. III.
65
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Dodik-Iduce-godine-reforma-ustava-Srpske-266124.html (oitanje 03. 10.
2014), informacija agencije SRNA.
66
Ibid, ss. 1-2.
67
Ibid.
68
Ibid.
69
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Dodik-Radujem-se-dolasku-Putina-u-Beograd-266500.html (oitanje 05.
10. 2014), informacija agencije SRNA.
70
Ibid.
71
Ibid.
72
http://www.jutarnji.hr/-pomoci-cu-hrvatima-da-dobiju-svoju-drzavu--u-bih-i-da-se-odcijepe-/1225072/ (oitanje
05. 10. 2014).
Copyright FCJP
13
CJP

tome, tu dravu treba ukinuti73. Potom poruuje: Da, ja ne bih oklijevao da Herceg-Bosnu
podrim. Mislim da je slubena politika Republike Hrvatske svojedobno rtvovala hrvatski
nacionalni interes u BiH, prihvaajui tu greku zvanu Washingtonski sporazum. Ja imam
pozitivan stav prema Herceg-Bosni i ne bi mi smetalo da ona i danas postoji. Ali da doista bude
republika i da doista ima sve prerogative drave (...). Jedina je na teritoriji BiH odriva
Republika Srpska ona bi ve ovog trenutka mogla poeti svojim samostalnim ivotom. A druga
odriva republika ili drava bila bi Herceg-Bosna ako bi se formirala. A, Bonjaci bi, opet,
imali svoju Bosnu, kao svoju samostalnu republiku ili dravu. Sve ostalo je puki eksperiment
koji se pokazao neodrivim.74
Novinar Darko Hudelist zakljuuje: Milorad Dodik tim je rijeima izrazio bit aktualnih
politikih nastojanja, u koje ulazi i nuenje dogovora ili sporazuma s Hrvatima u BiH o stvaranju
tzv. labave konfederacije u BiH i budueg, kada za to, kako kae, doe vrijeme, otcjepljenja i
srpske (RS) i hrvatske konfederalne jedinice ili drave (tj. pretpostavljene Herceg-Bosne). Ideja
o tom sporazumu utemeljena je na premisi da e njih dvoje udrueni i ujedinjeni (RS i HercegBosna) to mnogo lake moi uiniti nego svatko od njih sam za sebe a u opreci spram Bonjaka
ili muslimana, koji se zalau za dalju centralizaciju i unitarizaciju BiH.75
Izborna platforma i predizborne poruke elnika SNSD-a, u dijelu koji se tie odnosa BiH i RS-a,
oslonjeni su na dokument te stranke Dejtonska struktura Bosne i Hercegovine i pravni poloaj
Republike Srpske.76 U uvodu prvog dijela pie: Pored datuma nastanka Republike Srpske s
poetka 1992, najznaajniji su datumi s kraja 1995, kada je definitivno priznat i potvren njen
meunarodno pravni status. Ozvaniena kao strana-potpisnica svih aneks mirovnog sporazuma i
subjekta bilo kakvih naknadnih promjena, Republika Srpska je potvrdila svoj legitimitet i
kontinuitet.77
Nakon ove konstrukcije slijedi zanimljiv stav koji je teko dovesti u vezu sa vaeim ustavnim
pravom i prateim propisima Osnov i sutina: Polazna osnova i ishodite svih razmatranja o
Bosni i Hercegovini je injenica da se radi o dravnoj zajednici nastaloj u Dejtonu. Do tada nije
bilo nikakve drave Bosne i Hercegovine u sadanjim okvirima, jer se radilo o teritoriji nastaloj
rasturanjem i raspadom SFR Jugoslavije.78
Taj papir SNSD-a na vie od 60 strana sainjen je u nastojanju da se dokae da je ak Republika
Srpska starija od drave Bosne i Hercegovine, da je bh. drava neodriva a RS-a neupitna i
stabilna tvorevina u oekivanju nezavisnosti. Rije je u biti o iskonstruisanoj argumentacija
kojom se eli dokazati pravo RS-a da bude drava. O tome svjedoi i SRNA-vijesti. Prema
73
Ibid, s. 3.
Ibid.
75
Ibid, s. 4.
76
http://www.snsd.org/images/dokumenti/dejtonska_struktura_bih_pravni_poloaj_rs.pdf.
77
Ibid, s. 5. Ovdje se sugerie da je Dejtonskim sporazumom meunarodno priznata antiustavna Republika Srpska iz
1992. Naprotiv, ta paradravna tvorevina koja je funkcionirala kao de-facto-reim nije nikad meunarodno priznata.
Ustav BiH iz Dejtona vidi RS samo kao entitet, dakle, kao jednu od dvije administrativno-terirorijalne jedinice bh.
drave.
78
Ibid, s. 6. Naprosto radi usporedbe treba podsjetiti na prvi lan Ustava Bosne i Hercegovine: Republika Bosna i
Hercegovina, ije je zvanino ime od sada 'Bosna i Hercegovina', nastavlja svoje pravno postojanje po
meunarodnom pravu kao drava, sa unutranjom strukturom modificiranom ovim Ustavom, i sa postojeim
meunarodnon priznatim granicama. (Ustav BiH, l. I.1 (bilj. 64), s. 1). Uz to, Ustav BiH nigdje ne govori o Bosni
i Hercegovini kao dravnoj zajednici entiteta, ve samo o dravi unutar koje su entiteti.
74
Copyright FCJP
14
CJP

agenciji SRNA od 4. oktobra 2014, Kandidat koalicije SNSD-DNS-SP za predsjednika RS

Milorad Dodik rekao je da RS smatra dravom i da je ona zahvaljujui SNSD-u danas stabilna i
jaka79
Kandidatkinja koalicije SNSD-DNS-SP za srpskog lana Predsjednitva BiH eljka Cvijanovi
izjavila je da u kolektivnom efu drave moe uraditi mnogo stvari u interesu Republike Srpske,
ali nikad na tetu drugih.80 U informaciji se dalje navodi: Govorei o voenju spoljne politike
u Predsjednitvu, Cvijanovieva je rekla da prilikom imenovanja ambasadora treba voditi rauna
da na te funkcije dolazi najbolji kadar, koji je patriotski, ali koji nee raditi na tetu drugih.81
Zatim slijedi: Ona je dodala da ne treba zanemariti veliku ulogu Predsjednitva kod donoenja
budeta institucija BiH, ocijenivi da se u BiH novac troi na prilino pogrean nain, jer su
institucije BiH, koje su imale najmanju potrebu, bile prioritetno finansirane.82
2.12. Demokratski narodni savez
Demokratski narodni savez je u prethodnom mandatnom periodu bio koalicioni partner SNSD-a.
U Politikoj platformi za opte izbore 2014. ove stranke, u poglavlju Dravno i drutveno
ureenje Bosne i Hercegovine i entiteta i eventualne ustavne promjene83, definisano je:
Republika Srpska prihvata Bosnu i Hercegovinu, s tim da se u njoj potuje dejtonski model
ureenja i ovlaenja, prava i obaveza (...) Bosna i Hercegovina kao sloena drava, odnosno
dravna zajednica, moe da uspostavi i ostvaruje stabilan razvoj demokratskih odnosa i
institucija na naelima konstitutivnosti njenih entiteta i naroda na cijeloj teritoriji (...) DNS ne
prihvata koncepcije derogacije i destrukcije dejtonskih rjeenja bilo da su one unitaristike ili
separatistike na kojima je uspostavljena sloena drava Bosna i Hercegovina, koju konstituiu
dva dravotvorna entiteta. Republika Srpska i Federacija Bosne i Hercegovine. Oni su direktni
udar na ustavne temelje drave, ukidanje Republike Srpske i izraz tenji za stvaranje
centralizovane i unitarne drave.84 I ovdje se favorizuje ustavno nepostojei termin dravna
zajednica.
U izbornoj platformi DNS-a dalje se navodi: Ustav je mogue mijenjati iskljuivo u
Parlamentarnoj skuptini Bosne i Hercegovine i on bi morao proi demokratsku provjeru, jer
nema ustava ako ga ne prihvati narod, tako da bi javna rasprava o njegovim odredbama, kroz
nevladin sektor, udruenje poslodavaca, sindikate, medije, dobrodola i mogla bi posluiti
uklanjanju onih slabosti u Ustavu koje je praksa pokazala, a Ustav bi dobio na legitimitetu.85
U poglavlju Prenos nadlenosti sa Republike Srpske na institucije Bosne i Hercegovine, efekti
prenosa i mogunost povrata nadlenosti istie se: Za DNS je neprihvatljivo da se promjene
ve postojee podjele nadlenosti vre prenosom ili preuzimanjem. To je mogue izvriti
79
http://www-nezavisne.com/novosti/bih/Dodik-RS-smatram-dravom-26 (oitanje 04. 10. 2014).

http://nezavisne.com/novosti/bih/Cvijanovi-U-Predsjednitvu-radi (oitanje 03. 10. 2014), informacija agencije
SRNA.
81
Ibid.
82
Ibid.
83
http://www.dnsrs.org/webSite/file/20/DOKUMNET_-_politiki
platforma_za_opte_izbore_2214.godine/20140715_0522_20.pdf (oitanje 20. 09. 2014).
84
Ibid, ss. 8-9.
85
Ibid, s. 10.
80
Copyright FCJP
15
CJP

iskljuivo ustavom.86 U vezi s tim, dalje: Prenos nadlenosti Republike Srpske na institucije
Bosne i Hercegovine mogue je vriti samo na principima zasnovanim na Ustavu, pa
Prenesene nadlenosti koje nisu zasnovane na Ustavu Republike Srpske niti su opravdane niti
su odrive i moraju se vratiti u nadlenost Republike Srpske, zatim: Institucije (direkcije,
agencije, zavodi, komisije) koje su osnovane na nivou Bosne i Hercegovine, na temelju
neustavno i nezakonito prenesnih nadlenosti i nisu opravdale povjerenje, moraju se ukinuti.87
Na temu odnosa BiH i RS, Nezavisne novine prenijele su ovu informaciju: Demokratski
narodni savez (DNS) i njegovi koalicioni partneri nakon izbora e se zalagati za jaku Republiku
Srpsku i labavu BiH, rekao je sino u Modrii predsjednik DNS-a Marko Pavi, navedeno je u
vijesti agencije SRNA.88
2.13. Srpska demokratska stranka
Srpska demokratska stranka nije imala posebnu izbornu platformu. Kampanja te stranke
zasnivala se na kritici SNSD-a i reima Milorada Dodika, programu stranke i zajednikim
stavovima Saveza za promjene.
U Programu Srpske demokratske stranke89 u uvodnom dijelu, Srpska demokratska stranka volja naroda, pod takom Istorijat u novom vremenu, govori se o dravnosti Republike
Srpske, pa se tako, uz ostalo, tvrdi: Stvorena u uslovima odsudne borbe za opstanak naroda,
Srpska demokratska stranka nastavlja da djeluje pod pritiscima koji imaju za cilj da se umanji
stepen dravnosti Republike Srpske, a srpstvo protjera na istok, preko Drine.90 Uoljivo je
isticanje dravnosti Republike Srpske bez upute bilo kakav relevantan dokaz, posebice u Ustavu
BiH. Taj akt, meutim, ne poznaje dravnost Republike Srpske. U narednom odjeljku Novi
zadaci i strateki ciljevi, izmeu ostalog, je navedeno: U Srpskoj demokratskoj stranci se
vjeruje u slobodu i incijativu pojedinca, u vrijednost solidarnog drutvenog ivota i u hriansku
portvovanost pojedinca u zajednici. Pri tom se ima na umu tradicija srpskog drutva, u kome je
pojedinac domain sa svojom porodicom, predstavljao osnovnu vrijednost, okosnicu drutva i
najbolju odbranu drave i njenih vrijednosti.91 U naslovima nekoliko poglavlja RS dovodi se u
vezu s pojmom drava, na primjer: Republika Srpska ureena po modelu slobodne i
demokratske drave.92
Prema tome, SDS, takoe, nastoji odrati kontinuitet te nelegalne tvorevine, dajui neosnovano
entitetu atribut dravnosti. O SDS-ovim dravonosnim projekcijama RS-a svjedoi i dio pod
takom est s naslovom Republika Srpska kao subjekt meunarodnih odnosa, meunarodnog
prava i sistema za ouvanje mira i bezbjednosti93, u kojem, uz ostalo, stoji: Istiemo namjeru
da sistematski odravamo i unapreujemo prijateljske odnose sa drugim dravama, posebno sa
86
Ibid, s. 11.
Ibid, ss. 11-12.
88
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Pavic-Za-jaku-Srspku-i-labavu-BiH (oitanje 05. 10. 2014).
89
http://www.sds.org/dokumenti/Program sds.pdf (oitanje 25. 09. 2014).
90
Ibid, s. 3.
91
Ibid, s. 5.
92
Ibid, s. 20.
93
Ibid, s. 60.
87
Copyright FCJP
16
CJP

Rusijom, i sa velikim silama Evrope, arapskog svijeta, te sa Kinom, Indijom, SAD i drugima.94
Potom se u dijelu Parlamentarna kontrola spoljne politike navodi: Zalaemo se za dosljednu i
transparentnu parlamentarnu kontrolu spoljne politike95, zatim, u odioku Autonomnost
Republike Srpske u spoljnoj politici: Zalaemo se da Republika Srpska ostvari pravo na
autonomnu spoljnu politiku i meunarodnu saradnju, te da se obezbijedi potovanje nezavisne
spoljne politike BiH, utvrene stvarnim interesima drave i njenih graana. (...) Posebnu
panju posveujemo saradnji sa Republikom Srbijom i ostvarenju svih segmenata Sporazuma o
specijalnim i paralelnim vezama s njom.96
U odioku Slobodan izbor evropskog puta izraava se rezerva prema lanstvu u Evropsku uniju
i otpor prema lanstvu u NATO: Srpska demokratska stranka zalae se za sprovoenje
referenduma na kojem bi graani Srpske odluili da li ele ili ne ele da budu dio Evropske
unije.97 Srpska demokratska stranka nadalje uslovljava i ulazak Bosne i Hercegovine u NATO.
Dio Vojna neutralnost i demilitarizacija poinje: Srpska demokratska stranka smatra da vojna
neutralnost i demilitarizacija Republike Srpske i BiH jeste jedina realna politika na ovom
prostoru. Od presudnog je interesa da Republika Srpska ima status istovjetan sa Republikom
Srbijom. Slijedi: Partnerstvo za mir, Evroatlantsko vijee i NATO, organizacije su od posebne
vanosti za bezbjednost i mir u BiH, ali je potpuno neizvjesno koliko je dobro da BiH u tim
organizacijama zauzima mjesto punopravnog lana, posebno kada se ima u vidu njena
disolutnost po mnogim osnovama povezanim sa vjerskim, nacionalnim i kulturnim
karakteristikama zajednica. Srpska demokratska stranka je u potpunosti protiv da Republika
Srpska bude dio NATO-a.98
U poglavlju Bosna i Hercegovina proizvod Dejtonskog mirovnog sporazuma, na samo
poetku upozorenje: Ruenje Dejtonskog mirovnog sporazuma znailo bi ruenje BiH, a
Republika Srpska u tom sluaju ne bi bila dovedena u pitanje i nastavila bi ivot kao samostalna
drava. U tom tonu je i sljedei stav: Srpska demokratska stranka nee podlei stalnim
pritiscima na dodatne ustupke Republike Srpske na tetu dejtonskog koncepta, a koji prijeti
unitarizacijom BiH. Odgovor Srpske demokratske stranke na pritiske ka centralizaciji institucija
BiH bie u jaanju pozicije Republike Srpske, zasnovane na Dejtonskom mirovonom sporazumu
i postojeim entitetskim granicama unutar BiH, sa dvije entitetske jedinice: Republikom
Srpskom i Federacijom BiH, pa zatim: Sve kljune institucije BiH Predsjednitvo,
Parlamentarna skuptina, Savjet ministara i Ustavni sud, moraju biti ustavno izgraene tako da
obezbjeuju kljune uslove mira i razvoja.99
Ispod naslova Zatita Dejtonskog mirovnog sporazuma uz ostalo se navodi: Srpska
demokratska stranka u potpunosti je protiv stalnih nesuvislih i opsesivnih nastojanja da se
ustavne nadlenosti Republike Srpske prenesu na nivo zajednikih organa. S obzirom na to da je
do prenosa nadlenosti uglavnom dolazilo direktnim ili indirektnim nametanjima od strane
visokog predstavnika, uz diskretnu ili otvorenu prijetnju upotrebom sile prema institucijama ili
funkcionerima Republike Srpske, Srpska demokratska stranka trai od Narodne skuptine
94
Ibid.
Ibid.
96
Ibid, s. 61.
97
Ibid, s. 63.
98
Ibid, s. 66.
99
Ibid, s. 74.
95
17
Copyright FCJP
CJP

Republike Srpske i Ustavnog suda Republike Srpske da ponite sve nelegalne i nedemokratske
delegacije nadlenosti Republike Srpske na nivo zajednikih institucija i organa dravne
zajednice. (...) S obzirom na to da je pozicija Srpske demokratske stranke u sluaju daljeg
prenosa njenih nadlenosti na BiH potpuno jasna, u svakom eventualnom pokuaju daljnje
ustavne erozije Srpske zahtijevaemo da se njeni graani referendumom izjasne o tome.100
Oito je, da kao i SNSD, SDS eli uspostaviti zakonodavni i najvii pravosudni organ entiteta
iznad institucija drave Bosne i Hercegovine, Ustava BiH i mandata visokog predstavnika
meunarodne zajednice u BiH.
Dio Republika Srpska trajna kategorija, zajednike institucije servis naroda i entiteta poinje
stavom: Republika Srpska neosporna je i nepromjenjiva kategorija. Samo graani Republike
Srpske mogu odluivati o viem ili manjem stepenu samostalnosti Republike Srpske. Niko nema
mandat da graanima Republike Srpske uskrati pravo da se putem referenduma izjasne o
preureenju i budunosti Bosne i Hercegovine101. U zakljuku programa SDS-a, meu
temeljnim stavovima i stratekim ciljevima su: Nacionalna emancipacija i emancipacija
Republike Srpske i Ouvanje i razvoj Republike Srpske kao entiteta izgraenog po modelu
demokratske, pravne i socijalne drave.102
Sve u svemu, SDS nije daleko od SNSD-a u konstruiranju dravnosti Republike Srpske.
2.14. Partija demokratskog progresa
Partija demokratskog progresa takoe nije imala posebni izborni program. Kampanja se oslanja
na zajednike stavove u koaliciji za promjene, kritiku SNSD-a i Programsku orijentaciju stranke
za period 2011-2014.103
U poglavlju te programske orijentacije, s nazivom Bosna i Hercegovina spoljna politika,
istaknuto je: PDP podrava Dejtonski mirovni sporazum, sa svim njegovim aneksima, i smatra
ga najrealnijom opcijom i osnovom za funkcionisanje BiH. Ovim dokumentom je afirmisana
dravotvornost srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i verifikovano trajno postojanje Republike
Srpske kao najsnanije garancije njegovog opstanka.104 Ovdje se ne govori o dravotvornosti
RS-a, ve bh. Srba, to je politiki i pravno utemeljno. Potom PDP nalazi za shodno da se osvrne
na ratno vrijeme, uz tvrdnju: U BiH je voen graanski rat se elementima vjerskog sukoba.
Poinjeni su mnogi zloini od svih zaraenih strana. Zloini su individualni, a svi pojedinci koji
su ih uinili moraju imati pravino suenje.105 Tvrdnja o graanskom ratu s elementima
vjerskog sukoba, koja u RS-u nije samo stav PDP-a, ignoriu sve rezolucije OUN-a, presude
Meunarodnog suda pravde i Hakog tribunala, koje svjedoe o meunarodnom sukobu na tlu
Bosne i Hercegovine.
Kada je rije o reformi Ustava BiH, PDP smatra: Mogue su samo one promjene oko kojih se
dogovore tri konstitutivna naroda po ustavnoj proceduri. Kao prioritetno treba pristupiti promjeni
100
Ibid, s. 75.
Ibid, s. 76.
102
Ibid, s. 78.
103
http://pdp.rs.ba/dokumenit/program (oitanje 28. 09. 2014).
104
Ibid, s. 6.
105
Ibid.
101
Copyright FCJP
18
CJP

Ustava po pitanju Sejdi-Finci. Za PDP su prihvatljivi i posredni i neposredni nain izbora

lanova Predsjednitva BiH s tim da je RS jedna izborna jedinica, a FBiH druga izborna jedinica.
U domu naroda treba omoguiti izbor jednog Srbina iz FBiH, i po jednog Bonjaka i jednog
Hrvata iz RS.106
U nastavku razmatranja ustavnog pitanja, ova partija daje mogunost promjena ali: za PDP
moe biti prihvatljiva BiH kao asimetrina multinacionalna federacija sa dvije ili vie federalnih
jedinica u FBiH. Asimetrinost podrazumijeva postojei teritorijalno-politiki i pravnoadministrativni odnos RS i FBiH. Multinacionalnost znai da svaki narod ima svoju federalnu
jedinicu u kojoj je u veini, dok je manjina u drugim.107
U dijelu koji se bavi spoljnopolitikim poloajem BiH, PDP je jasan: Budunost Bosne i
Hercegovine je u Evropskoj uniji. To prati i ogranienje: PDP nee podrati nikakvu evropsku
klauzulu po kojoj bi navodno trebalo dati dravi sve to je potrebno za integraciju u EU.108
Kada je rije o NATO-u, stav je: PDP u potpunosti podrava uee RS i BiH u Partnerstvu za
mir. lanstvo u NATO e zavisti od konsenzusa u BiH, mogunosti BiH da obui, opremi i
finansira uee svojih oruanih snaga u NATO-u. Punopravno lanstvo u NATO-u imae smisla
samo ako i Srbija pristupi ovoj vojnoj organizaciji.109
Prema tome, i PDP vezuje meunarodni poloaj Bosne i Hercegovine za spoljnopolitiku
orijentaciju Srbije. To znai da Beograd umjesto Sarajeva treba da odlui o sudbinskom pitanju
za bh. dravu.
U intervjuu za Dnevni avaz, lider PDP-a i kandidat za lana Predsjednitva BiH, Mladen Ivani
je pojasnio: (...) vrlo teko je oekivati spektakularne promjene Ustava BiH, to treba ostaviti po
strani. Normalni ljudi iskoristit e i najloiji ustavni sistem, a suludi nee ni idealan. U okviru
postojeeg Ustava BiH moemo i trebamo zajedniki efikasnije i bre djelovati, raditi na
stabilnosti, investicijama, radnim mjestima (...). To su nai zajedniki interesi. Kada je rije o
radu u Predsjednitvu BiH, ako bude izabran, Ivani kae: Prvo to u uiniti jeste da u s
dvojicom kolega iz reda bonjakog i hrvatskog naroda obaviti sutinski razgovor o tome s
kakvom vizijom za BiH oni dolaze i kakvom je namjeravaju ostaviti nakon etiri godine. Moji
ciljevi su vie mir i stabilnost te pozitivan imid u svijetu. Da bi se to desilo, potrebno je da se
distanciramo od stvari o kojima se ne moemo sloiti, a djelujemo na onima koje nas
ujedinjuju.110
Gostujui u emisiji BHT 1 posveenoj izborima111, Ivani je naveo da mu je u radu u
Predsjednitvu prioritet interes Republike Srpske. Lider PDP-a je, takoe, rekao da nema teorije
za radikalne ustavne promjene, uz tvrdnju da je Dejton dovoljno irok za sve. On smatra da
ne dolazi u obzir ni disolucija (i da pria o disoluciji teti RS-u), a ni centralizacija BiH.112
Funkcioner PDP-a (partije koje je u natjecanju za dravni parlament nastupila zajedno sa NDPom) Igor Crnadak je takoe naglasio da u ustavnoj reformi treba rijeiti samo odluku Evropskog
106
Ibid.
Ibid.
108
Ibid, s. 7.
109
Ibid.
110
Dnevni avaz, 24. 09. 2014, s. 4. Dodik e izgubiti od ulizica.
111
BHT 1, 06. 10. 2014, 20.00-21.00 h.
112
Ibid.
107
Copyright FCJP
19
CJP

suda za ljudska prava u sluaju Sejdi Finci i da ne moe biti prebacivanja novih nadlenosti sa
entiteta na dravu.113
2.15. Narodni demokratski pokret
Predsjednik NDP-a, koja je na izborima za Parlament BiH sa PDP-om, Dragan avi u intervjuu
za Nezavisne novine, na pitanje ujemo gotovo svakodnevno prie o unitarnoj BiH, s jedne
strane, odnosno o otcjepljenju RS sa druge. Kakav je Va stav o tome?, odgovara: Tragino je
da se manipulie osjeanjima ljudi i to rade, s jedne strane, bonjaki politiari koji Bonjacima
obeavaju unitarnu BiH, a s druge strane, Dodik i njegovi sljedbenici, koji obeavaju
secesionizam i dravu. A i jedno i drugo je daleko od realne mogunosti.114
Nakon avievog susreta sa novoimenovanim ambasadorom Velike Britanije u BiH Edwardom
Fergusonom, NDP je izdao saoptenje koje je prenijela agencija SRNA, s tvrdnjom da su se
saglasili da je Dejtonski sporazum nepovrediv i da sva djelovanja van tog okvira ne mogu biti
korisna nijednom od konstitutivnih narod.115
2.16. Savez za promjene
Ovaj koalicioni savez nastupio je kao jedinstven politiki blok na izborima u Republici Srpskoj
za tamonju Narodnu skuptinu i predsjednika RS-a, te za srpskog lana Predsjednitva BiH. U
koaliciji su Srpska demokratska stranka, Partija demokratskog progresa i Nova demokratska
stranka. U Deklaraciji o osnovama politike budueg djelovanja kao osnovni cilj se navodi:
opstanak, razvoj i napredak Republike Srpske, kao ravnopravnog dravotvornog entiteta unutar
Bosne i Hercegovine, uspostavljene Dejtonskim sporazumom.116 Unutar razrade politikih
ciljeva, uz ostalo, navodi se da e se ekonomska politika Saveza zasnivati na smanjenju dravne
regulacije i decentralizaciji budeta.117 I ovdje se, sada u koaliciji tri stranke, istie tvrdnja o
dravotvornosti Republike Srpske.
Prema agenciji SRNA, iju vijest prenose Nezavisne novine, kandidat Saveza za promjene za
predsjednika RS-a Ognjen Tadi u Trebinju je, uz ostalo, poruio: Imam namjeru da sprijeim
bilo kakvo ugroavanje i promjene Ustava Bosne i Hercegovine, jednostavno, da sauvam
Republiku Srpsku.118
2.17. Domovina
Koaliciji organizacija civilnog drutva Domovina, nastaloj na inicijativu nevladine asocijacije
Prvi mart, pridruile su se stranke koje nastoje udrueno poboljati politiki poloaj Bonjaka i
Hrvata u Republici Srpskoj. U dokumentu Domovine Program organizacija civilnog drutva
113
BHT 1, 24. 09. 2014, 20.00-21.00 h.

http://www.nezavisne.com/novosti/intervju/Cavic-Ocekujemo-pobjedu-n, s. 2, oitanje 20. 09. 2014.
115
Osloboenje, 26. 09. 2014, s. 6, Dejtonski sporazum nepovrediv.
116
http://www.sdsrs.org/dokumneti/Deklaracija SZP.pdf, oitanje 14. 09. 2014.
117
Ibid.
118
http://www.nezavisne.com/novosti/bih/Tadic-Republika-Srpska-je-svetinja, oitanje 29. 09. 2014.
114
Copyright FCJP
20
CJP

koje okupljaju povratnike, izbjegla i raseljena lica u Bosni i Hercegovini za Ope izbore119, u
poglavlju Povratak i opstanak, meu osnovnim ciljevima su: Djelovanje u institucijama
entiteta Republika Srpska uz stalno uvaavanje drave Bosne i Hercegovine, simbola drave,
koritenja zvaninih naziva, uee u obiljeavanju datuma bitnih za Bosnu i Hercegovinu i
njene graane (...) Djelovanje u pravcu integracijskih procesa kojim e se osigurati funkcionalna
drava, zatiti suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (...).120
2.18. Zajednika izjava stranaka bliskih Evropskoj narodnoj stranci iz Bosne i Hercegovine o
evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-trinoj privredi i pravnoj dravi
Zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegovi, predsjednik Hrvatske
demokratske zajednice Bosne i Hercegovine dr. Dragan ovi, predsjednik Partije demokratskog
progresa dr. Mladen Ivani, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice 1990 Martin Ragu i
predsjednik Srpske demokratske stranke Mladen Bosi potpisali su, u prisustvu predstavnika
Evropske narodne stranke, zajedniku izjavu stranaka iz Bosne i Hercegovine o evropskim
vrijednostima, identitetu, socijalno - trinoj privredi i pravnoj dravi.121
U uvodnom dijelu je navedeno: Mi narodne stranke iz Bosne i Hercegovine, koje dobrobit
Bonjaka, Hrvata i Srba, kao konstitutivnih naroda (u zajednici sa ostalima) i graana Bosne i
Hercegovine smatraju svojom obavezom, ovim izjavljujemo vrsto opredjeljenje za EUintegraciju Bosne i Hercegovine.122
U dijelu Zajednike izjave Pravna drava i vladavina prava stoji: Mi, stranke iz Bosne i
Hercegovine, bliske Evropskoj narodnoj stranci, teimo demokratski ureenoj dravi, koja
poiva na vladavini prava, potovanju ljudskih prava i osnovnih sloboda te ostvaruje principe
socijalne pravde. Zato je u Bosni i Hercegovini potrebno stabilno i nezavisno pravosue kao i
dravna uprava koja e funkcionisati na zakonit nain, osloboeni neprimjerenih politikih
uticaja, ali koji e biti odgovorni prema graanima. To podrazumijeva odgovornost u upravljanju
na svim nivoima vlasti i uvoenju transparentnosti i efikasnosti kao i djelotvornih mehanizama u
borbi protiv korupcije. Teimo ka stabilnom i efikasnom politikom sistemu koji e osigurati
jednakost svih graana i konstitutivnih naroda koji ive u Bosni i Hercegovini.123
3. Od negacije BiH do zahtjeva za povratak Republike
Evo rezimea divergentnih stranakih stavova o vienju sadanjosti i budunosti bh. drave.
Pregled obuhvata i saeta vienja stranaka reforme Ustava Bosne i Hercegovine.
3.1. Za Dejtonsku BiH
Narodni demokratski pokret, Srpska demokratska stranka i Partija demokratskog progresa su
izriito za dejtonsko ustavno ureenje Bosne i Hercegovine. Dakle, za Ustav BiH kojem su u
119
http://www.prvimart.ba/vijesti/domovina (oitanje 02. 10. 2014).

Ibid, s. 4.
121
http://eizbori.ba/sda-hdzbih-pdp-hdz-1990-sds-potpisuju-zajedniku-izjavu (oitanje 10. 09. 2014).
122
Ibid, s. 1.
123
Ibid, s. 2.
120
Copyright FCJP
21
CJP

osnovi dva entiteta i tri konstitutivna naroda s neupitnim statusom Republike Srpske u sadanjim
granicama.124
Takoer i za SNSD je Ustav BiH jedna od opcija, s tim to najavljuje akciju na ukidanje nekih
institucija na razini BiH koje nisu opravdale svoju ulogu, odnosno povrat najveeg dijela
nadlenosti drave za koje smatra da su date BiH pod pritiskom a pripadaju entitetima. Milorad
Dodik ak smatra da se to moe rijeiti izmjenama Ustava RS kojim bi se regulisala materija
koja se tie dravnog ustava, to je pravno neutemeljeno.125 I DNS i SDS smatraju da prenesene
nadlenosti, koje nisu zasnovane na Ustavu RS-a i one koje nisu opravdane i nisu odrive, da ih
treba vratiti u nadlenost tog entiteta.126
SNSD i SDS bez uporita, odnosno bez pozivanja na uporite u Ustavu BiH, naglaeno istiu
dravotvornost Republike Srpske. Obje stranke se zalau za jaanje autonomnosti tog entiteta na
unutranjem i meunarodnom planu.127 O dravotvornosti RS-a govore i DNS i PDP128
Uoljiva je i esta upotreba termina dravna zajednica kao oznaka za BiH u programima
stranaka sa sjeditem u RS-u iako takva formulacija ne postoji u Ustavu BiH. U tom smislu, sve
kljune stranke iz RS-a upotrebljavaju za dravne institucije termin zajednike institucije iako
ni ovaj pojam nema rang ustavnog pojma budui da Anex 4 nedvosmisleno govori o
institucijama drave.129
Formulacije dravna zajednica i zajednike institucije, uz istodobno nazivanje entiteta RS
dravotvornim, u slubi je nastojanja da se dokae navodni dravotvorni kontinuitet Republike
Srpske i ospori kontinuitet drave Bosne i Hercegovine. Politika sugestija je da je bh. drava
nastala tek u Daytonu i to dogovorom dva, navodno, dravotvorna entiteta.
3.2. Za (kon)federalnu BiH
Hrvatska demokratska zajednica BiH i Hrvatska demokratska zajednica 1990 su za federalizaciju
bh. drave. Hrvatska demokratska zajednica BiH se zalae za Bosnu i Hercegovinu sa etiri
federalne jedinice od kojih bi jedna bila Distrikt Sarajevo, jedinicama lokalne uprave i
samouprave. Hrvatska Demokratska Zajednica 1990 je za sloenu, decentralizovanu dravu u
kojoj se potuje trodioba dravne vlasti i afirmira razvoj lokalne samouprave.130
U vie mogunosti koje vidi za BiH, SNSD je za konfederalnu Bosnu i Hercegovinu ili ak uniju
dvije-tri republike.131
Za PDP su mogue samo one ustavne promjene o kojima se dogovore sva tri konstitutivna
naroda. U tom sklopu, PDP je prihvatljiva i asimetrina multinacionalna federacija sa dvije ili
124
Kako je gore navedeno (Usp. pod 2.12, 2.13. i 2.14).

Usp. pod 2.11.
126
Usp. pod 2.12 i 2.13.
127
Usp. pod 2.11 i 2.13.
128
Usp. pod 2.12 i 2.14.
129
Usp. pod 1.11 - 2.14.
130
Usp. pod 2.8 i 2.9.
131
Usp. pod 2.8 i 2.9.
125
Copyright FCJP
22
CJP

vie federalnih jedinica, ali da se zadri postojei teritorijalno-politiki i administrativno-pravni

odnos RS i FBiH.132
3.3. Za disoluciju BiH
Savez nezavisnih socijaldemokrata je i za disoluciju bh. drave i Republiku Srpsku kao
samostalnu dravu. Dodik je tako u intervjuu za Jutarnji list pojasnio da Bosna i Hercegovina
nema budunost, da njome niko nije zadovoljan i da, prema tome tu dravu treba ukinuti.133
3.4. Za Republiku BiH
Za povratak republikanskog oblika dravnog ureenja Bosne i Hercegovine su SDA, Stranka za
BiH i BPS.134
Za SDA, Republika Bosna i Hercegovina je dugoroan cilj, a bila bi ureena sa tri razine vlasti
dravna, regionalna i lokalna.135 Stranka za BiH takoe predvia regionalnu i lokalnu autonomiju
i decentralizaciju dravnih slubi. BPS je za graanski princip ureenja drave i ekonomskosocijalne regije.136
3.5. Ustavne reforme
Socijaldemokratska partija i Stranka za bolju budunost, smatraju da ustavne reforme treba
provoditi kroz proces integrisanja u Evropsku uniju.137 Demokratska Fronta smatra da su validne
ustavne promjene mogue samo putem dijaloga i optim politikim dogovorom.138
Socijaldemokratska partija je za jedinstvenu, funkcionalnu i multietniku dravu ija se
konsolidacija moe postii kroz konsenzus o ubrzanom pristupanju EU.139 Stranka za bolju
budunost se zalae za ouvanje teritorijalnog integriteta BiH, kao nedjeljive drave
ravnopravnih naroda, bez spominjanja graana i etnikih manjina.140
U DF-u smatraju da samo opteprihvaen ustavni model moe garantirati jaanje drave. Vienje
ove stranke o ureenju bh. drave sadrano je u formulaciji Bosni i Hercegovini je potreban
efikasan, znaajno jeftiniji i upravljiv dravni aparat s jasno podjeljenim ovlastima izmeu
drave, regija i opina, uz zalaganje da se opinama daju vee ovlasti. Dakle, DF je za
regionalizaciju, a ne entitete, ali je nejasno u kom dravnom obliku. Inae, DF je izriito protiv
novih entiteta.141
132
Usp. pod 2.14.

Kako je gore navedeno (usp, pod Ibid, 2.11).
134
Usp. pod 2.1, 2.3 i 2.4.
135
Usp. pod 2.1.
136
Usp. pod 2.3.
137
Usp. pod 2.6 i 2.2.
138
Usp. pod 2.7.
139
Usp. pod 2.6.
140
Usp. pod 2.2.
141
Usp. pod 2.7.
133
Copyright FCJP
23
CJP

Stranke sa sjeditem u RS-u nemaju nita protiv izmjena ustavnog poretka u dijelu koji se tie
Federacije BiH, ali da to ne utie na status i cjelovitost RS-a.142 Narodna stranka radom za
boljitak se zalae za ukidanje kantona.143 Za radikalne politike reforme je A-SDA, ali ne navodi
kakve.144
Sve kljune stranke se slau da se ustavnim promjenama provede odluka Evropskog suda za
ljudska prava u sluaju Sejdi-Finci. Dodue, sa razliitim pristupom toj realizaciji.145
4. Odnos prema dravnim institucijama
Mogu se izdvojiti i stavovi stranaka o pojedinim dravnim institucijama. Najvie rijei bilo je o
Predsjednitvu BiH i pravosudnom sistemu.
4.1. Parlamentarna skuptina
Slijedom opredjeljenja za republikansko ureenje i regionalizaciju drave, Stranka za BiH smatra
da dravni parlament treba da ima Gornji dom u kojem bi bile zastupljene regije i Donji dom u
kojem bi proporcionalno bili zastupljeni graani.146 Bosanska patriotska stranka je za uvoenje
Doma regija umjesto Doma naroda.147
Demokratska fronta je za to da ostane Dom naroda ali da bude dostupan svim etnikim
grupacijama, s jasno definisanim vitalnim nacionalnim interesima. Pri tom, DF naglaava da ta
kolektivna prava ne smiju biti iznad zajednike volje graana BiH koja se izraava u
Predstavnikom domu dravnog parlamenta.148
Zalaui se za prioritetno ustavno rjeavanje sluaja Sejdi-Finci, PDP predlae da se u Dom
naroda dravnog parlamenta omogui izbor jednog Srbina iz FBiH i po jednog Bonjaka i Hrvata
iz FBiH.149
Srpska demokratska stranka se zalae za parlamentarnu kontrolu spoljne politike.150
4.2. Predsjednitvo
Zamjenik predsjednika SDA i kandidat za lana Predsjednitva BiH Bakir Iztbegovi se nada da
e budua tri lana kolektivnog efa drave biti dio grupe politiara koji e zemlju izvui iz
zaaranog kruga nepovjerenja, prepucavanja i populizma.151
142
Usp. pod 1.11-1.14.

Usp. pod 2.10.
144
Usp. pod 2.5.
145
Usp. pod 2.1-2.14.
146
Usp. pod 2.3.
147
Usp. pod 2.4.
148
Usp. 2.7.
149
Usp. pod 2.14.
150
Usp. pod 2.13.
151
Usp. pod 2.1.
143
24
Copyright FCJP
CJP

Voa HDZ BiH Dragan ovi, takoe kandidat za Predsjednitvo BiH siguran je da e u tom
organu vladati kolegijalan odnos, koji e omoguiti uravnoteenja stavova u spoljnopolitikim
pitanjima. ovi misli da bi oko NATO-a moglo biti vie problema, ali ne i oko integracije u
Evropsku uniju. Zanimljivo, ovi smatra rjeavanje hrvatskog nacionalnog pitanja u BiH
segmentom vanjske politike unutar europskog projekta.152 Hrvatska demokratska zajednica 1990
posvetila je u kampanji veliku panju Predsjednitvu BiH, posebice zbog injenice da se njegov
elnik Martin Ragu kandidovao za lana. Ragu trai da Predsjednitvo u potpunosti ostvaruje
svoje ustavne nadlenosti i obaveze to nije bio sluaj do sada. Naime, taj izvri dravni organ,
mada je to ustavno duan, nije se bavio, osim sasvim sporadino, najvanijom spoljnopolitikim
segmentom evroatlanskim integracijama. Otud lider HDZ 1990 u prvi plan upravo stavlja tu
temu, ali naglaava i ulogu Predsjednitva u odluivanju o mandataru Vijea ministara BiH i
budetu. Ragu se zalae da kolektivni ef drave bude organ koji e kreirati pozitivnu politiku
atmosferu i inicirati koordinaciju sa Parlamentom i Vijeem ministra BiH na stratekim
vanjskopolitikim prioritetima.153
Kandidatkinja koalicije za SNSD/DNS/SP za srpskog lana Predsjednitva BiH eljka
Cvijanovi smatra da se u tom dravnom organu moe mnogo uraditi za interese Republike
Srpske ali nikad na tetu dugih. Ukazujui na vae nadlenost kolektivnog efa drave i mimo
vanjske politike, Cvijanovi upozorava na veliku ulogu kod donoenja budeta institucija BiH,
ocijenivi da se taj novac troi na prilino pogrean nain.154
Ocjenjujui provedbu odluke strazburkog suda u sluaju Sejdi-Finci prioritetnim zadatkom, za
PDP su prihvatljivi i neposredna i posredan izbor lanova Predsjednitva BiH, ali da budu dvije
izborne jedinice - RS i FBiH.155 Predsjednik PDP-a i kandidat za lana Predsjednitva BiH
Mladen Ivani smatra da unutar kolektivnog efa drave treba razgovarati o pitanjima u kojima
se njegovi lanovi ne mogu sloiti ve samo onom to ih moe ujediniti u stavu.156
Bosanska patriotska stranka je za to da umjesto Predsjednitva bude predsjednik Republike.157
4.3. Vijee ministara
U izbornim kampanjama Vijee ministara BiH se spominje sporadino bez elaboriranja njegove
ustavne pozicije. U okviru nastojanja da zaustavi jaanje dravnih institucija, pa ak da se neke
nadlenosti prebace na entitete, SNSD ukazuje da se broj ministarstava u Vijeu ministara BiH
poveao sa izvornih tri na devet. Ali to nije moglo biti uraeno bez saglasnosti iz RS-a,
ukljuujui SNSD koji tamo vlada devet godina.158
152
Usp. pod 2.8.

Usp. pod 2.9.
154
Usp. pod 2.11.
155
Usp. pod 2.14.
156
Usp. pod 2.14.
157
Usp. pod 2.4.
158
Usp. pod 2.11.
153
25
Copyright FCJP
CJP

4.4. Pravosudni organi

Stranka demokratske akcije trai usklaivanje Ustava sa Evropskom konvencijom o zatiti
ljudskih prava i temeljnih sloboda i dodatnim protokolima, i uvoenje Vrhovnog suda BiH. Ona
se zalae za nezavisnost pravosua i usklaenost zakona i sudske prakse u BiH. Iz SDA se tvrdi
da e odluno sprijeiti da se policija i tuilatvo stave pod politiku kontrolu.159
Bosanska patriotska stranka je za nezavisnost i depolitizaciju sudstva i policije, od kojih se trai
strunost i visoka moralnost.160
Socijaldemokratska partija smatra da VSTV BiH treba da bude ustavna kategorija i zalae se za
uticaj izvrene i zakonodavne vlasti u toj oblasti, tanije u izboru tih dravnih organa. Takoer,
SDP je za uvoenje Vrhovnog suda BiH da bi se, uz ostalo, standardizovala sudska praksa u
zemlji.161
Stranka nezavisnih socijaldemokrata je posebno kritian prema pravosudnim organima na
dravnoj razini. Tako Dodik poruuje da reformom svog Ustava Republika Srpska mora titi svoj
pravni sistem i odbija primjenu bilo kakvih aktivnosti zajednikih institucija BiH za koje, kako
on tvrdi, nisu nadlene, kao to su Tuilatvo i Sud BiH.162
4.5. Ostale institucije BiH
Nastojei da vrati RS i BiH na prve postdejtonske dane, SNSD navodi da umjesto samo pet
zajednikih organa i institucija sada ima 70 institucija, te da RS-u treba vratiti najvei dio
nadlenosti i da, u vezi s tim, treba izvriti preraspodjelu trokova na nivou drave u korist
entiteta.163 Demokratski narodni savez takoe trai da se institucije na razini drave (direkcije,
agencije, zavodi, komisije) koje su, po miljenju te stranke, neustavno i nezakonito osnovane ili
nisu opravdale povjerenje, moraju ukinuti.164 I SDS zahtjeva da se poniti, navodno, nelegalno i
nedemokratsko delegiranje nadlenosti RS-a na nivo zajednikih institucija i organa dravne
zajednice.165
5. Zakljuak
Odnos prema dravi Bosni i Hercegovini, njenim institucijama i ustavnoj reformi nisu bili
naglaeno prisutni u izbornoj kampanji. Jedino je Milorad Dodik insistirao na odnosu entiteta
Republika Srpska i drave Bosne i Hercegovine. Opozicione stranke su se usredsredile na
nekompetentnost i neuspjehe vladajuih garnitura, na loe ekonomsko-socijalno stanje,
korupciju, klijentizam i nepotizam. Stranke koje politiku temelje na nacionalnoj retorici i ovaj
put su teite stavile na ugroenost i zatitu svojih etnikih grupacija.
159
Usp. pod 2.1.

Usp. pod 2.4.
161
Usp. pod 2.6.
162
Usp. pod 2.11.
163
Usp. pod 2.11.
164
Usp. pod 2.12.
165
Usp. pod 2.13.
160
26
Copyright FCJP
CJP

Moglo bi se rei da su SNSD-u i Dodiku minimalnu prevagu u nadmetanju sa Savezom za

promjene donijele upravo teze o ugroenosti RS-a i Srba od centralistiko-unitaristikih namjera
Bonjaka, o tetnosti bh. drave po RS, neodrivosti Bosne i Hercegovine i pravu na dravnu
samostalnost Republike Srpske.
Isto tako, s dosta sigurnosti moe se ocijeniti da su HDZBiH i njegov elnik Dragan ovi
nadmono pobijedili HDZ 1990 i Martina Ragua, stavljanjem u prvi plan tezu o nunosti
ustavnih i zakonskih promjena koje treba da obezbjede ustavnu i politiku ravnopravnost bh.
Hrvata, ugroenih majoritetom druga dva naroda, a posebice bonjakom veinom. HDZ 1990 i
njegov lider Ragu su i dobro proli, jer su hrabro u vrh izbornih ciljeva stavili neupitnu
bosanskohercegovaku i euroatlantsku orijentaciju i jaanje pozicije bh. drave, zalaui se za
stvaranje pozitivnog politikog ambijenta umjesto politike stalne konfrontacije.
Za vjerovati je da su SDA-u glasove, uz druge elemente, donijele antibosanskohercegovaka i
antibonjaka retorika Dodika i ovievo insistiranje na opasnosti od bonjake veine, uz
tenju za posebnim entitetom za Hrvate.
Za izborne rezultate drugih kljunih stranaka (njihov uspjeh ili neuspjeh) nije odreujui bio
odnos prema dravnom ureenju i ustavnoj reformi. Glasai su se prema tim strankama
opredjeljivali, prije svega, polazei od slabanih privrednih rezultata, enormne nezaposlenosti,
posebice meu mladima, siromaenja sve veeg broja stanovnitva, korumpirane, klijentelistike,
nepotistike i socijalno bezosjeajne vlasti.
Pregled stavova kljunih stranaka prema dravi i njenim institucijama svjedoi o suprotnim
politikim vienjima sadanjosti i perspektive Bosne i Hercegovine. S jedne strane, te su razlike
uoavaju po kriterijumu pripadnosti entitetskoj izbornoj bazi, a s druge, sasvim razliito vienje
ustavnog ureenja slijedi po naelu pripadnosti etnikoj politikoj skupini. Stranke sa sjeditem
u Republici Srpskoj su izrazito monoetniki odreene i zalau se za dejtonsku strukturu BiH uz
minimalne reforme Ustava BiH. Kao alternativa navodi se konfederalizacija i raspad bh. drave
(SNSD). Stranke koje imaju uporite u hrvatskom birakom tijelu tee federalnoj BiH. A stranke
koje zavise, prije svega, od bonjakih glasova zagovaraju povratak na republikansko ureenje
Bosne i Hercegovine, s decentralizacijom vlasti na pokrajine i lokalnu samoupravu.
Bitni su i stranaki stavovi o integraciji bh. drave u Evropsku uniju i NATO, to je od sudbinske
vanosti za budunost zemlje. Moe se govoriti o konsenzusu kada je rije o pristupanju EU, uz
uslov stranaka iz RS-a da to ne povlai dalje snaenje dravne vlasti na raun entiteta. Oko
NATO-a su opredjeljenja sasvim suprostavljena. Stranke sa sjeditem u Sarajevu i Mostaru su
bezrezervno za to bri ulazak u Sjevernoatlantski pakt, a one stacionirane u Banjoj Luci
uslovljavaju prikljuenje NATO-u opredjeljenjem Srbije, pa, ak trae i demilitarizaciju Bosne i
Hercegovine (SDS).
U Predsjednitvu BiH su nakon izbora uslijedile dvije bitne izmjene. Umjesto lana iz SDP-a
(kasnije osnivaa i lidera DF-a) eljka Komia, sada je elnik HDZ BiH Dragan ovi, a
umjesto Neboje Radmanovia iz SNSD-a predsjednik PDP-a i kandidat Saveza za promjene
Mladen Ivani. S obzirom na ingerencije Predsjednitva ovakve promjene su vane. Bitno je da
su u Predsjednitvu tri lidera koalicije koja treba da ini okosnicu budue dravne vlasti (SDA,
HDZBiH, Savez za promjene).
Copyright FCJP
27
CJP

U Predstavnikom domu nisu vie Stranka za BiH i Narodna stranka Radom za boljitak. Umjesto
njih, tu su Demokratska fronta, Bosanskohercegovaka patriotska stranka i, iznenaenje, ASDA. Demokratska fronta je preuzela veim dijelom poziciju SDP-a, a moglo bi se rei da je
Stranka za bolju budunost zauzela mjesto nekad snane Stranke za BiH.
Sve u svemu, osnovne pozicije u nadmetanju opcija za ustavno ureenje drave Bosne i
Hercegovine nisu izmijenjene.
Izvjesnu najavu promjena u meustranakim odnosima i poboljanju politikog ambijenta u
zemlji, donosi dokument Programski principi za djelovanje zakonodavne i izvrne vlasti u
Bosni i Hercegovini u mandatnom periodu 2014-2018. godina koji su potpisali SDA, DF i
lanice Saveza za promjene (SDS, PDP i NDS). Uz ostalo, stranke su se obavezale na
provoenje konkretnih politikih, institucionalnih, socijalnih i ekonomskih reformi na svim
nivoima, koje e vlast uiniti funkcionalnom, stabilizirati ekonomiju i osigurati uslove za
razvoj. Takoe, stranke su opredjeljene za deblokiranje evroatlantskog integracijskog procesa
(ime su stranke Saveza za promjene relativizirale svoje rezerve prema NATO-u), smanjenje
javne potronje, oporavak i rast privrede i zapoljavanje, za efikasnu borbu protiv korupcije i
organizovanog kriminala.166
Evropsku dimenziju koaliciji na razini BiH daje i injenica da su u njoj etiri stranke (SDA,
HDZBiH, SDS, PDP) koje su potpisale Zajedniku izjavu stranaka bliskih Evropskoj narodnoj
stranci u Bosni i Hercegovini o evropskim vrijednostima, identitetu, socijalno-trinoj privredi i
pravnoj dravi, pod patronatom ENS-a.
Naredni izborni mandat mogao bi biti odluujui za sudbinu drave Bosne i Hercegovine.
Suprotstavljene strateke stranake intencije govore da e biti vrlo teko dolaziti do politikih
rjeenja koja bi bh. dravu uinila vie demokratskom, bezbjednijom, funkcionalnijom, pravno
sigurnijom, odgovornijom, prosperitetnom i poeljnom za internacionalne integracije. Znaajan
pomak, dakako, nije mogu bez aktivnog uea meunarodnih autoriteta. Ohrabruje utvrivanje
novog politiko-ekonomskog pristupa Evropske unije Bosni i Hercegovini i regionu i, posebno,
angaman Njemake, u vezi s tim.167
166
http://www.slobodna-bosna.ba/vijesti/17294/evo_sta_su_dogovorili_lideri_sda_df_i_saveza_za_promjene.html
(oitanje 09. 11. 2014).
167
http://www.slobodna-bosna.ba/vijesti/17294/evo-sta-su-dogovorili.
Copyright FCJP
28

Zija Dizdarevic

Transféré par

Informations du document

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Zija Dizdarevic

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

CJP

Fondacija Centar za javno pravo

Izbori u Bosni i Hercegovini 2014: ko je za, a ko protiv

Autor je diplomirani pravnik, novinar i publicista.

Fondacija Centar za javno pravo

4.5. Ostale institucije BiH

http://sda.ba/home/uploads/2014/08/Izborna-platforma-SDA-za-ope - izbore-2014.pdf (oitanje 15. 09. 2014), s.

Fondacija Centar za javno pravo

Fondacija Centar za javno pravo

Na predizbornom skupu na Ilidi, zamjenik predsjednika SDA i kandidat za lana Predsjednitva

Fondacija Centar za javno pravo

Fondacija Centar za javno pravo

Fondacija Centar za javno pravo

Tuilatvo na svim nivoima potpuno drugaije urediti. Iako se tuilatvo oduvijek

Fondacija Centar za javno pravo

pristati ni na rjeenje koje naruava ljudska prava i slobode bosanskohercegovakih naroda i

Ibid, ss. 2-3.

Fondacija Centar za javno pravo

http://www.hdzbih.org/ustavne promjene-samo-one-koje-rjeavaju-hrvat (oitanje 22. 09. 2014), s. 1.

Fondacija Centar za javno pravo

http://www.hms.ba/covic-za-hms-cetvrtka-federalna-jedinica-u-nasem-prijedlo (oitanje 05. 11. 2014), s. 6.

Fondacija Centar za javno pravo

Osloboenje, 08. 10. 2014, s. 12: Ragu: Referendum nee uspjeti.

Fondacija Centar za javno pravo

Fondacija Centar za javno pravo

nezadovoljstva i stagnacije. ak i ono to je doskora bilo neosporno evropske integracije,

Fondacija Centar za javno pravo

Fondacija Centar za javno pravo

agenciji SRNA od 4. oktobra 2014, Kandidat koalicije SNSD-DNS-SP za predsjednika RS

http://www-nezavisne.com/novosti/bih/Dodik-RS-smatram-dravom-26 (oitanje 04. 10. 2014).

Fondacija Centar za javno pravo

Fondacija Centar za javno pravo

Fondacija Centar za javno pravo

Fondacija Centar za javno pravo

Ustava po pitanju Sejdi-Finci. Za PDP su prihvatljivi i posredni i neposredni nain izbora

Fondacija Centar za javno pravo

BHT 1, 24. 09. 2014, 20.00-21.00 h.

Fondacija Centar za javno pravo

http://www.prvimart.ba/vijesti/domovina (oitanje 02. 10. 2014).

Fondacija Centar za javno pravo

Kako je gore navedeno (Usp. pod 2.12, 2.13. i 2.14).

Fondacija Centar za javno pravo

vie federalnih jedinica, ali da se zadri postojei teritorijalno-politiki i administrativno-pravni

Usp. pod 2.14.

Fondacija Centar za javno pravo

Usp. pod 1.11-1.14.

Fondacija Centar za javno pravo

Usp. pod 2.8.

Fondacija Centar za javno pravo

4.4. Pravosudni organi

Usp. pod 2.1.

Fondacija Centar za javno pravo

Moglo bi se rei da su SNSD-u i Dodiku minimalnu prevagu u nadmetanju sa Savezom za

Fondacija Centar za javno pravo

Vous aimerez peut-être aussi