Vous êtes sur la page 1sur 21

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK- SAOBRAAJ 3
SMJER- CESTOVNI SAOBRAAJ 3

Zatitna oprema i mjere zatite osoblja na poslovima transporta


(Seminarski rad iz industrijskog transporta)

Student: Zuli Lejla

Mentor:

Broj indeksa: 7590

Doc. dr. Ahmi Ahmed

Sarajevo, maj, 2016.


Sadraj

Uvod........................................................................................................................................3
1

1. Fizika zatita u cestovnom transportu visokovrijedne robe i putnika...............................4


1.1. Definiranje osnovnih pojmova.........................................................................................4
1.2. Procjena rizika..................................................................................................................6
2. Sigurnost radnika u skladitima i oko njih..........................................................................7
3. Zatita radnika na radu.......................................................................................................8
4. Preventivne mjere zatite pri transportovanju opasnih materija i predmeta sa opasnim
materijama.............................................................................................................................10
4.1. Obuenost lica koja neposredno uestvuju u transportu opasnih materija.....................10
4.2. Pravila utovara, istovara i rukovanja opasnim materijama............................................11
4.3. Mjere i postupci u vanrednim situacijama pri prevozu opasnih materija i predmeta. .13
5. Zatita na radu u graevinarstvu.......................................................................................13
5.1. Vrenje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu..............................................15
6. Propisana pravila tehniki i normativi zatite na radu na eljeznicama............................15
6.1. Utovar i istovar robe i materijala na eljeznikim kolodvorima i utovarno-istovarnim
rampama................................................................................................................................16
7. Zakljuak...........................................................................................................................18
8. Literatura:..........................................................................................................................19

Uvod
Svako proizvedeno dobro ima svoj ivotni vijek ija duina zavisi od naina rukovanja, ali i
od odravanja i naina remonta istih. Svaka radna sredina koja u svom okviru
sadri i mainsku radionicu ima za cilj da izradi i odrava svoje proizvode u
radnoj

sredini

takvoj

da

bude
2

skladu

sa

svim

pravilima i normama koje propisuje

Zatita

na

radu

k a o i n s t i t u c i j a u i j e m d o m e n u j e obezbjeivanje sigurnog i bezbjednog rada svih


uesnika radnog procesa.
Dobrim i uspjenim preduzeem se ne moe vie smatrati ono preduzee koje je ostvarilo
visok profit, ve ono koje je pored profita obezbjedilo svojim zaposlenima sigurnu i
bezbjednu radnu sredinu u skladu sa stavnim i zakonskim normama koji se
odnose na rad i zatitu na radu. "Preduze e koje u svojoj djelatnosti sadri i obavljanje
mehaniarskih poslova, mainske struke, u optem aktu iz zatite na radu mora
obuhvatiti dijelove koji se odnose na zatitu na radu sa sredstvima za rad, sredstvima i opremi
zatite na radu i na lica koja rukuju njima.
Ovaj struni rad je koncipiran tako da omogu i s v a k o m itaocu da shvati
opasnosti koje prijete u radnoj sredini kakva je mainska radionica i da shvati
potrebu za upoznavanjem i primjenom mjera zatite na radu.
Da bi rad bio to jasniji, osvrnula sam se istorijski na pojavu potrebe poslodavaca
i zaposlenih za sprovoenjem mjera zatite na radu i na nain kako su to radili prvi
Inenjeri ZNR.
Pored teorijskog pristupa problemu mjera zatite na radu u mainskoj radionici, pomenula
sam i neke konkretne i praktine primjere sprovoenja mjera propisanih
pravilnicima u rijei i ilustracijama. Meutim, zbog ogranienosti prostora, struni rad
predstavlja samo jedan mali dio, vie kao vodi kroz opasnosti koje vrebaju u mainskoj
radionici i mjere koje se primjenjuju za njihovo sprijeavanje, ili bar ublaavanje.

1. Fizika zatita u cestovnom transportu visokovrijedne robe i putnika

1.1.Definiranje osnovnih pojmova

Kao to je reeno u uvodnom dijelu, ovaj rad je baziran da prui odreena znanja i
informacije koji se tiu fundamentalnih pojmova i procesa koji se pojavljuju u procesu fizike
zatite cestovnog transporta visokovrijedne robe i putnika. Pod fiziku zatitu mogu spadati
3

mnogi pojmovi, te isti variraju od drave do drave, agencije i preduzea koje prua istu. U
Federaciji BiH, fizika zatita je definisana kao bliska zatita ljudi i imovine od unitenja,
oteenja, krae i drugih oblika opasnog ili tetnog djelovanja na zdravlje i ivot ljudi
odnosno na imovinu1. to se tie visokovrijednog tereta, takoe, ne postoji tana definicija
koja bi obuhvatila i adekvatno obradila ovaj pojam. to se tie dragocijenog, odnosno
visokovrijednog tereta, isti spada u specijalne terete i neophodno ga je tretirati kao takvog. U
visokovrijednu robu koja se moe pojaviti u transportu spadaju:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Novac i plemeniti metali;


Nakit;
Antikviteti;
Slike i umjetnine;
Napredni tehnoloki predmeti;
Podaci i dokumentacija;
Ostali predmeti od velike vrijednosti(npr. muziki instrumenti, namjetaj);

Sva navedena roba se moe pojaviti u transportu te zahtjeva poseban sigurnosni tretman u
smislu zatite, posebno fizike zatite, integrirane sa tehnikom zatitom. Pod pojmom VIP
osobe, odnosno visokovrijedni putnici, takoe nema jednobrazne definicije koja bi tretirala
ovu problematiku. Pod VIP osobom se podrazmjevaju:
1.
2.
3.
4.
5.

Dravni funkcioneri vieg ranga(predsjednik, premijer, ministri);


Vii oficiri oruanih snaga te visokorangirani dunosnici sigurnosnih agencija, sudije;
Osobe diplomatskog kora;
Strani dunosnici;
Osobe koje drava proglasi osobom od vanosti (najee naunici iz oblasti

atomske fizike, hemije, biologije, medicine, balistike, konstruktori naoruanja)


6. Slavne osobe(pjevai, glumci);
7. Uspjeni poduzetnici;
8. Imune osobe;
9. Ostale osobe koje ele VIP zatitu;
10. Zatvorenici, svjedoci:
Stavke pod brojem 1, 2, 3, 4 i 5 podlijeu obaveznoj zatiti dravnih sigurnosnih slubi dok su
stavke pod brojem 6, 7, 8, i 9 VIP osobe koje sopstvenim sredstvima finansiraju svoj status
VIP osobe. Osobe koje spadaju pod stavku 10 ne smatraju se kategorijom VIP osobe ali
prilikom njihovog prevoza potrebno im je pruiti odgovarajuu zatitu i pratnju.

1 Zakon o agencijama i unutranjim slubama za zatitu ljudi i imovine FBiH


4

to se tie fizike zatite ista se sprovodi sa ciljem osiguranja transporta visokovrijedne robe i
VIP osoba. Fizika zatita je neophodna zato to se prilikom transporta mogu pojaviti
opasnosti po integritet robe i putnika te je iste potrebno zatiti putem svih zakonskih
doputenih radnji. Te radnje se odnose na:
1.
2.
3.
4.
5.

Protuprovalne, protuprepadne i protudiverzijske tehnike;


Zatitu ljudi i ovjekova okolia;
Zatitu podataka i dokumentacije;
Zatita od unoenja eksplozivnih, ionizirajuih, radioaktivnih i ostalih opasnih tvari;
Zatita od iznoenja odnosno otuenja tienih predmeta i stvari.

Poslove fizike zatite mogue je uspjeno obavljati zajedno sa poslovima tehnike zatite
te je neophodno kombinovati ove elemente. Pod tehnikom zatitom podrazumjeva se
zatita ljudi i imovine tehnikim sredstvima i opremom namijenjenim za te potrebe.
Ukratko reeno, poslove fizike zatite uspjeno je mogue obavljati jedino ako se ima
adekvatna podrka od strane tehnikih sredstava. U sljedeem poglavlju bit e vie govora
o samom nainu izvoenja fizike zatite i procjeni rizika.

1.2. Procjena rizika

Kod poslova fizike zatite u transportu visokovrijedne robe i putnika, neophodno je


identifikovati opasnosti i procjeniti rizik po transportovanu robu. Sve savremene sigurnosne
agencije i zatitarske slube bave se procjenom rizika prilikom samog prijema zahtjeva za
osiguranjem prijevoza. Pod procjenom rizika podrazumjeva se kvantifikovanje opasnosti po
sigurnost koje se mogu pojaviti u procesu transporta dragocijene robe i VIP osoba. Procjena
rizika vri se u nekoliko faza transporta te se rizik kvantificira odreenim brojem koji
simbolizuje odreeni nivo opasnosti. Savremeni pristup o procjeni rizika i kvantificiraju istog
bazira se na 5 step risk assessment procesu koji se sastoji od 5 koraka. Ovaj metod je znaajan
i sveprihvaen od strane sigurnosnih slubi zato to tretira sve aspekte transporta kao i sve
sudionike transporta, zajedno sa svim opasnostima i ranjivostima bilo kojeg transporta

visokovrijedne robe i VIP osoba. Koraci su posloeni logiki te svaki sljedei korak
predstavlja logian slijed predhodnog koraka.
Korak 1: Mapiranje toka robe i uesnika u procesu transporta
U ovom koraku identifikuju se svi uesnici transportnog procesa. Prikupljaju se podaci o
prirodi robe, mjestu utovara, mjestu istovara, ruti kretanja vozila, pakovanju, stanju i koliini
robe kao i sva neophodna odobrenja od strane nadlenih vlasti.
Korak 2: Procjena prijetnje
U ovom koraku se identifikuju i rangiraju sve prijetnje po sigurnost transportovane robe i
samog transporta. Prijetnje se rangiraju na male, srednje i velike, u skladu sa prirodom robe i
ostalim informacijama dobijenim u koraku 1. U sluaju prijetnje po nacionalnu sigurnost,
ukljuuju se razliiti nivoi sigurnosti kao i razliit broj dravnih agencija.
Korak 3: Procjena ranjivosti
Nakon koraka 2, u ovom koraku se identifikuju sve sigurnosne ranjivosti koje proizilaze iz
minimalnih sigurnosnih zahtjeva u transportu te su izvedeni iz prijetnji, dobijenih u
predhodnom koraku. U ovom koraku provode se istraivanja na terenu, obilazi se planirana
ruta kretanja transporta te se evidentiraju sve ranjive take i poloaji koji bi mogli biti
iskoriteni u svrhu naruavanja sigurnosti transportovanog entiteta.
Ovaj korak se sprovodi uz pomo dravnih institucija, odnosno specijalizovanih agencija i
operativaca koji su eksperti iz oblasti zatite.
Korak 4: Izrada akcionog plana
U ovom koraku izrauje se akcioni plan osiguranja transporta kojim se nastoji smanjiti
ranjivost tranporta te poveati sigurnost. Na osnovu dobijene rute kretanja vozila identifikuju
se neophodne sigurnosne mjere kao i broj osoblja koje e biti ukljueno u proces zatite
transportovanog entiteta.
Korak 5: Dokumentiranje procjene rizika
U ovom koraku se pravi studija koja objedinjuje sve navedene korake i prikuplja dobijena
rjeenja u jednu studiju koja se poslije alje svom operativnom osoblju na prouavanje radi
upoznavanja sa planom tranporta, osiguranja, pravima, dunostima i odgovornostima
pojedinaca u zatiti transporta.
6

2. Sigurnost radnika u skladitima i oko njih

Svaki od postavljenih zadataka trai stalnu, strunu i odgovornu djelatnost. To

dobiva

dodatnu vanost u sluaju rukovanja i uskladitenja opasnih tereta, to pored ostalog mora biti
u skladu sa propisima SOL AS i RID konvencije.
Opasnim teretima smatraju se oni proizvodi koji zbog svojih svojstava predstavljaju opasnost
za ivot i zdravlja ljudi ili su opasni za druge robe, ureaje i imovine. Savremeni razvitak
privrede ima za posljedicu da su koliine opasnih tereta u transportu i lukama dosegle
ogromne koliine i postale svakodnevna pojava, a time je ukupna opasnost bitno poveana.
Zbog svojih svojstava opasni tereti zahtijevaju pojaane mjere zatite. One su razliite
obzirom na razliitu vrstu i stepen opasnosti, pa ih s tog stanovita spomenute konvencije
klasificiraju u

nekoliko grupa. Opasni tereti moraju biti propisno oznaeni i popraeni

propisanom deklaracijom, jer svaka grupa predstavlja drugaiju opasnost i trai drugaije
postupke.
Tereti visoke opasnosti kao to su:
-eksplozivi
-otrovne tvari
-radioaktivni materijali i slino
moraju se smjestiti u posebna skladita za koje se obino postavlja zahtjev da budu odvojeno
locirana.
Kod uskladitenja opasnih tereta postoje posebni propisi rukovanja i uvanja,ovisno o grupi
opasnosti, pa se oni moraju striktno primjeniti na skladine objekte i na osoblje koje rukuje
tim.
3. Zatita radnika na radu

Zatita na radu je skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih, pedagokih i drugih


djelatnosti

pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to ugroavaju ivot i

zdravlje osoba na radu, utvruju mjere, postupke, i pravila da bi se otklonile ili smanjile te
opasnosti.

Svrha zatite na radu je stvarati sigurne radne uvjete kako bi se sprijeile ozljede na
radu, profesionalne bolesti, nesrea i nezgode na radu, odnosno umanjivanje eventualnih
tetnih posljedica ako se opasnost ne moe otkloniti. Provoenje zatite na radu ne ograniava
se samo na profesionalne bolesti, ve se nastoji sprijeiti bilo koja bolest, odnosno ozljeda,
dok se vea pozornost poklanja profesionalnim bolestima.
Prema Zakonu o zatiti na radu (NN 71,118 i 154/14):

Poslodavac je odgovoran za organiziranje i primjenu zatite na radu u svim dijelovima


organizacije i u svim radnim procesima (l. 13, st.1);

Poslodavac koji zapoljava do 50 radnika (...) moe poslove zatite na radu obavljati
sam pod uvjetom da nema zaposlenog radnika s potrebnim znanjima i sposobnostima za
primjenu aktivnosti zatite na radu vezanih uz zatitu i prevenciju od opasnosti i tetnosti
(l. 19, st.1);

Poslodavac koji zapoljava vie od 50 radnika duan je odrediti jednu ili vie osoba za
obavljanje poslova strunjaka zatite na radu skladno broju zaposlenih, stanju zatite na
radu te stupnju opasnosti (l. 20, st.1)

Poslodavac koji zapoljava vie od 250 radnika duan je ustrojiti samostalnu strunu
slubu za zatitu na radu ija je zadaa praenje stanja zatite na radu u pravnoj osobi te
koja u tu svrhu objedinjuje i usklauje rad na poslovima provedbe zatite na radu.

Ako kod poslodavca nisu ispunjeni uvjeti iz stavke 1 lanka 19 obavljanje poslova zatite na
radu moe ugovoriti s fizikom ili pravnom osobom ovlatenom za obavljanje poslova zatite
na radu (l. 19, st 2).
Prema Zakonu o zatiti na radu obveze Poslodavca su:

izrada procjene opasnosti, odnosno izrada revizije procjene opasnosti svake 2 godine
ili tee ozljede/poremeaja na radu te izrada procjene opasnosti za radna mjesta sa
raunarom - radna mjesta na kojima se vie od 4 sata dnevno radi na raunaru;

osposobljavanje radnika za rad na siguran nain, te za rad na siguran nain kod rada na
raunaru u roku od 30 dana od dana zapoljavanja(provodi se samo jednom, kod stupanja
u radni odnos, odnosno prelaska na drugo radno mjesto);

ispitivanje elektroinstalacija koje obuhvaa ispitivanje zatite od indirektnog dodira i


ispitivanje otpora izolacije; ispitivanje sustava zatite od munje;

ispitivanje radnog okolia - rasvijetljenost, buka, mikroklima(temperatura, vlaga,


brzina strujana zraka) i hemijski imbenici koji se moraju periodiki provoditi u
intervalima ne duim od dvije godine;

ispitivanje strojeva i ureaja kako bi se utvrdila njihova ispravnost;

osposobljavanje Poslodavca, ovlatenika Poslodavca i povjerenika radnika iz podruja


zatite na radu;

voenje propisne evidencije na EK obrascima;

osiguravanje lijenikih pregleda zaposlenicima zaposlenim na poslove sa posebnim


uvjetima rada;

osiguravanje redovitih lijenikih pregleda vida zaposlenicima zaposlenim na radnim


mjestima sa raunarom;

izrada

plana evakuacije

spaavanja, te

provoenje

vjebi evakuacije, te

osposobljavanje za pruanje prve pomoi.


Radnici koji rukuju strojevima kao to su viljukari, dizalice, itd. moraju biti struno
osposobljeni za rad sa strojem te su takoer obavezni obavljati redovite lijenike preglede.
Za smanjenje opasnosti i rizika od nezgoda na radu primjenjuju se osobna zatitna sredstva.
Meutim, prilikom izvrenja mjera poboljanja zatite na radu prioritet se poklanja radnim
strojevima i ureajima koji moraju udovoljiti propisanim pravilima. Tek kada se utvrdi da
strojevi i ureaji ne mogu postii potreban stupanj sigurnosti obvezna je upotreba osobnih
zatitnih sredstava.

Osobna zatitna sredstva se u nekim sluajevima moraju stalno upotrebljavati, kao naprimjer
na gradilitima gdje se opasnosti od padajuih predmeta ne mogu u potpunosti ukloniti.
Osnova za izvravanje zatite na radu je procjena opasnosti. Procjena opasnosti izrauje se u
skladu sa priznatim metodama te slui za utvrivanje postojanja opasnosti, vrste opasnosti te
opseg opasnosti. Nakon provedene analize daju se prijedlozi mjera za umanjenje opasnosti i
kontrolu izvrenja utvrenih mjera.

4. Preventivne mjere zatite pri transportovanju opasnih materija i predmeta sa opasnim


materijama
4.1. Obuenost lica koja neposredno uestvuju u transportu opasnih materija

Pored posade vozila i vozaa koji moraju da prou odgovarajuu obuku, i ostala zaposlena
lica u preduzeu koja se bave transportom opasnih materija, a koja na neposredan nain
uestvuju u istom, moraju da poseduju adekvatnu obuenost koja se odnosi na njihove
neposredne dunosti i obaveze u toku transporta opasnih materija. Obuka lica, koja
neposredno uestvuju u transportu opasnih materija, sastoji se iz opteg i specijalizovanog
dijela. Opti dio obuke podrazumijeva da zaposlena lica moraju biti upoznata sa optim
zahtjevima i pravilima koja se odnose na transport opasnih materija. Specijalizovani dio
obuke zaposlenih odnosi se na obuenost za obavljanje konkretnih dunosti i obaveza tih lica
u procesu transporta opasnih materija.
Isto tako, zaposlena lica koja uestvuju u transportu opasnih materija moraju proi adekvatnu
obuku koja se odnosi na bezbjednost, odnosno zatitu na radu. Obuenost koja se tie mjera
zatite na radnom mjestu odnosi se na upoznavanje zaposlenih lica sa postojeim
opasnostima i rizicima prilikom manipulacije sa opasnim materijama, ukljuujui utovar i
istovar, kao i sa postupcima svoenja istih na minimum.
Dokumenta kojima se potvruje da je zaposleno lice obueno u skladu sa prethodno
navedenim zahtjevima, treba da posjeduje kako samo zaposleno lice, tako i preduzee
zaposlenog. Sama obuka zaposlenih lica u preduzeima koja se bave transportom opasnih
materija moraju biti redovno usklaivana sa promjenama zakonskih propisa.

10

4.2. Pravila utovara, istovara i rukovanja opasnim materijama

Vozilo i voza, nakon dolaska na mjesto utovara ili istovara, moraju da ispunjavaju sve
zakonske propise, a naroito one koji se odnose na bezbjednost, istou i zadovoljavajuu
funkcionalnost opreme vozila koja se koriste prilikom utovara, odnosno istovara.
Utovar ne smije zapoeti ukoliko kontrola dokumentacije ili vizuelni pregled vozila i njegove
opreme pokau da vozilo ili voza ne zadovoljavaju kontrolne propise. Pakovanja koja imaju
razliite oznake ne smiju biti utovarena u isto vozilo ili kontejner ukoliko to nije posebno
naglaeno propisima koji se odnose na mjeanu robu.
Prilikom transporta eksplozivnih materija, moraju se voditi rauna da se ne prekorai
dozvoljena koliina tereta po jednom vozilu, odnosno vozilo se ne smije pretovariti. Ukupna
neto masa u kg eksplozivnih materija(ili u sluaju predmeta sa eksplozivnim materijama,
ukupna neto masa eksplozivnih materija sadranih u svim predmetima ukupno) koja se moe
prevoziti po jednoj transportnoj jedinici ograniena je zakonskim propisima i zavisi od vrste
eksplozivne materije. U sluaju da se u transportnoj jedinici utovare eksplozivne materije ili
predmeti sa eksplozivnim materijama razliitih razreda u skladu sa propisima o transportu
mjeane robe, itav teret se rangira po razredu sa najveim stepenom rizika. Razliite
komponente tovara sa opasnim materijama moraju se pravilno tovariti u vozilo ili kontejner i
obezbjediti odgovarajuim sredstvima kako bi se spreilo njihovo pomjeranje u toku
transporta. Smatra se da je tovar na odgovarajui nain zatien ukoliko je svaki sloj
celokupnog tovarnog prostora u potpunosti ispunjen paketima. Tovar moe biti zatien od
preturanja i meusobnog sudaranja, kad su u pitanju zbirna ili pojedinana pakovanja,
koritenjem kaieva za privrivanje postavljenih na zidovima vozila, kosih letvica, vrea sa
vazduhom, podesivih podmetaa, protivklizajuih blok ureaja i slinih sprava, kao to je
prikazano na slici. U svim sluajevima, bez obzira na nain pakovanja opasne materije, ne
smije se dozvoliti prevrtanje, kotrljanje ili bilo kakvo pomjeranje prilikom transporta.

11

Slika 1. Pravilan i nepravilan nain popunjavanja tovarnog prostora

Sanduci, palete i druga vrsta ambalae za prevoz opasnih materija ravnomjerno se slau po
cijeloj povrini tovarnog prostora ili prikljunog vozila i mogu se utovariti najvie do visine
stranica tovarnog sanduka. Izuzetno, sanduci, palete i druga vrsta ambalae za prevoz opasnih
materija mogu se utovariti i preko visina stranica tovarnog sanduka, ako stranice tovarnog
sanduka onemoguavaju ispadanje upakovane opasne materije u toku prevoza. Smatra se da je
tovar na odgovarajui nain zatien ukoliko je svaki sloj cjelokupnog tovarnog prostora u
potpunosti ispunjen paketima.
Vozilo i voza, nakon dolaska na mjesto utovara ili istovara, moraju da ispunjavaju sve
zakonske propise, a naroito one koji se odnose na bezbjednost, istou i zadovoljavajuu
funkcionalnost opreme vozila koja se koristi prilikom utovara, odnosno istovara. Utovar se ne
smije zapoeti ukoliko kontrola dokumentacije ili vizuelni pregled vozila i njegove opreme
pokau da vozilo ili voza ne zadovoljavaju kontrolne propise.
Posebna panja posveuje se teretu sa mijeanom robom, odnosno pakovanjima koja imaju
razliite oznake, koja ne smiju biti utovarana u isto vozilo ili kontejner ukoliko to nije
posebno naglaeno propisima koji se odnose na mijeanu robu. Takoe, prilikom transporta
opasnih materija, moraju se voditi rauna da se ne prekorai dozvoljena koliina tereta po
jednom vozilu, odnosno vozilo se ne smije pretovariti.
Ukupna koliina tereta koja se moe prevoziti po jednoj transportnoj jedinici je ograniena
zakonskim propisima i zavisi od vrste opasne materije. U sluaju da se u transportnoj jedinici
utovaraju eksplozivne materije ili predmeti sa eksplozivnim materijama razliitih razreda u
skladu sa propisima o transportu mijeane robe, itav teret se rangira po razredu sa najveim
stepenom rizika. Kada se radi o eksplozivnim materijama sa oznakom 1.5D koje se prevoze
zajedno sa eksplozivnim materijama sa oznakom 1.2, itav teret rangira se stepenom
opasnosti 1.1. ienje nakon istovara - ukoliko se ustanovi da, nakon to je izvren istovar
vozila ili kontejnera, u teretnom prostoru vozila ili kontejneru ima zaostataka tereta, vozilo ili
kontejner moraju se to prije oistiti, i to obavezno prije narednog utovara. U sluaju da
ienje vozila ili kontejnera nije mogue izvesti na trenutnoj lokaciji vozila, potrebno je
odvesti vozilo, uz primjenu adekvatnih mjera bezbjednosti, na najbliu lokaciju na kojoj se
moe bezbjedno izvriti ienje. Adekvatne mjere bezbjednosti odnose se na sprijeavanje
nekontrolisanog oslobaanja ostataka tereta.

12

4.3. Mjere i postupci u vanrednim situacijama pri prevozu opasnih materija i predmeta
Iako je prvenstveni cilj sprovoenja preventivnih mera upravo sprijeavanje mogunosti
pojave akcedentnih i incidentnih situacija, potrebno je postojanje propisa kojim se definiu
mjere i postupci u akcedentnim situacijama kada do njih ipak doe, kao to je prikazano na
slici 2. Kljuni propisi odnose se na nain ponaanja neposrednih uesnika akcedentne
situacije sa aspekta sopstvene bezbjednosti, odnosno na nain izvjetavanja nadlenih organa,
sa aspekta bezbjednosti ostalih uesnika u saobraaju i okoline.

Slika 2. Oprema pri prevozu opasnih materija

5. Zatita na radu u graevinarstvu


Gradilite mora biti osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilitu. O ureenju
gradilita i radu na gradilitu izvoa radova sastavlja poseban elaborat, koji u pogledu zatite
na radu obuhvaa sljedee mjere:
1) osiguranje granica gradilita prema okolini;
2) ureenje i odravanje prometnica(prolazi, putevi, eljeznice i sl.);
3) odreivanje mjesta, prostora i naina razmjetaja i uskladitenja graevnog materijala;
4) izgradnju i ureenje prostora za uvanje opasnog materijala;
5) nain transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih vrsta graevinskog
materijala i tekih predmeta;
6) nain obiljeavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroenih prostora na
gradilitu (opasne zone);

13

7) nain rada na mjestima gdje se pojavljuju tetni plinovi, praina, para, odnosno gdje moe
nastati vatra i drugo;
8) ureenje elektrinih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima na gradilitu;
9) odreivanje vrste i smjetaja graevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajua osiguranja s
obzirom na lokaciju gradilita;
10) odreivanje vrste i naina izvoenja graevinskih skela;
11) nain zatite od pada s visine ili u dubinu;
12) odreivanje radnih mjesta na kojima postoji poveana opasnost po ivot i zdravlje
radnika, kao i vrste i koliine potrebnih osobnih zatitnih sredstava odnosno zatitne opreme;
13) mjere i sredstva protupoarne zatite na gradilitu;
14) izgradnju, ureenje i odravanje sanitarnih vorova na gradilitu;
15) organiziranje prve pomoi na gradilitu;
16) po potrebi, organiziranje smjetaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilite i sa
gradilita;
17) druge neophodne mjere za zatitu osoba na radu.
Izvoenje radova na gradilitu moe se otpoeti tek kad je gradilite ureeno prema
odredbama ovog pravilnika. Sav materijal, ureaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju
investicionog objekta odnosno za izvoenje odreenog rada na gradilitu moraju kad se ne
upotrebljavaju biti sloeni tako da je omoguen lak pregled i nesmetano njihovo runo ili
mehanizirano uzimanje bez opasnosti od ruenja i slino.
Na gradilitima na kojima ne postoji mogunost za skladitenje graevinskog materijala u
potrebnim koliinama, dozvoljeno je dopremanje materijala samo u koliinama koje se mogu
sloiti bez zakravanja prilaza i prolaza i bez opasnosti od ruenja.
Pomone pogone na gradilitu, kao tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, u pravilu,
treba smjetati izvan opasnih zona na gradilitu. Ako to nije mogue, moraju se predvidjeti i
osigurati odgovarajue mjere zatite na radu radnika koji rade u tim pogonima.
Ako su pomoni pogoni na gradilitima izraeni u cjelini ili djelomino od zapaljivog
materijala, moraju se na gradilitu poduzeti potrebne mjere za zatitu od poara, shodno
postojeim propisima.
Da bi bili osigurani odgovarajui radni uvjeti u zatvorenim radnim prostorijama, moraju se
poduzeti zatitne mjere radi smanjenja tetnog djelovanja: plinova i pare, visoke i niske
temperature, vlage, praine, otrova, atmosferskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije plinova,
14

svih vrsta zraenja, kao i ostalih tetnosti, i njihovog svoenja na granice doputene
postojeim propisima o zatiti na radu odnosno standardima.
5.1. Vrenje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu.
Zavisno od stupnja opasnosti, broja radnika, lokacije gradilita i njegove udaljenosti od
zdravstvenih ustanova, uvjeta za smjetaj ozlijeenih radnika i drugo, na gradilitu se moraju
osigurati potrebna sanitarna i druga sredstva i odgovarajue struno osoblje za pruanje prve
pomoi.

Slika 3. Pruanje prve pomoi

6. Propisana pravila tehniki i normativi zatite na radu na eljeznicama


Prije poetka i za vrijeme izvoenje radova na odravanju eljeznikih pruga, eljeznikih
vozila, postrojenja, ureaja i objekata na prugama, moraju se radilita, odnosno mjesta gdje
se obavlja rad zatititi signalima i drugim oznakama te sredstvima koja su predviena
posebnim eljeznikim propisima.
Radovi iz stava 1. ovoga lanka mogu se izvoditi samo na osnovi odobrenja odgovornog

rukovodioca radova, a smiju se zapoeti tek po prethodnom sporazumu izmeu


2 Pravilnik zatiti na radu na eljeznici

15

odgovornog rukovodioca radova i radnika odgovornog za reguliranje saobraaja na dijelu


pruge na kome se radovi izvode.
Radnici koji obavljaju poslove na eljeznicama moraju biti upoznati sa opasnostima koje
mogu nastati kod obavljanja radnih zadataka u vezi sa kretanjem eljeznikih vozila i
vozova i pri odravanju pruga, postrojenja, ureaja i objekata na prugama, kao i sa
opasnostima u vezi s radom na eljeznikom kolosjeku, pored kolosjeka, u eljeznikim
vozilima i pri vrenju eljeznikog prometa.
Radnicima koji su za vrijeme obavljanja radnih zadataka izloeni klimatskim i drugim
tetnim utjecajima za zdravlje, eljeznike i druge organizacije dune su osigurati osobna
zatitna sredstva.
Poslove koji se prema pravilima zatite na radu moraju obavljati uz upotrebu osobnih
zatitnih sredstava ili zatitnih pomagala s naznakom tih sredstava ili pomagala te nain
upotrebe utvruje eljeznika i druga organizacija samoupravnim opim aktom o zatiti na
radu.
6.1. Utovar i istovar robe i materijala na eljeznikim kolodvorima i utovarno-istovarnim
rampama
Utovarivanje i istovarivanje robe i materijala u vagone obavlja se pod nadzorom strune
osobe koja je osposobljena za rad na siguran nain na tim poslovima. Na kolodvorima u
kojima se utovarivanje, istovarivanje i pretovarivanje poiljaka obavlja na otvorenom
prostoru, organizacija koja obavlja utovar i istovar mora osigurati pogodno mjesto za
sklanjanje radnika u sluaju kie, snijega i drugih elementarnih nepogoda. Ova mjesta
slue i za povremeno zagrijavanje radnika u zimskim uvjetima.
Za vrijeme istovara i utovara vozilo mora biti zakoeno ili na drugi podesan nain osigurano
od pokretanja.
Utovarivanje i istovarivanje otvorenih teretnih vozila na elektrificiranim prugama smije se
obavljati ispod kontaktne mree samo kad vozni vod nije pod naponom i kad je propisno
uzemljen.
Utovarivanje i istovarivanje zatvorenih teretnih vozila na elektrificiranim prugama smije se
obavljati ispod kontaktne mree pod naponom samo pod nadzorom odgovornog radnika,
koji ima posebno ovlatenje u vezi s provoenjem zatite na radu.
16

Radnici koji pri utovarivanju odnosno istovarivanju vagona rukuju mehaniziranim


sredstvima za prijevoz robe i materijala (elektrokolicima, dizalicama, viliarima i sl.)
moraju biti prethodno osposobljeni za rukovanje tim sredstvima na siguran nain i moraju
ih koristiti prema njihovoj namjeni u skladu s uputama o rukovanju.
Mehanizirana sredstva iz stava 1. ovoga lanka smiju se kretati samo saobraajnicama
odreenim za tu svrhu, i to brzinom kretanja do 10 km/h, ako posebnim uputama nije
propisana manja brzina. Na tim sredstvima, kad su ona u pokretu, smije se nalaziti samo
radnik koji tim sredstvima rukuje.
Pri radovima na utovarivanju i istovarivanju pojedinih vrsta tereta, pri skladitenju i drugim
manipulacijama teretom, kao i pri upotrebi autodizalica, viljukara i transportera na utovaru
i

istovaru tereta s

vagona primjenjuju se propisana pravila zatite na radu.

Slika 4: Oprema radnika na eljenici

17

7. Zakljuak

U ovom seminarskom radu obraena je tematska jedinica vezana za fiziku zatitu u


cestovnom transportu visokovrijedne robe i putnika. Definisani su osnovni pojmovi vezani za
zatitu i fiziku zatitu dragocijene robe u teretu. Pod pojmom dragocijene robe podrazumjeva
se roba od vrijednosti koja ima veliku trinu vrijednost. Takoe, pod osobom od vanosti
podrazumjeva se razliit spektar osoba i nema utvena jasna definicija i klasifikacija ko
podlijee kategoriji osoba od vanosti. Obraen je princip planiranja zatite za transport
kroz princip petokoranog planiranja i identifikovanja opasnosti i zatiti od istih. Sam sistem
fizike zatite baziran je na tri elementa i to: zatitari, vozila i ostala oprema. Zatitari
predstavljaju osnov cijelokupnog sistema fizike zatite ne samo za transport nego cjelokupne
fizike zatite uopte. Od fizikog i psihikog stanja zatitara kao i stepena njihove
obuenosti, esto zavisi i sigurnost same robe koja se transportuje. Kada je rije o
standardima koje zatitari moraju ispunjavati radi poslova obezbjeenja dragocijenog tereta,
oni su jo stroiji i zahtjevniji u pogledu fizike spreme i psihomentalnih karakteristika
zatitarskog osoblja. Od njihove pravovremene i ispravne reakcije esto zavisi i sudbina
dragocijenog tereta. Takoe, vozilo kao osnovno sredstvo transporta ima ogroman znaaj za
sigurnost transportovanog entiteta. Od performansi vozila i njegovog sigurnog okruenja
zavisi i sama sigurnost dragocijenog tereta. esto, zbog nemogunosti proboja u vozilo,
pljakai odustaju od napada i otuivanja dragocijenosti. Ostala oprema slui tu kao dodatni
pomaga i veoma korisna sredstva putem kojih se poveava sam sistem zatite.
U ovom radu vidjeli smo koji su najvaniji principi zatite dragocijenog tereta u cestovom
saobraaju. Ali najvanije znati jeste to da nema apsolutne zatite te da je konstantno potrebno
raditi na razvijanju sigurnosnih metoda, procedura i opreme koji pomae u poveanju samog
stepena zatite u cestovnom transportu dragocijenog tereta.

18

8. Literatura:
1. Agencija za istrage i zatitu, Pravilnik o zatiti lica i objekata,Sektor za
zatitu lica i objekata SIPA, Sarajevo 2009 godine
2. B. Krsti, D. Mlaan, Bezbednost korienja vozila za prevoz opasnih materija
u drumskom saobraaju, Mainski fakultet u Kragujevcu, 2007 godine
3. Pravilnik o nainu prevoza opasnih materija u drumskom saobraaju, SL. SRJ
82/90
4. http://www.dt-asia.net/media/Dangerous%20Goods%20Chart%20UN.pdf
5. http://www.wikipedia.org/
6. Pravilnik zatiti na radu na eljeznici

19

20