OPA GIMNAZIJA

SEMINARSKI RAD IZ ENGLESKOG JEZIKA

NESTANAK ARALSKOG JEZERA

Profesorica:
Studentica:

Mostar, oujak 2016.

SADRAJ
UVOD........................................................................................................................................2

1.
2.
3.
4.

GEOGRAFSKA OBILJEJA ARALSKOG JEZERA........................................................3

NEKADANJE STANJE ARALSKOG JEZERA...............................................................4
TRENUTNO STANJE ARASLKOG JEZERA...................................................................5
MOGUA RJEENJA ZA SPAS ARALSKOG JEZERA..................................................6

ZAKLJUAK ............................................................................................................................
7

UVOD
Aralsko jezero neko je bilo etvrto najvee svjetsko jezero. Nastalo na prostoru koji je nekad
bio dio mora Tetis. Jezero je smjeteno izmeu Kazahstana i Uzbekistana. Za samo 50-ak
1

godina izgubilo je oko 90% svoje povrine, nakon to su rijeke Amu Darja i Sir Darja postale
dijelom melioracijskog projekta SSSR-a. Vremenom se jezero pretvorilo u tri manja,
odvojena jezer. Posljednjih godina, dolaskom aralskog sindroma u centar svjetskog
interesovanja postala je jasna alarmantnost problema, prema kojoj se smatra da e za deset
godina nestati posljednji ostaci nekadanjeg vodenog prostranstva koje je obuhvaalo
podruje od 63 000 km2.

1. GEOGRAFSKA OBILJEJA ARALSKOG JEZERA

Aralsko jezero, zajedno s Kaspijskim jezerom, ostatak je nekadanjeg mora Tetisa. Jezero je
smjeteno u Sredinjoj Aziji izmeu Kazahstana na sjeveru i Uzbekistana, na jugu. Poetkom
2

20. st. vodeno je prostranstvo obuhvaalo povrinu od 66 085 km 2, od. Dno jezera nalazi
ispod nivoa mora, a povrina iznad jezero je plitka kriptodepresija.

Slika 1. Geografski poloaj Aralskog jezera

Danas jezera gotovo u nema, nekadanje je vodeno prostranstvo zamijenjeno pjeskovitom
ravnicom. Voda iz pritoka Amu Darje i Sir Darje odvodi se kanalima prema poljima pamuka
te se u jezero ulijeva znatno smanjena koliina vode. Jezerska povrina od 63 000 km 2
smanjena je na samo 7 000 km2. Bazen jezera pretvoren je nepreglednu pustinju, Aralkum.
Jezero se prvotno podijelilo na dva dijela-Malo na sjeveru i Veliko na jugu. Kolaps Junog
jezera postaje sve oitiji nakon njegove podjele na Istono i Zapadno jezero. Istono jezero je
na kraju isparilo a zapadni dio jezera uspio se do danas odrati na povrini od oko 3 000 km 2.
Malo jezero na sjeveru uspjelo se odrati gradnjom brane od strane Kazahstana.

2. NEKADANJE STANJE ARALSKOG JEZERA

Jo od 17.st., kad je otkriveno, Aralsko jezero bilo je vano za razvoj ovog dijela Azije.
Jezero je bilo jedno od lukih centara SSSR-a i sredinjeg dijela Azije. Razvijeni vodeni
promet, turizam i ribolov najznaajnija su obiljeja gospodarstva u prolosti na Aralskom
3

jezeru. Narazvijenija djelatnost bilo je ribarstvo, a jezero bogato ribom, omoguilo je

nastanak brojnih ribarskih naselja na samoj obali jezera.

Slika 2. Aralsko jezero-nekadanja veliina

Okrueno dvjema velikim pustinjama jezero je bilo dom za velik broj razliitih vrsta. U
njegovim dubinama ivjelo je 178 vrsta riba i 60-ak vrsta planktona. Floru je inilo oko 430
vrsta biljaka. Uzimajui u obzir brojnost vrsta primjetno je da ivi svijet Arala nije bio
naroito bujan. Razlog tomu je otra klima i nepristupana podloga. Otra klima, s velikim
temperaturnim amplitudama, zahtijevala je posebne prilagodbe organizama. U konanici
gledano, sve to ipak nije negativno utjecalo na razvoj gospodarstva aralskog dijela Srednje
Azije.

3. TRENUTNO STANJE ARALSKOG JEZERA

Danas jezera gotovo nema, nekadanje njegovo nepregledno prostranstvo zamijenila je

surova, pjeskovita ravnica, u kojoj nema znakova ivota. Voda iza pritoka Amu Darje i Sir
Darje i dalje se kanalima odvodi prema poljoprivrednim povrinama.

Slika 3. Usporedba veliina Aralskog jezera

Ekosistem jezera i delta rijeka gotovo je u potpunosti uniten zbog prevelikog slaniteta.
Povueno jezero ostavilo je za sobom veliko podruje slane pustinje i podruje visokog
stupnja toksinosti. ivi je svijet u potpunosti uniten.
Nekada ivotopisno vodeno prostransrvo, za samo 50-ak godina postalo je zaslanjena
stepsko-pustinjska prirodna katastrofa. Sve te promjene utjecale su na formiranje drugaije
klime-otro kontinentalne, sa jo izraenijim temperaturnim amplitudama i manjkom
padavina.

4. MOGUA RJEENJA ZA OBNOVU ARALSKOG

JEZERA
5

Ideje za obnovu Aralskog jezera su brojne, izvodljive, ali preskupe su. Najznaajnija ideja je
preusmjeravanja rijeka Volge, Oba ili Jeniseja prema Aralskom jezeru to bi jezero vratilo u
poetno stanje tijekom 20-30 godina. Jo jedna znaajna ideja je povezivanje s Kaspijskim
jezerom.
2005. godine izgraena je brana Kokoral, koja je razdvojila Sjeverno od Junog jezera. Time
je otpoela obnova Sjevernoga jezera, a prvotne su prognoze nadmaene.
Vlasti Uzbekistana ne slijede primjer Kazahstana, te se oni odluuju na nastavljanje
kultivacije polja pamuka, a ne na ouvanje jezera. Tako se nastavlja propast Junog jezera.
Uzbekistan nastavlja to je mogue bolje iskoristiti preostale potencijale istraivanjem
naftonosnih podruja suhog dna jezera u emu vidi jasan profit koji je toj siromanoj dravi
prijeko potreban. Ekonomska je situacija tako presudila junom dijelu Aralskog jezera koje je
osueno na nestanak.

ZAKLJUAK
Stanje Aralskog jezera postaje prikaz surove realnosti cijelog svijeta te dovodi u pitanje
ekoloku osvijetenost ovjeka. Glavni razlog nastanka ove ekoloke katastrofe svakako je
6

loa ekonomska situacija ovog dijela svijeta. Ta loa ekonomska situacija dovodi do
maksimalnog iskoritavanja prirodnih resusrsa, pa ak i pod cijenu izazivanja ekoloke
katastrofe. Ova ekoloka katastrofa ima za posljedicu negativan utjecaj na bioloku
raznolikost ivoga svijeta Arala, njegovo gospodarstvo i zdravlje ljudi. Plan rjeenja aralske
ekoloke katastrofe svakako postoji, ali se ne ini mnogo toga u svrhu njegova provoenja.
Ekoloka se katastrofa na podruju jezera umjesto rjeavanja s vremenom dodatno poveava,
a razlog tomu je daljnje, nemilosrdno iskoritavanje rijeka ija je voda jezeru prijeko
potrebna. Sluaj Aralskog jezera trebao bi biti primjer ovjeanstvu koje mora postati svjesno
granice iskoristivosti prirodnih resursa te se ubudue na ekoloki prihvatljiviji nain koristiti
istima.

LITERATURA
7

Geography Encyclopedia, Velika Britanija, The Kingfisher (2003.)

www.wikipedia.org