Naslovna

Sadraj

Uvod
Krajem 20. i poetkom 21. vijeka sve se izraenije ispoljavaju tendencije zbliavanja
zemalja i naroda, tj. stvaranja jedinstvenog ekonomskog i informativnog prostora, razmjene
znanja, tehnologije, roba usluga, informacija. To se ogleda u formiranju regionalnih
ekonomskih integracija. Gotovo sve zemlje svjeta obuhvaene su procesima ekonomskih
integracija, a dvadeseti vijek karakteriu procesi kontinentalnih integracija. Stubove
savremenog svjetskog multilateralnog ekonomskog sistema ine Meunarodni monetarni fond
(International Monetary Find IMF), Svjetska banka (Word Bank WB) i Svjetska
trgovinska organizacija (World Trade Organisation WTO).
Liberalizacija trgovine ima dva globalna svjetska nivoa.
- Prvi se zasniva na multilateralnim naporima da se ona uspjeno sprovede, i
predstavljaju ga dostignua Urugvajske runde pregovora, ukljuujui i osnivanje Svjetske
trgovinske organizacije (World Trade Organization - WTO) u januaru 1995. godine.
- Drugi polazi iz velikog broja novoosnovanih razliitih regionalnih ekonomskih
integracija.
Meunarodna ekonomska integracija se moe definisati kao proces udruivanja
nacionalnih privreda radi ostvarivanja odreenih ciljeva, a prije svega, uklanjanje carinskih i
necarinskih barijera i drugih ograniavajuih propisa u meusobnoj trgovini, obezbjeenje
slobodnog kretanja ljudi, (radne snage) kapitala i ostalih faktora proizvodnje kao i odnos
integrisanih nacionalnih privreda prema treim zemljama.
Modeli ekonomske integracije ispoljavaju se u razliitim oblicima. Najei oblici
ekonomskih integracija ili sporazuma o trgovinskoj i ekonomskoj saradnji su:
1)
2)
3)
4)
5)
6)

preferencijalni trgovinski sporazumi,

slobodna trgovinska zona,
carinska unija,
zajedniko trite,
ekonomska unija,
monetarna unija i
7)
potpuna integracija (kao oblik politikog ustrojstva savremenih drava federalni, konfederalni ili slian oblik).

Slobodna trgovinska zona (Free-Trade Area) je najlabaviji i najmanje intenzivan oblik

ekonomske integracije. U slobodnoj trgovinskoj zoni izmeu zemalja lanica se ukidaju sve
spoljnotrgovinske barijere na kretanje roba i usluga. Svaka zemlja lanica zadrava pravo na
voenje samostalne spoljnotrgovinske politike prema treim zemljama (primjenjuje sopstvenu
carinsku tarifu, propisuje, uvodi ili ukida kvantitativne mjere ogranienja uvoza, odnosno
izvoza i dr).
NAFTA (North American Free Trade Agreement) je sporazum o slobodnoj trgovini
Sjeverne Amerike I najuspjenija je ekonomska integracija sa modelom slobodne trgovinske
zone.

Slika 1. Simbol NAFTA

Historija
Prethodnik NAFTA sporazuma je Autosporazum iz 1965 izmeu SAD I Kanade. Iako
se ovaj sporazum odnosio samo na trgovinu i automobilsku industriju, on je bio uspjean
primjer kako se moe ostvariti dobit regulisanjem trgovine. Rezultati postignuti ovim
sporazumom doveli su do potpisivanja novih sporazuma. Pregovori o sporazumu o slobodnoj
trgovini izmeu Sjedinjenih Amerikih Drava i Kanade su poeli 1985. godine. Oni su doveli
do potpisivanja CUSTA (CanadaUnited States Free Trade Agreement) sporazuma izmeu
SAD i Kanade 1987 godine koji je stupio na snagu 1. januara 1989 godine. To je historijski
sporazum koji stavlja Kanadu i Sjedinjene Drave na elo liberalizacije trgovine. Kanada je

rjeila problem sa kojima se suoavala njena privreda (antidumping, uzvratne carine..) dok je
SAD poveala trite i proirila konkurentnost.
Ideja o sporazumu o slobodnoj trgovini izmeu SAD I Meksika razmatrana je
poetkom 1990 godine u kontaktu predsjednika dvaju zemalja. Septembra 1990. godine
Kanada se ukljuuje u pregovore. Sporazum o slobodnoj trgovini Sjeverne Amerike izmeu
SAD, Kanade i Meksika potpisan je 17. decembra 1992. godine, ratifikovan od strane
nadlenih institucija triju zemalja do novembra 1993. godine i stupio na snagu 1. januara 1994
godine.

Interesi potpisnica sporazuma

NAFTA je osnovana u cilju unaprjeivanja slobodne trgovine izmeu SAD, Meksika i
Kanade, podsticanja njihovog ekonomskog razvoja i poveanja zapoljavanja. U ugovoru o
osnivanju NAFTE zemlje lanice su prihvatile obavezu da e u meusobnoj trgovini
primenjivati princip najpovlatenije nacije i uvaavati princip nacionalnog tretmana u skladu
sa odredbama GATT-a (General Agreement on Tariffs and Trade Opti sporazum o carinama
i trgovini), odnosno Svjetske trgovinske organizacije.
Pored eliminisanja carinskih i necarinskih barijera, ugovorne strane su preuzele
obavezu da promoviu zaposlenost, ekonomski rast putem ekspanzije trgovine i investicija u
njihovoj zoni i porast konkurentnosti njihovih preduzea na svjetskom tritu.
Sjedinjene drave svoj interes u pristupanju slobodnoj trgovinskoj zoni vide u
ukidanju carina, smanjenu necarinskih barijera, mogunosti direktnih investicija, sektoru
usluga, zatiti intelektualne svojine, veoj disciplini u oblasti subvencija. Njihova privreda
nema potrebe da se prilagoava novim pravilima. Interesi Kanade su u boljem pristupu tritu
SAD i Meksika, zatiti kulturnog identiteta kanaana, regulisanju trgovinskih sukoba,
ustanovljavanju porjekla robe u slobodnoj trgovini. Interesi Meksika su vre ekonomsko
povezivanje sa SAD i Kanadom, prednost koju nudi ogromno trite ovih zemalja, ukidanje
carina, smanjenje necarinskih barijera, regulisanje investicija, poveanje obima usluga

Ciljevi i odredbe
5

Sjeverno Ameriki sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA) je sveobuhvatan

sporazum koji postavlja pravila za meunarodnu trgovinu i investicije izmeu Kanade, SAD, i
Meksika. Sporazum je kompleksan i dugotrajan dokument koji sadri osam oblasti u 22
poglavlja i oko 2.000 stranica.
Sporazum o osnivanju sadri 22 poglavlja i to:

Poglavlje 1- eliminisanje barijera u trgovini, unaprjeenje pravine konkurencije i

efikasne procedure na granici za regionalnu trgovinu;

Poglavlje 2- definicije sutinskih elemenata integracije;

Poglavlje 3- nacionalni tretman za robu.

Planirano da se sve carine ukinu

2008.godine;

Poglavlje 4- sadri pravila o porjeklu robe;

Poglavlje 5- odnosi se na ujednaen carinski postupak;

Poglavlje 6- regulie trgovinu energentima i baznim proizvodima,

Poglavlje 7- regulie sanitarne i fitosanitarne mjere;

Poglavlje 8,9 i 10 obuhvata zatitne mjere, tehnike prepreke za trgovinu i vladine

nabavke;

Poglavlje 11- odnosi se na investicije;

Poglavlje 12- regulie prekogranine usluge;

Poglavlje 13- regulie telekomunikacije;

Poglavlje 14- finansijske usluge;

Poglavlje 15 - obuhvata konkurenciju, zatitu od monopola ukljuujui i dravna

preduzea

Poglavlje 16 - bavi se osnivanjem preduzea;

Poglavlje 17- bavi se intelektualnom svojinom ;

Poglavlje 18 - bavi se objavljivanjem, notifikacijom i administriranjem zakona

(transparentnost);

Poglavlje 19 i 20 - sadri rjeavanje sporova po osnovu dampinga i subvencija;

Poglavlje 21- regulie izuzee od liberalizacije trgovine radi zatite, bezbjednosti,

kulture, budeta, i platnog bilansa;

Poglavlje 22 - regulie proceduralna pitanja, mogunost proirenja i budue sastanke o

liberalizaciji,
6

Pitanje poljoprivrede, rada i zatite ivotne sredine, regulisano je posebnim

sporazumima.
Neki od najvanijih ciljeva su:

Uklanjanje prepreka u trgovini, i olakavanje kretanja dobara i uslug izmeu

zemalja lanica;

Promovisanje uslova za poteno uestvovanje na tritu i zonu slobodne

trgovine;

Sutinsko poveanje mogunosti za ulaganje u zemljama lanicama;

Obezbjeivanje odgovarajue i efikasne zatite i primjene zakona o

intelektualnoj svojini u svakoj od zemalja lanica;

Stvaranje efikasnih procedura za primjenu ovog sporazuma, za sve vlade i za

prevazilaenje nesporazuma;

Uspostavljanje okvira za dalju trilateralnu, regionalnu i multilateralnu saradnju

radi irenja i poveanja dobrobiti ovog sporazuma

Pored navedenog, vlade Kanade SAD i Meksika obavezale su se da e:

Jaati posebne veze prijateljstva i saradanje meu njihovim nacijama, doprinositi

stalnom razvoju i ekspanziji svjetske razmjene, te podsticati iru meunarodnu
saradnju;

Stvoriti vee i sigurno trite za proizvode na teritorijama svojih drava;

Smanjiti smetnje razmjeni;

Utemeljiti jasna i napredna pravila meusobne razmjene;

Osigurati predvidiv komercijalni okvir za poslovanje, planiranje i ulaganje;

Izgraivati meusobna prava i obaveze temeljene na GATT-u i drugim multilateralnim

i bilateralnim sporazumima o saradnji;

Jaati konkurentnost svojih preduzea na globalnom tritu;

Stvarati nove mogunosti zapoljavanja i poboljati uslove ivota na teritorijama

svojih zemalja;

Istrajati u zatiti javne dobrobiti;

Podsticati odrivi razvoj;

Jaati razvoj zakona i regulative o zatiti ivotne sredine, zatititi i jaati temeljna
prava radnika.

Institucije
Formirane su brojne NAFTA institucije kako bi se osiguralo neometano sprovoenje i
svakodnevni nadzor nad odredbama sporazuma
Komisija o slobodnoj trgovini (Free Trade Commission) - Sastavljena od ministarskih
predstavnika iz NAFTA partnera. Nadgleda sprovoenje i dalju razradu sporazuma i pomae u
rjeavanju sporova koji proistiu iz njegovog tumaenja. Nadgleda rad NAFTA odbora, radnih
grupa i drugih pomonih tijela.
NAFTA koordinatori (NAFTA Coordinators) - Visoki zvaninici Odeljenja Trgovine (Trade
Department) koje odreuje svaka zemlja. Odgovorni za svakodnevnu implementaciju NAFTA
sporazuma.
NAFTA radne grupe i odbori (NAFTA Working Groups and Committees) - Preko 30 radnih
grupa i odbora osnovani su da olakaju trgovinu i investicije i da bi se osiguralo efikasno
sprovoenje i primjena trgovinskog sporazuma. Kljune oblasti rada grupa i odbora ukljuuju
trgovinu robom, pravila o porjeklu, obiaje, trgovinu poljoprivrednim proizvodima,
subvencije, standarde, javne nabavke, investicije, usluge, prekograninog kretanja poslovnih
ljudi, i alternativno rjeavanje sporova.
NAFTA Sekretarijat (NAFTA Secretariat) - Sastavljen od "nacionalne sekcije" iz svake
zemlje lanice. Odgovoran za sprovoenje odredbe koja se tie rjeavanja sporova sporazuma
i za upravljanje procesima rjeavanja sporova u skladu sa poglavljem 14, poglavljem 19 i
8

poglavljem

20.

Odrava

tri-nacionalni

web

sajt

https://www.nafta-sec-

alena.org/Home/Welcome koji sadri aktuelne informacije o prolim i sadanjim sporovima

Komisija za saradnju u oblasti rada (Commission for Labor Cooperation).
Komisija za saradnju u oblasti zatite ivotne sredine (Commission for Environmental
Cooperation)

Prednosti NAFTA
Sporazum NAFTA je stvorio najveu svjetsku zonu slobodne trgovine, od koje ima
koristi 450 miliona ljudi u okviru njenih granica. Ona je stvorila ekonomsku silu od $ 20.08
biliona dolara, mjereno bruto domaim proizvodom (BDP). Zbog povezivanja ekonomija
Sjedinjenih Amerikih Drava ($ 16.72 biliona dolara), Kanade ($ 1,518 biliona dolara) i
Meksika ($ 1,845 biliona), ovo trgovinsko podruje je vee od ekonomske proizvodnje 28
zemalja u cijeloj Evropskoj uniji.
NAFTA unaprjeuje trgovinu
1.
2.

NAFTA eliminie sve carine izmeu tri zemlje (od januara 2008. godine);
NAFTA pravi sporazume iz meunarodnog prava za poslovne investitore. Ovo

smanjuje trokove trgovine, koja podstie investicije i rast, posebno za mala preduzea;
3.
NAFTA prua mogunost za firme u zemljama lanicama da uestvuju na
tenderu za vladine ugovore. To stvara jednake uslove za sve kompanije unutar njenih granica.
Ona takoe pomae da se smanji budetski deficit vlada zbog vee konkurentnosti i jeftinije
ponude;
4.

NAFTA titi intelektualnu svojinu. Ovo poveava profit za inovativna

preduzea kroz obeshrabrivanje piraterije. Ona takoe promovie direktne strane investicije,
jer kompanije znaju da e njihova prava biti zatiena meunarodnim pravom.
Prednosti za sve tri zemlje lanice
Izmeu 1993-2012, trgovina izmeu tri lance se uetvorostruila, od $ 297 milijardi
do 1,6 triliona. Ovo poveava ekonomski rast, profit i radna mjesta za sve tri zemlje. Ona
takoe omoguava nie cijene za potroae. Ameriki izvoz je porastao sa $ 142 milijardi na
$ 597 milijardi dolara, gdje su Kanada i Meksiko prva dva kupca amerikog izvoza u 2013. tj
9

33.3% amerikog izvoza je otilo u ove dvije zemlje. Izvoz iz Kanade i Meksika u SAD
porastao je sa $ 151 milijardi na $ 646 milijardi dolara.

Nedostaci NAFTA
NAFTA ima mnogo nedostataka. Prvo i najvanije, jeste da je NAFTA omoguila
mnogim amerikim proizvoaima da radna mijesta prebace u jeftiniji Meksiko. Proizvoai
koji su ostali, snizili su plate zaposlenima, kako bi bili konkurentni u svojoj industriji.
Drugi nedostatak je da su mnogi meksiki farmeri ostali bez posla, zbog subvencionisanjih
poljoprivrednih proizvoda iz SAD. NAFTA odredbe koje se tiu pitanja radne snage u
Meksiku i zatite ivotne sredine nisu bili dovoljno snane da sprijee eksploatisanje radnika.

Gubitak poslova u SAD

Budui da je rad jeftiniji u Meksiku, mnoge industrije su preselile deo svoje
proizvodnje iz skupih SAD. Izmeu 1994. i 2010. godine, Ameriki trgovinski deficit sa
Meksikom je iznosio $ 97.2 milijardi dolara, zamenjujui 682.900 amerikih radnih mesta.
Skoro 80% gubitaka su bili u proizvodnji. Kalifornija, Njujork, Miigen i Tekas su pogoeni
najtee, jer su imali visoke koncentracije industrije koja je preseljena u Meksiko. Ove
industrije ukljuuju prizvodnju motornih vozila, tekstila, raunara i elektrinih aparata.

Smanjenje rasta plata u SAD

Nisu sve kompanije u ovim industrijama prele u Meksiko. Neke su koristile prijetnju
preseljenja tokom sindikalnog organizovanja. Kada je dolo do izbora izmeu ulaska u
sindikat ili gubljenja fabrike, radnici su izabrali fabriku. Bez podrke sindikata, radnici su
imali malu pregovaraku mo. Ovo je potisnulo rast plata.

Meksiki poljoprivrednici su ostali bez posla

Zahvaljujui NAFTA, Meksiko je izgubio 1,3 miliona radnih mjesta na farmama.
Farm Bill iz 2002 godine subvencionie SAD poljoprivredu sa ak 40% neto prihoda. Kada
10

je NAFTA uklonila takse, kukuruz i ostale itarice su izvoeni u Meksiko ispod cijene.
Meksiki farmeri nisu mogli da se takmie.

Pogoranje ivotne sredine u Meksiku

Zbog pritiska konkurencije, meksika poljoprivreda koristi vie ubriva i druge
hemikalije, koje dovode do zagaenja ivotne sredine i troka od 36 milijardi dolara godinje.
Seoski poljoprivrednici proiruju obradivo zemljite, to je dovelo do sjee uma po stopi od
630.000 hektara godinje.

Slobodan pristup meksikim kamionima

Jo jedan sporazum u okviru NAFTA nije sproveden. sporazum bi dozvolio
meksikim kamionima da voze unutar SAD, van trenutne komercijalne granice od 20 milja.
Ovaj projekat je zabranjen i ne dozvoljava se bez odobrenja Kongresa. Kongres je zabrinut da
bi meksika vozila predstavljala opasnost na putu. Oni ne podljeu istim bezbjednosnim
standardima kao i SAD kamioni. Ovom djielu sporazuma protive se i organizacije americkih
vozaa kamiona, koji bi izgubili posao. Trenutno, meksika vozila moraju da se zaustave u
radijusu

od

20

milja,

gdje

se

njihova

roba

prebacuje

SAD

kamione.

Tu je i pitanje reciprociteta. NAFTA sporazum bi takoe dozvoljavao neogranien pristup

SAD kamionima irom Meksika. Slian sporazum je funkcionalan izmeu drugih NAFTA
partnera, Kanade i SAD.

11

ZAKLJUAK

12

Literatura
1. Petkovi dr. Todor, Petkovi mr Mirko, MEUNARODNA EKONOMIJA, Visoka
kola Strukovnih Studija aak, Beograd, 2014

Internet
1.
2.
3.
4.

http://sr.wikipedia.org
http://useconomy.about.com/
http://www.naftanow.org/
https://www.nafta-sec-alena.org

13