Pod telekomunikacijama se smatra svaki proces koji omoguduje prijenos informacija bilo

koje vrste (zvuk, slika, podatak) putem inih ili beinih elektromagnetskih sustava u
jednom
smjeru (npr. radiodifuzija, televizija i dr.), ili u oba smjera (npr. telefonija, telegrafija i dr.)

U strunoj literaturi telekomunikacije se dijele na temelju osnovnih vrsta informacija:

zvuk (govor ili glazba),
slika (nepokretna ili pokretna)
podatak (znak ili paljenje signalne lampice, zvonjenje alarmnog zvona i sl.).

Obzirom na navedene vrste informacija telekomunikacije se dijele na :

prijenos zvukova, odnosno zvune ili audio komunikacije (danas cca. 80 %),
prijenos slika, odnosno slikovne ili video komunikacije (danas cca. 6 %), te
prijenos podataka, odnosno podatkovne ili data komunikacije (danas cca. 14 %).

A) Prijenos zvukova
Osnovne vrste prijenosa zvukova obzirom na irinu prenaanog frekvencijskog podruja su:
prijenos govora 4 kHz i
prijenos radio programa (govor ili glazba)
1 x 15 kHz mono,
2 x 15 kHz stereo i
4 x 15 kHz kvadro.

Prijenos govora naziva se telefonija. Ako se telefonija realizira pomou fizikih vodova, u
tom sluaju se radi o nepokretnoj ili inoj telefoniji, a ako se za prijenos koriste radio valovi,
onda se radi o pokretnoj ili beinoj, odnosno radio telefoniji. Ukoliko vie od dva uesnika
uestvuje u telefonskoj vezi onda se radi o tzv. audiokonferenciji. Reprodukcija govora vri se
pomou slualica ili zvunika u telefonskom aparatu.

I prijenos radio programa se moe realizirati ino ili beino, pa se tako i naziva u
prvom sluaju ini radio prijenos (obino od mjesta snimanja do radio
odailjaa), a u drugom beini radio prijenos (od radio odailjaa do korisnikih
radio prijemnika).

B) Prijenos slika
Osnovne vrste prijenosa slika obzirom na irinu frekvencijskog podruja koji se mora
prenositi su:
prijenos nepokretnih slika (do 4 kHz) i
prijenos pokretnih slika (sporo 1 MHz i brzo 5 MHz).

Prijenos nepokretnih slika

1. Telefoto (fototelegrafija), stariji nain, kod koga se slike (fotografije) prenose pomodu
strujnih impulsa dobivenih metodom otipkavanja (skeniranja) slike pomodu optikog itaa.
Veza je u ovom sluaju jednosmjerna. Za prijenos je potreban telefonski kanal irine 4 kHz.
Reprodukcija slike fotopostupkom na fotoosjetljivi papir u telefoto prijemniku.
2. Telefaks (faksimil), noviji nain, kod koga se slike (nacrti ili tekstovi) prenose opet
metodom otipkavanja slike pomodu optikog itaa. Za prijenos je potreban telefonski
kanal irine 4 kHz. Veza je u principu jednosmjerna, ali moe biti i dvosmjerna.
Reprodukcija slike pomodu tiskaa u telefaks terminalu.
3. Videoteks (viewdata), posebni nain, kod koga se slike podataka iz baze podataka prenose
korisniku. Veza je u ovom sluaju dvosmjerna, jer omogudava dijalog izmeu korisnika i baze
podataka. Za prijenos je potreban telefonski kanal irine 4 kHz. Reprodukcija slike na zaslon,
odnosno pomodu tiskaa videoteks terminala.
4. Videotekst (teletekst) se koristi na televiziji i kod njega se prenosi ogranieni broj slika
(alfanumerike i grafike informacije, npr.100 stranica, tzv. videostranice) iz TV studija
prema korisnikim TV prijemnicima, pri emu korisnik moe birati odreenu stranicu meu
ponuenima. Veza je ovdje jednosmjerna. Reprodukcija slike video stranice na zaslon TV
prijemnika.

Prijenos pokretnih slika :

Videotelefonija- kod koje se istovremeno prenose govor i slika dva ili vie korisnika. Veza
je dvosmjerna.
Televizija-kod koje se vri radio prijenos TV programa (zvuk i slika). Ovdje se prenose
slike, koje se pomiu vrlo brzo, pa je potreban frekvencijski pojas irine 5 MHz.

Prijenos podataka
prijenos znakova (alfanumeriki podaci, odnosno tekst) i
prijenos ostalih podataka (razliiti signali: optiki signalne lampice, zvuni zvona,
zujalice i sl. )

Prijenos znakova :

Telex- kod koga se razliiti znakovi prenose pomodu razliitih kombinacija strujnih impulsa
manjim brzinama (100 300 bit/s). Za prijenos je dovoljan telegrafski kanal irine 120 480
Hz, ovisno od brzine telegrafiranja.
Teleteks- kod koga se znakovi prenose takoer pomodu razliitih kombinacija strujnih
impulsa, ali sa znatno veim brzinama (2400 bit/s i vie. Za prijenos je potreban telefonski
kanal irine 4 kHz.
Dateks- kod koga se opet znakovi prenose pomodu razliitih kombinacija strujnih impulsa
velikim brzinama. Za male brzine prijenosa dovoljan je telegrafski kanal (120 480 Hz), za
srednje brzine potreban je telefonski kanal (4 kHz), a za velike brzine neophodne su grupe
telefonskih kanala ili irokopojasni vodovi.
Paging- kod koga se pozivi, odnosno poruke alju beinim (radio) prijenosom do prijemnika
poziva odnosno poruka (pagera). Za prijenos se koristi kanal irine 25 kHz.

Prijenos ostalih podataka

Telesignalizacija, kod koje se na daljinu prenose elektrini signali koji imaju za cilj poziv,
alarm, indikaciju stanja i sl. (kontrolne ploe, alarmni sustavi isl.),

Telemetrija, kod koje se na daljinu prenose elektrini signali koji imaju kao zadatak
pokazivanje ili registraciju mjernih podataka odreenih veliina (temperatura, tlak, oitanje
potronje plina,struje i sl.
Telekomanda, kod koje se na daljinu prenose elektrini signali koji slue zaukljuenje,
reguliranje ili iskljuenje nekog ureaja (vozila i sl.).

Telematika- je sloenica nastala od pojmova TELEkomunikacije i inforMATIKA. Svaki

telekomunikacijski ureaj koji ima odreenu inteligenciju (memoriju i logiku), koja mu
omoguava procesiranje informacije, moemo smatrati telematskim.

Glavni trendovi razvoja telekomunikacija su sljedei:

1. Vrlo brzi razvoj i uvoenje novih tehnologija Telekomunikacije imaju najbri razvoj
tehnologije od svih ljudskih djelatnosti.
2. Stalni porast broja telekomunikacijskih usluga Poznata je injenica da to je drutvo
razvijenije i bogatije (nacionalni dohodak po stanovniku), to su i njegove potrebe za
telekomunikacijskim uslugama vee, zato paralelno sa razvojem drutva raste i broj
telekomunikacijskih usluga i to sve bre.

Opa struktura TK mree

Telekomunikacijska mrea je skup TK ureaja i vodova preko kojih se realizira

telekomunikacijski prijenos informacija. Sastoji se od 3 osnovna dijela :

1. Krajnji ureaji (terminali), u kojima se vri pretvorba razliitih vidova informacija u

elektrine signale i obratno. U ovoj knjizi de terminali biti obraeni detaljno.
2. Prijenosni (transmisijski) sustavi, preko kojih se vri prijenos elektrinihsignala koji nose
informacije, od jednog korisnika prema drugom.
3. Posredniki (komutacijski) sustavi, u kojima se vri prespajanje u cilju uspostavljanja
telekomunikacijske veze izmeu dva korisnika.

Slika : Opa struktura TK mree

Slika: Generiki model telekom. mree

Generiki model pokretne mree

Korisnika oprema- pristupna mrea (GSM RAN, UTRAN, WLAN)- jezgrena mrea-telefon
ili internet

UE- user equipment (korisnika oprema)

USIM- User Service Identity Module (SIM kartica)
ME- Multimedia Equipment (mobilni ureaj)

Vrste mree- telefonska i mrea za prijenos podatka

Genericki pristup IP adrese

Glavni trendovi razvoja TK mree su sljedei:

1.
Digitalizacija- telekomunikacijska mrea se opdenito moe realizirati pomodu dviju
vrsta tehnika:
analognom, kod koje su elektrini signali koji nose informaciju slini (analogni) po

obliku izvornoj informaciji ili

digitalnom, kod koje elektrini signali koji nose informaciju predstavljaju
kodirane kombinacije impulsa, bez obzira na izvorni oblik informacije.
2. Integracija
paralelno s procesom digitalizacije tehnike telekomunikacija tee i proces
integracije telekomunikacijskih slubi.
naime, kad sva tehnika telekomunikacija bude realizirana na isti nain,
digitalno, nee biti komplicirana niti integracija svih telekomunikacijskih usluga, a to de
donijeti koristi kako korisnicima, tako i ponuaima telekomunikacijskih usluga
(operaterima).

Operativni sustav : softver se izvodi na operativnom sustavu

softver nije aplikacija
softver ine : operativni sustav i aplikacije

Operativni sustav je softver koji djeluje kao veza izmeu veza izmeu korisnika raunala i
raunarskog hardvera.

Operativni sustav je skup sloenih raunarskih kodova koji omoguuju protokole

operacijskih procesa ili pravila djelovanja.

Osnovni ciljevi operacijskog sustava su:

pojednostavljenje koritenja raunala

omoguiti da to koritenje raunala bude efikasno

Osnovne funkcije operacijskih sustava raunala su:

startanje raunala
sinkronizacija rada
testiranje
izvoenje aplikacija
upravljanje memorijom

Propriearty OS

- odreena vrsta operativnog sustava zaduena za izravno upravljanje hardwareom i

osnovnim
sistemskim operacijama
- OS pisan specifino za hardware ureaja na kojem se izvodi
Najee razvijen od samih proizvoaa ureaja

Non-propriearty OS

operativni sustav koji je razvijen za izvravanje na raznim hardware platformama

Mogue prenoenje i izvoenje aplikacija na potpuno drugaijim ureajima ukoliko ureaji
rade na istom non-propriearty OS-u

Ureaji s non-propriearty OS

PDA Personal Digital Assistent

Runi ureaji koji sadre PIM aplikacije (kalendar, kontakti i slino) bez ugraenog
mobilnog ureaja

MDA (PDA phone) Mobile Digital Assistent

MDA = PDA + mobilni (GSM, GPRS, itd.) ureaj
PNA Personal Navigation Assistent
mogue su tri varijante ovog tipa ureaja:
Samo GPS navigacija
GPS navigacija + PDA
GPS navigacija + MDA

PMC Portable Media Center

Runi ureaji namijenjeni za reprodukciju audio/video sadraja

Smart phone
Ureaji koji sadre PIM aplikacije, a novije varijante ureaja i GPS mogunosti,
nemaju punu QUERTY tipkovnicu ve standardnu tipkovnicu mobilnog ureaja

Non-propriearty operativni sustavi

Symbian
Series 40 Series 50 Series 60
Windows Mobile
Pocket PC 2003 Pocket PC 2003 SE Windows Mobile 5 i 6
- Windows SmartPhone 5
Linux
PalmSource
Android
Propiearty operativni sustavi

- Apple OS
- iPhone
-BlackBerry

Funkcionalnosti terminalnih ureaja

Temeljne (osnovne ili ugraene) funkcionalnosti

Dodatne funkcionalnosti
Funkcionalnosti temeljene na uslugama davatelja usluge

Temeljne funkcionalnosti dijelimo na

Osnovne funkcionalnosti:
Prijenos govora
Prijenos podataka
Integrirane funkcionalnosti
Telefonija (P2P, Video)
Messaging (SMS, MMS, )
Browsing (Internet preglednik, download, )
PIM (kalendar, imenik, )
Media (kamera, galerija, )

Dodatne funkcionalnosti
omoguavaju se instalacijom i konfiguracijom raznih aplikativnih paketa

 Od igara do GPS satelitske navigacije

FPZ Mobile
Mogunosti neograniene

Funkcionalnosti temeljene na uslugama davatelja usluge

LBS (Location Based Service) - Usluge temeljene na informaciji o lokaciji korisnika
Fleet management (FM) - Upravljanje vozilom ili flotom vozila
Navigacija - Usluga navoenja primjenom GPS tehnologije
M-pay usluge - Usluge elektronike naplate primjenom ureaja i/ili usluga
TV usluge (IP TV / DVB-T) - TV difuzija primjenom Internet ili digitalnog TV signala
Zabava (igre, melodije, slike, .) - Preuzimanje i koritenje raznih zabavnih sadraja
Usluge personalizacije - Temeljem profila korisnika
- Temeljene na korisnikom djelovanju / navikama korisnika

to je Fleet management
o Fleet Management tj. sustav upravljanja flotom vozila
o Nadzor nad lokacijom vozila -osnovna funkcionalnost
trenutna lokacija vozila prati se (snima) GPS modulom
o Praenje mehanikih parametara vozila- senzori koji prate rad vozila, brzina, broj okretaja,
koliina goriva
-spajanje na raunalo vozila
o Mogunost kreiranja profila vozaa- kombinirajui podatke mogue je kreirati profil vozaa

o Onemoguavanje kretanja vozila- udaljenom naredbom mogue onemoguavanje kretanje

vozila

Elementi sustava
Hardware
-GPS modul
- GSM/GPRS/UMTS mobilni ureaj
- senzori na vozilu
- tipkovnica
- RFID kartica
- dijagnostiki ureaji
Software
- aplikativni paket prihvata i obrade podataka
- aplikativno suelje prema krajnjem korisniku

Terminalni ureaji
Terminalni ureaji su krajnji ureaji u telekomunikacijskoj mrei, u kojima se vri pretvorba
razliitih vidova informacija u elektrine signale i obratno.

Sastoji se od:
funkcijskih
ulaznih i

izlaznih jedinica

Telekomunikacijski terminali se dijele prema:

namjeni
smjeru prijenosa
nainu rada
povezanosti glavnih dijelova
napajanju
izvedbi
primjeni
mrei koju koriste i
prometu u kome se koriste
1.Obzirom na namjenu:
- podjela TK terminala obzirom na namjenu je osnovna i vri se prema
vrstama telekomunikacija za koje se koriste.
- pri tome terminali mogu biti: jedno (mono) funkcionalni ili
vie (multi) funkcionalni.

2.Obzirom na smjer prijenosa: jednosmjerni (unidirekcionalni), ili

dvosmjerni (bidirekcionalni)

3.Obzirom na nain rada:

simpleks (svaki smjer prijenosa ima poseban vod, pa za dvosmjerni rad trebaju dva voda),
poludupleks (jedan vod koji se koristi naizmjenino i za otpremu i za prijem),
dupleks (jedan vod koji se koristi istovremeno i za otpremu i za prijem), te

simultano (jedan vod koji se koristi istovremeno za vie vrsta telekomunikacija).

4.Obzirom na povezanost glavnih dijelova (konfiguraciju):

koncepcija prve generacije, kod koje su svi dijelovi u jednom kuditu (kompaktni),
koncepcija druge generacije, kod koje dijelovi nisu svi u jednom kuditu, nego su slobodno
stojedi (rasporeeni ergometrijski), a meusobno su spojeni interkonekcijskimtehnikama i
tehnologijama(distribuirani),
koncept trede generacije multifunkcijskiintegrirani kompaktni ureaji.

5.Obzirom na napajanje:
lokalno: sa istosmjernom strujom (lokalna baterija LB)
Sa izmjeninom strujom (mrea 220V/50Hz preko ispravljaa).
daljinsko: sa istosmjernom strujom (centralna baterija CB),
Sa izmjeninom strujom (mrea 220V/50Hz preko ispravljaa).

6.Obzirom na izvedbu:
-stolni
-zidni
-prevozni(transportable)
- prenosivi
-prijenosni (portable)

7.Obzirom na primjenu:
-za eksperimentalnu primjenu
- za pilotsku primjenu

-za primjenu u normalnoj eksploataciji

8.Obzirom na otvorenostmree koju koriste

Otvorene mree
terminalni ureaji za koritenje u:
- telefonskoj mrei
-telegrafskojmrei
-mrei za prijenos podataka
- IDNmrei
-DSL mrei
- pokretnim mreama

Zatvorene mree
terminalni ureaji za koritenje u:
-liftu
-portafonu
- telefonski stupii uz auto ceste..

9.Obzirom na koritenje:
za pretplatniki promet : poznati privatni i poslovni korisnici, te
za javni promet : nepoznati (sluajni) korisnici.

Opa struktura telekomunikacijskih terminala

Razvoj TK terminala krede se u smislu sljededih trendova:

Proirenje spektra mogudnosti postojedih jednofunkcionalnih terminala

Razvoj viefunkcionalnih terminala, koji imaju u sebi integrirano vie funkcija, a
time i mnogo iri
spektar mogunosti
Bre uspostavljanje veze
Bra otprema, prijenos i prijem informacije
Kvalitetnija reprodukcija informacije (reproducirana informacija to slinija
izvornoj)
Jednostavnije rukovanje sa terminalima
Podrka ureaja za vie komunikacijskih tehnologija (WiFi, EDGE, GPS, )

Funkcijske jedinice

Temeljeno na Von Neumanov modelu raunala

Sabirnica(eng. bus) je zajedniki snop vodia na koji su spojeni svi dijelovi terminalnog
ureaja. Putem sabirnice razmjenjuju se podatci, instrukcije i upravljaki signali. Sabirnica
ima svoj sabirniki elektroniki sklop
koji pomae u ostvarivanju veza.

Centralna procesorska jedinica upravlja izvoenjem operacija te izvodi operacije, ona je

'mozak' raunala. Sastoji se od aritmetiko-logike jedinice, upravljake jedinice i skupa
registara.

Memorija se koristi za pohranu podataka i programa. Razlikujemo radnu memoriju (ROM,

RAM) i masovnu memoriju (vanjska, sekundarna)

Komunikacijska sklopovska podrka koja slui za pristup i koritenje raznim

komunikacijskim tehnologijama, mogue koritenje jedne ili vie komunikacijske tehnologije.

Ulazne jedinice
- Ulaznom jedinicom u terminalni ureaj unose se razliite instrukcije i podatci
- pretvaraju zvuk ili informacije predstavljene nizovima slova, cifara i odgovarajudih znakova
u odgovarajue
nizove elektrinih signala
- pod ulaznim jedinicama podrazumijevaju se svi oni sklopovi i ureaji koji omogudavaju
unos zvuka, podataka
i/ili instrukcija iz okoline u terminalni ureaj

- osnovna je zadaa ulaznih jedinica djelotvorna i jeftina pretvorba zvuka ili podataka iz
okoline u oblik
prihvatljiv terminalnom ureaju

Ulazne jedinice mogu se podijeliti na dvije osnovne skupine:

na ulazne jedinice koje slue za predaju podataka terminalnom ureaju posredstvom i pod
izravnim djelovanjem ovjeka
jedinice koje slue za predaju podataka terminalnom ureaju iz okoline bez ovjekove
interakcije

Ulazne jedinice su:

-tipkovnica
-mi
-kotrljajua kuglica
- grafika tabla
-palica za upravljanje
-svjetlosna olovka
-ekran osjetljiv na dodir
-skener
-sklopovi za raspoznavanje govora
-A/D pretvornici

Ulazne jedinice -tipkovnica

O Tipkovnica je ulazna jedinica s kojom najede dolazimo u kontakt
O Nekoliko vrsta: raunalna (QWERTY i Dvorak)
101 tipka, Windows

104 tipke
82 ili 108, Apple raunala
brojevne tipkovnice (mobilni ureaji)
umanjene tipkovnice (prijenosna raunala)

Izlazne jedinice: su ureaji koji podatke iz terminalnog ureaja pretvaraju u oblik prihvatljiv
okolini. Okolina mogu biti ljudi, pa su to onda prikazi u vizualnom ili zvunom obliku, ili
strojevi, pa su ti prikazi u obliku elektrinih veliina (napon,struja). Njihov zadatak je brzo,
jeftino i uspjeno pretvaranje digitalnih elektrinih signala iz terminalnog ureaja u oblik
prihvatljiv okolini.Svaki terminalni ureaj je opremljen barem jednom izlaznom jedinicom.

Najede izlazne jedinice su: monitor, projektor, pisa , zvunici , slualice....

Ulazno izlazne jedinice su ureaji koji istovremeno obavljaju funkciju ulaznih i izlaznih
jedinica. To su ureaji koji podatke iz terminalnog ureaja pretvaraju u oblik prihvatljiv
okolini i u isto vrijeme podatke iz okoline pretvaraju u podatke prihvatljive terminalnom
ureaju

Najede ulazno izlazne jedinice su :ekran osjetljiv na dodir , ureaji s povratom informacija
u obliku sile

Mobilne komunikacijske tehnologije primjenjive kod terminalnih ureaja

- MK tehnologije malog podruja pokrivenosti : infrared i bluetooth

- MK tehnologije srednjeg podruja pokrivenosti : WLAN i DECT
- MK tehnologije velikog podruja pokrivenosti : NMT, GSM,GPRS,EDGE,UMTS, HSDPA,
LTE ,WiMax

Komunikacijske tehnologije malog podruja pokrivenosti:

- razmjena informacija vrlo esto izmeu samo dva ureaja

- mogue spajanje i vie ureaja u malu PAN (Personal Area Network) mreu
- podruje pokrivenosti maksimalno do 100 metara, vrlo esto samo nekoliko metara

Infrared:

- infrared je elektromagnetsko zraenje valne duljine vede od vidljivog svjetla a manje valne
duljine od mikrovalova.
-drugi naziv je IrDA Infrared Data Association, oznaava standard za komunikaciju izmeu
ureaja na malim udaljenostima.
Karakteristike:
maksimalna udaljenost: 1 metar
Kut: +/-15 stupnjeva
Brzine prijenosa: 2.4 kbit/s do 16 Mbit/s
Ureaji moraju biti usmjereni

Bluetooth
- standard za beine osobne lokalne mree (PAN Personal Area Network)
prua povezivost raznih ureaja koristedi radiovalove na javno dostupnom frekvencijskom
pojasu
- 3 klase ureaja: Klasa 1: 100mW, do 100 metara
Klasa 2: 2.5mW, do 10 metara
Klasa 3: 1mW, do 1 metar
- 5 verzija: 1.0 i 1.0B, 1.1, 1.2, 2.0, 2.1
- Brzine prijenosa: verzija 1.2: 1Mbit/s
verzija 2.0 + EDR: 3Mbit/s

Komunikacijske tehnologije srednjeg podruja pokrivenosti:

povezivanje dva ili vie ureaja u mree na udaljenostima do 300 metara na otvorenom ili 100
metara u zatvorenom prostoru
- rad ureaja na otvorenim javno dostupnim frekvencijskim podrujima
- vrlo male izlazne snage.

WLAN

WLAN je kratica za engleski naziv Wireless Local Area Network to oznadava lokalne mree
koje se zasnivaju na beinim tehnologijama
Tri odobrena standarda: 802.11a (5 GHz, 54Mbit/s)
802.11b (2,4 GHz, 11Mbit/s)
802.11g (2,4 GHz, 54Mbit/s)

Dva neslubena standarda: 802.11h

802.11n

Podruje pokrivenosti: 100 metara u zatvorenom

300 metara na otvorenom prostoru

DECT
DECT (Digital Enhanced Cordless Telecommunication) je standard za digitalne prijenosne
telefone prvenstveno namijenjene za kudnu uporabu

DECT je komunikacijska tehnologija izmeu bazne postaje i slualice

Pristup javnoj mrei nije mogud putem DECT standarda
Karakteristike:
Radna frekvencija: dio 1900 MHz pdruja
Maksimalna udaljenost: 100 metara
Maksimalna predajna snaga: 10 mW

Komunikacijske tehnologije velikog podruja pokrivenosti

- mobilna komunikacija
- javna mrea u kojoj se pristup zasniva na radijskoj komunikaciji koja omoguduje
pokretljivost korisnike opreme terminala na podruju pokrivanja radijskim signalom
- Evolucija kroz tri generacije:
1. generacija: NMT
2. generacija: GSM
3. generacija: UMTS
- nekoliko podgeneracija:
2.5 generacija: GPRS / EDGE
3.5 generacija: HSDPA

Prva generacija NMT

-Analogni sustav
- Prvenstveno namijenjen prijenosu glasa
- Sustav nazvan NMT (Nordic Mobile Telephony)
- Spcifikacija izraena 1970, prva upotreba 1981.
-FDMA (Frequency Division Multiple Access) viestruki pristup u frekvencijskoj
podjeli

- CSD (Circuic Switched Data) mrea s komutacijom kanala

- Dva frekvencijska podruja: 450MHz i 900Mhz
- Maksimalne brzine prijenosa podataka do 1.2 kbit/s

Druga generacija GSM

- 1982. osnovan GSM ( Group special mobile) razvoj standarda za mobilne komunikacije u
Europi
-GSM- Global System for mobile communications
-digitalni sustav
-prijenos govora dominantan
-mrea nazvana GSM Global System for Mobile communications
- prva specifikacija 1990. godine, prva upotreba 1991. Godine u Finskoj
- TDMA (Time Division Multiple Access) viestruki pristup u vremenskoj podjeli
- CSD mrea
- etiri frekvencijska podruja: 850 MHz, 900 MHz, 1800 MHz i 1900 MHz
- teoretske brzine prijenosa podataka maksimalno do 9,6 kbit/s
- prijenos govora dominantan
- kratke tekstualne poruke SMS
- prijenos podataka mogu

Generacija 2.5

- digitalni sustav
- napredne varijante druge generacije
- temelj razvoja prijenos podataka
HSCSD High Speed Circuit Switched Data do 57,6 kbit/s
GPRS General Packet Radio Service do 171 kbit/s
Realne brzine do 40 kbit/s
komutacija paketa
EDGE Enhanced Data rates for GSM Evolution, maksimalne brzine prijenosa podataka do
473 kbit/s
Realne brzine prijenosa podataka do 120 kbit/s

Tri klase mobilnih terminalni ureaja

- A klasa: spojen na i koritenje GSM i GPRS usluga istovremeno

- B klasa: spojen na GSM i GPRS, koritenje samo jedne tehnologije
- C klasa: manualno prespajanje sa GSM na GPRS usluge i obratno

Usluge u mreama 2.5 generacije

- Multimedijalne poruke MMS
- Prijenos podataka
- Push to talk
- Wireless Application Protocol WAP
- SMS over GPRS do 30 poruka u minuti

Trea generacija
-prva UMTS mrea- 2002. godina - NNt DoCoMo- Japan

-video pozivi, IP televizija

-digitalna mrea
-mrea s komutacijom paketa
- WCDMA Wideband Code Divicion Multiple Access
- Maksimalne berzine prijenosa do 2 Mbit/s
-Realne brzine prijenosa do 384 kbit/s
- UMTS (3GSM) - Universal Mobile Telecommunications System
- maksimalne brzine prijenosa do 14 Mbit/s
- realne brzine od 1 do 10 Mbit/s
- frekvencijska podruja:
standard: 1885 do 2025 MHzi 2110 do 2200 MHz
US: 1710 do 1755 MHzi 2110 do 2155 MHz
ostalo: 850MHz, 1900Mhz i 900MHz

Generacija 3.5:

HSPA High Speed Packet Access

- HSUPA High Speed Uplink Packet Access
- HSDPA High Speed Downlink Packet Access
maksimalne brzine prijenosa podataka do 14,4 Mbit/s
poveanje brzine prijenosa podataka ostvareno QAM modulacijom

Orijentirano prema brzom pristupu Internetu

- vie od 170 HSPA mrea u 75 zemalja
- vie od 400 vrsta terminalnih ureaja

- softverska nadogradnja na 3G mree

Generacija 4:
- LTE Long Term Evolution
- Poetak standardizacije u 2004. godini
- Nova radio pristupna arhitektura
- E-UTRAN Evolved UMTS Terestrial Radio Access Network
-HSOPA High Speed OFDM Packet Access
- Super 3G ,
- OFDM modulacija ,
- maksimalne brzine prijenosa do 100Mbit/s ,
- sve IP mrea

Osnovne ideje:
- smanjiti latencije,
-vee brzine prijenosa
-smanjiti odnos cijena/bit
Usluge:
-VoIP
- videokonferencije
- HD video prijenos

- Nekoliko znaajnih testova

- Ericsson 144Mbit/s

- NTT DoCoMo 250Mbit/s na otvorenom prostoru

- LG i Nortel 50Mbit/s pri brzini od 110km/h
- T-Mobile i Nortel 170Mbit/s downlink i 50Mbit/s uplink pri brzini od 67km/h

WiMAX
WiMAX Worldwide Interoperability for Microwave Access
WiMAX Forum poetak rada 2001. godine

Alternativa DSL-u
o Brzine prijenosa do 70Mbit/s
Uobiajenije 10Mbit/s na 10km udaljenost
o Najraireniji WiMAX Pakistan!

Negativni efekti koritenja trminalnih ureaja

- Terminalni ureaji, prvenstveno mobilni ureaji, pridonijeli su komforu i u nekim
aspektima kvaliteti ivota.
- Bra razmjena informacija te komunikacija u pokretu uz svoje pozitivne aspekte generira i
negativne efekte
rada i koritenja
- Nekoliko vanijih negativnih efekata primjene: dekoncentracija tijekom koritenja,
elektromagnetsko
zraenje, elektrosmog

Utjecaj primjene terminalnih ureaja u pokretu

- vrlo izraen i ozbiljan problem kod vozaa
- koritenjem mobilnih terminalnih ureaja u vonji istiu se problemi koji ozbiljno
naruavaju

sigurnost u prometu: biranje broja pretplatnika, javljanje na signal poziva, razgovor u

vrijeme
vonje, pretraivanje podataka na terminalnom ureaju, pregledavanje web stranica i
slino
- uvedene zakonske regulative za prevenciju i/ili ogranienja u uporabi

Elektromagnetsko zraenje
- svaki ureaja napajan istosmjernom ili izmjeninom strujom stvara elektromagnetsko polje u
svojoj blizini
- elektromagnetsko polje moe biti tetno za ljudsko zdravlje
- radio ureaji koriste antene koje slue za pojaavanje signala
- kako bi se radio signal prenio na vee udaljenosti koriste se, uz antene, i pojaala
- svako pojaanje signala generira odreenu koliinu elektromagnetskog zraenja
- definirane su zakonske regulative koje odreuju maksimalnu koliinu elektromagnetskog
zraenja
Elementi TK mrea?
Tu spadaju krajnji ureaji tj terminali, posredniki ili komutacijski sustavi i prijenosni ili
transmisijski sustavi
Elementi terminalnog ureaja? CPU, memorija, sabirnica, komunikacija sklopovska podrka,
ulazne i izlazne jedinice
Pojmovi "Tracking" i "Positioning"?
"Postioning" je pojam koji oznaava odreivanje lokacije u geografskom koordinatnom
sustavu.
"Tracking" je pojam koji oznaava praenje entiteta u njegovom kretanju u geografskom
koordinatnom sustavu. Skup "positioning" podataka o jednom entitetu daje "tracking" tog
entiteta.