2.

BUDUA I SADANJA VRIJEDNOST

NOVCA

- osnovno pravilo u poslovnim financijama je

vremenska ovisnost vrijednosti novca
- s vremenom se mijenja vrijednost novca (po
nekoj stopi raste ili pada vremenska preferencija
novca)
-vrijednost novca koji imamo u ovom trenutku nije
jednak vrijednosti novca za pet godina,vrijedi i da
iznos novca koji trebamo za podmirenje obveza
danas nije jednak vrijednosti novca kojim trebamo
platiti obvezu za pet godina

-VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA- predstavlja veu

sklonost novcu u sadanjosti prema istom iznosu novca u
budunosti
- openito smo skloniji sadanjoj potronji prema istom
opsegu budue potronje
- sadanju potronju odgaamo samo u sluaju veeg
opsega potronje u budunosti
- vrijednost novca se mijenja u razliitim vremenskim
intervalima zbog rizika, neizvjesnosti , inflacije

-KAMATNA STOPA je cijena novca koju za posuena sredstva

zajmodavac zaraunava zajmoprimcu
-KAMATA- iznos koji je isplaen za upotrebu novca
KAMATNJAK (troak posuivanja novca) - ukupna svota
kamata koju je potrebno platiti na jedinicu vremena, izraava se
postotkom
Karakteristike kamatnjaka su:
ROK ili DOSPIJEE- vrijeme u kojem se zajam mora vratiti
RIZIK zajmodavci da se zatite od gubitaka u sluaju poslovnih
promaaja trae da im se plate dodatne premije
LIKVIDNOST- oznaava sposobnost brzog pretvaranja sredstva u
gotovinu uz mali gubitak vrijednosti

CIJENA KAPITALA I CIJENA NOVCA

cijena kapitala
-cijena koja se mora platiti za pribavljena novana
sredstva s rokom raspolaganja duljim od godine
dana
cijena novca
-cijena koja se mora platiti za pribavljena novana
sredstva s rokom raspolaganja kraim od godine
dana

Vremenska vrijednost novca rjeava se sloenim kamatnim

raunom
Novani efekti imaju zajedniku vremensku toku "0" sadanjost
Novani efekti koji e pristizati u budunosti nakon 0-te
toke se diskontiraju te u sadanjosti realno vrijede manje
Novani efekti nastali ranije se ukamauju te u sadanjosti
vrijede vie

VREMENSKI HORIZONT
- vremenska preferencija je jaa to su primici novca
udaljeniji od sadanjosti
- to su izdaci novca udaljeniji od sadanjosti imaju
manji teret za pojedinca
- izraeniji su rizici pritjecanja novca i gubitka njegove
kupovne moi
- izraenija je mogunost uveavanja novca kroz
ulaganje u duljem vremenu

*kvantifikacija vremenske preferencije

novca
- izraunavanje sadanje vrijednosti
oekivanih novanih tokova
- izraunavanje budue vrijednosti
sadanjih ulaganja
- mogunost usporedbe novanih iznosa
kroz vrijeme

IZRAUN VREMENSKE VRIJEDNOSTI

- sloenim kamatnim raunom

* sadanja vrijednost buduih novanih tokova

tehnikom diskontiranja
* budua vrijednost sadanjih novanih tokova
tehnikom ukamaivanja
- pomou kamatne, tj. diskontne stope
* oportunitetni troak ulaganja novca
* stopa po kojoj su investitori voljni uloiti novac u
neki financijski instrument

IZRAUN VREMENSKE VRIJEDNOSTI

- Svaki financijski instrument ima oekivani prinos

koji se sastoji od:

* nominalne nerizine kamatne stope realna
nerizina kamatna stopa +
premija rizika inflacije
* premije rizika za svaki instrument

Raunanje sadanje i budue vrijednosti novca

mogue je pomou:
*
*
*
*

financijskih tablica
formula (jednadbi za izraunavanje)
raunalnog softwera
financijskih kalkulatora

BUDUA VRIJEDNOST NOVCA

- budua vrijednost novca odreuje se obraunom

kamata po odreenoj kamatnoj stopi za dano
vremensko razdoblje odnosno ukamaivanjem
- vrijeme obrauna kamata nazivamo vrijeme
kapitalizacije novca, razdoblje kapitalizacije novca
ili vrijeme ukamaivanja novca
- u obraunu kamata najee se primjenjuju
godine , mogu obraunavati na poetku i na kraju
razdoblja
- razlikujemo ugovorne i zatezne kamate
- s obzirom na bazu izraunavanja kamata one
mogu biti jednostavne (kamate se obraunavaju
za svako razdoblje ukamaivanja) i sloene
(kamate se obraunavaju od promjenjive glavnice)

Budua vrijednost
Izraunava se kamatnim faktorom
Kamatni faktor = Fk = Bv

F k = ( 1+ k )

Kamatni faktori koriste se za izraunavanje sadanje vrijednosti bilo

kojeg novanog toka

Izraun budue vrijednosti

novca
sadanja
vrijednost

broj godina
konana
vrijednost

V t = V 0 (1+ k )

kamatni faktor
Vrijednost na koju e narasti neki novani iznos s kojim se raspolae u
sadanjosti, ako e se kroz odreeno vremensko razdoblje investirati uz
prinos po odreenoj kamatnoj stopi

ili
Konana vrijednost novca je jednaka umnoku
sadanje vrijednosti i vrijednostima iz
prvih
financijskih tablica

Vt= V0 lk

Primjer izraunavanja budue vrijednosti novca

tedia je uloio 1000 kn uz kamatnu stopu 5% uz obraun
sloenih kamata. Koliki iznos tedia moe podii za tri
godine?

V t = V 0 (1+ k )
3

V3 =1000 (1+0,05)
V3 = 1000 * 1.157625=1157,63 kn

BUDUA VRIJEDNOST OBINE RENTE

- budue periodino primanje ili isplaivanje novca
od imovine, kapitala, zemljita ili imovine u
jednakom iznosu nazivamo rentom (pod
pretpostavkom da se od vlasnika ne trae
poduzetnike aktivnosti)
t

( 1+ k ) 1
Vt = A
k

Primjer izrauna budue vrijednosti rente

Poduzee ulae 20.000 kuna svake godine u
iduih pet godina poevi jednu godinu od danas
uz kamatu od 6%. Kolika je ukupna budua
vrijednost rente?
t

( 1+ k ) 1
Vt = A
k

A=20.000
k= 0,06
t=5
V5= 112.741,87 kn

SADANJA VRIJEDNOST NOVCA

- sadanju vrijednost novca moemo definirati kao
vrijednost koja se utvruje od nekog iznosa koji je
dospio u prolosti ili e dospjeti u budunosti
-sadanja vrijednost -iznos novca koji treba
investirati danas
-kljuno pitanje je koja je sadanja vrijednost
iznosa iz prolosti ili koja je sadanja vrijednost
buduih iznosa
-varijable koje su nam potrebne da bi doli do tih
podataka su: kamatne stope (diskontne stope ili
stope
zateznih
kamata),rokovi
dospijea
plaanja,glavnica (iznosi novca)

-pomou sadanje vrijednosti oekivanih tokova

novca odreuje se cijena bilo kojeg financijskog
instrumenta
-svoenje na sadanju vrijednost ili diskontiranje
-diskontna ili diskontirana vrijednost i diskontna
stopa

-obraun zateznih kamata na odreeni dan u

sadanjosti koristimo kod izraunavanja sadanje
vrijednosti novca ije je dospijee plaanja bilo u
prolosti
-diskontiranje
(obrnuti
postupak
od
ukamaivanja) je izraun sadanje vrijednosti
novca ije je dospijee plaanja u budunosti

Sadanja vrijednost nekog iznosa u

budunosti
-iznos novca koji moramo investirati danas da
bismo za t godina dobili odreenu buduu
vrijednost novca uz kamatnu stopu k.

Izraunavanje sadanje vrijednosti novca

diskontiranje
sadanja
vrijednost

1
V 0 =V t
t
( 1+k )
diskontni faktor

Primjer 1
Poduzee treba imati 200.000 kuna na
raspolaganju za 2 godine
kada dospijevaju
njegove
obveze.
Njegova
godinja neto
profitabilnost iznosi 6,5%. Koliko novca poduzee
mora imati danas da bi nakon dvije godine
raspolagao sa 200.000 kn?
V2=200.000 kn
1
k= 0,065
V 0 =V t
t
t= 2
( 1+k )
V0=?
Poduzee treba danas raspolagati s najmanje
176.320,00 kuna

Karakteristike sadanje vrijednosti

1. Vea diskontna stopa daje manju sadanju
vrijednost- u istom buduem razdoblju jednaki
iznosi novca uz veu diskontnu stopu daju uvijek
manju sadanju vijednost
2. Due vremensko razdoblje u budunosti
daje manju sadanju vrijednost- u duem
vremenskom razdoblju jednaki iznos novca uz istu
diskontnu stopu daju uvijek manju sadanju
vrijednost

3.Vee stope zateznih kamata daju veu

sadanju vrijednost uz vee stope zateznih
kamata dobivaju se vee zatezne kamate tj.vea
sadanja vrijednost
4.Veu sadanju vrijednost daje due
vremensko razdoblje u prolosti- ako se
zatezne kamate raunaju za dui vremenski
period uvijek e se za isti iznos dobiti vea
zatezna kamata

SADANJA VRIJEDNOST NIZA BUDUIH

VRIJEDNOSTI
- za odreivanje ukupne sadanje vrijednosti niza
nejednakih buduih iznosa prvo se rauna
sadanja vrijednost svakog pojedinog budueg
iznosa, a tek onda se zbrajaju sve dobivene
sadanje vrijednosti
- za izraunavanje se koriste diskontni faktori iz II
ili IV financijskih tablica ili formula za diskontiranje

ANUITET
- je iznos kojim se otplauje kredit ili zajam u odreenom

vremenskom razdoblju
utvreni iznos koji se otplauje postupno prema
amortizacijskom planu
- u anuitet je ukljuen i dio duga i pripadajue kamate, a
odreuje se tako da po dospijeu dug bude u potpunosti isplaen
Niz jednakih isplata ili primitaka koji traju tijekom odreenog broja
razdoblja

Konana vrijednost anuiteta

broj godina pritjecanja anuiteta

anuiteti = jednaki
godinji iznosi

( 1+ k ) 1
AT = At
k
faktor ukamaivanja anuiteta

Sadanja vrijednost anuiteta

(1+ k ) 1
A 0 = At
T
(1+ k ) k
faktor diskontiranja
anuiteta

Sadanja vrijednost anuiteta

odreivanje sume niza pojedinanih sadanjih vrijednosti