Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Source:
Suvremena pitanja
Contemporary issues
Location:
Author(s):
Ivan Matievi
Title:
Issue:
19/2015
Citation
style:
Ivan Matievi
Slavonski Brod
Klasina gimnazija fra Marijana
Lanosovia s pravom javnosti
UDK 1 Aristoteles
37(38)
Primljeno: 1. 3. 2015.
Struni lanak
1. Uvod
odreenom dozom opreza moemo rei da su stari Grci itavo ovjeanstvo podijelili na one koji vladaju i one nad kojima se vlada. Od
starog nam je mudraca Heraklita sauvan fragment: Rat je otac svemu,
svemu kralj; jedne je iznio kao bogove, druge kao ljude, jedne je proizveo robovima, a druge slobodnima. Kroz ovaj fragment odzvanja da je sve to
moe biti, takorei i na nebu i na zemlji, podijeljeno u etiri skupine. Prvi
su bogovi, drugi ljudi, trei robovi, a etvrti slobodnjaci. Bogovi vladaju
nad ljudima, a oni slobodni nad robovima. Pedagogija je, kao disciplina,
148
Ivan Matievi
Aristotel o odgoju i obrazovanju
149
kako joj ime doslovce kae, voenje djeteta. Cilj ovog voenja, odnosno
putovanja, jest da se od mogunosti biti ovjekom, stvori istinski ovjek.
Meu homerskim je Grcima obrazovanje bilo isto praktiko formiranje
koje je ciljalo da se mladia uini govornikom i ostvariteljem djela. Obrazovanje je stoga bilo potrebno zbog prirodne tenje mladoga ovjeka za
slobodom, takoer, izvanjski gledano, zbog susreta sa stranim narodima i
razvoja trgovine. Ovdje se na vidjelo iznose dvije vrste motivacije: vanjska
i unutarnja motivacija. Vanjska motivacija mladog ovjeka u Grkoj bila
je traenje bogatstva, asti i slave kao rezultat putovanja koje se naziva
obrazovanje, dok bi kod onih vrjednijih i dostojnijih unutarnja motivacija
poluila okretanje k samome sebi, okretanje k filozofiji, ostavljanje bogatstva i uspjeha, a posveivanje samo brizi za vlastitu duu.
Starogrka rije paideia u sebi je postala izraz za ovjekovo stvaralatvo. U dananjem svijetu se nita ne spominje to nije grko po svojemu
porijeklu, osim moda slijepih sila prirode. Ipak, grki jezik u svojoj istoi nije imao tri pojma bez kojih dananje razumijevanje kulture i znanosti ne bi bilo mogue. Grci nisu imali rije za osobu (lat. persona, ae,
f.), nisu imali rije za svijet (lat. mudus, i, m.) i nisu imali rije za nita
(lat. nihil). Dananja pravna znanost ne bi mogla postojati bez pojma
osobe, osobnog vlasnitva i svega onoga to je, u pravnom okruju, vezano za pojedinevu osobnost. Grci su imali rije kozmos iji je prijevod
prvenstveno red, ures, raspored, a zatim svijet. I na kraju stari Grk nije
imao rije za nita, nije mogao izgovoriti nita, jer je itav njegov svijet
i red bio ispunjen bogovima i ljudima, robovima i slobodnjacima. Ono
to je on ponajvie cijenio bila je sloboda, koju je branio kako u odgoju,
tako i u obrazovanju, a ponajvie na bojnom polju. Biti odgojiteljem u
jednakoj je mjeri znailo biti filozofom, takvim biem koje je moglo svoje
odgojenike oblikovati prema vidu ideje koju je duhovnim okom promatrao. Tako odgoj i obrazovanje nisu postali puko prenoenje tradicije s
koljena na koljeno, nego predmet razmiljanja. Mitovi i prie imali su
mo oblikovanja. Grcima su Homer i Hesiod bili uitelji, na ijim su se
djelima djeca ispoetka uila svemu za ivot potrebnome. Meu takvim
je priama trebalo izvriti selekciju, da bi se duu mladoga ovjeka ve od
poetka upravljalo i oblikovalo za pravi put u ivotu. Ovakvo razmiljanje
o odgoju, koje je imalo uzor u ideji istinske zajednice za koju je odgoj
nuan, nije davalo prednost niemu drugome do ovjekovoj cjelovitosti.
Ova veza istinskog odgoja i zajednice u kojoj odgojitelj i odgojenik ive,
pokazuje da je svrha odgoja bila proizvoenje stvarnog lika ovjeka, onoga to uope znai postati ovjekom, a to polazi od gledanja duhovnim
okom u ideju ovjeka. Ta iva slika ovjeka pokazuje se plastici grkih
CEEOL copyright 2016
149
SUVREMENA PITANJA
150
bogova, oblikovanja kojih nije bila svrha oovjeiti boanstvo, nego poboanstveniti ovjeka. ak i kada je vojniki Rim osvojio Grku iskrsnula
je misao nade Graecia capta ferum victorem cepit et arte intulit agresti
Latio.1
Grka pokorena orujem, osvojila je osvajaa i surovom Laciju nametnula je umjetnosti. (n. p.)
150
Ivan Matievi
Aristotel o odgoju i obrazovanju
151
151
SUVREMENA PITANJA
152
Aristotel: Politika, 1252a 5, prijevod Tomislav Ladan, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 1992.
152
Ivan Matievi
Aristotel o odgoju i obrazovanju
153
Isto, 1253a 35
153
SUVREMENA PITANJA
154
4. Odgoj za izvrsnost
Ipak, kako ovjek koji zna to je dobro, moe izabrati i uiniti zlo? Za
Aristotela znanje jo nije dovoljno za ispravno djelovanje, ve je uz znanje
potrebno imati jaku volju i motivaciju. Volja se moe i mora odgojiti.
Znanje koje volja ne prati je inertno, a volja bez znanja je slijepa volja.
ovjekova izvrsnost proizlazi iz samog odgoja volje, kojim ona stjee naviku da djeluje po uvidu razuma. ovjek samosvladavanjem i vjebom
4
154
Ivan Matievi
Aristotel o odgoju i obrazovanju
155
Isto, 1324a 40
155
SUVREMENA PITANJA
156
5. Zakljuak
Nakon to se Filipu II. Makedonskom rodio sin Aleksandar on je
pisao Aristotelu da nije toliko zahvalan bogovima to su mu dali sina,
koliko im je zahvalan to se rodio za Aristotelova ivota. Filip II. Makedonski je bio u nadi da e Aristotel odgojiti mladog Aleksandra da bude
dostojan budueg kraljevstva. Pojedinac u Aristotelovom promiljanju
uvijek je usmjeren na drutvenu zajednicu, a nikada sam na sebe. On ne
moe opstati sam, zato stupa u dravnu zajednicu koja nastaje po prirodi.
Odgoj treba biti zajedniki za sve, jer se zajedniki zadatci moraju zajedniki izvravati. Takav odgoj je svjesno, plansko mijenjanje i uvrivanje
karaktera pojedinca da bi ostvario slobodu i ravnopravnost u dravnoj
zajednici kojoj pripada. Politiko umijee je takvo umijee koje proizvodi
sreu u dravi, a srea je najvie od praktinih dobara, ono to biramo
radi njega samoga, a ne radi neega drugog. Umijee odgoja i obrazovanja e biti podreeno politikom umijeu, a odgojitelj e morati primati
zapovijedi od dravnika da proizvodi neto u duama graana. To to e
biti cilj proizvodnje jest dobrota karaktera. Odgoj je nacionalni interes, a
ne samo stvar oca obitelji. Obrazovanje koje proizvodi najbolje graane
proizvodi i najbolje ljude, jer je blaenstvo, zapravo, djelatnost. U odgoju
i obrazovanju, kao svrhovitom djelovanju na dijete radi njegovog razvoja,
u mladoga se ovjeka utiskuje lik koji e on kasnije postati. Istinski odgoj
kao i istinska filozofija ide prema svrsi koja je ljubav prema istini, a
odgoj se pokree stvaralakom odgojnom potrebom.
Literatura
156
Ivan Matievi
Aristotel o odgoju i obrazovanju
157
157