UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET
Odsjek: pedagogija-psihologija

PRIKAZ KNJIGE
Slobodna deca Samerhila
(Aleksandar Nil)

Profesor dr:
Adnan Tufeki

Student:
uni Melisa

Tuzla,novembar 2016

Slobodna deca Samerhila

Urednik ove knjige je Milan Bokan,a britanski pedagog Aleksandar S.Nil bio je osniva kole
Samerhil.Knjiga je osnovana 1921 god. i Nil za nju kae da je slobodna to ne znai da nije
osnovana od strane drave,ovu slobodu pisac opisuje kao linu sloobodu svakog djeteta pod
kolskim krovom. Knjiga se sastoji se od 7 dijelova i to:
1.kola Samerhil
2.Odgajanje djeteta
3.Seks
4.Religija i moral
5.Djeiji problemi
6.Roditeljski problemi
7.Pitanja i odgovori
U svakom dijelu ima po nekoliko podnaslova. Pisano je u prvom licu i to ekavicom.

*KOLA SAMERHIL
kola Samerhil je slobodna kola,djeca su rasporeena u 3 starosne grupe i uglavnom
ostaju u koli do svoje 16-te godine.Nastava u Samerhilu nije obavezna.Djeca poinju da ue
samo kada i ako osjete potrebu za tim,dok se u prvi plan stavlja igra i njihovo
zadovoljstvo.Smatralo se kada djeca zadovolje svoju potrebu za igrom posvete se uenju i
ostvaruju mnogo bolje rezultate od one djece koja su primorana na to. U ovakvoj koli uitelji
nisu imali nikakav autoritet,djeca su mogla raditi to god su htjela pa ak i unitavati kolsku
imovinu to smatram da je previe, tako da su djeca imala ravnopravan status i mogli su da
uvrijede uitelja na bilo koji nain.Smatram da je za razvoj djeteta neophodna odreena mjera
autoriteta,discipline,pravila ponaanja. Sve dok je ta mjera u granicama normale i dok djeca
ne osjeaju veliki pritisak, tete na djetetovu emocionalnu stranu nee biti.
Kada sam poela itati ovu knjigu posebno mi se svidjela reenica:
''Ipak,vi ne moete prouavati psihologiju pasa posmatrajui lovakog psa na lancu.'' Pisac
je ovom reenicom psa uporedio sa djetetom. Slaem se s tim,dijete se ne moe uvati ''na
lancu'',sa zabranama i nametanjem svojih stavova roditelj ne moe upoznati svoje pravo
dijete,njegove elje, potrebe,uopteno njegovu linost,a svaki roditelj bi trebao da zna svoje
dijete najbolje zato mu i treba dati slobodu kada je to potrebno.Meutim lanac ima svoju
duinu,to znai da djetetu moemo lanac popustiti,ali ne i pustiti iz ruke skroz. Tako da
roditelj koji eli dati slobodu djetetu a da uz to postoji i briga za dijete e samo popustiti taj

nazovimo lanac,ali ako dijete u pronalaenju sebe pronae i loe stvari,roditelj moe ''trgnuti
lanac'' i usmjeriti dijete na pravi put.

-Individualni asovi u Samerhilu

U koli Samerhil postojali su i individualni asovi to smatram da je prednost u odnosu na
druge kole.Cilj individualnih asova bio je da odstrane sve komplekse koji su proizali iz
straha.Djeca su imala potpunu slobodu da odlue da li im je potreban individualni as i niko
ih na to nije mogao primorati.Rijetko se deavalo da individualni as zatrai malo
dijete,obino su to bili stariji uenici.Mnoga djeca nikada nisu imala individualni as jer su
bila odgojena pravilno bez roditeljskih lai i pridika. Mislim da svako dijete koje ne vjeruje u
sebe,koje se plai neega ili je jednostavno optereeno nekim stvarima treba da ima razgovor
tj.''individualni as'' sa osobom kojoj vjeruje,ponekad su djeca suvie uplaena pa se zatvaraju
'u sebe' razlog tome je nepravilan odgoj i strah u takvim situacijama dominira.Cilj je da se
oslobode tog straha,a ponekad to ne mogu sami.U knjizi preovladava istina koju daju djeci,da
smatram da je to ispravno,ali djetetu koje ne shvata sebe i svoj organizam treba nivo po nivo
govoriti istinu. Prilagoditi njegovom uzrastu,meutim ono s im se ne slaem jeste ta surova
iskrenost.Ne reagujemo svi isto na istinu,nekoga povrijedi te se zatvori jos vie u sebe.
Nekoga naui da govori ba sve to misli,naravno istinu. Da i to je uredu,ako nikog ne
povrijedimo,jer ne moemo oekivati skladan odnos i harmoniju jednu izmeu drugih ako se
vrijeamo i govorimo ba sve to mislimo,tu nastaje svaa. Treba obratiti panju na tu osobu
kojoj vjerujemo i sa kojom razgovaramo,da li je adekvatna i da li na nas djeluje pozitivno,bez
vrijeanja.
-Igra
Samerhil bi mogao da se definie kao kola u kojoj najvei znaaj ima igra.Pri tome se
misli na igru u smislu mate.itajui ovo poglavlje shvatila sam da igra zauzima veoma bitnu
ulogu u djeijem ivotu,a u koli Samerhil ona je bila ispred uenja i obrazovanja.
''Ako bi se od slobodnog djeteta trailo da napravi raspored,ono bi svakako odredilo mnogo
vie sati za igru,a samo nekoliko za uenje.''To je zbog toga to djeca dok su mala ele samo
da se osjeaju lijepo,da uivaju i budu slobodna,a igra im to omoguava dok je za uenje
potreban napor i veliki trud.Volja se javlja u kasnijem dobu,kada dijete shvati ta eli a ta ne.
Naravno,slaem se da je bitno djetetovo emocionalno stanje,njegova osjeanja i elje ali isto
tako dijete ne moe znati ta je dobro a ta ne ako nema svoju ''zvijezdu vodilju'' tj.roditelje ili
uitelje koji e mu ukazati da uenje nije nita loe i da se moe osjeati jednako lijepo kada
neto naui kao i kada se igra.U odgoju nikada ne treba koristit silu,to ostavlja lo uticaj na
dijete.
Za malo dijete igra i treba biti na prvom mjestu,jer postoji odreen period djetinjstva kada
nita osim igre i matarija nije ni bitno,upravo u tom dobu ne treba dijete optereavati
nebitnim stvarima.
''Deaci od 8 do 14 godina igraju se gangstera i stalno ''sreuju'' neprijatelje.''
''Merina druina sukobljava se sa Nelinom,padaju otre rijei i dolazi do svae.''

U ovim citatima iz knjige saznajemo da nije sve tako bajno,i da nije samo u pitanju mata i
bezbrina igra.U takvim igrama ima i mnogo loih stvari,djeci prelazi u naviku da se vrijeaju
i oputeno se igraju nasilnikih igara to ve u njima stvara pomisao da je to sasvim
normalno.Ko garantuje da to nee upotrijebiti u nekoj svai,da e poeti da se obraunavaju
ba kao kad su bili djeca,sada samo ozbiljno,a ne u ali ili igri.

*ODGAJANJE DJETETA
-Ljubav i odobravanje
Iz ovog poglavlja izdvojila bih jednu reenicu. ''Biti na strani djeteta znai ukazivati mu
ljubav.'' Ne slaem se sa ovim,jer biti na strani djeteta znai ak i ako dijete uini neto to
nije primjereno npr.ako udari svog vrnjaka ili ako vrijea uiteljicu a roditelj stane na stranu
djeteta on time dokazuje djetetu da je to to je dijete uradilo potpuno uredu,tu se opet govori o
slobodi djece,ali kako e slobodno dijete shvatiti da je pogrijeilo ako mu neko ne ukae na
pogreku? Koliko god se djetetova osjeanja stavljala u prvi plan,ne smije se zaboraviti i na
osjeanja drugih osoba,kako djece tako i odraslih. Ljubav roditelja prema djetetu se moe
pokazati na mnogo drugih naina,kada je najtee roditelj bi trebao biti uz svoje dijete,u dobru
i u zlu,u padovima i u uspjesima.Ljubav se ne iskazuje samo rijeima nego i dijelima,bitno je
ono to dijete vidi a ne samo to uje.Svako dijete kojem u odgoju nije nedostajalo ljubavi e
dobivenu ljubav i panju prenositi na svoje dijete jer e to nauiti od roditelja.Vrlo je mogue
ako otac udara majku da e sin kasnije postati kao on.

-Laganje
Na samom poetku ovog naslova jedna reenica mi se posebno svidjela i s tim se slaem u
potpunosti. Ona glasi: ''Roditelji koji lau imae djecu koja lau.Ako od djeteta hoete
istinu,nemojte da ga laete.'' Ovo je pravilo koje mnogi roditelji ne potuju.Kako roditelj
moe oekivati od djeteta ono to ni on sam ne potuje? Mnoga djeca se identifikuju sa
svojim roditeljima i njihovim ponaanjem,a kako e shvatiti da je laganje loe ako i sami vide
da su njihovi roditelji laovi? Svako dijete dok je malo svog oca gleda kao heroja,a majku kao
najsavreniju enu na svijetu.Kako se djeca osjeaju kada shvate da su ih ti isti ''savreni
ljudi'' lagali?Djetetu na svako postavljeno pitanje treba odgovoriti istinom,ma kakva god ona
bila,nije uredu priati bajke koje ne postoje jer e dijete kad tad saznati istinu i onda e
razoarenje biti mnogo vee. Ono to nijedan roditelj ne bi trebao raditi jeste traiti od djeteta
da lae za njega,npr.kada neko zove na telefon pa roditelj kae ''reci da ti otac nije kod
kue''..samim tim dijete nema predstavu da je la neto loe i mnogo tee ga je uvjeriti da je
istina mnogo bolja solucija.

-Poslunost i disciplina

Pisac nam u ovom dijelu govori da je dijete posluno iskljuivo da bi zadovoljilo elju
odraslih za moi i da se obino kanjava za neke sitnice.ivot u Samerhilu se odvija bez
ikakvog autoriteta ili poslunosti.Citiram- ja mogu da kaem svojoj kerki: ''Ne moe da
unosi blato i vodu u dnevnu sobu.'' To je isto kao kad ona meni kae:''Tata izai iz moje
sobe.Neu da sad bude ovde.'' To je elja kojoj se,naravno, pokoravam bez rei.
Moje miljenje je da roditelji ne ele loe svom djetetu pa i ako im ta kau,kau iz dobre
namjere.Malo je onih koji kada nareuju osjeaju mo,mada nije da i takvi ne postoje.Iz
takvog odgoja kao to se moe i zakljuiti dijete ne izrasta u potpunu linost.Roditelj bi trebao
uvaavati elje svog djeteta. Djeca su mudra.Na ljubav e odgovoriti ljubavlju,a na mrnju
mrnjom.
to se tie discipline navest u jedan primjer iz knjige.''Znamo da e Tomi,ako eli da postane
doktor,dobrovoljno uiti da bi poloio prijemne ispite.Disciplinovana kola je ubeena da
Tomi nikada nee biti doktor ako ne bude bijen,ako se na njega ne bude vrio pritisak,i ako ne
bude prisiljen da ui u propisane sate.'' Ovakvoj vrsti discipline se i ja protivim jer nikada
batine i tjeranje djeteta na neku radnju ne moe biti bolja odgojna metoda od razgovora i
uvaavanja djetetovih elja.Ako je djetetova elja da postane doktor toliko jaka,ono e samo
shvatiti da se mora potruditi da bi to i ostvario a njegovi roditelji su tu da mu daju moral i da
ga ohrabre a ne da omaloavaju ili prisiljavaju da to mora.Mnogo je roditelja koji tjeraju
dijete da postane ono to oni nisu mogli postati tj.u svom djetetu vide svoje drugo ''ja'',to je
pogreno,jer svi smo mi individue i svi imamo razliite elje koje nema potrebe da nameemo
drugima,u tom sluaju bi dijete postalo ono to ne eli i njegova srea ne bi bila stavljena u
prvi plan. Disciplina ne mora znaiti nuno i batina,ve postavljanje nekih normi i pravila bez
optereenja i pritiska na dijete.Ako ono neto ne eli,ne treba ga tjerati.

-Nagrade i kazne

Pisac kae ''Nagrade su nepotrebne i deluju negativno.Ponuditi nagradu za uinjeno delo

ravno je izjavi da delo po sebi nije ni vredno truda.'' Po mom miljenju ne bih se sloila s
tim,jer ako dijete uradi neto dobro a da pri tome osjeti sreu zbog uinjenog djela,s vremena
na vrijeme poneka nagrada ili pohvala ne moe nakoditi, jer dijete vidi da neko cijeni
njegovo zalaganje i samim tim se osjea vrijednije.Djetetu ne treba govoriti da je neko bolji
od njega ve da je on najbolji i da to moe.Samim tim dijete dobija vjeru u sebe.Nikako ga ne
treba siliti da radi neto i poslije toga mu dati nagradu,to nee dobro utjecati na dijete jer ono
nee osjetiti unutarnju radost i zadovoljstvo i radit e neto iskljuivo zbog nagrade.
U ovom dijelu pisac dodaje da je kazna uvijek in mrnje.Postavlja se pitanje da li to roditelji
stvarno mogu mrziti svoju djecu? Kakvi su to roditelji uope? Mrnja je velika rije,moda

nekada roditelji nisu ni svjesni kakve posljedice strogo kanjavanje moe ostaviti na djetetovu
linost u kasnijem dobu.Ako dijete ve pravi probleme trebalo bi te probleme pokuati rijeiti
razgovorom,ako to ne uspije uvijek je dobro popriati i sa strunim licem.Mnogi roditelji ne
mogu sami da se nose sa problematinim djetetom,pa onda prave jo vee greke.Kazne
ga.Ko zna kako e ta kazna djelovati na dijete? Moe ga opametiti,ali i ugroziti njegove
emocije i napraviti jo vei haus u njegovoj glavi.Zato poneki savjet moe dobro doi.
*SEKS
-Stavovi prema sexu

U Samerhil su dolazili uenici koji uglavnom nisu imali zdrav strav prema sexu.Razlog
tome su lai koje su im roditelji govorili o tome 'kako dolaze bebe',ali i zabrane masturbacije i
pornografije.Kako tada,tako i danas roditelji temu ''sex'' smatraju osjetljivom temom pa
iskljuivo zbog toga izbjegavaju rei djetetu istinu na vrijeme,djeca ive u zabludi to ih moe
dodatno zbuniti.Dijete ivi pod uvjerenjem da je masturbacija neto 'prljavo' i loe.Roditelji ih
zastrauju priama da e goriti u paklu ako se budu dirali gdje ne treba.U knjizi se jasno
stavlja do znanja da takvo ponaanje roditelja nije uredu i ne donosi nita dobro za djetetovu
linost.Potpuno se slaem,jer to je injenica koju mnogi roditelji ne shvataju.Mnogo im je
teko prihvatiti da je upoznavanje sopstvenog tijela,a samim tim i zadovoljstva potpuno
normalno. Roditelji ustvari brane djetetu da istrauje svoje tijelo,a svako dijete mora proi taj
prirodni proces. ''Seksualna igra male dece je prirodna,zdrava radnja zbog koje se ne treba
mrtiti.Naprotiv,treba je podsticati kao uvod u zdravu adolescenciju i zrelo doba.''
-Masturbacija
Veina djece i mladih masturbira,iako im se govori da je to zlo pa im odrasli uliju strah bez
razloga.Navest cu jedan primjer iz knjige koji govori kako dijete gleda na to kada je uvjereno
da su takve stvari loe i grene.
*Jedan jedanaestogodinji djeak koji je doao u Samerhil imao je obiaj da podmee poar.I
otac i nastavnici su ga tukli.Poduavan je u duhu zatucanosti,da postoje pakleni oganj i ljutiti
Bog.Ubrzo po dolasku u Samerhil, uzeo je bocu sa benzinom i sipao ga u korito sa bojom i
terpentinom,a zatim je mjeavinu zapalio.Na pitanje;
''ta je vatra?''
''Ona gori''-odgovorio je
''Na koju vrstu vatre sada pomilja?''
''Na onu u paklu''-uzvratio je.
''A boca?''
''To je dugaka stvar sa rupom na kraju''
Kada je dobio pitanje da kae neto vie o tome on je spomenuo svoj spolni organ,a na pitanje
da li ga dodiruje rekao je ''sada ne,pre jesam'' zato to mu je bivi upravitelj rekao da je to

najvei grijeh.
Njegovo paljenje vatre ustvari je bila zamjena za masturbaciju.
Djeca mogu izraziti svoja osjeanja i strahove kroz druge stvari kao to je bio sluaj kod ovog
djeaka.Nije uredu sputavati djecu da rade ono to ih ini srenim i zadovoljnim,a pogotovo
nije uredu plaiti ih jer to ostavlja ozbiljnje posljedice na njihovu dalju sexualnost.

*DJEIJI PROBLEMI
-Zloinstvo

Kao to prva reenica glasi ''Mnogi psiholozi veruju da se dete ne raa ni kao dobro ni kao
loe,ve da se
raa sa tendencijama i ka dobroinstvu i ka zloinstvu.''
Kriminal se javlja zbog nedostatka ljubavi.Dijete se vodi priom ''ako ne mogu da dobijem
ljubav,mogu da dobijem mrnju''.To dokazuje koliko ljubav zauzima bitnu ulogu u djetetovom
ivotu,ako dijete ne moe da dobije ljubav koja mu je potrebna ono ni samo ne zna voljeti i u
njemu preovladava mrnja,koja ga moe odvesti na kriv put.Uzet u za primjer
devetogodinjeg djeaka iz kole Samerhil,on je imao fobiju od otrova,jer se plaio da e ga
majka otrovati.Majka je vjerovatno pruala vie ljubavi njegovom bratu pa je on matao o
tome da otruje i brata i majku.Sigurno se osjeao zapostavljeno i manje voljeno,pa je u njemu
rastao u isto vrijeme i strah i mrnja.Roditelji ponekad nisu svjesni koliko mogu nakoditi
svom djetetu,moda nekad i nenamjerno,ba zbog toga ne treba djecu razdvajati u smislu
jednom vie posvetiti panje a drugom ne.U odgoju je sve bitno,mala sitnica moe od djeteta
napraviti linost koju nijedan roditelj ne bi poelio.

-Kraa
Ista stvar je i sa kraom.Dijete ustvari pokuava ukrasti ljubav.Izdvojila bih jednu izreku iz
knjige,koja glasi: ''Ako su deca voljena i slobodna,ona e vremenom postati dobra i potena.''
Ako su voljena znai da su sretna,iako su djeca u Samerhilu imali ba potpunu slobodu ja sam
ipak za slobodu u nekim granicama,jer ako dijete pustimo da radi ta eli moglo bi otii
predaleko i ugroziti svoj ivot,uzmimo za primjer krau,obina kraa moe prerasti u ozbiljnu
pljaku banke i sl. Kraa moe da se izlijei pruanjem maximalne ljubavi djetetu.