SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

Preddiplomski sveuilini studij Menadment u hotelijerstvu

Abraham de Moivre
SEMINARSKI RAD

Kolegij: Elementi kombinatorike i vjerojatnosti

Marino kuli
Mentor: dr.sc.Tea Baldigara
broj: 22111/12

Student:
Matini

Opatija, sijeanj 2016.

Sadraj:
1.ivotopis
2.Pojam vjerojatnosti
3.Moivreova formula
4.Zakljuak
5.Literatura

1.ivotopis
Abraham de Moivre roen je u mjestu Vitry, Champagne 26. svibnja 1667.
godine. Njegov otac Daniel de Moivre bio je kirurg i, premda pripadnik
srednje klase, vjerovao je u sve vrijednosti naobrazbe. Iako su mu roditelji
bili protestanti, najprije je pohaao katoliku kolu Kranske brae u
Vitryju. Kada je navrio 11 godina, njegovi roditelji poslali su ga u
Protestantsku akademiju u Sedanu gdje je proveo etiri godine studirajui
grki jezik. Protestantska akademija je, meutim, prisilom zatvorena 1682.
godine i de Moivre se upisao na studij logike u Saumaru koji je pohaao
dvije godine. Premda matematika nije bila predmetom studija, de Moivre je
samostalno proitao nekoliko matematikih radova ukljuivi i Elements
de mathematiques koje je napisao otac Prestet te raspravu o igrama
ovisnima o vjerojatnosti De Ratiociniis in Ludo Aleae Christiaana
Huygensa. Na studij fizike u Pariz kree 1684. godine gdje po prvi puta
dobiva formalno matematiko obrazovanje kroz privatnu poduku kod
Jacquesa Ozanama.
Uslijed pojaanih vjerskih progona, de Moivre odlazi u kolu Prieure de
Saint-Martin gdje su djeca protestanata bila slana od strane vlasti u
namjeri preobraenja na katolianstvo. Premda je prema arhivima kole de
Moivre napustio kolu 1688. godine, de Moivre i njegov brat ve godinu
dana ranije predstavili su se kao progonjeni hugenoti u Londonu.
U vrijeme kada je stigao u London, de Moivre je ve bio sposoban
matematiar s dobrim poznavanjem brojnih standardnih matematikih
zapisa. Da bi preivio, de Moivre poduavao je matematiku u kuama
uenika i kavanama irom Londona. De Moivre nastavlja studij matematike
nakon to je vidio Newtonovu novoizdanu Philosophi Naturalis Principia
Mathematica. Nakon to je pregledao knjigu, de Moivre je odmah shvatio
da su sadraji knjige daleko dublji od onih koje je do tada studirao pa je
odluio knjigu proitati i shvatiti je u cijelosti. Kako je poduavao i na
meusobno udaljenijim lokacijama, de Moivre je imao malo vremena za
prouavanje knjige te je esto trgao stranice iz knjige i itao ih izmeu

dviju lekcija. Uskoro je de Moivre toliko dobro poznavao materiju iznesenu

u knjizi da mu je i sam Newton upuivao zainteresirane za neko
objanjenje.
Do 1692. godine de Moivre sprijateljio se s Edmondom Halleyjem te uskoro
i sa samim Isaacom Newtonom. Halley proslijeuje 1695. godine de
Moivreov prvi matematiki rad Kraljevskom drutvu koji je objavljen iste
godine. Uskoro de Moivre poopuje poznati Newtonov binomni teorem u
multinomni teorem te postaje lanom Kraljevskog drutva.
Nakon primitka u lanstvo, Halley ga ohrabruje da svoju panju usmjeri
prema astronomiji. De Moivre je 1705. godine intuitivno otkrio formulu za
centripetalnu silu kod eliptine putanje planeta koju je kasnije dokazao
Johann Bernoulli 1710. godine.
Unato tim uspjesima, de Moivre nije dobio mjesto na katedri za
matematiku na sveuilitu koje bi mu omoguilo financijsku samostalnost.
1712. godine imenovan je u komisiju sazvanu od strane Kraljevskog
dutva, a u kojoj su bili i M. M. Arbuthnot, Hill, Halley, Jones, Machin,
Burnet, Roberts, Bonet, Aston i Taylor da se pomogne rijeiti spor izmeu
Newtona i Leibniza vezan uz otkrie diferencijalnog i integralnog rauna.
De Moivre je nastavio prouavati podruje vjerojatnosti i matematiku sve
do svoje smrti 1754. godine i izvjestan broj dodatnih radova objavljen je
tek nakon njegove smrti.
Najozbiljnije se vjeruje da je tono predvidio dan svoje smrti. Utvrdivi da
svaki dan spava 15 minuta due, de Moivre je pretpostavio da e umrijeti
onog dana kada e spavati cijelih 24 sata na dan. Jednostavnim raunom
doao je do nadnevka od 27. studenog 1754. godine i zaista je umro na taj
dan.

2.Pojam Vjerojatnosti
De Moivre je u svojim istraivanjima kroio novim putevima u matematici
razvijajui analitiku geometriju i teoriju vjerojatnosti te razvijajui radove
svojih prethodnika, a naroito Christiaana Huygesa i nekoliko lanova
poznate matematike obitelji Bernoulli.
Napisao je knjigu o teoriji vjerojatnosti, "The Doctrine of Chances: a
method of calculating the probabilities of events in play" koja je izdana u
etiri izdanja. U zadnjem izdanju de Moivre ustanovljuje formulu u svezi
krivulje normalne distribucije, a u stvarnom ivotu primjenjuje svoje teorije
na razliite kockarske igre.
Izraz esto sretan u teoriji vjerojatnosti jest n!, no u to vrijeme
izraunavanje n! za velike n bio je dugotrajan postupak. De Moivre 1733.
godine predlae formulu za priblian iznos kao
n! = cnn+1/2en ,
(2).

gdje je kasnije James Stirling naao da je c ustvari

Doctrine of chances, 1761

3.De Moivreova formula

De Moivre je 1707. godine izveo:

to je mogao dokazati za sve cjelobrojne n. Neto kasnije, 1722. godine,

predloio je drugi oblik identiteta, sada poznatog pod nazivom De
Moivreova formula:

Euler 1749. godine pokazao je da formula vrijedi za svaki realni broj n

koristei Eulerovu formulu i dokazujui to na jednostavan te izravan nain.
Formula je vana jer povezuje kompleksne brojeve i trigonometrijske
funkcije te omoguuje izvod za cos(nx) i sin(nx) izraenih s cos(x) i sin(x).
Razmatrajmo tri sluaja.
Za n > 0, razmatramo najjednostavniji sluaj gdje je n = 1 i formula, oito,
vrijedi. Pretpostavimo da je formula istinita i za neki cjelobrojni k, to znai
da pretpostavljamo da je

Razmotrimo sada sluaj gdje je n = k + 1

Moe se zakljuiti da je formula istinita za n = k + 1 kada je istinita i za n

= k. Slijedei princip matematike indukcije slijedi i da je formula istinita i
za sve cjelobrojne n1.
Kada je n = 0 formula je oito takoer istinita jer je
, i prema definiciji

Kada je n < 0, razmatramo pozitivni cjelobrojni m tako da je n = m,

odnosno

Stoga, formula je istinita za sve cjelobrojne vrijednost n.

Za razliku od Eulerove formule koja je istinita i za necjelobrojni n, de
Moivreova formula openito ne vrijedi za necjelobrojne n, a zbog toga to
necjelobrojna potencija kompleksnog broja moe imati mnogo razliitih
vrijednosti. Izvod de Moivreove formule ukljuuje potenciranje
kompleksnog broja na n-tu potenciju, dok Eulerova formula ukljuuje
kompleksnu potenciju pozitivnog realnog broja i ima zato uvijek jedinstven
iznos. Na primjer
za x = 0 and n = 1/2 formula daje 11/2 = 1

za x = 2 and n = 1/2 formula daje 11/2 = 1

Kako su kutovi 0 i 2 jednaki, iz formule nalazimo razliite vrijednosti za
isti izraz. Vrijednost kvadratnog korijena nije, dakle, jedinstvena. Takva
potekoa se ne pojavljuje ukoliko koristimo Eulerovu formulu:
ei0 = 1
ei = 1
Moivreova formula je istinita i u openitijem sluaju, tj. ako su z i w
kompleksni brojevi.
Tada je:
vieznana funkcija, dok
nije vieznana funkcija. Zato moemo ustvrditi da je

jedna vrijednost od

Zakljuak:

De Moivreova formula se moe primijeniti u cilju nalaenja n-tog korijena iz

kompleksnog broja. Formula se, istina, ne koristi izravno u njezinu
izvornom smislu jer potencija nije cjelobrojna, no moe se ustvrditi da ako
je

kompleksni broj zadan u polarnim koordinatama kao

tada je

gdje je

cijeli broj. Kako bi se nalo

razmatrati razliite vrijednosti i to od

razliitih korijena od
do

moraju se

Literatura:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Abraham_de_Moivre
http://www.trans4mind.com/personal_development/mathematics/trigonom
etry/deMoivre.html
Mac Tutor History of Mathematics Archives: Abraham de Moivre,
http://www-groups.dcs.st-and.ac.uk/history/Biographies/De Moivre.html
http://www.encyclopedia.com/topic/Abraham_de_Moivre.aspx