Vous êtes sur la page 1sur 67

Mba'asy Omonguerava Pohnohara

ana
ZUICO
BOLDO
DOCTORSITO
Publicadas por Eli Perez a la/s 12:02 No hay comentarios.:
Enviar esto por correo electrnicoBlogThis!Compartir en TwitterCompartir en FacebookCompartir en Pinterest

PY'A PEGUA

ikatu oiko mitare ha kakua'avare avei, oiko upeva ojekaru vai


ramo, mitame omo ure, omboygue nombojuruhevei ipo'i,
ombohesayju. kakua'ape katu ome'e py'a hasy, oandu ipy'a
oivaicha ipohyiva ipype

poha mitame guara

ty (orina)
zuico - ejoso zuico ha pe hykue emoi pe ty
michimindi ha upeva he'uka mitame, ha upea
oity peipy'apegua
poha kakua'ape guara
Jaguereko heta mba'e
Boldo
Burrito
Doctorsito
Avei laurel de espaa rogue- Ejapo chugui te
o he'u kaa'ype
Publicadas por Eli Perez a la/s 11:56 No hay comentarios.:
Enviar esto por correo electrnicoBlogThis!Compartir en TwitterCompartir en FacebookCompartir en Pinterest
martes, 27 de mayo de 2014

Yvytu

Kombaasy ome ande, ajurape ha ijatukupepe ha ndaikatui amongu'e ande


ak, hasy rupi ko mbaasy.
Ikatu oemo hese typycha h pe hogue mich'iva. Pe hasy hape upeva
er aetendeva er amokuevo ko poh.

Publicadas por Eliana Ramirez a la/s 11:15 No hay comentarios.:


Enviar esto por correo electrnicoBlogThis!Compartir en TwitterCompartir en FacebookCompartir en Pinterest

Pya kutu

Ko mbaasy ome avakuerape sapya mimi oepuru tygue rasygui ha upei mayma
sapya sapyante.
Ikatu ha gg ua amonguera ko pya kutugui aikotev kova.
Poh: laurel de Espaa, yerba de lucero, boldo brasilero kova jajoso por va
r ha upei amo pete mbaeyrupe ha anoh chupe y haku .Ikatu avei jau
tererepe.

Publicadas por Eliana Ramirez a la/s 11:09 No hay comentarios.:


Enviar esto por correo electrnicoBlogThis!Compartir en TwitterCompartir en FacebookCompartir en Pinterest

JeharuOheo
Heta jey ahendu ko mba`asy ha`va OHEO, pva mita mba`asy, heta mba`re ikatu ojehu; ikatu jagua
okramo mitami heoiramva rupagupe, avei oiramo tapicha ipy`a vava tra hova mokoiva, picha avei
oka`va oembaojramo kunumre katueterei ombahasy chupe.

Avei mitami ikatu ojeharu isy ryeppema voi oiramo tapicha ndaipy`aporaiva ha ohro ombohupami
kuakarape katueterei ojeharu pe mita, ha picha heima ko mba`asy.

Jahechramo mitami imbyry`i, hasereipa avei iakapire hyakua vai picharo ojohea. Oemonguera hagg ua
ojeguerahava`era mdikape, uppe ndaje pe oipohanva oembo`e oembo`va mitare ha ojapichy iaka,
Picha aoite ikatu omonguera, eguerahramo mitamme pohanohrape (Doctor) nde`imo`ai ojeoheaha
ndogueroviire ko`a mba`e.

Pva ha`e petei jeroviapy jarekva ane retame ha oiva gueteri ande apytpe ojegeroviva tapiaite ha opaite
hendpe.

Picha ojeguerahava`era mitamme porundy ra ojepohanoukvo, ojehova`era araapy ha arapotei jave. Ipora
ndaje ojeho kuarahy ojero`a jave picharo pe mba`asy ohopa kuarahy jeik gotyo. Avei ndaje oemoiva`era
pe mitare ita kamisa, ha pyao iakare.

Oje`e niko oiha petei kurundu`i omondi haggua ko mba`evai ombohasva mitame. Oemoiva`era petei inimbo
pyta ha ijehe avei petei kuairu kuarepotijgui ohva mita pyapre, picharo aoite ndaje oemua ko mba`e,
ha ndoji mba`eveichagua mba`e ivava, ha avei ndojehari pe kunumme.

Publicadas por Jorge Riveros a la/s 07:22 No hay comentarios.:


Enviar esto por correo electrnicoBlogThis!Compartir en TwitterCompartir en FacebookCompartir en Pinterest

Kambyrujere
Pva ko mba`e kambyryrujerre ae`ero ndaha`i mitante ikatva oreko avei
kakuaa ikatu oguereko

Kambyryrujerko ha`e pe ane kamby ryru ojervo tra ande ati`y ha tetyma
ojoavramo Mitami orekramo ko mba`e katueterei ndokarusevi, hasereimba,
hyechivivi, ipy`a rasy ha py`aterei oguejy ipohuikue.

Picha javro ojeguerahava`era hasvape pohanohra ana rendpe ha`e aoite


ikatta oipohano kambyryrujere, oi avei tapicha ijaerevante ha oipohano avei
mitame.

Oje`e pe tapicha orekva arandu ka`aty omoeno tuppe ha omaa mita pre
ohecha haggua ndojoavipa, ha otopramo ojoavy omoipora jevy ha avei ijati`y ikatu
ojoavy, omomguera haggua ojapichy mita retyma tra ijati`y ha oembo`e avei hese.

Ojerahava`era ka`arupytu jave pohanohra ana rendpe pokoi ra jave.

Picha pe oipohanva he`i mita spe ani haggua oguereko vai imembpe, antei
ohupi mitame ijyvgui ikatuhagure hasy jey pe mita, pe oipohanva oangareko ha
oembo`e hasvare, ha ho`uka poha ro`ysa, picha jey ojapo mita oipora meve.

He`i ndaje a Sepi, ha`ko pohanohra avei; ankena ojeguereko vai mitamme,
jahupiporava`era ijyvgui, ani oembohasa tupa rigui, ani haggua ipy`a ose
hendgui ha avei ijyva

Kicha he`imiva`era sykurape ho`ukava`era imembykurape mansanilla rykue ha


oemoiva`era ku`a jokoha (faja). Pe omonguerva he`iva`era araka`e peve.

Publicadas por sandra rodriguez a la/s 06:49 No hay comentarios.:


Enviar esto por correo electrnicoBlogThis!Compartir en TwitterCompartir en FacebookCompartir en Pinterest

PY'A RURU
Py`a ruru ha`e pe ande py`a irurvo, ikatu karu vagui, avei ja`ramo y tembi`u aku
ri, avei pva ko mba`asy jarekramo ndaikati ja`u mba`eve hasgui andve
ande py`a, picha umi oka`va hoy`ramo pyharekue opyro katueterei ipy`aruru

Upicharo ja`uva`era aguape, ka`a piky, tape ryva, sako ha aguai rykue

Ojepichyva`era tosinal souko rykure ha aguapepuru`a, picharo pohanohra


oguerekva arandu ka`aty omoi pe hasva py`a ri kurusu ha oembo`e hese.

Picha oi kuimba`e ha kua oikuava mba`ichapa oepohanova`era py`aruru.


Oi ko`gga peve okarahre oikuava ha orekva arandy ome`eva`ekue chupekura
Tupa omonguera haggua opaite tapichpe picha ijaerente oikuaa ha
oporamonguera hikui opaichagua mba`asy
Tapicha ipy`arurva oandu ipy`a ha`etvaicha ivevuipva oguerekva y ipype.
Picha jave ndo`uiva`era tembi`u kyra, oguerekva avati ha mandi`o, mba`eve
ochyryrva ha`va vaka ro`o tra kure ro`o, ha mba`eve mba`e ipohiva ipy`pe
gguara.
Ojey`uva`era opaichagua poha piro`y ikatu hagguicha omboguejy pe py`aruru.

MBA'ASY OMONGUERAVA POHANOHRA ANA


Nane Ret Paraguipe ouah andve Arandu Poha ana rehegua umi ande
ypykura
Guarangui.
Poha ana jeporu, jaikuaa AVEI umi ande jari, sy ande, ande Tuva Tera
kuakarai ha karai ymaguargui ha ande ambohasa jey Nane Nane emoarpe
Arandu. Jajesarekramo ande jerre ha umi okaraygure jahechakuaave
mba'eichaitpa tuicha pe Arandu Poha ana rehegua ohejava'ekue andve umi ava
guaran, heta ogaygua ndohupytiva pirapire oho Hagua farmacia-pe ojogua Hagua
Poha, upvare oipuru Poha ana ojuhva, ohepyme''re, Tera , heta're, ha katu
oipurramo hekopete pe ana imba'aspe Guara, okuernte AVEI. Hetaite tapicha
piko omano'aramo' hi'ra uah mboyve ndajaikuai rire Poha ana jeporu.
Poha ana jajuhu opa hendpe:. ande Rga jerre, yvytpe, Nume, kokupe ha
emuhme
ndahepyiete
Ymaite guive ande ypykura omomba'e ha oiporu Poha ana, picha ha'ekura
ohapejoko
ha
omonguera
mba'asy.
Ava Guaran he'i raka'e "ndaipri nunga mba'asy oemongaria'va Poha ana
renondpe".
Ko aRape Oi ava ootva Poha ana ha ohepyme' laboratorios-kurape ojejapo
Hagua
chugui
Poha
farmacia-pe,
ojehepyme'va.
Umi apytpe indigena-Kuera, oporopohnva pe, ojeherva'ekue Chaman, Tera
Paje. Ko'aga umi oiporopohnva Poha ana rupive, ojehero "Mdico (pohnohra)
Nana".
Guaranikura naimba'asi voi, ojeguereko kuagui, porgui Okaru, tekoha
oikohpe, hete UPE omombarete, omohesi, ja omoingo pukuve chupekura.
Europeo ha africano-Kuera ouahvo , ogueru imba'asy ha ojapyhvo chupekura,
hetaiterei ho'a ha Omano, ndojepokuaigui hete, ndoguerekigui Defensa UPE
mba'aspe
Guara.
Picha Oi jehape umi mba'asykura apytpe, ojukavva ichupekura ha'e viruela,
sarampin, disentera, catarro, paludismo , Calambres, espasmos, parasitosis,
lcera dermatosis ha. Umi haiharakura omombe'u ha'ekura ndahasiha iakgui.

Py`a ruru
Py`a ruru ha`e pe ande py`a irurvo, ikatu karu vagui, avei ja`ramo y tembi`u aku ri, avei pva ko
mba`asy jarekramo ndaikati ja`u mba`eve hasgui andve ande py`a, picha umi oka`va hoy`ramo
pyharekue opyro katueterei ipy`aruru
Upicharo ja`uva`era aguape, ka`a piky, tape ryva, sako ha aguai rykue
Ojepichyva`era tosinal souko rykure ha aguapepuru`a, picharo pohanohra oguerekva arandu ka`aty omoi
pe hasva py`a ri kurusu ha oembo`e hese.
Picha oi kuimba`e ha kua oikuava mba`ichapa oepohanova`era py`aruru.
Oi ko`gga peve okarahre oikuava ha orekva arandy ome`va`ekue chupekura Tupa omonguera hag gua
opaite tapichpe picha ijaerente oikuaa ha oporamonguera hikui opaichagua mba`asy
Tapicha ipy`arurva oandu ipy`a ha`etvaicha ivevuipva oguerekva y ipype. Picha jave ndo`uiva`era
tembi`u kyra, oguerekva avati ha mandi`o, mba`eve ochyryrva ha`va vaka ro`o tra kure ro`o, ha mba`eve
mba`e ipohiva ipy`pe gu
g ara.

Publicado por adelaida silva en 12:40 No hay comentarios:


Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest

Pya kutu

Ko mbaasy ome avakuerape sapya mimi oepuru tye rasygui ha upei katu
ohosema jahujape mayma sapya sapyante.
Ikatu ha gg ua amonguera ko pya kutugui aikotev ko va.
Poh: laurel de Espaa, yerba de lucero, boldo brasilero ko va jajoso va
r por ha upei amo pete mbaeyrupe ha anohchupe y haku .Ikatu avei jau
tererepe.

Yvytu

Kmbaasy ome ande, ajura ha atukupe ha ndaikatui amongue ande ak, hasy
rupi ko mbaasy.
Ikatu oemo hese typycha h pe hogue michiva. Pe jasy hape upeva
er aetendeva er amokuevo ko poh.

Oheo
ko mbaasy ome ve umi mitme oepur tuicha chuguikuera pe isyva pe ikyva
iakagui
ha amonguera hagg ua ko oheo aikotev aemboe ha upevante voi la ipoh
ko mbae hasy vai.
Heta jey ahendu ko mba`asy ha`va OHEO, pva mita mba`asy, heta mba`re ikatu ojehu; ikatu
jagua okramo mitami heoiramva rupagupe, avei oiramo tapicha ipy`a vava tra hova mokoiva,
picha avei oka`va oembaojramo kunumre katueterei ombahasy chupe.
Avei mitami ikatu ojeharu isy ryeppema voi oiramo tapicha ndaipy`aporaiva ha ohro ombohupami
kuakarape katueterei ojeharu pe mita, ha picha heima ko mba`asy.
Jahechramo mitami imbyry`i, hasreipa avei iakapire hyakua vai picharo ojohea. Oemonguera
haggua ojeguerahava`era mdikape, uppe ndaje pe oipohanva oembo`e oembo`va mitare ha
ojapichy iaka,
Picha aoite ikatu omonguera, eguerahramo mitamme pohanohrape (Doctor) nde`imo`ai
ojeoheaha ndogueroviire ko`a mba`e.
Pva ha`e petei jeroviapy jarekva ane retame ha oiva gueteri ande apytpe ojegeroviva tapiaite
ha opaite hendpe.
Picha ojeguerahava`era mitamme porundy ra ojepohanoukvo, ojehova`era araapy ha arapotei
jave. Ipora ndaje ojeho kuarahy ojero`a jave picharo pe mba`asy ohopa kuarahy jeik gotyo. Avei
ndaje oemoiva`era pe mitare ita kamisa, ha pyao iakare.
Oje`e niko oiha petei kurundu`i omondi haggua ko mba`evai ombohasva mitame. Oemoiva`era
petei inimbo pyta ha ijehe avei petei kuairu kuarepotijgui ohva mita pyapre, picharo aoite ndaje
oemua ko mba`e, ha ndoji mba`eveichagua mba`e ivava, ha avei ndojehari pe kunumme.

Publicado por Enrique Santacruz en 11:49 No hay comentarios:


Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest

kamburujere
ko mbaasy ome heavaro, ha oset kangue hendai, ha umi mitikuera
oepur ipyavaima, hye, umi tuichavepe iakanundu ha ndokarusevei.
Ikatu japohno amo por ande kangue ha jauva r poh, oa atipe ha suico
jajoso rire por.
Pva ko mba`e kambyryrujerre ae`ro ndaha`i mitante ikatva oreko avei kakuaa ikatu
oguereko.
Kambyryrujerko ha`e pe ane kamby ryru ojervo tra ande ati`y ha tetyma ojoavramo Mitami
orekramo ko mba`e katueterei ndokarusevi, hasreimba, hyechivivi, ipy`a rasy ha py`aterei oguejy
ipohuikue.
Picha javro ojeguerahava`era hasvape pohanohra ana rendpe ha`e aoite ikatta oipohano
kambyryrujere, oi avei tapicha ijaerevante ha oipohano avei mitame.
Oje`e pe tapicha orekva arandu ka`aty omoeno tuppe ha omaa mita pre ohecha hag u
g a ndojoavipa, ha
otopramo ojoavy omoipora jevy ha avei ijati`y ikatu ojoavy, omomguera hag u
a
ojapichy
mita retyma tra
g
ijati`y ha oembo`e avei hese.
Ojerahava`era ka`arupytu jave pohanohra ana rendpe pokoi ra jave.
Picha pe oipohanva he`i mita spe ani hagu
g a oguereko vai imembpe, antei ohupi mitame ijyvgui
ikatuhagure hasy jey pe mita, pe oipohanva oangareko ha oembo`e hasvare, ha ho`uka poha ro`ysa,
picha jey ojapo mita oipora meve.
He`i ndaje a Sepi, ha`ko pohanohra avei; ankena ojeguereko vai mitamme, jahupiporava`era ijyvgui, ani
oembohasa tupa rigui, ani haggua ipy`a os hendgui ha avei ijyva
Kicha he`imiva`era sykurape ho`ukava`era imembykurape mansanilla rykue ha oemoiva`era ku`a jokoha
(faja). Pe omonguerva he`iva`era araka`e peve.

Kambyryryjere
Pva ko mba`e kambyryrujerre ae`ro ndaha`i mitante ikatva oreko avei kakuaa ikatu
oguereko

Kambyryrujerko ha`e pe ane kamby ryru ojervo tra ande ati`y ha tetyma ojoavramo
Mitami orekramo ko mba`e katueterei ndokarusevi, hasreimba, hyechivivi, ipy`a rasy ha
py`aterei oguejy ipohuikue.

Picha javro ojeguerahava`era hasvape pohanohra ana rendpe ha`e aoite ikatta
oipohano kambyryrujere, oi avei tapicha ijaerevante ha oipohano avei mitame.

Oje`e pe tapicha orekva arandu ka`aty omoeno tuppe ha omaa mita pre ohecha haggua
ndojoavipa, ha otopramo ojoavy omoipora jevy ha avei ijati`y ikatu ojoavy, omomguera
haggua ojapichy mita retyma tra ijati`y ha oembo`e avei hese.

Ojerahava`era ka`arupytu jave pohanohra ana rendpe pokoi ra jave.

Picha pe oipohanva he`i mita spe ani haggua oguereko vai imembpe, antei ohupi mitame
ijyvgui ikatuhagure hasy jey pe mita, pe oipohanva oangareko ha oembo`e hasvare,
ha ho`uka poha ro`ysa, picha jey ojapo mita oipora meve.

He`i ndaje a Sepi, ha`ko pohanohra avei; ankena ojeguereko vai mitamme,
jahupiporava`era ijyvgui, ani oembohasa tupa rigui, ani haggua ipy`a os hendgui ha avei
ijyva

Kicha he`imiva`era sykurape ho`ukava`era imembykurape mansanilla rykue ha


oemoiva`era ku`a jokoha (faja). Pe omonguerva he`iva`era araka`e peve.

Enfermedades que el medico ana pueden curar


POH ANA
MBAICHAPA IKATU JEPORU
Ikatu ojeu ygupe, tererpe, ka'ape, t (infusin), macerado, enserenado, horchata, andyry (en forma de
aceite, zumo, bao, compresa, grgara e inhalacin).

Ygua: pva ikatu jajapo poha rogue, poty, ra'yi, poh pire, tr, hapokugui. Pvara ikatu oembopupu y,
ojepoi ipype poha, opupuimi ha ojeheja hoysa ojey'u haua yguramo. Ikatnte avei oemoi y roysame,
upevara ojejoso pora poha ha ojeheja michime hykues ha upi ikatma oemboyu. Poha y guara ojejohi
poravaera, ikatu oguereko mymbachui anembohasva (larvas, bacterias, hongos).
Terere: hae pe ane retame oemboyuvva. Ojejapo y roysa rehe, oemoi ipype poha roysa josopyre.
Ikatu guampa-pe, oemoi kaa ha ojetykua y roysa oguerekva poha rykue.

Kaay: pevara katu oembopupu y. Oemoi pype poha opichagua, natekotevi poha jejoso, ytaku
omohykues chupe. Oemoi kaa kaygupe, ojeitykua hiri ha ikatma oemboyu. Oi hoyva opaite ra
hakuvramo jepe, ndokaayiramo ipirevai tra iakarasy.

T: pva hae petei ygua ojapopyrva poha poty, rai, hapo tra hakagui. Koa poha oemoi petei
mbayrpe y rehe, oembopupu, ojeyu haku rehe, tra hoysambyre. Ikatu oemokamby ha oemohe.

Macerado: poha ojejoso ha oemoi y roysame, opytuu potei aravo ojeyu haua.
Enserenado: pva ojeheja okpe petei mbayru ri ikatuhauicha oguapy pohare ysapy. Hetichagua pohare
ikatu ojejapo enserenado. Ikatu ojeheja okpe te, yvarykue, macerado tr ambue. Ojee kichagua poha
pyaeveha anemonguera.

Horchata: hae poha ojejapva poha josopyre oembopupva, ojeporu poha akanundu guaspe, mbirua tra
sarampin os haua okagotyo, ande pirre ani ombyai ande retepy, upva katuete anemoakanundu.
Horchtape: oemoi: sandia, andai ha mero rai, avei semilla de lino, perdudilla blanca ha ambay rogue,
naranja pire ha ikatu oemohe erape tra asukpe.
Alcoholaturo: pva hae poha ojejosva ha oemoi alcohol tra kape, hykues rire
ojeporu ojeipychy haua hasyhpe (tetyma, jyva tra ambue hendpe).

Bao de asiento: ojejapo poha rykue tuicha pora, ikatu oembopupu tra y roysamente, oemoi petei
ame ojeguapy haua ipype pa aravoi, hyeguasva ndojapivaera.

Grgara: oembopupu poha ha oemboroysavy, ojejuruhi pyharevete tra pyhare ojeke mboyve, hiariete
ndojekaruvimavaera mbaeve.

Inhalacin: oembopupu poha, otimbo poha ryakua. Pva oehetuvaera opupu aja. Ikatu ojejahoi pe mva
aka ani haua pe timbo oho ambue tendpe.

Poha aku

Manzanilla
Manzanilla (karaie': Manzanilla, latinae': Matricaria chamomilla) petei ka'avo.
Hogue, ipoty ha opaite pe ana oreko mba'pa ojapo tete tatpe guara, orairo tymba chui, tyepy yvytpe
guara, tye rasy, a ha kurukurape guara. Ombovevi mbae andu. Okguio ojepuru oepohano ha
oemopoti hagua tete mbaasy, tete akanundu, a ha kurukura
Romero
Pe ojepuruvva niko pe ipotykue, oembyaty jasyrundy ha jasypokoi jave, oemoka kuarahpe ha
oeongatukuaa petei ary pukukue jajeve ojepuru hagua.

andypa
andypa (karaie': huito, jagua, latinae': Genipa americana) yvyramta hogue vera guasuguasva, hia
apua, ape havara ha hovyu ha hungy, nahei. Okaru hese pira. Hogue jaipuri andepirusramo ha tuguy
andy amboguevi haggua.

angapiry
angapiry (karaie': angapir, capul, pitanga, latinae': Eugenia uniflora) yvyramatai hogue sai
mimve oiva re ha ga jerre, hia ijapua pekoi, pyta mimi, hee haivy. Hogue iporaiterei tuguy asuka
amboguevi haggua.

Ka'ar
Ka'ar (karaie': Paico oloroso, epazote, latinae': Chenopodium ambrosioides) ka'avo ojepotva sevo'i
pohara hogue ha haingue.

Haka ru'angue (hogue) oreko mba'pa ojapo omboguapy tembi'u, tuguy'pe guara (sa'yju), tymba chu'ikura
ha sevo'pe guara

Amba'y
Amba'y (karaie': Palo de lija, latinae': Cecropia adenopus) petei yvyra embyamrikaetva.
Hogue, hu'a potykue ha hapo oreko mba'pa ojapo oipe'a hu'u, pyti'a jejopy, omombarete ane e'a

Tapekue
Tapekue (latinae': Acanthospermum australe) poha ana hogue apua ha isarambba yvre. Hykuere
jaipuru aipohano haggua mbaasy vai osva ande pirre ha kangue raspe gguara.
Jaguarete ka'a
Jaguarete ka'a (karaie': Carquejilla, latinae': Baccharis genistelloides) petei ka'avo Amrikaetva.
Hogue ha haka pyahu oreko mba'pa ojapo anembohetia'e, anembojuruhe, omboguapy ane rembi'u.
Omondo avei akanundu, orairo tymba chu'i ha sevo'ikura. Omombia mba'asy ande py'gui

Poha Roysa

Tarope

Tarope (latinae': Dorstenia brasiliensis, karaie': Tarop) poha ana hogue puku ha ipva yvre, ipoty
apua ojeka ha ichororivaicha, hapo mbyky mimi ikorochopa. Jaipuru aipohano haggua pya raku, jaity
haua mbae kya ande pygui, ty rupi

Menta
Hogue, ha huangue ipotva oreko mba'pa ojapo omboguapy tembiu, tyepy yvytpe guara, omombaapo
ande pya ojapo hagua imbaero, omopoti tete tymba chugui. Pytia jejoppe guara, omboyku ambu pytu
rappegua. Okguio ojepuru tete tatpe guara ha orairo hagua tymba chuikurape.

Koku
Koku (karaie': Cocu, latinae': Allophylus edulis) yvyramta poi, haka ha hogue sava, ipoty moroti,
hia apua pytaimi. Hogue ojepuru poha roysaramo ha ipyape hasva.

Para para'i
Para para'i (karaie': Karova del Sur, latinae': Jacaranda cuspidifolia) petei yvyra embyamrikaetva.
Ipire, haka, hogue oreko mba'pa ojapo omopoti ande rete, anemonguaru, kangue raspe guara, ombopere
ai.

epohano chae (medicina popular): Paraguype hetaiteve oi tapicha hasykatu jave oepohanoukva
pohanohra chape ha umichahpe e ojepuruvva omongetahpe haehna avae. Umi pohanohra
chae oipuru poharo umi mbae oguerekva hekohpe. Ndaipri haekuraichagua oikuaa poravva kaavo
ha anamimi oiva ijerre. Umva haehna hembipuru. Umi poha oipuru hikui oporomonguera haggua. Oi
ambue pohanohra ndoipuriva ana. Aetehpe, oi oporomonguerva yvy, y tra katu oporopohanva
emboe rupive. Nahiai jaheja tesaripe Guaranikura oikuaaporahague upe hekoha. Ndaipri kaavo, ita
tra mymba herava Guaranme. Koa tapicha imbaekuava apytpe, oi avei pe oporomomembva,
oembohrava partra chae, oipytyvova kua hyeguasvape imemby haggua, hogappe. Jaikuaahicha sai oi
kua ohva petei tasype (hospital) imemby.
Ipora avei jae, mbaasykura oihicha heraha avei Guaranme. Techapyraro: oho tra haru; py'aruru;
tavardillo; kambyrujere; mitareterasy; ispula; topepireko ha ambuva.

Poharamo ojepuru koava: ka'ahi, ka'ar; guavirami, taperyva; arasa, yvapuru; tapekue; tarope, jaguarundi;
amba'y, kumanda yvyra'i, mamne; koku, jaguareteka'a; karaguata, mba'ysyvo; ka'arurupe, ka'apiky'i;
kalaguala ha ambuva.
Publicadas por Diana Sosa a la/s 14:14 No hay comentarios.:
Enviar esto por correo electrnico
BlogThis!
Compartir en Twitter
Compartir en Facebook
Compartir en Pinterest

Poha Roysa

Tarope

Tarope (latinae': Dorstenia brasiliensis, karaie': Tarop) poha ana hogue puku ha ipva yvre, ipoty
apua ojeka ha ichororivaicha, hapo mbyky mimi ikorochopa. Jaipuru aipohano haggua pya raku, jaity
haua mbae kya ande pygui, ty rupi

Menta
Hogue, ha huangue ipotva oreko mba'pa ojapo omboguapy tembiu, tyepy yvytpe guara, omombaapo
ande pya ojapo hagua imbaero, omopoti tete tymba chugui. Pytia jejoppe guara, omboyku ambu pytu
rappegua. Okguio ojepuru tete tatpe guara ha orairo hagua tymba chuikurape.

Koku
Koku (karaie': Cocu, latinae': Allophylus edulis) yvyramta poi, haka ha hogue sava, ipoty moroti,
hia apua pytaimi. Hogue ojepuru poha roysaramo ha ipyape hasva.

Para para'i
Para para'i (karaie': Karova del Sur, latinae': Jacaranda cuspidifolia) petei yvyra embyamrikaetva.
Ipire, haka, hogue oreko mba'pa ojapo omopoti ande rete, anemonguaru, kangue raspe guara, ombopere
ai.

Jeharu Oheo
Heta jey ahendu ko mba`asy ha`va OHEO, pva mita mba`asy, heta mba`re ikatu ojehu; ikatu jagua
okramo mitami heoiramva rupagupe, avei oiramo tapicha ipy`a vava tra hova mokoiva, picha avei
oka`va oembaojramo kunumre katueterei ombahasy chupe.
Avei mitami ikatu ojeharu isy ryeppema voi oiramo tapicha ndaipy`aporaiva ha ohro ombohupami
kuakarape katueterei ojeharu pe mita, ha picha heima ko mba`asy.
Jahechramo mitami imbyry`i, hasreipa avei iakapire hyakua vai picharo ojohea. Oemonguera haggua
ojeguerahava`era mdikape, uppe ndaje pe oipohanva oembo`e oembo`va mitare ha ojapichy iaka,
Picha aoite ikatu omonguera, eguerahramo mitamme pohanohrape (Doctor) nde`imo`ai ojeoheaha
ndogueroviire ko`a mba`e.
Pva ha`e petei jeroviapy jarekva ane retame ha oiva gueteri ande apytpe ojegeroviva tapiaite ha
opaite hendpe.

Picha ojeguerahava`era mitamme porundy ra ojepohanoukvo, ojehova`era araapy ha arapotei jave. Ipora
ndaje ojeho kuarahy ojero`a jave picharo pe mba`asy ohopa kuarahy jeik gotyo. Avei ndaje oemoiva`era
pe mitare ita kamisa, ha pyao iakare.

Oje`e niko oiha petei kurundu`i omondi haggua ko mba`evai ombohasva mitame. Oemoiva`era petei
inimbo pyta ha ijehe avei petei kuairu kuarepotijgui ohva mita pyapre, picharo aoite ndaje oemua ko
mba`e, ha ndoji mba`eveichagua mba`e ivava, ha avei ndojehari pe kunumme.
Publicadas por Denis Vera a la/s 14:06 No hay comentarios.:
Enviar esto por correo electrnico
BlogThis!
Compartir en Twitter
Compartir en Facebook
Compartir en Pinterest

Kambyryryjere

Pva ko mba`e kambyryrujerre ae`ro ndaha`i mitante ikatva oreko avei kakuaa ikatu oguereko
Kambyryrujerko ha`e pe ane kamby ryru ojervo tra ande ati`y ha tetyma ojoavramo Mitami
orekramo ko mba`e katueterei ndokarusevi, hasreimba, hyechivivi, ipy`a rasy ha py`aterei oguejy
ipohuikue.
Picha javro ojeguerahava`era hasvape pohanohra ana rendpe ha`e aoite ikatta oipohano
kambyryrujere, oi avei tapicha ijaerevante ha oipohano avei mitame.
Oje`e pe tapicha orekva arandu ka`aty omoeno tuppe ha omaa mita pre ohecha haggua ndojoavipa, ha
otopramo ojoavy omoipora jevy ha avei ijati`y ikatu ojoavy, omomguera haggua ojapichy mita retyma tra
ijati`y ha oembo`e avei hese.
Ojerahava`era ka`arupytu jave pohanohra ana rendpe pokoi ra jave.
Picha pe oipohanva he`i mita spe ani haggua oguereko vai imembpe, antei ohupi mitame ijyvgui
ikatuhagure hasy jey pe mita, pe oipohanva oangareko ha oembo`e hasvare, ha ho`uka poha ro`ysa,
picha jey ojapo mita oipora meve.
He`i ndaje a Sepi, ha`ko pohanohra avei; ankena ojeguereko vai mitamme, jahupiporava`era ijyvgui,
ani oembohasa tupa rigui, ani haggua ipy`a os hendgui ha avei ijyva
Kicha he`imiva`era sykurape ho`ukava`era imembykurape mansanilla rykue ha oemoiva`era ku`a
jokoha (faja). Pe omonguerva he`iva`era araka`e peve.
Py`a ruru

Py`a ruru ha`e pe ande py`a irurvo, ikatu karu vagui, avei ja`ramo y tembi`u aku ri, avei pva ko
mba`asy jarekramo ndaikati ja`u mba`eve hasgui andve ande py`a, picha umi oka`va hoy`ramo
pyharekue opyro katueterei ipy`aruru
Upicharo ja`uva`era aguape, ka`a piky, tape ryva, sako ha aguai rykue
Ojepichyva`era tosinal souko rykure ha aguapepuru`a, picharo pohanohra oguerekva arandu ka`aty
omoi pe hasva py`a ri kurusu ha oembo`e hese.
Picha oi kuimba`e ha kua oikuava mba`ichapa oepohanova`era py`aruru.
Oi ko`gga peve okarahre oikuava ha orekva arandy ome`va`ekue chupekura Tupa omonguera haggua
opaite tapichpe picha ijaerente oikuaa ha oporamonguera hikui opaichagua mba`asy
Tapicha ipy`arurva oandu ipy`a ha`etvaicha ivevuipva oguerekva y ipype. Picha jave ndo`uiva`era
tembi`u kyra, oguerekva avati ha mandi`o, mba`eve ochyryrva ha`va vaka ro`o tra kure ro`o, ha
mba`eve mba`e ipohiva ipy`pe gguara.
Ojey`uva`era opaichagua poha piro`y ikatu hagguicha omboguejy pe py`aruru.

MEDICOANA
Ha'epetemdikoaranduka'avy,conocidotambinmdikoana,oikuaavahetamba'asypuhaoembo'eakueymaite
ko'agaitepeveoje'ehichamdikoboticandokuaiva,pe'aha'e:oheo,kambyrujere,py'aruruumia.

Ko hae mbaasykura mediko ana oipohnva; Oheo ter Haru; Pyaruru; Tabardillo;
Kambyrujere; Mitreterasy;Iispula; Topepireko ha ambue mba 'asy

Publicado por Rolando Solis en 10:36 No hay comentarios:


Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest

Mba'asy emonguera poh ana rupive


Ava guarani oguerekovaekue arandu tuichaitereva ha oikuaa poriterei poh ana oguerekoha pokatu
oporomonguera haggua, oikuaa avei mbaichapa ombojehevaer, mva mvapa ikatu oipuru oondive ha
mvapa ndaikati ombojehea ambue ndive.
Kaaguy ha me ojuhu umi kaavo oiporva pohramo. Oangarekokuaa tekohre, jesareko rupive ojuhu
hekohpe pe omonguervaer chupekura, oikuaa poriterei poh ana jeporu, pva ohechauka andve
kuaaty.
Ndaikati jaepa mboy poh ana oipuruvaekue hakura oikuaa rupi pe oguerekva ipype mbape gguar, ha
katu jahechakuaa ohejaha andve iarandu tuichaitereva, ko ra peve jaipurugueteri.
Pe kuaaty ohechauka mbaeichaitpa tuicha ava Guarani arandu, ndojuavi pe jeporu haekura omevaekue
chupe.
Ava Guarani oikuaa por mbape gguar poh oipurva, upicha ombojuavy poh roys ha poh aku. Poh
roys oiporu pya rakpe gguar ha poh aku katu, toysme gguar. O avei poh pochy (remedios peligrosos)
ikatva ojeporu michmnte, oikuaa poh omboguevva aknundu, hu'u, kuru vai, py'a vai, ke, kuarur,
sevoi poh, oitva mit.
Haekura hei oha saieterei pe ana ndoguerekiva poh ha umvape oheni kaamarmbae.

Ogguah guive espaol-kura pyaeterei ojekuaa ova ko yvy pyahpe, haekura ohechakuaa hetaiterei mbae
oguerekoha yvy ojuhvaekue.
Umi espaol-kura ohechauka oikuaaseha pe kuaaty ova. Oguerahauka Espaa-pe heta ana oikuaa porve
haggua mbapa oguereko, kuaaty rupive.
Oikuavo ijepuru oguerahauka hetichagua, yvyra, ana, tayi, yva oeot hagg ua uppe ha o avei
oguerahauka hetva, ohepyme haggua.
Umi ou ypva ogueruka Espaa-gui ava iararandva ojesareko ha ombotuichave hagg ua iarandu kaaty.
Umi espaol-kura avei ogueru America-pe yva, ana, tai hetgui.
Ava Guarani avei oikuaavaekue mbaeichaitpa oipuruvaer poh, ndahai omonteva. Kogga peve ava
okaraygua oipuru, umva hae: pete jeme, mbohapy ku, pete puo, ha oemovva togue ha yva apytpe
hae papapy mbohapy tr poki.
Techapyr: poki narha rogue, tr mbohapy pakuri rai.
Ko rape jaguerekma jaikuaa haggua hekopete mbaichapa jaipuruvaer poh. Techapyr: gramos, gotas,
centmetros cbicos.
Hetaiterei poh ijapopyre angui, upvare jaekuaa mbaeichaitpa ava Guarani iaranduvaekue, oikere
haekura pete laboratorio-pe oikuaa mbaichapa jaipurvaer. Pva ndahai janteva, hetaiterei pohma
haekura oipurvaekue oemoinge laboratorio-pe ha ojehecha ndojuaviha pe ijepuru ava Guarani
omevaekue chugui.
Poh ana oeheni umi ana ojeporva oepohno haggua ha oemombia haggua opichagua mbaasy
ikatva ogguah.
ane ret Paraguipe ogguah andve arandu poh ana rehegua umi ande ypykura Guarangui.
Poh ana jeporu, jaikuaa avei umi ande jari, ande sy, ande tva tr kuakarai ha karai ymaguargui ha
ande ambohasa jey ane arandu ane emoarpe. Jajesarekramo ande jerre ha umi okaraygure
jahechakuaave mbaeichaitpa tuicha pe arandu poh ana rehegua ohejavaekue andve umi ava Guarani,
heta ogaygua ndohupytiva pirapire oho haggua farmacia-pe ojogua haggua poh, upvare oipuru poh ana
ojuhva, ohepymere, tr, hetare, ha katu oipurramo hekopete pe ana imbaaspe gg uar, okuernte
avei. Hetaite tapicha piko omanoaramo hira gguah mboyve ndajaikuai rire poh ana jeporu.
Poh ana jajuhu opa hendpe: ande rga jerre, yvytpe, me, kokupe ha emuhme ndahepyiete.
Ymaite guive ande ypykura omombae ha oiporu poh ana, picha haekura ohapejoko ha omonguera
mbaasy.
Ava Guarani hei rakae ndaipri nunga mbaasy oemongariava poh ana renondpe.
Ko rape o ava ootva poh ana ha ohepyme laboratorios-kurape ojejapo hagga chugui poh farmaciape, ojehepymeva.
Umi indigena-kura apytpe, pe oporopohnva, ojehervaekue Chaman, tr Paje. Kogg a umi
oiporopohnva poh ana rupive, ojehero Mdico ana.
Guaranikura naimbaasi voi, ojeguereko kuagui, okaru porgui, tekoha oikohpe, omombarete upe hete,
omohesi, ha omoingo pukuve chupekura.
Europeo ha africano-kura ogguahvo, ogueru imbaasy ha ojapyhvo chupekura, hetaiterei hoa ha omano,
hete ndojepokuaigui, ndoguerekigui defensa upe mbaaspe gguar.
Picha o jehape umi mbaasykura apytpe, ojukavva ichupekura hae viruela, sarampin, disentera,
catarro, paludismo, calambres, espasmos, parasitosis, dermatosis ha lcera. Umi haiharakura omombeu
haekura ndahasi iakgui.
Omombeu karai Berotni umi mbaasy leishmaniasis ha sfilis europeo-kura avei ogueru hague.
Publicado por Rolando Solis en 10:24 No hay comentarios:
Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest

mircoles, 28 de mayo de 2014

Py'arukuoPy'ahai
(calor interno en el estomago)
Py'araku o py'ahai (calor interno en el estomago) Ko mba'asy ojehe'a anderehe ja'u sai rupi pe "y" poha roysandi.
Techaukara -Pe mba'asy oseva nde jurure herava Fuego. -Oi ai Kupa. Jakuerahagua ko mba'asyi ja'u ara heta poha
roysa.. Ha umia ha'e -Cepa caballo -Kapi'i kati -oati pyta rapo

''Susu'a''
Apeno ipuva, ijurui ha otyti, ijape pyt tr hovy, hasyeterei. Os mva piregure, oembyai rupi tr ikygui.
Oepohno svo de vla ha kaar rogue oembyakupyrpe opu pyae haua .

''Mbiru'a''
(varicela)
Mba'asy ovva ha isarambva tekove apytpe, ojehecha pire rupive.

Mbiru'atavy: ha'ete okai hagueicha ijapu'a tuichaimi oguereko pype y, Os nderetere ha ipoha ha'e , ejahu
va'era tapekue rykuepe .

Publicado por Jessi Yegros en 11:24 No hay comentarios:


Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest
viernes, 23 de mayo de 2014

PohaanaMedicoOpiruvaOmonguerahaguaMba'asy
1.

Pe tesa rasy okuera pya'eve hagu ojeipuru mokoi ruda rak, ejosovaer ha emo nde respe
papo aravoi ajante. Emo ar pyhareve, kaaru ha pyharpe.

2.

Pe ispula okuera hagu ejosovaer pe zanahoria, apio ha diente de len rogue oondivepa, ha emo vaer pe
hasyhpe ha upicha okuerta.
isipula

3.

Pe aguara rugui ojeipuru kambyrujere okuera hagu, ha avei pe jatii okuera pyaeve hagu.

4.

Pe pyaruru emonguera hagu embopupu vaer pe eneldo rai ha reiu ar hese.

Ambue ova
Pe arasa rogue ojeipuru tye chivivi monguera hagu. Avei jeipuru ojejapo hagu jejuruhi ahyo rasy peguar.

Pe kaar ojeipuru sevoi poh ramo, sevoi jejuka hagu.

Pe salvia rogue ipor pyarasy peguar. Embopupu vaer ha reiu chugui.

Pe guavira rogu omonguera tesa rasy.

Pe avati rogu rykuere embopupu vaer ha reiu chugui pe tuguy asuka emonguera hagu.

Publicado por Analia Rojas en 14:02 No hay comentarios:


Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest

Mba'asy medico omonguerava

Jeharu Oheo

Heta jey ahendu ko mba`asy ha`va OHEO, pva mita mba`asy, heta mba`re ikatu ojehu;
ikatu jagua okramo mitami heoiramva rupagupe, avei oiramo tapicha ipy`a vava tra
hova mokoiva, picha avei oka`va oembaojramo kunumre katueterei ombahasy chupe.
Avei mitami ikatu ojeharu isy ryeppema voi oiramo tapicha ndaipy`aporaiva ha ohro
ombohupami kuakarape katueterei ojeharu pe mita, ha picha heima ko mba`asy.
Jahechramo mitami imbyry`i, hasreipa avei iakapire hyakua vai picharo ojohea.
Oemonguera haggua ojeguerahava`era mdikape, uppe ndaje pe oipohanva oembo`e
oembo`va mitare ha ojapichy iaka,
Picha aoite ikatu omonguera, eguerahramo mitamme pohanohrape (Doctor) nde`imo`ai
ojeoheaha ndogueroviire ko`a mba`e.
Pva ha`e petei jeroviapy jarekva ane retame ha oiva gueteri ande apytpe ojegeroviva
tapiaite ha opaite hendpe.
Picha ojeguerahava`era mitamme porundy ra ojepohanoukvo, ojehova`era araapy ha
arapotei jave. Ipora ndaje ojeho kuarahy ojero`a jave picharo pe mba`asy ohopa kuarahy
jeik gotyo. Avei ndaje oemoiva`era pe mitare ita kamisa, ha pyao iakare.
Oje`e niko oiha petei kurundu`i omondi haggua ko mba`evai ombohasva mitame.
Oemoiva`era petei inimbo pyta ha ijehe avei petei kuairu kuarepotijgui ohva mita
pyapre, picharo aoite ndaje oemua ko mba`e, ha ndoji mba`eveichagua mba`e ivava,
ha avei ndojehari pe kunumme.

Kambyryryjere
Pva ko mba`e kambyryrujerre ae`ro ndaha`i mitante ikatva oreko avei kakuaa ikatu
oguereko
Kambyryrujerko ha`e pe ane kamby ryru ojervo tra ande ati`y ha tetyma
ojoavramo Mitami orekramo ko mba`e katueterei ndokarusevi, hasreimba, hyechivivi,
ipy`a rasy ha py`aterei oguejy ipohuikue.
Picha javro ojeguerahava`era hasvape pohanohra ana rendpe ha`e aoite ikatta
oipohano kambyryrujere, oi avei tapicha ijaerevante ha oipohano avei mitame.
Oje`e pe tapicha orekva arandu ka`aty omoeno tuppe ha omaa mita pre ohecha haggua
ndojoavipa, ha otopramo ojoavy omoipora jevy ha avei ijati`y ikatu ojoavy, omomguera
haggua ojapichy mita retyma tra ijati`y ha oembo`e avei hese.
Ojerahava`era ka`arupytu jave pohanohra ana rendpe pokoi ra jave.
Picha pe oipohanva he`i mita spe ani haggua oguereko vai imembpe, antei ohupi mitame
ijyvgui ikatuhagure hasy jey pe mita, pe oipohanva oangareko ha oembo`e hasvare,
ha ho`uka poha ro`ysa, picha jey ojapo mita oipora meve.
He`i ndaje a Sepi, ha`ko pohanohra avei; ankena ojeguereko vai mitamme,
jahupiporava`era ijyvgui, ani oembohasa tupa rigui, ani haggua ipy`a os hendgui ha avei
ijyva
Kicha he`imiva`era sykurape ho`ukava`era imembykurape mansanilla rykue ha
oemoiva`era ku`a jokoha (faja). Pe omonguerva he`iva`era araka`e peve.

Py`a ruru
Py`a ruru ha`e pe ande py`a irurvo, ikatu karu vagui, avei ja`ramo y tembi`u aku ri, avei
pva ko mba`asy jarekramo ndaikati ja`u mba`eve hasgui andve ande py`a, picha
umi oka`va hoy`ramo pyharekue opyro katueterei ipy`aruru
Upicharo ja`uva`era aguape, ka`a piky, tape ryva, sako ha aguai rykue

Ojepichyva`era tosinal souko rykure ha aguapepuru`a, picharo pohanohra oguerekva


arandu ka`aty omoi pe hasva py`a ri kurusu ha oembo`e hese.
Picha oi kuimba`e ha kua oikuava mba`ichapa oepohanova`era py`aruru.
Oi ko`gga peve okarahre oikuava ha orekva arandy ome`va`ekue chupekura Tupa
omonguera haggua opaite tapichpe picha ijaerente oikuaa ha oporamonguera hikui
opaichagua mba`asy
Tapicha ipy`arurva oandu ipy`a ha`etvaicha ivevuipva oguerekva y ipype. Picha jave
ndo`uiva`era tembi`u kyra, oguerekva avati ha mandi`o, mba`eve ochyryrva ha`va vaka
ro`o tra kure ro`o, ha mba`eve mba`e ipohiva ipy`pe gguara.
Ojey`uva`era opaichagua poha piro`y ikatu hagguicha omboguejy pe py`aruru.

Partera Chae - Arandu ka`aty

Arandu ka `aty aetehpe ha`e peteii jerovia oii va ande tavarandu apytpe ha oembohasva tva ta`rape
ani hagiua opa, sa`ma jahecha tapicha oguerekva ko`ai mba`ekuaa, katu oii guetei tapichakura ande
tavappe ha okahre ojerovia tapichre ha ohomeme ojechauka ha omba`eporandu.
Jaikuaahicha ane retaime tuicha iambue oii hagure heta tapicha iarandu rasva heta mba`pe, ha umi
tembipuru pyahu ojepurva ko`gia rupi. Ko`ai mba`e ndojoki umi mba`echape giuarai okakuaa ha imbarete
hagiua avei, ymaite guivma ojejapo ko`ai mba`e ha avei ojepurva umi pohai ana, mamguipa ou ko`ai
mba`ekuaa avave ndoikuai, mooipa oepyrui trai araka`pa ndojekuai. Oii ha ande apytpe oii ha heta ava
ojerovia ko`ai tapicha ichaerentevare oguerekva pokatu andejra ome`eiva`ekue ichupekura
oporomonguera hagiua.
Partera chae katuetenunga kuakarai ika`armava oipytyvoiva heta kume imemby hagiua ha ndaha`i
omomembnteva katu avei oporomonguera avei heta mba`asy oipuruhpe imba`ekuaa pohai ana rehegua.
Tuicha mba`e pe oguerekva ipogupe ko`ai tapicha ikutva ogueru peteii tekove ko yvyape ri

Hasy opa hagiua ande apytgui ko`ai jerovia jaguerekgui ande ryeppe voi mba`e jerovia okakuava
embohasa rupi ta`yrakurape ogueroguatva hekove pukukue jave

Partera Chae
Partera chae ha`e pe tapicha ijae renteva oipytyvova tapiaite kuangurape imemby haggua. Ko`ai
tembiapo ymaite guivma ojejapva, jaikuaahicha yma niko ndapriva`ekue pohanohra ikatupyrva ko`a
mba`pe ha`va hina kua emomemby. Heta oi pe pokatu orekva, ome`va`ekue chupekura Tupa
oipytyvo haggua opaite tapichpe.
Avei oii oguerekva kutupyry oporomonguera heta mba`asgui ikatva ha`e: oho, py`a ruru, py`a rasy,
aka rasy, kambyryrujere, tye chivivi, yvytu jepeju; ha ambue mba`asy. Heta jente ko`a mba`asykura umi
pohanohra ko`ggagua oembakatupyryva`ekue sapy`nte ombotuichaiterei, hkatu oiramo tapicha
ijaerevante oipohano sapy`aite ko`a mba`e oje`eva`ekue yvateve.
Picha jahecha mba`ichapa ikatupyry ko`a tapicha, jaikuaavvo Partera rembiapre amombe`ta
peme.
a Sepi petei kuakarai ha`e ningo partera, heta kume oipytyvova`ekue imemby haggua. Ha`niko arma
omano hague.

Mba`pa pe tembiapo ojapva kuangura, hikui oikuaa guive hyeguasuha ohomeme a Sepi rendpe, oho
araapy ha arapo jave ojepichyka ha omohendapora mitamme oiva isy ryeppe, picha kuangura porundy
jasy jave oho partera rendpe ha`e oikuaa voi araka`etpa heita pe kunumi.
Picha a Sepi, ha`e kuakarai imba`eporava, pe hyeguasva ndaikatiramo oho hendpe ha`ete voi
oemboja kuangura rendpe ohecha haggua mba`ichapa oi pe hasykatva. ggakatu ogguah vove ra kua
imemby haggua oima voi petei kavaju apytihre oha`arovo ojeho haggua kua imembva rgape.
Pe araitpe kuakarai ombyaku y, upe rire oepyru ojapichy mbarete mbareteve kua rye oeha`avo
omoipora mitamme ikatu hagguicha ospora, sapy`aitro gguara osma mitami isy ryepgui, oma`pora ha
ohupi ijyva ri ojesarekopora hese, sapy`nte oiramo kunumi nahasiva hei rire, a Sepi oipyhy mitami
ikupgui omosaiingo ha oheviro`opete kangymi, pva ndaje ojejapo mita ijahy`o soro haggua ikatu hagguicha
omokopora yvyty ha ipytuh haggua.
Upeimnte ombojahu mitamme omboaopora oikotevro, ha avei oapyti mokoi hendpe mita puru`a,
ha oikyti hembyre, upeva`era oipuru inimbo ikatu hagguacha ha`eorei oso ha okuera.
Ha rire oipyhy mitaimme omoivo petei voko`pe oikuaa haggua ipohyikue. Ko`a mba`e ojapopa rire ha`e
ojesareko mita srema, omopotipora kume, ha ho`ysaramo pe ra jave omboao pyrusupora picha avei
omoakarehegua ha ombopyao oni haggua kua hasy upe rire.
Avei ndaje karai, kunumi tva, oiva upe rupi ojo`oma voi oikvo yvykua ikatu hagguicha
ombo`yvyvy mitami ryrukue (placenta)
Avei a Sepi oiporopohano embo`e rupive (vencimiento), oiramo mitami ojeoheva tra
ikambyryryjerva ha`e omonguera katueterei, upeva`era ojeguerahava`era hasvape araapy ha arapo javeve
ikatu hagguicha pe e`reity omonguerapora mitame avei kakuape, ojehova`era hendpe ka`arupytu jave,
picha pe mba`evai ohopa kuarahy reikpe ha ndouvima upe rire.

Ohai:
Mbo`ehra Gustavo Gonzlez

Medico ana
domingo, 25 de mayo de 2014

Py'araku(calor interno)

Py'araku(calor interno) Ko mba'asy ojehe'a anderehe ja'u sai rupi pe "y" poha roysandi. Techaukara -Pe
mba'asy oseva nde jurure herava Fuego. -Oi ai Kupa. Jakuerahagua ko mba'asyi ja'u ara heta poha roysa..
Ha umia ha'e -Cepa caballo -Kapi'i kati -oati pyta rapo
Publicado por alan villanueva en 12:06 No hay comentarios:
Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en
Pinterest

domingo, 11 de mayo de 2014

Pohanohra Cha'e - Mdico Empirico


Ha'epetemdikoaranduka'avy,conocidotambinmdikoana,oikuaavahetamba'asypuhaoembo'eakueymaite
ko'agaitepeveoje'ehichamdikoboticandokuaiva,pe'aha'e:oheo,kambyrujere,py'aruruumia.

Oheopoh:oje'eejurearpa'ipyao,haeguerahaarchupepetepyaopyahu,emoarmitakrehaoembo'ear
heseandejrape.
Py'arurupoh:Arachich,Tonsisal(grasadechancho),mbausuvorogue(trtago),aguapepuru'a(camalote).Handoi
artembi'upohuyvaso'ofrituraumia.

Kambyrujerepoh:Omoporarchupemdicaanalaiudohetymapeguaomo'porhaguachupelaikaderaha
ho'uarpuhaana,eneldo,mandarinarogue,anisestrellado.Oaveikambyrujeredepaleta.Ndojei
arantibiticomdicoboticahe'ivandveporqueikatundejuka.

Publicado por Alejandra Torres en 9:29 No hay comentarios:


Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en
Pinterest

Fuego de San Antonio

" Fuego de san Antonio" hae pete kurichagua osva ande retere, ojereva ande rehe, ha ojee
oembotramo nderehe ndejuka.
Ko mbaasy Mediko chaente avei omonguera, oipuru pete poh ana hrava "Arachich"oguerekova hia
michmimva. Upeva ojejos ha oemona hururehe ikpeve. Oemoirvaer avei ko poh, poh roys jeu
ndive ipirup peve kuru.
Publicado por laura Riveros en 9:12 No hay comentarios:
Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en
Pinterest

Kambyrujere.

Hae ndaje pete mbaasy ohopytyva mitme ha enterovet tapichpe hoavairamo, ha ombopya vai
ichupe.
Ko mbaasy mediko chaente omonguera, Oipychi vaer hetymy guive, humby peve tanimbu rehe ha ho
u vaer avei ko poh rykue:
* Yerba de lucero.
* Organo rapoi.
* Narah rogu.
Publicado por laura Riveros en 8:41 No hay comentarios:
Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en
Pinterest

epohano chae o Medico ana. (medicina popular)


Paraguype hetaiteve o tapicha hasykatu jave oepohanoukva pohnohra chape ha umichahpe e
ojepuruvva omongetahpe haehna avae. Umi mbaeoguerekva hekohpe. Naipri hakuraicha
oikuaa porvva kaavo ha anamimi ova ijerere. Umva haehna hembipuru.
Umi oipuru hikui oporomonguerva yvy tr katu oporopohnva emboe rupive.

Ko hae mbaasykura mediko chae oipohnva; Oheo ter Haru; Pyaruru; Tabardillo;
Kambyrujere; Mitreterasy;Iispula; Topepireko ha ambueva.
Pohramo ojepuru kova: Kaahi, Kaar, Guavirami, Taperyva; Arasa, Yvapur, Te; pekue;
Tarope, jaguarundi; ambay, Kumanda yvyrai, mamne; Kok, jaguaretkaa; karaguata,
Mbaysyvo; kaarurup, kaapikyi, kalaguala ha ambuva.
Publicado por laura Riveros en 8:00 1 comentario:
Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en
Pinterest

sbado, 10 de mayo de 2014

Mba'asy poh anapente okuerva..


1. Pe tesa rasy okuera pya'eve hagu ojeipuru moki ruda rak, ejosovaer ha emo nde respe papo
aravoi ajante. Emo ar pyhareve, kaaru ha pyharpe.

2.

Pe ispula okuera hagu ejosovaer pe zanahoria, apio ha diente de len rogue oondivepa, ha emo
vaer pe hasyhpe ha upicha okuerta.
isipula

3. Pe pyaruru emonguera hagu embopupu vaer pe eneldo rai ha reiu ar hese.

4.

Pe aguara rugui ojeipuru kambyrujere okuera hagu, ha avei pe jatii okuera pyaeve hagu.

Ambue ova
Pe arasa rogue ojeipuru tye chivivi monguera hagu. Avei jeipuru ojejapo hagu jejuruhi ahyo rasy
peguar.

Pe kaar ojeipuru sevoi poh ramo, sevoi jejuka hagu.

Pe salvia rogue ipor pyarasy peguar. Embopupu vaer ha reiu chugui.

Pe guavira rogu omonguera tesa rasy.

Pe avati rogu rykuere embopupu vaer ha reiu chugui pe tuguy asuka emonguera hagu.

Publicado por nlida elizabeth villalba franco en 8:05 1 comentario:


Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en
Pinterest

jueves, 8 de mayo de 2014

Pyapy (capacidad)

Ohesa'ijo mba'ichapa oemohenda opichagua marandu interntpe ova.


Omombe'u hemimo', hemiandu ha ikuaapy umi mba'e ko'ga rupi oee' ha herakuvva rehe
marandu interntpe oikumby va'ekugui.
Ohesa'ijo opichagua e'porhaipyre ojehai va'ekue ha oembohasa va'ekue guaranme
jaguerekva paraguipe.

Ohesa'ijo opaichagua e'por haipyre guaranme jaguerekva paraguipe oguerekva kuaapy


ande rekove ha ande rekoha rehegua, tva kuaapy, tavarandu rehegua ha ojejapva ande
ypyku rembiapoku oikuaauka hagu temiandu he'ihaicha ha umi paraguigua ter ambue
tetgua rembiapokue oikuaauka hagu avei temiandu.
Jehepyme'e (Indicadores)
Mba'e ojehepyme'etava.
Ojeporeka marandu umi mba'e Paraguaietva mba'e.
Ojesareko marandpa pe mba'e ojerurva chupe.
Oipuru jehai Guarani hekopetpe.
Oipurukuaa tehnoloha omba'apo hagu.
Oipuru hekopetpe umi mba'e tehnoloha ikatva ome'.
Omba'apokuaaa atpe, ome'vo marandu tembiappe guar.
Oipurukuaa umi mba'e tehnoloha oipytyvtava omopor hagu tembiapo.
Oipuru ta'anga, sa'y ha opa mba'e omoporva hembiapo.
Ohechauka hembiapo opavavpe oemomba'e hagu Paraguai mba'eteva.
Omoe' si guaranme.
Oikuaapaite umi hembiappe ova.
Omombe'ukuaa umi mba'e ojeporeka vavekue ha mba'ichapa ojuhu marandu.
Oipuru ao ha umi mba'e oipytyvva hembiappe.
Oguerekopa umi mba'e oikotvta ohechauka hagu hembiappe.

Ohechauka hembiapo ara ha aravo ojerurva chupe.

https://docs.google.com/file/d/0B7Uaejl-ofuiUjI5LURhZEM1LWs/view?pli=1

Medicina de los Guarani.

MBAASY EMONGUERA POH ANA RUPIVE.

Ava guarani oguerekovaekue arandu tuichaitereva ha oikuaa poriterei poh ana oguerekoha pokatu
oporomonguera haua, oikuaa avei mbaichapa ombojehevaer, mva mvapa ikatu oipuru oondive ha
mvapa ndaikati ombojehea ambue ndive.
Kaaguy ha me ojuhu umi kaavo oiporva pohramo. Oangarekokuaa tekohre, jesareko rupive ojuhu
hekohpe pe omonguervaer chupekura, oikuaa poriterei poh ana jeporu, pva ohechauka andve
kuaaty.
Ndaikati jaepa mboy poh ana oipuruvaekue hakura oikuaa rupi pe oguerekva ipype mbape uar,
ha katu jahechakuaa ohejaha andve iarandu tuichaitereva, ko ra peve jaipurugueteri.
Pe kuaaty ohechauka mbaeichaitpa tuicha ava Guarani arandu, ndojuavi pe jeporu haekura
omevaekue chupe.
Ava Guarani oikuaa por mbape uar poh oipurva, upicha ombojuavy poh roys ha poh aku. Poh
roys oiporu pya rakpe uar ha poh aku katu, toysme uar. O avei poh pochy (remedios peligrosos)
ikatva ojeporu michmnte, oikuaa poh omboguevva aknundu, huu, kuru vai, pya vai, ke, kuarur,
sevoi poh, oitva mit.
Haekura hei oha saieterei pe ana ndoguerekiva poh ha umvape oheni kaamarmbae.
Ouah guive espaol- kura pyaeterei ojekuaa ova ko yvy pyahpe, haekura ohechakuaa hetaiterei
mbae oguerekoha yvy ojuhvaekue.
Umi espaol- kura ohechauka oikuaaseha pe kuaaty ova. Oguerahauka Espaa-pe heta ana oikuaa
porve haua mbapa oguereko, kuaaty rupive.
Oikuavo ijepuru oguerahauka hetichagua, yvyra, ana, tayi, yva oeot haua uppe ha o avei
oguerahauka hetva, ohepyme haua.
Umi ou ypva ogueruka Espaa-gui ava iararandva ojesareko ha ombotuichave haua iarandu kaaty.
Umi espaol-kura avei ogueru America-pe yva, ana, tai hetgui.
Ava Guarani avei oikuaavaekue mbaeichaitpa oipuruvaer poh, ndahai omonteva. Koa peve ava
okaraygua oipuru, umva hae: pete jeme, mbohapy ku, pete puo, ha oemovva togue ha yva apytpe
hae papapy mbohapy tr poki.
Techapyr: poki narha rogue, tr mbohapy pakuri rai.
Ko rape jaguerekma jaikuaa haua hekopete mbaichapa jaipuruvaer poh. Techapyr: gramos, gotas,
centmetros cbicos.
Hetaiterei poh ijapopyre angui, upvare jaekuaa mbaeichaitpa ava Guarani iaranduvaekue, oikere
haekura pete laboratorio-pe oikuaa mbaichapa jaipurvaer. Pva ndahai janteva, hetaiterei
pohma haekura oipurvaekue oemoinge laboratorio-pe ha ojehecha ndojuaviha pe ijepuru ava
Guarani omevaekue chugui.
No solamente los paraguayos nos beneficiamos con el conocimiento botnico de los Guarani, sino toda la
farmacopea mundial, porque se utiliza productos de las plantas naturales para la fabricacin de

medicamentos, muchos de los cuales son exportados desde nuestro pas a grandes laboratorios del mundo.
Medicina natural es el arte de curar mediante hierbas y diversos yuyos.
El hombre no slo se ocup de ir perfeccionando y extendiendo el cultivo de las plantas para su
alimentacin sino a la vez busc en ellas propiedades medicinales que fueron transmitiendo de generacin
en generacin, preferentemente en forma oral.
En nuestro pas existen plantas, arbustos y rboles que se usan como remedios efectivos y son conocimiento
transmitidos por los indgenas Guarani. Tienen virtudes medicinales las races, cortezas, hojas, yemas,
flores, frutos y semillas.
Poh ana oeheni umi ana ojeporva oepohno haua ha oemombia haua opichagua mbaasy
ikatva ouah.
ane ret Paraguipe ouah andve arandu poh ana rehegua umi ande ypykura Guarangui.
Poh ana jeporu, jaikuaa avei umi ande jari, ande sy, ande tva tr kuakarai ha karai ymaguargui
ha ande ambohasa jey ane arandu ane emoarpe. Jajesarekramo ande jerre ha umi okaraygure
jahechakuaave mbaeichaitpa tuicha pe arandu poh ana rehegua ohejavaekue andve umi ava Guarani,
heta ogaygua ndohupytiva pirapire oho haua farmacia-pe ojogua haua poh, upvare oipuru poh ana
ojuhva, ohepymere, tr, hetare, ha katu oipurramo hekopete pe ana imbaaspe uar, okuernte
avei. Hetaite tapicha piko omanoaramo hira uah mboyve ndajaikuai rire poh ana jeporu.
Poh ana jajuhu opa hendpe: ande rga jerre, yvytpe, me, kokupe ha emuhme ndahepyiete.
Ymaite guive ande ypykura omombae ha oiporu poh ana, picha haekura ohapejoko ha omonguera
mbaasy.
Ava Guarani hei rakae ndaipri nunga mbaasy oemongariava poh ana renondpe.
Ko rape o ava ootva poh ana ha ohepyme laboratorios-kurape ojejapo haa chugui poh
farmacia-pe, ojehepymeva.
Umi indigena-kura apytpe, pe oporopohnva, ojehervaekue Chaman, tr Paje. Koa umi
oiporopohnva poh ana rupive, ojehero Mdico ana.
Guaranikura naimbaasi voi, ojeguereko kuagui, okaru porgui, tekoha oikohpe, omombarete upe hete,
omohesi, ha omoingo pukuve chupekura.
Europeo ha africano-kura ouahvo, ogueru imbaasy ha ojapyhvo chupekura, hetaiterei hoa ha omano,
hete ndojepokuaigui, ndoguerekigui defensa upe mbaaspe uar.
Picha o jehape umi mbaasykura apytpe, ojukavva ichupekura hae viruela, sarampin, disentera,
catarro, paludismo, calambres, espasmos, parasitosis, dermatosis ha lcera. Umi haiharakura omombeu
haekura ndahasi iakgui.
Omombeu karai Berotni umi mbaasy leishmaniasis ha sfilis europeo-kura avei ogueru hague.

Fuego de San Antonio


" Fuego de san Antonio" hae pete kurichagua osva ande retere, ojereva ande rehe, ha ojee
oembotramo nderehe ndejuka.
Ko mbaasy Mediko chaente avei omonguera, oipuru pete poh ana hrava "Arachich" oguerekova hia
michmimva. Upeva ojejos ha oemona hururehe ikpeve. Oemoirvaer avei ko poh, poh roys jeu
ndive ipirup peve kuru.

Poh ana, mbaichapa ojeipuru

POH AA: MBAICHAPA IKATU JEPORU

Ikatu ojeu ygupe, tererpe, ka'ape, t (infusin), macerado, enserenado, horchata, andyry (en forma de
aceite, zumo, bao, compresa, grgara e inhalacin).
Ygua: pva ikatu jajapo poh rogue, poty, ra'yi, poh pire, tr, hapokugui. Pvar ikatu oembopupu y,
ojepoi ipype poh, opupuimi ha ojeheja hoys ojey'u haua yguramo. Ikatnte avei oemo y roysme,
upevar ojejoso por poh ha ojeheja michme hykues ha upi ikatma oemboyu. Poh y guar ojejohi
porvaer, ikatu oguereko mymbachui anembohasva (larvas, bacterias, hongos).
Terere: hae pe ane retme oemboyuvva. Ojejapo y roys rehe, oemo ipype poh roys josopyre.
Ikatu guampa-pe, oemo kaa ha ojetykua y roys oguerekva poh rykue.
Kaay: pevar katu oembopupu y. Oemo pype poh opichagua, natekotevi poh jejoso, ytaku
omohykues chupe. Oemo kaa kaygupe, ojeitykua hiri ha ikatma oemboyu. O hoyva opaite ra
hakuvramo jepe, ndokaayiramo ipirevai tr iakrasy.
T: pva hae pete ygua ojapopyrva poh poty, rai, hapo tr hakgui. Ko poh oemo pete mbayrpe
y rehe, oembopupu, ojeyu haku rehe, tr hoysambyre. Ikatu oemokamby ha oemohe.
Macerado: poh ojejoso ha oemo y roysme, opytuu pote aravo ojeyu haua.
Enserenado: pva ojeheja okpe pete mbayru ri ikatuhauicha oguapy pohre ysapy. Hetichagua
pohre ikatu ojejapo enserenado. Ikatu ojeheja okpe te, yvarykue, macerado tr ambue. Ojee kichagua
poh pyaeveha anemonguera.

Horchata: hae poh ojejapva poh josopyre oembopupva, ojeporu poh aknundu guaspe, mbirua
tr sarampin os haua okagotyo, ande pirre ani ombyai ande retepy, upva katuete
anemoaknundu. Horchtape: oemo: sandia, andai ha mer rai, avei semilla de lino, perdudilla blanca
ha ambay rogue, naranja pire ha ikatu oemohe erape tr asukpe.
Alcoholaturo: pva hae poh ojejosva ha oemo alcohol tr kape, hykues rire
ojeporu ojeipychy haua hasyhpe (tetyma, jyva tr ambue hendpe).
Bao de asiento: ojejapo poh rykue tuicha por, ikatu oembopupu tr y roysmente, oemo pete
ame ojeguapy haua ipype pa aravoi, hyeguasva ndojapivaer.
Grgara: oembopupu poh ha oemboroysvy, ojejuruhi pyharevete tr pyhare ojeke mboyve, hiariete
ndojekaruvimavaer mbaeve.
Inhalacin: oembopupu poh, otmbo poh ryaku. Pva oehetvaer opupu aja. Ikatu ojejahoi pe mva
ak ani haua pe tmbo oho ambue tendpe.

Mba'asy emonguera poh ana rupive[jehaijey | editar cdigo]


Ava guarani oguerekovaekue arandu tuichaitereva ha oikuaa poriterei poh ana oguerekoha pokatu
oporomonguera hagg ua, oikuaa avei mbaichapa ombojehevaer, mva mvapa ikatu oipuru oondive ha
mvapa ndaikati ombojehea ambue ndive.

Kaaguy ha me ojuhu umi kaavo oiporva pohramo. Oangarekokuaa tekohre, jesareko rupive ojuhu
hekohpe pe omonguervaer chupekura, oikuaa poriterei poh ana jeporu, pva ohechauka andve
kuaaty.

Ndaikati jaepa mboy poh ana oipuruvaekue hakura oikuaa rupi pe oguerekva ipype mbape gguar,
ha katu jahechakuaa ohejaha andve iarandu tuichaitereva, ko ra peve jaipurugueteri.

Pe kuaaty ohechauka mbaeichaitpa tuicha ava Guarani arandu, ndojuavi pe jeporu haekura
omevaekue chupe.

Ava Guarani oikuaa por mbape gguar poh oipurva, upicha ombojuavy poh roys ha poh aku. Poh
roys oiporu pya rakpe gg uar ha poh aku katu, toysme gguar. O avei poh pochy (remedios peligrosos)
ikatva ojeporu michmnte, oikuaa poh omboguevva aknundu, hu'u, kuru vai, py'a vai, ke, kuarur,
sevoi poh, oitva mit.

Haekura hei oha saieterei pe ana ndoguerekiva poh ha umvape oheni kaamarmbae.

Ogg uah guive espaol-kura pyaeterei ojekuaa ova ko yvy pyahpe, haekura ohechakuaa hetaiterei mbae
oguerekoha yvy ojuhvaekue.

Umi espaol-kura ohechauka oikuaaseha pe kuaaty ova. Oguerahauka Espaa-pe heta ana oikuaa
porve hagg ua mbapa oguereko, kuaaty rupive.

Oikuavo ijepuru oguerahauka hetichagua, yvyra, ana, tayi, yva oeot hagg ua uppe ha o avei
oguerahauka hetva, ohepyme hagg ua.

Umi ou ypva ogueruka Espaa-gui ava iararandva ojesareko ha ombotuichave haggua iarandu kaaty.

Umi espaol-kura avei ogueru America-pe yva, ana, tai hetgui.

Ava Guarani avei oikuaavaekue mbaeichaitpa oipuruvaer poh, ndahai omonteva. Kogg a peve ava
okaraygua oipuru, umva hae: pete jeme, mbohapy ku, pete puo, ha oemovva togue ha yva apytpe
hae papapy mbohapy tr poki.

Techapyr: poki narha rogue, tr mbohapy pakuri rai.

Ko rape jaguerekma jaikuaa hagg ua hekopete mbaichapa jaipuruvaer poh. Techapyr: gramos, gotas,
centmetros cbicos.

Hetaiterei poh ijapopyre angui, upvare jaekuaa mbaeichaitpa ava Guarani iaranduvaekue, oikere
haekura pete laboratorio-pe oikuaa mbaichapa jaipurvaer. Pva ndahai janteva, hetaiterei
pohma haekura oipurvaekue oemoinge laboratorio-pe ha ojehecha ndojuaviha pe ijepuru ava
Guarani omevaekue chugui.

Poh ana oeheni umi ana ojeporva oepohno hagg ua ha oemombia hagg ua opichagua mbaasy
ikatva ogg uah.

ane ret Paraguipe ogg uah andve arandu poh ana rehegua umi ande ypykura Guarangui.

Poh ana jeporu, jaikuaa avei umi ande jari, ande sy, ande tva tr kuakarai ha karai ymaguargui
ha ande ambohasa jey ane arandu ane emoarpe. Jajesarekramo ande jerre ha umi okaraygure
jahechakuaave mbaeichaitpa tuicha pe arandu poh ana rehegua ohejavaekue andve umi ava Guarani,
heta ogaygua ndohupytiva pirapire oho hagg ua farmacia-pe ojogua hagg ua poh, upvare oipuru poh ana
ojuhva, ohepymere, tr, hetare, ha katu oipurramo hekopete pe ana imbaaspe gg uar, okuernte
avei. Hetaite tapicha piko omanoaramo hira gg uah mboyve ndajaikuai rire poh ana jeporu.

Poh ana jajuhu opa hendpe: ande rga jerre, yvytpe, me, kokupe ha emuhme ndahepyiete.

Ymaite guive ande ypykura omombae ha oiporu poh ana, picha haekura ohapejoko ha omonguera
mbaasy.

Ava Guarani hei rakae ndaipri nunga mbaasy oemongariava poh ana renondpe.

Ko rape o ava ootva poh ana ha ohepyme laboratorios-kurape ojejapo hagg a chugui poh
farmacia-pe, ojehepymeva.

Umi indigena-kura apytpe, pe oporopohnva, ojehervaekue Chaman, tr Paje. Kogga umi


oiporopohnva poh ana rupive, ojehero Mdico ana.

Guaranikura naimbaasi voi, ojeguereko kuagui, okaru porgui, tekoha oikohpe, omombarete upe hete,
omohesi, ha omoingo pukuve chupekura.

Europeo ha africano-kura ogg uahvo, ogueru imbaasy ha ojapyhvo chupekura, hetaiterei hoa ha omano,
hete ndojepokuaigui, ndoguerekigui defensa upe mbaaspe gguar.

Picha o jehape umi mbaasykura apytpe, ojukavva ichupekura hae viruela, sarampin, disentera,
catarro, paludismo, calambres, espasmos, parasitosis, dermatosis ha lcera. Umi haiharakura omombeu
haekura ndahasi iakgui.

Omombeu karai Berotni umi mbaasy leishmaniasis ha sfilis europeo-kura avei ogueru hague.

Publicado por nlida elizabeth villalba franco en 15:57 2 c

PREPARACIN DE LAS PLANTAS MEDICINALES

POH ANA MBOSAKOI REHEGUA

El uso adecuado de las plantas medicinales, a excepcin de las venenosas, no perjudica el organismo, por el
contrario, lo beneficia purificndolo y curndolo.

Ojeporu ramo poh ana hekpe, ndojapo vari ande retre, ndahair umi veneno oguerekva; ou por uvei
chupe, omopot ha omonguera.

El xito en la cura mediante las propiedades medicinales de las plantas depende de su uso correcto y persistente.
La perseverancia en el tratamiento, es la clave para obtener los resultados anhelados.

Oporomonguera hagu poh ana ojeporu vaer hekpe ha ndojehejarei vaeri. Pe poh jeporu ndopytavaeri
tapre, upichar oneguahta oeguahsehpe.

Un obstculo que a veces impide el xito esperado en el tratamiento por medio de las plantas medicinales, es que
la persona, cuando ya se siente mejor, lo abandona antes de alcanzar una cura total. Por eso, repetimos que el
secreto de la cura reside en el uso adecuado, perseverante y prolongado de las plantas medicinales.

Heta jevy pete tapicha oeandu poramivvo ohejma pe poh okueraite mboyve; pva hae pete pa noguahi
hagu hume pe poh ana jeporu. Upvare, jae jey, omonguera por hagu, ojeporu vaer hekpe, opytare
tapekupe ha ipukukue tekotevva.

Las hierbas curativas pueden ser aplicadas de diversas maneras, y es muy importante que toda persona que
pretende adoptar este sistema de curacin, conozca bien los distintos modos de aplicacin.

Heta hendicha ikatu ojeporu poh ana; upvare tekotev oikuaa por umva mayma tapicha oiporusva ko
poh.

A continuacin, presentamos las diversas formas de preparacin de las plantas medicinales:

Kope amboysi mbaichapa ambosakoi kuaa umi poh ana:

TS

UMI T REHEGUA

Un t se puede preparar de varias maneras:

Pete t oembosakoi kuaa heta hendicha:

Como tisana: Colocar agua a hervir, cuando est en ebullicin agregar las hierbas. Tapar el recipiente y dejar
hervir por unos cinco minutos ms y se retira del fuego. Dejar por unos cinco minutos bien tapado, colar y servir.

Hykuesva: ambyaku y ha oepyrvo opupu jaity pype pe poh. Jatapa pe hyru ha jaheja topupu cinco minuto
pukukue ha upi anoh tatgui. Jaheja upicha cinco minuto tojetapa por, upi ambogua ha jau.

Por infusin: Colocar agua hirviendo sobre las hojas y flores en una vasija y dejarlas reposar bien tapadas,
durante diez minutos. Los tallos y races deben ser cortados en pedazos pequeos, luego agregar el agua
hirviendo, tapar y despus de veinte o treinta minutos servir.

Jaitykuva: amo ytaku opupva hogue ha ipotykue ri pete mbayrpe ha jaheja topytuu, diez minuto
pukukue. Umi hak ha hapokue oekyt sai saivaer, upi amo pe ytaku opupva, jatapa ha amo veinte tr
treinta minuto hagupe jau.

Por decoccin: Colocar en un recipiente las hojas, flores o partes tiernas y hervir por cinco a diez minutos. Para
las races, cscaras y tallos, cortar en pedazos pequeos y hervir durante quince a treinta minutos. Al sacar el
recipiente del fuego se debe conservar tapado por algunos minutos ms. Colar y servir.

Ojva ytakpe: amo pete mbayrpe hogue, ipoty tr hokykue ha ambopupu cinco a diez minuto. Umi hapo,
ipire ha hakngue, aikyt sai sai ha ambopupu quince a veinte minuto pukukue. anohvo pe mbayru
tatgui, jahejavaer tapado algunos minutos pukukue. Upi ambogua ha jau.

Por maceracin: Remojar las hierbas en agua fra de diez a veinticuatro horas, segn las partes empleadas del
vegetal. Las flores, hojas, semillas o partes tiernas entre diez y doce horas; los tallos, cscaras y races blandas, se
pican y se dejan de diecisis a veinticuatro horas. Luego colar y servir. Este mtodo de la maceracin ofrece la
ventaja de que las sales minerales y las vitaminas son mejor aprovechadas. La maceracin tambin puede
realizarse en alcohol, vino o aceite.

Oemachaka ha oemohuva: amboykue umi poh y roysme diez a 24 hora pukukue, segn mbae prtepa
jaiporu. Ipotykue, hogue, haingue tr umi ikyriva, diez a doce hora; hakngue, ipire ha hapokue huva,
ambyesai ha jaheja de 16 a 24 hora. Upi ambogua ha jau. Ko emachaka ha emohu ou por umi juky ha

vitamina ova pype ojeporu porve hagu. Pe echamaka ha emohu ojejapo kuaa avei alcohol, vino tr
acitepe.

CONSEJOS MUY IMPORTANTES

IPORITEREVA JAIKUAA

.
Como las races, tallos y cscaras requieren ms tiempo que las hojas, es recomendable guardarlas en forma
separada.

Umi hapo, hak ha ipirekue, oikotevgui tiempo pukuve umi hoguekugui, ipor aongatu aparte.

De igual manera, la preparacin del t debe ser hecha por separado, ya que hojas y flores no se cocinan junto con
los tallos y races.

Upichante avei, pe t oembosakoivaer haenoeo jke hoguekue ha ipotykue noembojyi umi hakngue ha
hapokue ndive.

Los ts de hierbas, por lo general, deben ser tomados por la maana en ayunas, o por la noche antes de acostarse.

Umi t poh anaguigua ojeu vaer, ikatma guive, pyhareve en ayuna, tr pyhare aeno mboyve.

Cuando es tomado por tragos o cucharadas, de hora en hora, produce muy buen efecto.

Ojeu ramo por trago tr por cucharada, de hora en hora, ome resultado por.

Para preparar los ts, nunca debe usarse utensilios de mental oxidable. La misma precaucin hay que tomar en la
preparacin de frutas o verduras.

ambosakoi hagu t, ndojeporu vaeri arakaeve tembiporu ierrmbeva. Upichante avei ambosakovo yva
ha kaavoguigua.

No se deben endulzar los ts con azcar, pues lo mejor es tomarlos natural, sin embargo, el que desee
endulzarlos, debe hacerlo con miel, que tambin es un agente curativo.

Umi t naamohe vaeri asukpe; iporve jau ramo upicha, ha katu oro omohesva, ikatu omo pype era,
oporomonguerva avei.

Para resfros, catarros, afecciones de la garganta y del pecho, obstrucciones y calambres, y para disolver
mucosidades, as como para calentar el cuerpo y provocar sudor, se toman ts calientes.

Umi t aku ou por tpa ha tsyrpe, ahyo rasy ha pytia jejoppe, tete jehi ha appe; avei amongue hagu
ambu kura, ambyaku hagu ande rete ha os hagu tyi.

Los ts de un da para otro fermentan. Razn por la cual se debe preparar diariamente la porcin necesaria y
nada ms.

Umi t pete rapegua haguynma koro guar. Upvare ambosakoi vaer korere upe jaiportavante voi.

JUGOS

HYKUERE

Si los ts son beneficiosos, los jugos crudos de las hierbas lo son todava ms. La estacin del ao o el lugar en
que vivimos muchas veces, slo nos permite obtenerlas en cantidad abundante en estado seco, sin embargo,
siempre que sea posible, debemos usarlas frescas.

El jugo se obtiene fcilmente triturando las hierbas con un mortero, se colocan en un pao limpio y se exprime.
Generalmente se toma fro, pudindose utilizar el jugo as recogido o bien agregndole agua.

Umi t ojapo por ramo ande rehe, ojapo porvntema umi poh ana rykuere ojyre. Iporve jaiporu ramo
ipyahu reheve umi poh ana, ikatma guive, jepmo pyive ipirukue mante jareko hetave. Pe hykuere jareko
hagu, ndahasyive jajosr angupe, upi amo pete ao potme ha aami. Iporve jar hoysa, pe hykuere
os haguicha tr amo y hendive.

BAOS

JAHUR

Las hierbas tambin se aplican en forma externa con buenos resultados, en forma de baos. Por la palabra
baos, nos referimos a los baos calientes, baos fros, baos de asiento, baos de tronco, baos vitales,
pediluvios y baos de vapor.

Poh ana jaiporu avei ande retre, okguio jajahvo ipype. Jejahu jar kope, ae hina hakva rehe, ha
avei hoysva, jaguapyhapegua, de tronco, vital hrava, pediluvio ha otimbva.

CATAPLASMAS

PIRE ARIGUA

Las cataplasmas tienen efecto calmante sobre: hinchazones, neuralgias, contusiones, reumatismo, gota,
furnculos y supuraciones entre otros. En la preparacin de las cataplasmas no se deben usar cucharas de metal
oxidable, porque pueden provocar envenenamiento si permanecen mucho tiempo en la masa. Se preparan de
varias formas:

Umi cataplasma omombytuu oemor pe hasyhpe: irurva, akraspe, oehungva, kangue rasy, ruru vai,
ikurva ha ipuva, hambae. ambosakoikuvo umi cataplasma ndajaiporu vaeri cuchara metalguigua ikatva
ierrumbre, ikatgui oguerova veneno o are ramo pe msape. Heta hendicha oembosakoi kuaa:
.
Hierbas frescas, al natural: Aplicar directamente a la parte dolorida, hinchada oherida.

Poh ana pyahu, ohaichaite: amo directamente pe hasyhpe, iruru tr oembyaihpe.

Hierbas secas, en saquitos, fras o calientes: Segn el caso, usar para calambres, neuralgias, dolores de odos, etc.

Poh ana ikpyre, vosape, hoysva tr hakva: Ojeporu appe, tete raspe, apysa raspe, hambae.

En forma de pasta: Macerar las plantas, formando una pasta que se coloca sobre el lugar dolorido, directamente
o entre dos paos. Cuando no se tiene hierbas frescas para este fin, usar hierbas secas. En este caso, echar agua
hirviendo sobre las hierbas, en la cantidad necesaria para formar una pasta.

Ojehea ha oeamasva: amohu umi poh ana, jajapo chugui pete pasta ha amo pe hashpe,
directamente tr moki ao mbytpe. Ndajareki ramo poh ana ipyahva, ikatu jaiporu iskova. Ko csope
amo y opupva hiri, hetakupe tekotev hicha oiko hagu upe pasta.

Compresas: Usar paos bien limpios, preferiblemente delgados. Cocinar las hierbas en dosis fuertes, usando
para un litro de agua, dos o tres veces ms de hierbas que para un t. Colar. Sumergir el pao, retirar, torcer bien
y aplicar sobre la zona dolorida.

Ao hykuva: Jaiporu ao ipot porva, iporve iperer ramo. ambojy pe poh, mbarete por; un ltro pe amo
moki tr mbohapy jevy hetave t peguargui. ambogua. amoinge pype pe ao, anoh, jaipoka por ha
amo pe hasyhpe.

UNGENTOS

JEPICHYR

Triturar hierbas frescas con un mortero con la mquina de moler. Mezclar el jugo que se obtiene con manteca
vegetal, de coco o de man. Calentar sobre el fuego hasta que se derrita. Se puede aadir un poco de cera de
abeja, para formar un ungento ms espeso.

amongui umi poh ana ipyahva pete angupe tr pete mquina omonguvape. Hykuere osva
ambojehea manteca vegetal ndive, mbokaja tr manduviguigua. ambyaku tata ri hyku peve. amo kuaa
hendive michmi kva la reina araity, oiko hagu chugui pete andy hypyvva.

GRGARAS

AHYOHEIR

Preparar un t de hierbas medicinales, por decoccin. Enjuagar bien la garganta, mediante grgaras, varias veces
al da, preferentemente por la maana al levantarse, y por la noche antes de acostarse.

ambosakoi pete t poh anaguigua, ojypyre. Jajeahyohi por, heta jevy pete rape; iporve pyhareve
apuvo, ha pyhare aeno mboyve.

INHALACIONES

PYTUH RUPIGUA

Colocar hierbas en una vasija con agua y hervir. Cuando est el agua en plena ebullicin, aprovechar el vapor
aspirndolo, para ello se debe cubrir la cabeza con una toalla o frazada.

amo poh ana pete mbayrpe y ndive ha ambopupu. Opupu jave hina pe y, jaiporu pe itimbokue;
amonge ande pype ane t rupi; upevar aakhoi vaer pete toalla tr frazdape.

ENEMAS O LAVATIVAS

TYEKUEPYHIR

Preparar un t de hierbas medicinales. Colar bien e introducir por la va anal, vaginal o uterina, segn el caso,
con un irrigador con cnula adecuada. De preferencia se debe inyectar el lquido despus que el paciente ha
evacuado u orinado.

Facilitar la retencin, por algn tiempo, del lquido introducido, juntando y apretando bien las nalgas del
paciente. Para ayudar an ms a la retencin del lquido en el organismo, el paciente debe colocarse boca abajo si
la operacin es anal y de espaldas si es por otra va.

ambosakoi pete t poh agui. ambogua por ojy rire. amoinge ande retpe yvguio pete y mondoha
rupive. Ipor amondo ramo pe lquido pe tapicha okuaru tra orire.

Ojoko vaer pe lquido heteppe un tiempo, ha upevar ojopy por ojuehe heviroo. Oipytyv hagu pe lquido
hiareve hagu heteppe, pe hasva oemoivaer ovapvo, hapykuerupi oemoir chupe, ha ovayvvo ambue
hendarupi ramo.

Mbaasy omonguerva poh ana:


Umi Guaranikura oikovaekue ha oikovva ko ande yvy ape ri ndoheji mbae tuicha tera
nomopui umi mbae orembopyarasa hagua ojapohicha umi Incas, Mayas ha Aztecaskura,
Guaranikura oheja oreve ambue jekuaa.
Pe mbaekue opytva pehngupe hae pe jekuaa poh ana mbae mbaepa ogureko ha mba
icha ojeporuta. Haekura ombojoavy: Poh ros, Poh raku, ha Poh pochy.
Kariay ha kuatakura kogagua sai oikuaa ko mbaereta oguerekva poh ana ore tetme.
Kuakaraikuera ha avi ore sykura oikuaa por mbaicha ha arakaepa ojepuruvaer
pohkura.

MBAASY PARAGUAY FOLKLOREGUA

*OHEO:
Hae mit mbaasy okuera oemoro pete py ao pe mit akre.
*PYARURU:
Okura pe jehaipe ha heta terere henyhe paraparai ndive, ha avi aguakate rogue. Hae pe
ande pya irururamo ikatu karuvagui tera jaiuramo y tembiu aku ri.
*KAMBYRUJERE:
Ojehechaukavaer pete pohanohrare ombojojavaer tetyma hei ramovape.
*MBAASY PYAKUE:
Pohkura porupyr hae: boldo, menta ha cardosanto, oembopupu ha ojeiu 3-4 mbayrui apua
ojekarumboyve.
*MBAASY PITIKIRIIKUE:
Pohkura ojepuruvaer hae: cola de caballo, cebada tostada, pelo de cholo, oembopupu ha ojeiuva
er pete mbayrui apua, limn ha eirete ndive.
*BRONQUITIS:
Hoyuvaer mate oguerekva cola de caballo tra llantn, oembopupu ha ojeiu 3-4 mbayrui apua
pete rape.
*ASMA:
Pohkura ojepuruvaer hae: ekari palo santo pire, valeriana ha ortiga oembopupu ha ojeiu 2-3 mba
yrui apua pete rape eirete ndive.
*APENDICITIS:
Ojejosovaer aloe rogue, ajenjo rogue ha mango rogue avi, oembojopara pete mbayrui apuape y
pupu ndive.
*TUBERCULOSIS PULMONAR:
Pohkura ojeiuvaer hae: cola de caballo, salvia, ortiga ha matico, oembopupu o ojeiu eirete ndive.

POH ANA
*UA DE GATO:
Hae pete poh omomguerakuaava cncer pulmonar, neurobronquitis, afecciones reumticas, alergias,
tumores interiores, quiste, vescula llena de materia, ulcera duodenales, ha hae avi pete cicatrizante.

*ANIS:
Ojepuruvaer ojepea hagu gases intestinales ha ipor avi gripe ha influenzape guar, aknundu,
akrasy.

*EUCALIPTO:
Ojepuru ombohasa hagua t paa, oembopupuvaer ha ojegueraha pete koty oembotypvape
oehetuhagua pe timbokue.
*KAAR:
Ojepuru ombopyaguapy hagu ha ojeukavaer mitme oity hagu chugui umi sevoi.
*CEDRN:
Ojepuru omopot hagu tuguy.
*TORO RAT:
Hae poh ombohasva t pa ha hayo rasy.
*YATEI KAA:
Ojepuru omboguapy hagu tembiu ha ombohasa kua tuguys rasy avi.
*BATATILLA:
Ojepuru ombohasa hagu aknundu, hae poh ros ha ojeu hetave tererpe
*SANTA LUCIA:
Ombohasa aknundu hae poh ros ha oje hetave tererpe.
*TATURUGUAI:
Ojepuru mbaasy apy riregua ha hae poh ros.

spula:
Oemonguera hagu ojepuru kururu, reipichy kurusuvaer hasykatva retymre.

*Guavira rogu:
oembyai.

Ojepuru omonguera hagu tesa rasy ha ikatu ojepuru oemopot hagu kuare ani hagu

*Ambay:
Oembopupuvaer pe ambay rogu ha ojeiu, ipor ombohasa huu ha hayo parar

*Suico:
Ojepuru ojuka hagu sevoi mit retepype.
*Tavardillo:

Jarikura ymaguare he'ihacha ko mba'asy ojejoko hagu pe "parturienta" ndojejahuva'er 40


rakupe ha avei oembo akkuava'er ha oipuru py ao.

*Jate'i ka'a:
Ipor diabetespe guar oje'u ka'aype

*Tapekue:
Ipor oemopot haua kuare,jekutu,jejapi ani oembyai

*Poleo'i:
Ombohasa py'avai, ha mba'asy ova hi'upygui.

medico ana
martes, 17 de junio de 2014
amoeemna

Poha ana niko jajuhu oparupirei: ande rga jerre, yvytpe, me, tape ykpe kokupe ha jajogutaramo
katu ndahepyiete.
Ymaite guivma voi ande ypykura omombae ha oiporu poha ana, picha haekura ohapejoko ha
omonguera mbaasy.
. Jajesarekomi taangre ha aemongeta hese
Jaikuaavemi romero rehegua
Romero:
Pe ojepuruvva niko pe ipotykue, oembyaty jasyrundy ha jasypokoi jave, oemoka kuarahpe ha
oeongatukuaa petei ary pukukue jajeve ojepuru hagua.
Mbape guarapa ipora:
- Ojepuru akarague okuieterei jave nrviope guara, avei pya hasy ha tye raspe GUAR.
- OEMBOJEHE A AVEI ANS, CEDRN HA AMBUE POH ANDE PYA OMBOGUAPYVA REHE.

- Ipora avei tererpe guara, ipiroysa pora.


Publicado por damacio riveros en 11:51 No hay comentarios:
Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest

jueves, 12 de junio de 2014

Poh ana
Jaikuaavemna poha ana reheguva
Previous ImageNext Image
/ ABC Color
1
2

. amoeemna
Poha ana niko jajuhu oparupirei: ande rga jerre, yvytpe, me, tape ykpe kokupe ha jajogutaramo katu
ndahepyiete.
Ymaite guivma voi ande ypykura omombae ha oiporu poha ana, picha haekura ohapejoko ha omonguera
mbaasy.
. Jajesarekomi taangre ha aemongeta hese
Jaikuaavemi romero rehegua

Romero:
Pe ojepuruvva niko pe ipotykue, oembyaty jasyrundy ha jasypokoi jave, oemoka kuarahpe ha oeongatukuaa petei
ary pukukue jajeve ojepuru hagua.
Mbape guarapa ipora:
- Ojepuru akarague okuieterei jave nrviope guara, avei pya hasy ha tye raspe GUAR.
- OEMBOJEHE A AVEI ANS, CEDRN HA AMBUE POH ANDE PYA OMBOGUAPYVA REHE.
- Ipora avei tererpe guara, ipiroysa pora.

Poha ana, mbaichapa ojeipuru


POH AA: MBAICHAPA IKATU JEPORU

Ikatu ojeu ygupe, tererpe, ka'ape, t (infusin), macerado, enserenado, horchata, andyry(en forma de aceite, zumo, bao,
compresa, grgara e inhalacin).
Ygua: pva ikatu jajapo poha rogue, poty, ra'yi, poh pire, tr, hapokugui. Pvara ikatu oembopupu y, ojepoi ipype poha,
opupuimi ha ojeheja hoysa ojey'u haua yguramo. Ikatnte avei oemoi y roysame, upevara ojejoso pora poha ha ojeheja
michime hykues ha upi ikatma oemboyu. Poha y guara ojejohi poravaera, ikatu oguereko mymbachui anembohasva
(larvas, bacterias, hongos).

Terere: hae pe ane retame oemboyuvva. Ojejapo y roysa rehe, oemoi ipype poha roysa josopyre. Ikatu guampa-pe,
oemoi kaa ha ojetykua y roysa oguerekva poha rykue.

Kaay: pevara katu oembopupu y. Oemoi pype poha opichagua, natekotevi poha jejoso, ytaku omohykues chupe.
Oemoi kaa kaygupe, ojeitykua hiri ha ikatma oemboyu. Oi hoyva opaite ra hakuvramo jepe, ndokaayiramo
ipirevai tra iakarasy.
Publicado por Ariel Penayo en 5:23 No hay comentarios:
Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest

lunes, 26 de mayo de 2014

POHA AN
POH AN
sapyante najarekoi jajoguahagua umi poh ande mbae asy peguara.
upeare an ejepyapy, Paragui ha'e pete tet riko poh anape, Paraguipe o poapypa poh an omonguerava
opaichagua mba'e asy.
ande ypykue kuera ohej andeve ie' ha i tradicin kuera avi ohej andeve iarand poh aname.
Ko'nga jaheuchakata poh ana ikatuva jaipur ha mba'er pa oiko ko poh.
AGRIAL:

Ojeipur poh rosicha, ko poh omonguer ak nund, jaipur kuaa avei jarekor problemas respiratorios
faringitis.
Pe hogue ja achat por pe isumo kue ipor jari'i, ua os ramtava,heridas, peguara. ipor avei umi idiarreava
peguar. Ha pe hap atu ipor ti rasy peguar.

AMBA' :
Ojeipur amboguer hagu hu' parar, ihu'uva, ha ipor avi umi asmatico peguar.

cepa caballo:
hogue ojeipur osyry porve hagu ande ryguy.
pe hapo atu ipora o ojeipur afecciones urinarias pegur.

i
Cola de caballo:
ko a ojeipur ande pulmn peguar.
ojeipur avi desinfectanteicha jajohhagu jarkor heridas,jur embyai ha ps peguar. torjil ndive ojejap pete
bebida ambonguer hagu rur ande koras ha ande rion ndoikoi porairamo hina.

Doctorcito:
ko poh ejeipur ande py'a rasyr guar. hogue oembopup ha oje'uva'r mate tera ticha

Perdudilla Blanca:
ojeipur poh rosicha. ipor umi oje resfra vaa peguar, omboguejy ande presion umi i presion alta peguara
ipor ho'u avei. ande ahy'o irurur upe'a avei omboguejy pe inchazon, ipor avi ande py'a pe guar.

Perdudilla Negra:
ko an ojeipur amboguer hagu pe mba'e asy herava hepatitis ipor avi ja' pono ande ry chivivi.

oembo joparar mango rogueindi oiko ojoko hagua fertilidad kua kuerape.

Jaguarete Ka'a:
ojeipur akombati hagu ak rasy.
kuimba'e oipur afrodiciakoicha ha kua katu ho'u pono hy'eguasu tera ho'u oity hagua imemby.

Publicado por Maximiliano Portillo en 7:43 No hay comentarios:


Enviar por correo electrnicoEscribe un blogCompartir con TwitterCompartir con FacebookCompartir en Pinterest

domingo, 25 de mayo de 2014

Pya ruru
Pya ruru hae anemoakanandu ha ane mbo pya hasy. Jakuera hagu jau vaer poh roysa: kok, perdudilla,
santa Lucia, oat pyt rapo. Ikatu avei amo harina ryku ande retere ha hi ari amo kuatia.

Akanandu-Resfrio
Aknandpe guara omboiu Horchata ojejapova sandia, mero tra kurapep rayi, upepe oemboyku petei heniol,
limon ha naranha hai.

Kambyryru jere
Mediko ombojoja hetyma okuera hagua.

Tete rasy
Oemoi ventosa(vso-pe oemoi mandyju hykueva alcoholpe ha upepe oemyendy) haku rupive upeva
oembohasapa hasyva lomore.

POH ANA
MBAICHAPA IKATU JEPORU
Ikatu ojeu ygupe, tererpe, ka'ape, t (infusin), macerado, enserenado, horchata,
andyry (en forma de aceite, zumo, bao, compresa, grgara e inhalacin).
Ygua: pva ikatu jajapo poha rogue, poty, ra'yi, poh pire, tr, hapokugui. Pvara
ikatu oembopupu y, ojepoi ipype poha, opupuimi ha ojeheja hoysa ojey'u haua
yguramo. Ikatnte avei oemoi y roysame, upevara ojejoso pora poha ha ojeheja
michime hykuese ha upi ikatma oemboyu. Poha y guara ojejohi poravaera, ikatu
oguereko mymbachui anembohasva (larvas, bacterias, hongos).
Terere: hae pe ane retame oemboyuvva. Ojejapo y roysa rehe, oemoi ipype
poha roysa josopyre. Ikatu guampa-pe, oemoi kaa ha ojetykua y roysa oguerekva
poha rykue.

Kaay: pevara katu oembopupu y. Oemoi pype poha opichagua, natekotevei poha
jejoso, ytaku omohykuese chupe. Oemoi kaa kaygupe, ojeitykua hiri ha ikatma
oemboyu. Oi hoyva opaite ra hakuvramo jepe, ndokaayiramo ipirevai tra
iakarasy.
T: pva hae petei ygua ojapopyrva poha poty, rai, hapo tra hakagui. Koa poha
oemoi petei mbayrpe y rehe, oembopupu, ojeyu haku rehe, tra hoysambyre.
Ikatu oemokamby ha oemohee.
Macerado: poha ojejoso ha oemoi y roysame, opytuu potei aravo ojeyu haua.
Enserenado: pva ojeheja okpe petei mbayru ri ikatuhauicha oguapy pohare
ysapy. Hetichagua pohare ikatu ojejapo enserenado. Ikatu ojeheja okpe te, yvarykue,
macerado tr ambue. Ojee kichagua poha pyaeveha anemonguera.
Horchata: hae poha ojejapva poha josopyre oembopupva, ojeporu poha akanundu
guaspe, mbirua tra sarampin ose haua okagotyo, ande pirre ani ombyai ande
retepy, upva katuete anemoakanundu.
Horchtape: oemoi: sandia, andai ha mero rai, avei semilla de lino, perdudilla
blanca ha ambay rogue, naranja pire ha ikatu oemohee erape tra asukpe.
Alcoholaturo: pva hae poha ojejosva ha oemoi alcohol tra kape, hykuese rire
ojeporu ojeipychy haua hasyhpe (tetyma, jyva tra ambue hendpe).
Bao de asiento: ojejapo poha rykue tuicha pora, ikatu oembopupu tra y
roysamente, oemoi petei aeme ojeguapy haua ipype pa aravoi, hyeguasva
ndojapivaera.

Grgara: oembopupu poha ha oemboroysavy, ojejuruhi pyharevete tra pyhare


ojeke mboyve, hiariete ndojekaruvimavaera mbaeve.
Inhalacin: oembopupu poha, otimbo poha ryakua. Pva oehetuvaera opupu aja.
Ikatu ojejahoi pe mva aka ani haua pe timbo oho ambue tendpe.

Poh aku
Manzanilla
Manzanilla (karaie': Manzanilla, latinae': Matricaria chamomilla) petei ka'avo.
Hogue, ipoty ha opaite pe ana oreko mba'pa ojapo tete tatpe guara, orairo tymba
chui, tyepy yvytpe guara, tye rasy, a ha kurukurape guara. Ombovevi mbae andu.
Okguio ojepuru oepohano ha oemopoti hagua tete mbaasy, tete akanundu, a ha
kurukura
Romero
Pe ojepuruvva niko pe ipotykue, oembyaty jasyrundy ha jasypokoi jave, oemoka
kuarahpe ha oeongatukuaa petei ary pukukue jajeve ojepuru hagua.
andypa
andypa (karaie': huito, jagua, latinae': Genipa americana) yvyramta hogue vera
guasuguasva, hia apua, ape havara ha hovyu ha hungy, naheei. Okaru hese pira.
Hogue jaipuri andepirusramo ha tuguy andy amboguevi haggua.
angapiry
angapiry (karaie': angapir, capul, pitanga, latinae': Eugenia uniflora) yvyramatai
hogue sai mimve oiva re ha ga jerre, hia ijapua pekoi, pyta mimi, hee haivy.
Hogue iporaiterei tuguy asuka amboguevi haggua.
Ka'are
Ka'are
(karaie':
Paico
oloroso,
epazote, latinae':
ambrosioides) ka'avo ojepotva sevo'i pohara hogue ha haingue.

Chenopodium

Haka ru'angue (hogue) oreko mba'pa ojapo omboguapy tembi'u, tuguy'pe guara
(sa'yju), tymba chu'ikura ha sevo'pe guara

Amba'y
Amba'y
(karaie':
Palo
de
lija, latinae':
Cecropia
adenopus)
petei yvyra embyamrikaetva.
Hogue, hu'a potykue ha hapo oreko mba'pa ojapo oipe'a hu'u, pyti'a jejopy,
omombarete ane e'a

Tapekue
Tapekue (latinae': Acanthospermum australe) poha ana hogue apua ha isarambba
yvre. Hykuere jaipuru aipohano haggua mbaasy vai oseva ande pirre ha kangue
raspe gguara.
Jaguarete ka'a
Jaguarete
ka'a
(karaie':
Carquejilla, latinae':
Baccharis
genistelloides)
petei ka'avo Amrikaetva.
Hogue ha haka pyahu oreko mba'pa ojapo anembohetia'e, anembojuruhe,
omboguapy ane rembi'u. Omondo avei akanundu, orairo tymba chu'i ha sevo'ikura.
Omombia mba'asy ande py'gui

Poh Roys
Tarope
Tarope (latinae': Dorstenia brasiliensis, karaie': Tarop) poha ana hogue puku ha
ipva yvre, ipoty apua ojeka ha ichororivaicha, hapo mbyky mimi ikorochopa. Jaipuru
aipohano haggua pya raku, jaity haua mbae kya ande pygui, ty rupi

Menta
Hogue, ha huangue ipotva oreko mba'pa ojapo omboguapy tembiu, tyepy yvytpe
guara, omombaapo ande pya ojapo hagua imbaero, omopoti tete tymba chugui.
Pytia jejoppe guara, omboyku ambu pytu rappegua. Okguio ojepuru tete tatpe
guara ha orairo hagua tymba chuikurape.
Koku
Koku (karaie': Cocu, latinae': Allophylus edulis) yvyramta poi, haka ha hogue sava,
ipoty moroti, hia apua pytaimi. Hogue ojepuru poha roysaramo ha ipyape hasva.
Para para'i
Para para'i (karaie': Karova del Sur, latinae': Jacaranda cuspidifolia)
petei yvyra embyamrikaetva.
Ipire, haka, hogue oreko mba'pa ojapo omopoti ande rete, anemonguaru, kangue
raspe guara, ombopere ai.

epohano chae (medicina popular): Paraguype hetaiteve oi tapicha hasykatu jave


oepohanoukva pohanohra chape ha umichahpe e ojepuruvva omongetahpe haehna
avae. Umi pohanohra chae oipuru poharo umi mbae oguerekva hekohpe. Ndaipri
haekuraichagua oikuaa poravva kaavo ha anamimi oiva ijerre. Umva haehna

hembipuru. Umi poha oipuru hikui oporomonguera haggua. Oi ambue pohanohra ndoipuriva
ana. Aetehpe, oi oporomonguerva yvy, y tra katu oporopohanva emboe rupive. Nahiai
jaheja tesaripe Guaranikura oikuaaporahague upe hekoha. Ndaipri kaavo, ita tra mymba
herava Guaranme. Koa tapicha imbaekuava apytpe, oi avei pe oporomomembva,
oembohrava partra chae, oipytyvova kua hyeguasvape imemby haggua, hogappe.
Jaikuaahicha sai oi kua ohva petei tasype (hospital) imemby.
Ipora avei jae, mbaasykura oihicha heraha avei Guaranme. Techapyraro: oho tra haru;
py'aruru; tavardillo; kambyrujere; mitareterasy; ispula; topepireko ha ambuva.
Poharamo ojepuru koava: ka'ahi, ka'ar; guavirami, taperyva; arasa, yvapuru; tapekue; tarope,
jaguarundi; amba'y, kumanda yvyra'i, mamne; koku, jaguareteka'a; karaguata, mba'ysyvo;
ka'arurupe, ka'apiky'i; kalaguala ha ambuva.

Vous aimerez peut-être aussi