SVEUILITE U SPLITU

FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST
KOLEGIJ: Metodika nastave povijesti, I.

NACIONALNI KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA POVIJEST

Seminarski rad

Mentor: doc.dr. sc. Mladenko Domazet

Split, svibanj 2016. g.

Studenti: Jadran Ribii

Duje Tuki

Sadraj:
1. Uvod....................................................................................................................................3
2. Kurikulum............................................................................................................................4
3. Peti razred............................................................................................................................7
4. Zakljuak............................................................................................................................11
5. Bibliografija........................................................................................................................12

1. Uvod
U ovom seminarskom radu namjeravamo obraditi prijedlog nacionalnog kurikuluma
za nastavni predmet povijesti. Posebnu panju e mo usmjeriti na peti razred osnovne kole i
oekivanja za uenike te dobi. Za literaturu emo koristit prijedlog nastavnog kurikuluma za
nastavni predmet povijesti.

2. Kurikulum
Nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta dio su sustava nacionalnih kurikulumskih
dokumenata koji je Okvirom nacionalnog kurikuluma odreen kao sustav dokumenata kojima
se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima, oekivanjima,
ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s
vrednovanjem.1
Opis nastavnog predmeta
Svijest o povijesti jedno je od temeljnih obiljeja svakog drutva, a znanje o prolosti
kljuno je za razumijevanje sadanjosti i promiljanje budunosti. Uei o vlastitoj zajednici i
drugim kulturama i drutvima, uenici razvijaju razumijevanje sila i procesa koji utjeu na
oblikovanje osobnih i kolektivnih identiteta. Historijska je znanost interpretativna u svojoj
naravi, potie debate, preispitivanje zakljuaka i gledita te promiljanje o vrijednostima.
Shvaanje mogunosti i ogranienja istraivanja prolosti ima znatan potencijal za uenje i
razvoj miljenja. Istraivanje prolosti obuhvaa generike vjetine poput postavljanja
relevantnih pitanja, kritike analize izvora, razmatranja konteksta, sagledavanja dogaaja iz
razliitih perspektiva, razvijanja interpretacija, argumenata i utemeljenih pretpostavki te
uinkovite komunikacije. Uenje i pouavanje Povijesti tako pridonosi razvoju kritikog i
kreativnog miljenja, omoguuje aktivno i suradniko uenje te daje temelje za cjeloivotni
razvoj i napredovanje. Svrha uenja povijesti stoga je poticati interes uenika za prouavanje
prolosti, razvijati radoznalost, imaginaciju i analitiko miljenje uenika, omoguiti
razumijevanje sadanjosti te stjecanje znanja i vjetina nunih za upueno i aktivno
sudjelovanje uenika u drutvu kao graana Hrvatske, Europe i svijeta. 2
Kurikulum Povijesti utemeljen je na konceptualnom razumijevanju, a strukturiran je oko pet
koncepata:
1. Vremena i Prostora
2. Uzroka i Posljedica
3. Kontinuiteta i Promjena
1
2

http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/Povijest.pdf. str. 3.
Isto, str. 5.

4. Izvora i Istraivanja prolosti

5. Interpretacija i Perspektiva
Odgojno-obrazovni ciljevi uenja i pouavanja nastavnog predmeta
Da uenik: - pozna i razumije razdoblja i drutva koja prouava, ukljuujui vane
dogaaje, pojedince, procese i pojave; pritom se koristi prikladnom terminologijom te shvaa
sadanjost kao posljedicu povijesnog razvoja drutva
- sagledava prolost koristei se konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica,
kontinuiteta i promjena, izvora i istraivanja prolosti te interpretacija i perspektiva
- oblikuje vlastita argumentirana stajalita i interpretacije, raspravlja otvoreno i konstruktivno
te uvaava razliite utemeljene perspektive i percepcije o prolosti
- razumije profesionalnoetike norme i vrijednosne aspekte povezane s prouavanjem
prolosti
- koristi se znanjima i vjetinama steenima uenjem povijesti kako bi ostvario osobne
potencijale te odgovorno djelovao u javnom ivotu lokalne, nacionalne, europske i globalne
zajednice3

Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnog predmeta

Ovi se koncepti shvaaju kao apstrakcije ili generalizacije kojima se koristimo za
uopavanje informacija, kao i za stvaranje okvira i obrazaca kojima objanjavamo povijesne
dogaaje i procese. Pet koncepata pripada konceptualnom znanju koje obuhvaa poznavanje
opih naela, veza, struktura i obrazaca te se moe primijeniti na bilo koju povijesnu temu ili
sadraj. Ovih pet koncepata pomae u razumijevanju naina rada povjesniara i pridonosi
formiranju povijesnog miljenja kao skupa znanja i vjetina povezanih s dubinskim
razumijevanjem povijesnih sadraja, razvojem historiografske pismenosti, poznavanjem
procesa istraivanja prolosti te razumijevanjem sloene naravi zapisa o prolosti. Svaki od
pet koncepata obuhvaa sve tri kljune dimenzije uenja i pouavanja Povijesti: stjecanje
znanja o prolosti, razvijanje vjetina povezanih s uenjem Povijesti te razumijevanje
vrijednosti, stavova i meuljudskih odnosa koji proizlaze iz uenja Povijesti.4

3
4

Isto, str. 6.
Isto, str. 7.

Vrijeme i Prostor
Uenik usvaja opi kronoloki okvir, osnove datiranja i raunanja vremena; uoava i
opisuje kronoloku strukturu u povijesnom narativu; koristi se rjenikom kojim se opisuje
tijek vremena; izgrauje osjeaj za tijek, slijed i trajanje dogaaja; smjeta dogaaje, osobe i
pojave u odgovarajua razdoblja; shvaa konstruktivnu prirodu razliitih periodizacija, itd.5
Uzroci i posljedice
Uenik razlikuje uzroke, povod i posljedice te usvaja jezik kojim se opisuju kategorije
uzroka; uoava uzroke i posljedice kada su izravno izreeni (doslovno razumijevanje) ili
zakljuuje o njima kada nisu eksplicitni (interpretativno razumijevanje); analizira i objanjava
viestruke uzroke i posljedice povijesnih dogaaja, situacija i promjena; shvaa da se pisanje
o prolosti temelji na pretpostavci da su neki uzroci i posljedice vaniji od drugih
(interpretacija) te razumije zato ljudi o tome imaju razliite ideje; povezuje tumaenja
uzronoposljedinih veza s odreenim interpretativnim paradigmama u historiografiji.6
Kontinuiteti i promjene
Uenik objanjava karakteristina obiljeja povijesnih razdoblja; zna objasniti da se u
odreenom razdoblju neki aspekti ivota mogu mijenjati; identificira i objanjava promjene i
kontinuitete unutar jednog razdoblja i tijekom razliitih razdoblja (dijakroniki i sinkroniki
pristup); razumije odnos izmeu promjene i kontinuiteta; analizira domete i ritam promjena;
razumije u kojoj su mjeri odreeni povijesni fenomeni znaili promjenu za tadanje ljude.7
Izvori i istraivanje prolosti
Uenik upoznaje, analizira i vrednuje razliite vrste primarnih i sekundarnih izvora;
objanjava znaenje izvora u istraivanju prolosti; oblikuje narative koji ukljuuju podatke iz
izvora; razumije da izvori nastaju u odreenom kontekstu te da zbog toga treba postaviti
5

Isto, str. 7.
Isto, str. 8.
7
Isto, str. 8.
6

pitanja o vremenu, mjestu i okolnostima njihova nastanka; provodi istraivanja, donosi

zakljuke i prosudbe utemeljene na znanju te ih izraava usmeno i/ili pisano; spoznaje vanost
i ulogu kulturno-povijesne batine u istraivanju.8
Interpretacije i perspektive
Uenik upoznaje razliite interpretacije, analizira razloge njihova nastanka te ui kako
ih vrednovati; objanjava zato o dogaajima, razdobljima, pojavama ili osobama postoje
razliite perspektive; objanjava ogranienja pojedinih interpretacija te razumije zato se one
mijenjaju tijekom vremena; razumije koncept s naglaskom na suzbijanju predrasuda,
stereotipa, uenja o povijesnoj neizbjenosti i manipulacije povijesnim izvorima.9
Podjele po konceptima, ciklusima i razredima
Odgojno-obrazovni ishodi se mogu podijeliti po konceptima, ciklusima i razredima.
Govorimo o 4 ciklusa. 2. ciklus u koji spada 5. razred osnovne kole; 3. ciklus u koji spadaju
6.,7., i 8. razred; 4. ciklus u koji spadaju strukovne kole i prva dva razreda gimnazija; te 5. u
koji spadaju 3. i 4. razred gimnazija.10
Uenje i pouavanje povijesti u drugom i treem ciklusu temelji se na kronolokotematskom pristupu: kronolokom rasporedu tematskih sadraja po razredima, pregledu
najvanijih dogaaja i procesa u pojedinim razdobljima, razumijevanju irokih obrazaca
kontinuiteta i promjena, razvoju vjetina povezanih s analizom izvora i istraivanjem prolosti
te na dubljem prouavanju tema navedenih u kurikulumu. U etvrtom i petom ciklusu, pristup
je tematski: uitelj oblikuje teme unutar pojedinih podruja koje se obrauju dubinski, s
fokusom na samostalno istraivanje, interpretaciju te uporabu dokaza i argumenata.11

3. Peti razred
U 5. razedu uenici obrauju 5 cjelina. Cjeline su postavljene kroz kljuna pitanja :
ime se bave povjesniari i emu nas ui povijest? Kako se i zato mijenjao ivot ljudi u
prapovijesti? Po emu se ivot ljudi u dravama starog Istoka razlikovao od ivota ljudi u
8

Isto, str. 8.
Isto, str. 8.
10
Isto, str. 10.-13.
11
Isto, str. 10.-13.
9

prapovijesti? Koja su dostignua antikih Grka u temeljima suvremenog svijeta? to smo

batinili od starih Rimljana? A nakon toga su ukratko opisani ciljevi uenja kroz lekcije.
Ciljevi uenja su najee objanjavanje dogaaja, njegovih uzrono posljedinih veza i
uenikove vlastite interpretacije teme. Takoer se od uenika oekuje analiza primjerenih
izvora kao i shvaanje utjecaja tih povijesnih dogaaja na suvremeni svijet. (npr. to smo
batinili od Rimljana)12
U 5. razredu se od uenika oekuje da se koristi osnovama mjerenja i raunanja vremena .
Koristi se odgovarajuim rjenikom povezanim s mjerenjem i raunanjem vremena
(povijesno razdoblje, era, tisuljece, stoljee, desetljee, prije/poslije Krista). Odreuje to
znai vrijeme prije i poslije Krista. Poznaje glavna povijesna razdoblja (stari vijek, srednji
vijek, novi vijek, najnovije doba). Poznaje neke dogaaje prema kojima ljudi raunaju
vrijeme. Odreuje trajanje desetljea, stoljea i tisucljea. Smjeta godine u desetljea,
stoljea i tisucljea. Rabi lente vremena (slikovne, brojane) i kalendar kako bi demonstrirao
poznavanje mjerenja i raunanja vremena.13
Oekuje se i da primjenjuje osnovni kronoloki okvir razdoblja koje prouava te ilustrira
protok vremena na prikladan nain . Koristi se odgovarajuim rjenikom kojim opisuje tijek
vremena te navodi, povezuje i usporeuje temeljna obiljeja razdoblja koja prouava.
Primjenjuje opi kronoloki okvir i odreuje kronoloku strukturu u povijesnom narativu.
Uoava tijek, slijed i trajanje dogaaja, smjeta povijesne dogaaje, osobe, pojave, procese u
odgovarajua povijesna razdoblja. Izrauje grafike prikaze tijeka vremena (lente vremena,
mentalne mape, kronoloke tablice itd.), ukljuujui i one oblikovane uz pomoc razliitih
digitalnih alata.14
Takoer i objanjava meusobni utjecaj prostora i naina ivota u prolosti te se koristi
kartama za tumaenje povijesnih dogaaja, pojava i procesa. Razvija kartografsku pismenost
citajuci jednostavnije i sloenije povijesne karte te geografske karte s pomocu tumaca.
Upisuje i ucrtava podatke u slijepe karte. Izrauje tematske karte na zadanoj podlozi.
Objanjava meusobni utjecaj prostora (npr. geografskog poloaja, prirodnih obiljeja) i
naina ivota u prolosti na konkretnim primjerima. Usporeuje starije inovije kartografske
prikaze.15
On objanjava uzroke i posljedice prolih dogaaj i pojava koje prouava. Prepoznaje izravno
i neizravno izreene uzroke, povode i posljedice u jednostavnom povijesnom narativu.
12

Isto, str. 21.-24.

Isto, str. 16.
14
Isto, str. 16.
15
Isto, str. 17.
13

Objanjava uzroke i posljedice na konkretnim primjerima dogaaja, pojava i procesa koje

prouava. Razlikuje koncepte uzroka, povoda i posljedica. Objanjava vezu uzroka i
posljedica na temelju primjera iz sadraja koji proucava. Zakljuuje da svaki dogaaj, pojava i
promjena imaju uzrok, povod i posljedicu te tako razumije svijet oko sebe.16
Uenik bi trebao objanjavati kontinuitete i promjene u razdobljima koja prouava tako da
usporeuje i objanjava kontinuitete i promjene u razdobljima koja prouava. Opisuje to se s
vremenom promijenilo, a to je ostalo isto. Objanjava kako su pojedinci i skupine mogli
utjecati na promjene.17
Razlikuje i analizira vrste i obiljeja povijesnih izvora. Definira to su povijesni izvori i kako
se dijele. Navodi primjere vrsta povijesnih izvora i opisuje njihova obiljeja to moe
potkrijepiti razlicitim primjerima izvora iz sadraja koje prouava. Koristi se razliitim
povijesnim izvorima te prosuuje njihovu valjanost i pouzdanost, vrijednost i ogranienja
usvajajui obrasce postavljanja pitanja za rad na izvorima.18
Istrauje prolost koristei se pojedinim sastavnicama istraivakog procesa te oblikuje
struktuirane radove utemeljene na izvorima i literaturi. Koristi se izvorima kako bi prikupio
podatke/dokaze o prolosti i doao do vlastitih zakljuaka. Na temelju povijesnih izvora u
uiteljevoj pripremi poinje postavljati istraivaka pitanja o prolosti te pronalaziti i
objanjavati mogue odgovore. Promilja o pristupu i zakljucima te procjenjuje njihovu
uspjenost. Oblikuje i priopava rezultate svojega rada u jednostavnoj i sloenijoj formi.19
Jednostavno strukturirani rad podrazumijeva da prezentira informacije loginim i smislenim
slijedom, u jasnoj kronolokoj i uzrono-posljedinoj strukturi. Strukturirani rad
podrazumijeva organizaciju u smislene odlomke. Sloenije strukturirani rad podrazumijeva da
rad ima uvod, razradu i zakljucak na kraem tekstu, izlaganju ili prezentaciji. Rad oblikuje u
sebi prikladnoj formi ili je sposoban oblikovati ga u razliitima vrstama uradaka.20
Uoava postojanje razliitih interpretacija i prespektiva o povijesnim osobama, dogaajima i
pojavama te navodi primjere i jednostavna objanjenja, tj. uoava postojanje razliitih prikaza
i gledita o osobama, dogaajima i pojavama iz prolosti. Uoava da postoje razliite
interpretacije istih dogaaja i pojava iz prapovijesti i starog vijeka. Navodi neke primjere
razliitih prikaza prolosti (udbenici, igrani i dokumentarni filmovi, muzejski postavi,
spomenici, popularni prikazi prolosti poput uprizorenja itd.). Prepoznaje, opisuje i
usporeuje razliite vrste interpretacija, pronalazei slinosti i razlike. U interpretacijama
16

Isto, str. 17.

Isto, str. 18.
18
Isto, str. 18.
19
Isto, str. 19.
20
Isto, str. 19
17

poinje razlikovati injenice (djeli znanja o prolosti koji se moe potvrditi dokazima) od
miljenja (pretpostavke, zakljuke, prijedloge, objanjenja). Uoava da ljudi mogu imati
razliita gledita (perspektive) o istoj osobi, dogaaju ili pojavi. Identificira neke slinosti i
razlike izmeu razlicitih interpretacija i perspektiva. Oblikuje i opisuje vlastite interpretacije o
prolosti i objanjava kako ih je oblikovao (npr. objanjenja o dogaajima koje je odabrao, o
vanosti koju je dodijelio pojedinim osobama itd.).21

21

Isto, str. 20.

10

4. Zakljuak
Postavljanje cjelina kroz kljuna pitanja postavlja jasne teme i oekivanja za pojedine
cjeline. Takoer koritenje ishoda uenja omoguava uiteljima i nastavnicima kvalitetniju i
jasniju pripremu nastave dok pomae uenicima pri fokusiranju na uenje za injenice i
vjetine koje se od njega oekujuje da svlada pri zavretku uenja cjeline ili lekcije.

11

5. Bibliografija
1. http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/Povijest.pdf.

12