1.

TO JE IVI ZID

2. KRATKA POVIJEST IVOG ZIDA

3. IDEOLOKA POZICIJA IVOG ZIDA

UVAAVANJE PROLOSTI
OUVANJE IVOTA
JEDNAKOST
SLOBODA
SOLIDARNOST
TOLERANCIJA
PRAVEDNOST

4. PROGRAMSKE SMJERNICE IVOG ZIDA

12

4.1. MAKROEKONOMSKA POLITIKA

14

4.1.1. MONETARNA POLITIKA

15

ANALIZA DOSADANJE POLITIKE HNB-a

O INSTITUCIONALNOM POLOAJU HNB-a

O TEAJNOJ POLITICI HNB-a

O KRETANJU NOVANE MASE

O KREDITNIM PLASMANIMA

DEFICITU DRAVNOG PRORAUNA

PRIJEDLOG REFORMI MONETARNOG SUSTAVA
PROMJENA ULOGE HNB-a
MJERE ZA SMANJENJE DUGOVA JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA
POSLJEDICE PREDLOENE MONETARNE REFORME I ZAVRNE
NAPOMENE

4.1.2. FISKALNA POLITIKA

25

PROMJENA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

UKIDANJE POREZA NA DIVIDENDU I KAPITALNU
UKIDANJE POREZA NA UKIDANJE RTV
UKIDANJE OBVEZNOG LANSTVA U HGK
1

 OTPIS POREZNOG DUGA

POVEANJE MINIMALNE PLAE NA 3500 kn NETO
UKIDANJE ZAKONA O FISKALIZACIJI

4.2. PRAVOSUDNA POLITKA

28

IZMJENE I DOPUNE USTAVA RH

POKRETANJE INICIJATIVE ZA UKIDANJE USTAVNOG SUDA
DONOENJE NOVOG OVRNOG ZAKONA
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA
IZMJENE ZAKONA O DRAVNOM SUDBENOM VIJEU
IZMJENA I DOPUNA OSTALIH ZAKONA IZ OBLASTI PRAVOSUA PO

AKTUALNOJ POTREBI I ONIH OPIH AKATA KOJE TREBA U VEZI

NJIHOVOG REGULIRANJA VRATITI POD KIOBRAN ZAKONODAVCA

4.3. SOCIJALNA POLITIKA

32

ZABRANA ISKLJUENJA STRUJE, VODE I PLINA

PRAVO NA SAMOSTALNO IZDVAJANJE IZ TOPLINSKOG SUSTAVA
DRUTVENI STANOVI
ZABRANA TAJNIH DELOACIJA
ZABRANA OVRHE NAD JEDINOM NEKRETNINOM
STAMBENO ZBRINJAVANJE DJECE BEZ RODITELJA
BRIGA ZA DJECU S TEKOAMA U RAZVOJU I OSOBE S
INVALIDITETOM

4.4. POLJOPRIVREDNA POLITIKA

35

ZATITA DOMAE PROIZVODNJE HRANE

STUNA PODRKA PROIZVOAIMA HRANE
PLANSKA PROIZVODNJA, OTKUP I SKLADITENJE
SAMOODRIVE FARME MINI TVORNICE
ISPLATA POTICAJA PO PRINOSU
POTICANJE PERMAKULTURE
LEGALIZACIJA KONOPLJE

 DAVANJE ZEMLJE U ZAKUP I NA KORITENJE BEZ NAKNADE

POLJSKI PUTEVI
UVOENJE KATEGORIJE RIBOLOVA NA MALO
NAVODNJAVANJE I REGULACIJA VODE
PROGLAENJE ISKLJUIVOG GOSPODARSKOG POJASA (IGP)
ZABRANA GMO-a
UNITAVANJE INVAZIVNIH BILJAKA AMBROZIJA
VEA KONTROLA I ZATITA HRVATSKIH UMA
UNITAVANJE INVAZIVNIH BILJAKA AMORFA
LOVSTVO
UKIDANJE PAARENJA BEZ KONTROLE

4.5. OBRAZOVNA POLITIKA

41

OSNOVNO OBRAZOVANJE
SREDNJE OBRAZOVANJE
VISOKO OBRAZOVANJE

BESPLATNO (POTPUNO JAVNO FINANCIRANO) VISOKO OBRAZOVANJE

ODGOVORAN PRISTUP ZAPOLJAVANJU U VISOKOM OBRAZOVANJU

OUVANJE ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA KAO JAVNOG DOBRA

RAVNOMJERNO POTICANJE SVIH ZNANSTVENIH PODRUJA

4.6. ZDRAVSTVENA POLITIKA

49

REFORMA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA

ODVAJANJE JAVNOG OD PRIVATNOG ZDRAVSTVA

REFORMA BOLNIKOG SUSTAVA

REFORMA PRIMARNE ZATITE

NOVI TEHNOLOKI USTROJ

UVOENJE KLINIKIH POSTUPNIKA

NEPROFITNOST KAO TEMELJNI NAIN RADA

RAZUMNO PLAANJE U ZDRAVSTVU

NOVI NAIN UPRAVLJANJA

POTICANJE INOVACIJA

SUZBIJANJE KORUPCIJE

TROKOVI I UTEDE PREDLOENE ZDRAVSTVENE REFORME

ZAKLJUAK

SLOBODAN IZBOR KOD CIJEPLJENJA

MEDICINSKA UPORABA INDIJSKE KONOPLJE

4.7. VANJSKA POLITIKA

61

REVIZIJA MEUNARODNOG DUGA RH

HRVATSKA DIPLOMACIJA U SLUBI GOSPODARSKOG RAZVOJA

SMANJENJE PLAA I TROKOVA SMJETAJA DIPLOMATSKOG OSOBLJA U

STRANIM DRAVAMA

PROPISIVANJE JASNIH KRITERIJA ZA ZAPOSLENJE I NAPREDOVANJE U

DIPLOMACIJI

PREUSTROJ DIPLOMATSKIH MISIJA

PROIRENJE DJELATNOSTI HRVATSKIH DIPLOMATSKIH

PREDSTAVNITAVA

EVALUACIJA RADA GOSPODARSKE DIPLOMACIJE

AKTIVNO ZALAGANJE ZA RADIKALAN PREUSTROJ EUROPSKE UNIJE

POLITIKA IZGRADNJE MIRA

NAPUTANJE LANSTVA U NATO-u

PROGLAENJE TRAJNE VOJNE NEUTRALNOSTI

PROAKTIVNA POLITIKA IZGRADNJE MIRA

ODNOSI SA OSTALIM ZEMLJAMA U REGIJI

POLITIKA PREMA BOSNI I HERCEGOVINI

ODNOSI S OSTALIM ZEMLJAMA

UNAPRJEIVANJE ODNOSA S HRVATSKIM ISELJENITVOM

GOSPODARSKA SURADNJA S BRZORASTUIM TRITIMA (BRICS)
REDEFINIRANJE POLITIKE SUZBIJANJA MEUNARODNOG
TERORIZMA
STAV O TRENUTANIM SVJETSKIM ARITIMA

PRIZNANJE DRAVE PALESTINE

KRIZA U UKRAJINI

OSTALA KRIZNA ARITA

PROTIVIMO SE POTPISIVANJU TRANSATLANTSKOG TRGOVINSKOG I

INVESTICIJSKOG PARTNERSTVA

4.8. OSTALA PRAVA I SLOBODE

67

VJERSKE SLOBODE
UKIDANJE KAZNENOG DJELA KLEVETE
PROMJENA FUNKCIONIRANJA POLITIKE
"NO KILL" SKLONITA
PREUSMJERITI NOVAC U JAVNA SKLONITA
OSLOBAANJE OD ROBOVSKOG MENTALITETA

1. STO JE ZIVI ZID

IVI ZID je aktivistiko-politiki pokret i stranka hrabrih, humanih, nekorumpiranih i
strunih ljudi koji se istinski bore za pravedno, socijalno osjetljivo i ekonomski odrivo
drutvo u kojemu je ovjek na prvome mjestu. IVI ZID u svom politikom djelovanju
aktivno ukazuje na neodrivost dosadanjeg neoliberalnog ekonomskog modela i
njegove posljedice koje se pokazuju u stalnom poveanju javnog duga, pogodovanju
krupnom kapitalu te bankarskim, uvoznikim i ostalim interesnim skupinama, a na
tetu veine hrvatskih graana koji su dovedeni do ruba egzistencijalnog sloma. Takva
tetna politika koju godinama provode HDZ i SDP s partnerima na kraju e rezultirati
potpunom rasprodajom dravne imovine te siromatvom veine graana.

Ova fotografija govori sama za sebe vie nego to bismo mogli napisati. Uzeli su nam sve. Novac, zlato, infrastrukturu, tvrtke.
Uzimaju nam zemlju, vodu, ume, otoke i nacionalne parkove. Konani cilj je ljudima oduzeti domove, dvorita, vrtove, vonjake i
vinograde. Tada emo postati robovi u svojoj vlastitoj prelijepoj Domovini, gladovat emo u bogatoj zemlji, molit emo za au vode.
ivjet emo samo i jedino ako budemo radili, ali ne za nas, nego za bogata usta koja su ve odavno prepuna za tisuu ivota. Ipak,
neemo se predati bez borbe. Borit emo se svojim tijelima, rukama i nogama bez sile, samo s ljubavlju i rtvovanjem dokle god nas
bude. Jednoga dana o tome e netko rei svoj sud. Kako god borba zavrila. (ivi zid, 12. 6. 2015).

2. KRATKA POVIJEST ZIVOG ZIDA

Skupina se politikih aktivista 2011. godine otro suprotstavila kriminalnoj i tetnoj
politici HDZ-ove vlade. Iniciranje prosvjeda protiv mjera tednje, nesposobnosti,
korupcije i kriminala bila je prva akcija inicijative koja je rezultirala osnivanjem
politike stranke pod nazivom Savez za promjene. Savez za promjene registriran je 2.
lipnja 2011. te je pod tim nazivom djelovao do kolovoza 2014. kada je promijenio ime u
IVI ZID.
Kako bi se senzibilizirala javnost, ali i pruio otvoren otpor politici raskuivanja
graana, osnovana je neformalna aktivistiko-politika organizacija IVI ZID koja je prvi
put 23. 3. 2012. u Zadru pokuala sprijeiti deloaciju obitelji Vuki graanskim
neposluhom i pasivnim otporom. Od tada do danas IVI ZID je aktivno sudjelovao u vie
od 50 deloacija od kojih je vie od 90% uspio odgoditi. Uz to, jo je u pedesetak
sluajeva posredovao u zaustavljanju deloacije bez izlaska na teren.

Politiki program IVOG ZIDA temelji se na opsenim reformama na podruju

ekonomske i monetarne politike, pravosua i uprave te drugih grana drutva. Osnovni
zahtjev odnosi se na redefiniranje uloge Hrvatske narodne banke u procesu stvaranja
novca. Uspostava monetarnog suvereniteta bio je i ostao jedan od temeljnih politikih
ciljeva IVOG ZIDA. Uvidjevi da e neotplativost dugova izazvati socijalnu katastrofu
(sve vei broj ovrha nad nekretninama), odluili smo uiniti sve to je u naoj moi kako
bismo je zaustavili. Smatramo da je pravo na dom Ustavom zajameno (lanak 34.
7

Ustava RH: Dom je nepovrediv.) i da privatni interesi banaka, jedinica lokalne

samouprave i drave ne smiju biti iznad tog prava. Od 2008. do danas broj ovrha se
poveao za nevjerojatnih 2000%.

U prvom krugu predsjednikih izbora odranih 28. 12. 2014. kandidat IVOG ZIDA Ivan
Vilibor Sini dobio je 293.562 glasa, odnosno 16,52% svih vaeih glasova. Nakon tog
za mnoge iznenaujue dobrog rezultata, IVI ZID se organizacijski, kadrovski i
programski intenzivno ustrojavao. Stranka je, usprkos nevienoj medijskoj blokadi,
uspjela organizirati velik broj upanijskih, gradskih i opinskih ogranaka te danas ima
vie od 10.000 lanova i preko 100.000 simpatizera, a veina anketa pokazuje da IVI
ZID predstavlja treu politiku snagu u RH.

3. IDEOLOSKA POZICIJA ZIVOG ZIDA 1

Podjela politikih stranaka na ljevicu, desnicu i centar potjee iz doba Francuske
Republike, a oznaavala je mjesto politikih predstavnika u parlamentu. Ova podjela u
suvremenoj politikoj praksi nije ni priblino dovoljna da bi se podrobno odredila
ideoloka pozicija pojedine politike stranke. IVI ZID nije mogue odrediti kao lijevu,
desnu ili pak stranku centra, niti kao konzervativnu, liberalnu, socijaldemokratsku ili
demokransku, ve kao humanistiku stranku. IVI ZID je humanistika stranka jer
svoje politiko djelovanje gradi na temeljima humanizma, a to su:
UVAAVANJE PROLOSTI Humanizam ne zagovara revoluciju i negaciju svega
postojeeg jer ovjeanstvo moe napredovati samo ako nastavi na djelima svojih
predaka. Ruilaki poriv esto izvire iz osjeaja nemoi da se postojee stanje promijeni,
popravi, pa se ini da je jedino mogue rjeenje sve unititi i ponovno izgraditi. No IVI
ZID nije ruilaka ni anarhistika stranka kakvom je zlonamjernici esto nazivaju. IVI
ZID je stranka koja ne moe i ne e preuivati nepravdu i nesreu koju trpe brojni
sugraani. IVI ZID temelji svoje djelovanje na brizi za druge ljude. Pritom se koristi
pasivnim otporom i graanskim neposluhom. Nai lanovi spremni su podnijeti
represiju i kazneni progon i ne e pribjegavati nasilju. Po tome se IVI ZID razlikuje od
drugih stranaka. Mi smo spremni na puno vee osobne rtve da bismo se suprotstavili
postojeem sustavu koji nemilosrdno gazi malog ovjeka. Nama je ovjek vaniji od
kapitala i nikad neemo pristati na drutvo u kojemu se u ime profita rtvuje ovjek.
OUVANJE IVOTA Bez obzira na to koliko novih stvari ili tehnikih inovacija
stvorili, svima nam je, svim ivim biima, priroda prijeko potrebna za opstanak. Stoga je
naa dunost ouvati okoli ne samo zbog sebe, ve zbog buduih generacija. Nemoralno
je i opasno zagaivati, iscrpljivati i unitavati prirodu jer time ugroavamo ovjeanstvo
te cjelokupno biljno i ivotinjsko carstvo. Naa je misija sauvati na planet od
ekolokog samounitenja. Za nas u IVOM ZIDU nema vee vrijednosti od ljudskog
ivota, to ukljuuje sav biljni i ivotinjski svijet. Ne postoji nijedan vii cilj, individualni
ili kolektivni, nacionalni ili vjerski, zbog kojega bi vrijedilo unititi Zemlju. Ouvati ivot
nama je najvea briga i dunost. Naalost, svjedoci smo zloupotrebe znanstvenih
spoznaja i dostignua kojima se, pod zapovjednitvom profita, okoli bezumno unitava.
Stoga se IVI ZID opire istraivanju i eksploataciji plina i nafte u Jadranu. IVI ZID e biti
a priori protiv po okoli ugroavajuih takvih odluka sve dok postoji i najmanja sumnja
u nepristranost i objektivnost strunih studija na kojima se odluke temelje. Smatramo
da se egzistencijalno vane odluke ne smiju donositi bez miljenja graana izraenoga
na referendumu.
JEDNAKOST Demokracija, kao najvii stupanj drutvenog ureenja, treba u
potpunosti afirmirati naelo jednakosti svih graana pred zakonom i jednaku pravdu za
sve. Naruavanjem tog naela otvara se prostor oligarhiji, totalitarizmu, diktaturi i
1

Politika ideologija je skup vrijednosti i ideja kojima se obrazlau drutveni i politiki procesi.

raznim oblicima drutvene nepravde. Jednakost svih graana pred zakonom nuan je,
ali ne i dovoljan, uvjet za potpuno afirmiranje naela jednakosti. Isti kriteriji moraju se
primjenjivati pri zapoljavanju, napredovanju, upisima u srednje kole i na fakultete, na
ispitima. Iako djeca iz razliitih obitelji razvijaju svoj potencijal u razliitim uvjetima,
socijalna uloga demokratske drave morala bi svima stvoriti jednake uvjete za
obrazovanje i ouvanje zdravlja. Stoga drava mora poreznim sustavom i drugim
mjerama ublaiti razlike izmeu bogatih i siromanih, a ne ih produbljivati, kao to to
danas ini. Oito je da neoliberalni ekonomski model tjera zemlje na rub bankrota, a
graane u duniko ropstvo, a sve s ciljem da bogati budu jo bogatiji. IVI ZID protivi se
takvom sustavu i smatra da on nema budunosti. Osim toga, svjedoimo i tomu da
politike elite na sve mogue naine nastoje zaobii naelo jednakosti. Proteiraju se
politiki podobni (kolokvijalno nazvani uhljebi) kad god je to mogue. Uhljebnitvo je
uzelo toliko maha da je postalo osnovnim motivom politikog djelovanja. Protiv kriterija
strunosti i sposobnosti uhljebljujuse politiki podobnici u javnim slubama,
agencijama, lokalnoj samoupravi, javnim poduzeima, ime se stvara glomazna, skupa i
neuinkovita javna uprava koja dodatno koi ekonomski razvoj zemlje i produava
recesiju. Takvom nakaradnom praksom stvorena je povlatena vojska glasaa koja svoje
osobne interese titi podravajui uvijek iste politike stranke. S druge strane, to je kod
ostalih graana stvorilo negativnu sliku o politici i politiarima koju manifestiraju
odustajanjem (apstiniranjem) od izbora. Time se demokracija pretvorila u svoju
suprotnost interesi manjine prevladali su interese veine. Nemogue je, stoga,
oekivati od politikih stranaka koje su generirale takvo stanje da ga i rijee. Reforma
javne uprave i lokalne samouprave jedan je od kljunih problema koje postojee
politike stranke (HDZ i SDP zajedno sa svojim partnerima) ne mogu i nee rijeiti jer
time rade protiv interesa onih koji su ih izabrali. IVI ZID ima taj reformski potencijal i u
stanju ga je pretvoriti u praksu.
SLOBODA Prema liberalnoj doktrini ovjekova sloboda sastoji se u izboru meu
razliitim mogunostima djelovanja. Politiki gledano, to znai da u demokratskim
drutvima svaki graanin ima pravo izabrati meu razliitim politikim opcijama. To
pravo, na sreu, jo nije ugroeno. Meutim, ozbiljno je ugroeno pravo na istinitu i
potpunu informaciju o svim politikim strankama, pa se postavlja pitanje je li izbor
biraa uistinu slobodan. Uz jednostrane, cenzurirane, nepotpune i lane informacije
kojima ga se sustavno obmanjuje, bira, naizgled slobodno, bira opciju koju sasvim
sigurno ne bi odabrao da je imao priliku uti istinitu i potpunu informaciju. Naime,
sloboda izbora ostvaruje svoj potpuni smisao jedino ako postoji i sloboda informiranja.
Naalost, danas je sloboda informiranja dovedena na razinu neprepoznavanja. Mediji
ve odavno nisu ono to bi trebali biti posrednici izmeu istine i graana, ve sredstva
za podravanje vladajue politike i interesa krupnoga kapitala u ijem su vlasnitvu.
Tako se liberalizam prometnuo u svoju suprotnost u diktaturu: diktaturu kapitala.
Kapital je ovladao veinom medija te stvara istinu koja mu odgovara kako bi
kontinuirano ostvarivao svoje interese i to na demokratski nain. IVOM ZIDU ne
samo da se sustavno oduzima pravo na pristup masovnim medijima, ve ga se u tim
10

istim medijima prikazuje anarhistikom i ruilakom strankom koja tek ukazuje na neke
probleme u drutvu, ali za njih nudi potpuno nerealna rjeenja, to je, naravno, daleko
od istine. Osim toga, jo drastinije je ugroena sloboda ogromnog broja graana
dovedenih u pakao dunikog ropstva kreditima s valutnom klauzulom u vicarskim
francima. IVI ZID smatra da je jedino pravedno rjeenje to da se prevarenim ljudima i
svim ostalim dunicima iji su krediti vezani za valutnu klauzulu, ako to ele, krediti
pretvore u kunske po teaju na dan sklapanja ugovora o kreditu te da se sva preplaena
sredstva vrate uz obraun vaee zatezne kamate. Sva druga rjeenja smatramo
nepravednima.
SOLIDARNOST Kriza u kojoj se danas nalazi naa drava nije izazvana samo
globalnim, makroekonomskim problemima, ve i monopolom na vlast dviju najveih
stranaka i njihovih satelita, koje stranke preteno okupljaju ljude pohlepne za vlau,
novcem i publicitetom, a manje zaokupljene brigom za sugraane. Tako se stvorila
politika kasta potpuno odvojena od naroda i njegovih briga, zbog ega sve manji broj
graana izlazi na izbore. Da bi se politika oistila od politiara sklonih korupciji i
nepotizmu, morale bi im se ukinuti brojne povlastice. Osim toga, unutarstranaka
demokracija potpuno je dokinuta. Kritika misao i pokuaj uspostavljanja produktivna
dijaloga kanjavaju se izbacivanjem iz stranaka. Poltroni i puzavci postali su poeljni
partneri za dobivanje i zadravanje politike moi kojom se javni servis iskoritava za
privatne interese. IVI ZID je svojim aktivnim djelovanjem pokazao upravo suprotno
brigu za sugraane koji su bez svoje krivnje upali u ralje sustava to im oduzima
elementarne uvjete za dostojanstven ivot. IVI ZID od brige za sugraane nikad nee
odustati.
TOLERANCIJA Naelo tolerantnosti polazi od ovjekova dostojanstva i njegova prava
na vlastiti sud i svjetonazor. Pridravati se tog naela znai suprotstaviti se mrnji,
iskljuivosti, netrpeljivosti i svakom drugom obliku diskriminacije. IVI ZID u
potpunosti slijedi ovo naelo i ne prihvaa demagoke podvale koje se uporno nameu u
reimskim medijima, a kojima je cilj proizvesti ideoloke podjele kako bi se zamaglili
brojni egzistencijalni problemi te zadrala politika mo prema naelu podijeli pa
vladaj. Stoga se IVI ZID jasno odredio kao humanistika stranka.Protivimo se
svakom obliku totalitarizma i osuujemo ga, bez obzira na predznak (desni ili lijevi),
kao i diskriminaciju po rasnom, klasnom ili bilo kojem drugom kljuu. Nama je ovjek
iznad svega i u svom politikom djelovanju svu energiju usmjerit emo samo na njegovu
dobrobit.
PRAVEDNOST Naelo jednakosti pred zakonom nije jamstvo pravednosti, stoga
zakoni moraju uvaavati i zdravstveni i socijalni status graana. Svi oni koji su u
nepovoljnijem poloaju, bilo zbog invalidnosti ili siromatva, moraju se zakonski zatitit
odreenim povlasticama na raun naela solidarnosti. Pravni propisi lako se pretvraju u
birokratsku manipulaciju i zloupotrebu ako nisu proeti humanistikim duhom. Tako je
za mnoge odvjetnike, biljenike, pravnike i sveuiline profesore pravo samo unosno
zanimanje, a ne sredstvo za postizanje pravde. Traiti istinu i pravdu, a protiv nasilja,
11

lai i zabluda, najvii je ovjekov cilj. Nema istinske demokracije ondje gdje se vlast
uplee u pravosue. IVI ZID e aktivno ukazivati na nepravedne i tetne zakone
slijedei svoj moralni imperativ: Kad nepravda postane zakon, otpor postaje dunost!.

12

4. PROGRAMSKE SMJERNICE ZIVOG ZIDA

Najvee politike stranke (HDZ i SDP), koje pod etiketama demokranstva i
socijaldemokracije vode ideoloke ratove, u praksi provode isti neoliberalni ekonomski
model koji je na korist povlatenim drutvenim skupinama, a na tetu javnog interesa.
Nastavak njihove vladavine hrvatsko drutvo nezaustavljivo vodi u propast, to se
oituje u sljedeem:
daljnje poveavanje javnog duga
nastavak rasprodaje javnih dobara
glomazna, korumpirana i nedovoljno uinkovita javna uprava
korumpirano i neuinkovito pravosue
pogodovanje uvoznikom lobiju
propadanje domae proizvodnje i poljoprivrede
iseljavanje mladih ljudi
provoenje masovnih blokada, ovrha i deloacija
iskljuivanje elektrine energije, vode i plina
odumiranje srednjeg sloja
poveanje nezaposlenosti i siromatva.
Potpuno svjesni trenutanog stanja u kojemu se hrvatsko drutvo nalazi te smjera u
kojemu se kree, IVI ZID je u svom politikom programu postavio osnovni cilj svog
djelovanja:
stvaranje pravednijeg, socijalno osjetljivog i ekonomski odrivog drutva.
Cilj je mogue ostvariti samo s drugaijim politiarima i drugaijim politikama.
Dosadanja politika praksa pokazala je da se, suprotno kriterijima strunosti i
sposobnosti, uhljebljuju politiki podobni u javnim slubama i tvrtkama. IVI ZID se
razlikuje od drugih politikih stranaka jer je svojim djelima (aktivistikopolitikim
djelovanjem) pokazao vjerodostojnost i spremnost svojih lanova na puno vee osobne
rtve kako bi se suprotstavio postojeem sustavu koji nemilosrdno gazi obinog ovjeka.
Stoga se istinske promjene mogu ostvariti jedino promjenom postojeih, potroenih,
nevjerodostojnih politiara novima, onima koji su svojim dosadanjim radom dokazali
svoje potenje i spremnost da rade u javnom interesu.
Drugi vaan preduvjet za istinske pozitivne drutvene promjene jest realan, djelotvoran
i provediv politiki program koji se sastoji od:
makroekonomske politike:
monetarne politike
fiskalne politike
pravosudne politike
socijalne politike
poljoprivredne politike
13

obrazovne politike
zdravstvene politke
vanjske politike i
ostalih prava i sloboda.

14

4.1. MAKROEKONOMSKA POLITIKA

Kao mjera ukupne ekonomske aktivnosti rabi se bruto domai proizvod (BDP), koji
predstavlja vrijednost gotovih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom jedne
godine i izraen u novanim jedinicama, te stopa nezaposlenosti kao mjera postojanja
odreenog broja radnika koji ele raditi (za plau primjerenu kvalifikacijama), ali ne
mogu pronai posao. Stopa nezaposlenosti dobiva se omjerom broja nezaposlenih i
ukupnim brojem radnika. Prema podatcima DZS2-a, u Hrvatskoj je krajem svibnja 2015.
bilo 1.336.000 zaposlenih osoba te 260.000 nezaposlenih (19,5%).
Prema podatcima HGK3, od trenutka kad je aktualna vlada preuzela odgovornost za
voenje drave (poetkom 2012.), BDP je u tri godine manji za 8 milijarda i 243 milijuna
kuna, dok je zaposlenih 77.589 manje u odnosu na 2011. Istovremeno je umrlih za oko
33.000 vie od roenih. Samo u proloj godini, prema podatcima DZS-a, iz Hrvatske se
odselilo 20.858 stanovnika. Koliki je stvarni broj iseljenih, pouzdano se ne zna, ali se
procjenjuje da je od 2011. Hrvatsku zbog ekonomskih razloga napustilo vie od 100.000
graana.
Uza sve navedeno, javni dug je dosegnuo zabrinjavajuih 90% BDP-a, to za zemlju
relativno niskog stupnja razvijenosti, kakva je naa, predstavlja dugorono neodrivu
razinu. Osim toga, prema aktualnom ekonomskom modelu koji provodi aktualna vlada,
a koji predvia vrlo niske stope rasta u sljedeim godinama, uz smanjivanje
proraunskog deficita, nastavit e se rast javnog duga, a Hrvatsku i njezine graane eka
sve vie blokada, ovrha, privatizacija vrijedne dravne imovine, smanjenja radnikih
prava i mirovina. Jednom rijeju, dogodit e se potpuna desupstancijalizacija, odnosno,
razvlatenje drave i njezinih graana.
Temeljem navedenih pokazatelja moe se zakljuiti da su nune odgovarajue
makroekonomske mjere koje e utjecati na pozitivne gospodarske i socijalne promjene
u vidu odrivog ekonomskog rasta i smanjenja nezaposlenosti. To se postie
monetarnom i fiskalnom politikom.

2DZS

Dravni zavod za statistiku

Hrvatska gospodarska komora

3HGK

15

4.1.1. MONETARNA POLITIKA

Prodajom banaka stranim vlasnicima, pretvaranjem Hrvatske narodne banke (HNB) u
mjenjanicu te precijenjenom kunom, kontinuirano se unitava domaa proizvodnja.
Zbog toga je u razdoblju od 1994. do 2014. Hrvatska ostvarila negativnu izvoznouvoznu bilancu u vrijednosti od 117,8 milijarda eura, odnosno uvezla je za oko 900
milijarda kuna roba i usluga vie no to je izvezla. Time smo poticali otvaranje radnih
mjesta izvan zemlje, a u vlastitoj zemlji smo poticali zatvaranje. Ovi podatci ukazuju na
nunost monetarne reforme, odnosno promjenu monetarne politike.
ANALIZA DOSADANJE POLITIKE HNB-a
O INSTITUCIONALNOM POLOAJU HNB-a Institucionalni poloaj HNB-a odreen je
lankom 53. Ustava RH4 te Zakonom o HNB-u5. U lanku 3. Zakona o HNB-u definiran je
cilj HNB-a odravanje stabilnosti cijena. Taj cilj HNB godinama uspjeno ostvaruje,
ali na tetu domae proizvodnje. Osim toga, lankom 78. Zakona o HNB-u, zabranjeno
je kreditiranje javnog sektora, pa se drava mora zaduivati kod poslovnih banaka, to
izaziva kontinuiran rast javnog duga. Dakle, Zakon o HNB-u, kojim je definirana uloga
HNB-a u monetarnom sustavu RH, izravno je prouzroio propadanje domaeg
proizvodnog sektora i kontinuiran rast javnog duga. Zato se to dogodilo? Zbog toga jer
HNB, iako je de jure (po zakonu) sredinja banka, de facto (u praksi) to nije. Naime, HNB
ne kreditira dravne institucije, dok kreditne institucije (poslovne banke) kreditira u
izuzetno malom opsegu. O tome najbolje svjedoi podatak da je u HNB-u 2014.
odobreno svega 11 milijuna kuna kredita kreditnim institucijama6, to ini svega 0,01%
HNB-ove aktive. Visina kamatne stope po kojoj HNB kreditira poslovne banke (eskontna
kamatna stopa) iznosi ak 7%, dok kamatna stopa ECB-a trenutano iznosi svega 0,05%.
Tako visoka kamatna stopa koju je HNB odredio, usmjerila je podrunice stranih banaka
(banke keri) na podizanje kredita kod svojih matinih banaka iz zemalja EU (banke
majke). Zbog toga novac koji ulazi u optjecaj u RH ima podlogu u novcu nastalom iz
primarne emisije ECB-a, a zatim iz sekundarne emisije poslovnih banaka iz zemalja
Eurozone. Na taj je nain HNB svoju ulogu sveo na pretvaranje (mijenjanje) uvezenih
novanih tokova u kunske, uz obraunavanje obvezne rezerve.
O TEAJNOJ POLITICI HNB-a Poloaj HNB-a u monetarnom sustavu RH prikazan je
na slici 1. Dakle, domae podrunice stranih banaka zaduuju se u eurima, a kredite
odobravaju u kunama. Kako bi eliminirao teajni rizik, HNB je jo 1993. odabrao fiksni
teaj kune u odnosu na teaj njemake marke, a kasnije u odnosu na euro. Time se HNB
de facto odrekao voenja neovisne teajne politike i tako postavio temelje eurizaciji, to
se jasno vidi iz kretanja srednjeg teaja kune od 1992. do 2014. godine (slika 2).

4http://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske

5http://www.zakon.hr/z/590/Zakon-o-Hrvatskoj-narodnoj-banci
6Bilten

HNB-a, br. 210

16

Slika 1: HNB u monetarnom sustavu RH

Slika 2: Kretanje srednjeg deviznog teaja kune

9
8
7

7,35

7,33
6,90 6,81 6,86 6,95

7,68 7,60

7,37 7,44

7,65 7,67

7,64 7,66
7,38 7,35 7,33 7,32 7,31 7,39 7,53 7,55

6
5
4
3
2
1
0

Time je HNB uspostavio stabilan devizni teaj koji nije usklaen s kretanjem
potroakih cijena, ve je dolo do aprecijacije (poveanja vrijednosti, jaanja) domae
valute za izmeu 20,3%7 i 24,9%8 u odnosu na njemaku marku ve 1994. Zbog toga je
povean uvoz i rast vanjskotrgovinskog deficita, to je na dui rok rezultiralo
stagnacijom gospodarske aktivnosti i gubitkom radnih mjesta. Osim toga, fiksna
vrijednost teaja u situaciji deficita vanjskotrgovinske razmjene jasno ukazuje na to da
je teaj nerealan, to potie strah od deprecijacije (slabljenja domae valute), to
graane potie na tednju u stranoj valuti, a banke na uvoenje valutne klauzule te
7
8

erin, M., Uzroci nepovoljne konkurentnosti hrvatske privrede u razdoblju od 1995. do 2010. godine.
Babi, A., Efektivni teaj kune u razdoblju antiinflacijskog programa.

17

poveanje kamate na kredite odobrene u domaoj valuti. Razmjere eurizacije u

Hrvatskoj zorno ilustrira podatak da je u ukupnim tednim i oroenim depozitima vie
od 80% deviznih depozita i kunskih depozita s valutnom klauzulom. Iz navedenog je
jasno da je politika koju je HNB vodio od listopada 1993. do danas jedan od glavnih
uzroka dananje nepovoljne privredne strukture u kojoj dominira uvoz, a propada
hrvatski poljoprivredni i industrijski sektor.
O KRETANJU NOVANE MASE Novana masa je monetarni agregat koji se sastoji od
gotovog i depozitnog novca9, a vaan je zato jer ga graani i poduzea koriste kao
sredstvo razmjene i plaanja. Stagnirajua ili opadajua novana masa dovodi do velikih
zastoja u funkcioniranju gospodarskog sustava, to se najbolje oituje u rastu
nelikvidnosti, padu potronje te, posljedino, u smanjenom opsegu gospodarskih
aktivnosti.
Slika 3: Kretanje novane mase i meunarodnih priuva (u milijardama eura)

Slika 3 prikazuje kretanje novane mase u posljednjih 14 godina. Lako je uoiti da se

novana masa od 2002. do 2008. udvostruila, nakon ega je poela padati, da bi se na
kraju 2014. stabilizirala na razini iz 2008. est godina snanog rasta novane mase
koincidiralo je s razmjerno visokim stopama gospodarskog rasta (slika 4), da bi nakon
toga uslijedilo est godina pada ili stagnacije novane mase, to je koincidiralo s
kontinuiranim opadanjem razine gospodarske aktivnosti.

Depozitni novac stalno raspoloiva novana sredstva fizikih i pravnih osoba na transakcijskim
raunima otvorenima kod banaka koje njihovi vlasnici mogu koristiti za potrebe obavljanja
bezgotovinskih plaanja. U RH su tekui i iro rauni tipini transakcijski rauni na kojima se nalazi
depozitni novac.
9

18

Slika 4: Stope promjene realnog BDP-a

S druge strane, meunarodne su priuve 2008. nastavile rasti po slinim stopama kao i
prije recesije, to znai da se poveala razina imobiliziranih novanih sredstava koja
nisu dospjela u realni sektor. S obzirom na to da su meunarodne priuve glavni izvor
HNB-ove primarne emisije novca, kriza nelikvidnosti bila bi znaajno manja da je rast
novane mase pratio rast meunarodnih priuva, po uzoru na razdoblje 2000. 2008.
O KREDITNIM PLASMANIMA U medijskim nastupima ekonomskih strunjaka,
izravno ili neizravno povezanih s bankarskim sektorom, esto se moe uti da su banke
najstabilniji i najuspjeniji dio hrvatskog gospodarstva. Pritom nitko ne postavlja
pitanje kako je mogue da imamo izuzetno stabilan i profitabilan bankarski sektor, a
istovremeno nelikvidno gospodarstvo koje iz godine u godinu biljei pad bruto
drutvenog proizvoda? Slijedi odgovor na to pitanje.
Republika Hrvatska je u razdoblju 2000. 2008. ostvarila snaan priljev inozemnog
kapitala, to se najbolje oitovalo u rastu plasmana kreditnih institucija (kreditna
ekspanzija). Ti su plasmani u osam pretkriznih godina narasli s 50 na 250 milijarda
kuna, to predstavlja porast od 500%. Meutim, 2009. dogodio se pad plasmana
kreditnih institucija, to je djelovalo razorno na stopu gospodarske aktivnosti te
potaknulo bujanje nelikvidnosti i potroakog pesimizma (kreditna kontrakcija). Od
2009. do 2014. zabiljeen je jedva zamjetan rast plasmana, viestruko nii od rasta u
razdoblju do 2009. godine. Treba napomenuti da se od 2000. do 2009. nisu pojavljivali
znatniji problemi s otplatom kredita zato jer je rast plasmana bio takav da su se stari
krediti bez problema mogli zatvarati novima. Od 2009. do 2014. rast plasmana je
praktiki stagnirao, to je onemoguilo otplate starih kredita novima i prouzroilo
kreditnu krizu.

19

Slika 5: Plasmani kreditnih institucija (iskljuujui dravu)

Posljedice privatizacije bankarskog sustava RH (90% banaka je u stranom vlasnitvu)

krajem 90-ih godina prolog stoljea jasno se vide i u kreditnoj politici poslovnih
banaka. Iz tablice 1 vidljivo je da su banke dramatino smanjile kreditiranje poduzea u
korist kreditiranja graana. Kreditna politika banaka u razdoblju 1994. 2006.
favorizirala je potroake kredite za uvoznu robu i stambene kredite nautrb kredita za
pokretanje i unaprjeenje poslovanja poduzea, to je rezultiralo padom stope
industrijske proizvodnje, snanim rastom zaduenosti graana te rastuim deficitima
trgovinske razmjene s inozemstvom.
Tablica 1: Kreditna politika poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj
Udio tvrtki s kreditima
Udio graana s kreditima
Krediti tvrtkama/BDP
Krediti graana/BDP

1994.
80,66%
15,23%
21,21%
4,01%

2006.
41,17%
50,33%
31,23%
38,19%

Izvor: G. Santini, Kriza prirodno stanje nevidljive ruke

O DEFICITU DRAVNOG PRORAUNA Ekonomski strunjaci u svojim medijskim

istupima esto istiu deficit dravnog prorauna kao jedan od kljunih problema
hrvatskog gospodarstva. Smanjenje deficita dravnog prorauna predviaju
maastrichtski kriteriji za ulazak u Eurozonu prema kojima doputena razina
proraunskog deficita iznosi 3,5% BDP-a. Uz to, smanjenje proraunskog deficita
deklarirani je cilj svih dosadanjih vlada Republike Hrvatske, a sama nunost smanjenja
deficita dravnog prorauna u medijskom se diskursu uvrijeila kao nepobitna istina.
Meutim, pokuaji smanjenja proraunskog deficita redovito izazivaju pogoranje
problema nelikvidnosti i pad potronje te rast javnog duga. Razloge za neuspjenost
politike smanjenja proraunskog deficita navodimo u nastavku teksta.
20

Kako bismo objasnili nunost postojanja proraunskog deficita, najjednostavnije je

zapoeti od gospodarstva koje se kao cjelina sastoji od javnoga i privatnog sektora, s
time da deficit prorauna iznosi nula i da je razlika izvoza i uvoza takoer jednaka nuli.
Cilj ekonomskih subjekata u privatnom sektoru je ostvariti viak prihoda nad
rashodima, odnosno profit. Tome treba dodati da je suma svih prihoda privatnog
sektora jednaka sumi svih rashoda privatnog sektora, iz ega logino proizlazi da je
suma svih profita jednaka sumi svih gubitaka. To konkretno znai da jedan subjekt
moe ostvariti dobit jedino ako drugi subjekt ostvari gubitak, to u dugom roku dovodi
do propadanja veine poduzea i akumulacije dobiti u vrlo malom broju poduzea.
Navedena situacija moe se izbjei na dva naina: izvozom veim od uvoza te deficitom
dravnog prorauna. Nije mogue da sve zemlje svijeta ostvaruju suficit tekueg rauna
bilance plaanja istovremeno jer razlika uvoza i izvoza na razini planeta Zemlje mora
iznositi nula. S druge strane, deficit dravnog prorauna znai da javni sektor privatnom
sektoru transferira vie novca nego to od njega uzima, to veini privatnih subjekata
omoguuje da posluju s dobiti zbog koje su se i odluili na poslovni poduhvat.
Glavni nedostatak financiranja proraunskog deficita zaduivanjem je oit, a to je
eksponencijalan rast javnoga duga. Iako deficit dravnog prorauna privatnim
subjektima prua vie mogunosti da posluju s dobiti i otplauju svoje obveze, njegovo
financiranje zaduivanjem znai rast javnoga duga, to posljedino dovodi do sve veih i
veih rata za otplatu toga duga. To na kraju rezultira sve viim porezima koji nepovoljno
utjeu na financijsko zdravlje privatnoga sektora.
ZAKLJUAK U postojeem monetarnom modelu 10 novac dominantno stvaraju
poslovne banke u procesu sekundarne emisije novca, to za sobom povlai sljedee
negativne posljedice:

10

neotplativost dugova na razini ukupnog gospodarstva jer ne postoji novac za

otplatu kamata
kreditnom ekspanzijom i kreditnom kontrakcijom, odnosno prevelikom i
premalom koliinom odobrenih kredita banke upravljaju stanjem gospodarstva
nerizino poslovanje banaka jer vrijednost instrumenata osiguranja kreditnih
plasmana redovito prelazi vrijednost glavnice i kamata
favoriziranje kreditiranja potronje u odnosu na proizvodnju, to rezultira
krizom i prezaduenou
upravljanje demokratski izabranom vladom jer banke prijete uskratom
sredstava za refinanciranje javnoga duga
financiranje proraunskoga deficita zaduivanjem uzrokuje eksponencijalan rast
javnoga duga.

Banke keri uvoze novac iz Eurozone u RH, pri emu HNB taj novac konvertira u kune.

21

PRIJEDLOG REFORMI MONETARNOG SUSTAVA

PROMJENA ULOGE HNB-a Postojei nain upravljanja javnim financijama koji se
sastoji od financiranja proraunskog deficita zaduivanjem kod poslovnih banaka i
inozemnih kreditora je neodriv, to se najbolje vidi iz brzine rasta javnoga duga i
injenice da se on iz godine u godinu reprogramira. Stoga predlaemo:

ukidanje zabrane HNB-u da kreditira javni sektor, ime bi se HNB-u omoguilo

bespovratno kreditiranje razumnog proraunskog deficita 11 (promjena 78.
lanka Zakona o HNB-u)
podizanje stope obvezne rezerve poslovnih banaka na 50%. Time bi se sprijeila
mogunost izbijanja kreditnih ciklusa (ekspanzije i kontrakcije) koji su
uobiajena pojava svih gospodarstava u kojima banke upravljaju koliinom
novane mase u optjecaju
izmjenu 22. lanka Zakona o obveznim odnosima tako da se zabrani ugovaranje
valutne klauzule na sve kredite i tedne depozite
zabranu odobravanja kredita u stranoj valuti uz iznimku kreditiranja izvoznih
poslova
konverziju svih kredita u kunske, kako onih u stranoj valuti, tako i onih s
valutnom klauzulom u stranoj valuti, to se ne bi odnosilo na tedne devizne
depozite
da visina eskontne stope bude konkurentnija od stopa po kojima poslovne banke
nabavljaju novac (najee od svojih matica) kako bi se eliminirao uvoz novanih
sredstava iz Eurozone te tetna pojava eurizacije
realni devizni teaj koji bi odraavao stanje u vanjskotrgovinskoj bilanci, a u
svrhu postizanja konkurentnosti domae proizvodnje
promjenu 3. lanka Zakona o HNB-u na nain da on glasi: Cilj je Hrvatske narodne
banke ostvarivanje pune zaposlenosti uz zadravanje stabilnosti cijena i umjerenih
dugoronih kamatnjaka, pri emu je cilj pune zaposlenosti nadreen ostalim
navedenim ciljevima.
koordiniranje ciljeva pune zaposlenosti i stabilnosti cijena osiguralo bi se
strategijom ciljane inflacije. To bi se provodilo odreivanjem ciljane stope
inflacije uz doputena odstupanja od 1%, pri emu bi u sluaju nedoputenih
odstupanja inflacije guverner HNB-a bio duan premijeru podnijeti izvjee s
objanjenjem.

Slika 6 prikazuje monetarni sustav RH nakon predloenih reformi. Uz kreditni kanal

primarne emisije HNB-a, namijenjen financiranju drave, poslovnih i razvojnih banaka,
treba uoiti i nekreditni kanal primarne emisije HNB-a, namijenjen bespovratnom
financiranju razumnog proraunskog deficita.
Proraunski deficit RH u 2014. je iznosio 12,8 milijarda kuna, odnosno 3,8% BDP-a, to smatramo
razumnim proraunskim deficitom. U svrhu izbjegavanja mogue politike zlouporabe financiranja
deficita u HNB-u, predlaemo da se razumni proraunski deficit procijeni (ogranii) na 5% BDP-a.
11

22

Slika 6: Prikaz monetarnog sustava RH nakon predloenih reformi

MJERE ZA SMANJENJE DUGOVA JAVNOGA I PRIVATNOG SEKTORA Javni dug RH

dijeli se na unutarnji i vanjski dug ope drave. Unutarnji dug ope drave u listopadu
2014. iznosio je 160 milijarda kuna12. Za rjeenje toga duga predviena su dva modela:

bespovratno financiranje proraunskoga deficita novcem iz primarne emisije

HNB-a radi preveniranja rasta unutarnjeg duga ope drave i
monetizacija unutarnjeg duga ope drave novcem iz primarne emisije HNB-a.

Vanjski dug ope drave u listopadu 2014. iznosio je 101,39 milijarda kuna, pri emu na
dravne obveznice otpada 62,04 milijarde kuna, a na kredite 38,34 milijarde kuna. S
obzirom na to da se radi o inozemnom dugu, monetizacija novcem iz HNB-a nije
mogua. Kao najprikladnije rjeenje namee se osnivanje povjerenstva za reviziju
inozemnog javnog duga. Zadaa tog povjerenstva bila bi utvrivanje legitimnosti
dugova, odnosno jesu li zaduivanja provoena transparentno, u korist opedrutvenog
interesa te uz pristanak Sabora. Sve nelegitimne dugove, kako ih utvrdi povjerenstvo,
jednostrano bi trebala otpisati demokratski izabrana Vlada RH. Prema statistikim
podatcima HNB-a, dug privatnoga sektora u RH u rujnu 2014. iznosio je 251,1 milijardu
kuna. Inozemni dug privatnoga sektora iznosio je 69,5% ukupnoga duga privatnoga
sektora, odnosno 174,52 milijarde (izraeno u kunama). S obzirom na visoku inozemnu
zaduenost privatnoga sektora predlaemo konverziju svih deviznih kredita u kunske.
Svrha ove reforme je ukloniti valutne i kamatne rizike, to bi situacije poput dunike
krize u vicarskim francima uinilo nemoguima te uklonilo mogunost da rast
euribora13 (koji je na povijesno najnioj razini) utjee na rast kamatnih stopa kredita u
eurima. Za kredite u vicarskim francima takoer predlaemo i obeteenje dunika koji
su svoje kredite preplatili zbog toga to je regulator (HNB) dopustio da se na njih u
potpunosti prevali valutni rizik, to su banke dodatno pogorale svojevoljnom
promjenom kamatnih stopa. Kada se u obzir uzme udio nenaplativih kredita te visina
Bilten HNB-a, br.21
Euribor referentna kamatna stopa koja se koristi na europskom meubankarskom tritu. Poslovne
banke u RH takoer koriste euribor kao osnovnicu za izraunavanje kamata na kredite u eurima.
12
13

23

nelikvidnosti u RH, postavlja se pitanje sistemskog kreditnog rizika. Iako se sistemski

rizik zemlje u pravilu odreuje s obzirom na politiko-ekonomsku situaciju u zemlji,
smatramo da je bolje postaviti pitanje jesu li krediti u Hrvatskoj uope matematiki
otplativi. Prije odgovora na to pitanje najbolje je promotriti sliku 7.
Slika 7: Usporedni prikaz novane mase, kreditnih plasmana i ukupnih likvidnih sredstava
(u milijardama kuna)

Na slici su usporedno prikazani novana masa14, kreditni plasmani iskljuujui dravu15

i ukupna likvidna sredstva16. Vidljivo je da novana masa pokriva svega 25,25%
ukupnoga privatnog duga. Ukupna likvidna sredstva, koja ukljuuju novanu masu te
sve vrste kunskih i deviznih depozita (i tednih), naoko se ine veima od privatnoga
duga bankama. Meutim, privatni dug prikazan na slici odnosi se samo na glavnicu
duga, to znai da je ukupan privatni dug graana s kamatama znatno vei od ukupnoga
novca. Zbog toga predlaemo otpis dijela privatnoga duga, i to u iznosu u kojemu
ukupan privatni dug s kamatama17 prelazi visinu ukupnog novca (mjerenu ukupnim
likvidnim sredstvima, odnosno monetarnim agregatom M4). Navedena mjera provela bi
se linearno, odnosno u podjednakom omjeru za sve graane i poduzea.
POSLJEDICE PREDLOENE MONETARNE REFORME I ZAVRNE NAPOMENE Ako
se provede, opisana monetarna reforma dovest e do sljedeih posljedica:

ispravljanje demokratskog deficita u smislu da se monetarna vlast pridruuje

izvrnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti kao jedan od temeljnih stupova vlasti

Novac koji se koristi kao sredstvo razmjene i plaanja. Ukljuuje gotov novac izvan kreditnih institucija,
depozite ostalih financijskih institucija kod HNB-a te depozitni novac kod kreditnih institucija.
15 Ukupan privatni dug graana i poduzea. Sastoji se od deviznoga duga i duga u domaoj valuti.
16 Ukupna likvidna sredstva (nazivaju se i monetarni agregat M4). Obuhvaaju novanu masu M1, tedne i
oroene depozite u kunama (kod kreditnih institucija), devizne depozite (kod kreditnih institucija) te
obveznice i instrumente trita novca (koje su izdale kreditne institucije).
17 HNB ne objavljuje podatak o tome koliko su graani duni s ukljuenim kamatama.
14

24

HNB postaje institucija s ekskluzivnim pravom izdavanja svih vrsta novca

(novanica, kovanica i depozitnog novca) te izravno upravlja koliinom novca u
optjecaju
drastino smanjenje razine zaduenosti jer novac vie nee nastajati iskljuivo
kao dug privatnim kreditnim institucijama
istovremeno emitiranje dravnoga nekreditnog novca te zabrana tednje i
kreditiranja u uvoznom kreditnom novcu, to e s vremena dovesti do
istiskivanja privatnoga toksinog novca u korist dravnoga nekreditnog novca
monetarni sustav zemlje bit e podreen cilju ostvarivanja pune zaposlenosti i
rasta BDP-a.

Usmjeravanje monetarne politike HNB-a ka cilju ostvarivanja pune zaposlenosti logino

dovodi do nunosti procjene rizika od visokih stopa inflacije. Smatramo da su rizici
izbijanja visokih stopa inflacije niski i to zbog sljedeih razloga:

u predloenom modelu mo nad izdavanjem i usmjeravanjem novca nisu u

domeni iste institucije. Naime, u predloenom modelu Savjet HNB-a odreuje
ukupnu koliinu novca i kredita u optjecaju, a demokratski izabrana vlada
odreuje namjenu tog novca18. To znai da HNB ni pod kojim uvjetom nee
stvarati onoliko novca koliko je izabranoj vladi potrebno da ispuni svoja
predizborna i kasnija obeanja, to znai da HNB zadrava politiku neovisnost.
HNB e nekreditno moi plasirati sredstva maksimalno u visini proraunskog
deficita ogranienoga na 5%
banke vie nee upravljati novanom masom, zbog ega se smanjuje mogunost
snanih inflacija i deflacija (npr. na tritu nekretnina)
preusmjeravanje kredita iz financiranja potronje i uvoza u financiranje
energetske infrastrukture, domae proizvodnje i izvoznoga sektora imat e
deinflatorni uinak
nekreditni dravni novac djeluje neinflatorno zato to smanjuje rizik od porasta
kamatnih stopa na uvezene kredite te smanjuje posljedice iskljuivo kreditnoga
financiranja privrede eksponencijalnoga rasta kamatnih trokova.

Potrebno je napomenuti kako monetarna vlast mora osigurati da novostvoreni novac

ima pokrie u novim vrijednostima stvorenima u realnoj sferi gospodarstva. Opisani
monetarni sustav je nuan, ali ne i dovoljan uvjet za gospodarski razvoj Republike
Hrvatske.

18

HNB gubi funkcionalnu neovisnost, odnosno slobodu odabira ciljeva monetarne politike.

25

4.1.2. FISKALNA POLITIKA

Fiskalna politika je skup mjera kojima vlada utjee na prikupljanje novca u dravnu
blagajnu i njegovo troenje. Jedan je od najvanijih segmenata ekonomske politike, a
sastoji se od porezne politike i politike javnih rashoda.
Porezi su obvezna davanja koja bez izravne i trenutane protuusluge drava uzima od
fizikih i pravnih subjekata da bi prikupljenim novcem financirala javne rashode. Svi
moramo plaati dio svojih prihoda dravi da bi nam ona zauzvrat osigurala javne usluge
kao to su obrazovanje, zdravstvena zatita, javna sigurnost, briga za starije i siromane
lanove drutva i sl.
Porezi su u proraun RH donijeli 87% ukupnih proraunskih sredstava, dok su ostali
prihodi donijeli 13%. Najvie u proraun donosi PDV - porez na dodanu vrijednost (oko
36%), doprinosi za socijalno osiguranje (oko 34%), troarine (oko 12%), porez na
dohodak (oko 9%), porez na dobit (oko 6%) te carine (oko 2%). Prihod od lokalnih
poreza, poreza na imovinu i ostalih poreza vrlo je malen.
Za poticanje domaeg gospodarstva u okviru fiskalne politike predlaemo sljedee
mjere:
PROMJENA POREZA NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) Osim stavljanja kune u
realne okvire, potrebno je uvesti i dvojnu stopu PDV-a. Smisao je dvojne porezne stope
poticanje domae proizvodnje kako bi domai proizvodi postali konkurentniji u odnosu
na uvozne. Time se smanjuje vanjskotrgovinski deficit te potie domaa proizvodnja i
porast zaposlenosti. Turska, najbre rastua ekonomija u Europi, ima dvojnu stopu PDVa (8% za domae i 18% za strane proizvode). Na je prijedlog da stopa PDV-a bude
izmeu 10% za domae i 30% za strane (uvozne) proizvode.
PROMJENA POREZA PO ODBITKU19 Porez po odbitku je porez koji strani dravljani
(nerezidenti) moraju platiti prilikom izvlaenja dobiti iz zemlje. Godinje stranci na taj
nain iz nae zemlje izvuku vie od milijardu eura. Trenutano porez po odbitku iznosi
samo 15%. Naa politika opcija trai da se taj porez povea na barem 55%.
Ne treba se bojati da e poveanje poreza po odbitku dovesti do izostanka stranih
ulaganja. Strana ulaganja se svode na preuzimanje profitabilnih tvrtki, a ne znae
pokretanje proizvodnje i zapoljavanje ljudi.
Ipak, glavni razlog zato smatramo da je potrebno poveati porez po odbitku jest
pravedno porezno optereenje. Naime, nije pravedno da netko tko izvlai milijune, pa i
milijarde kuna godinje iz nae zemlje za to plaa svega 15% poreza, dok se svakomu od
nas uzima gotovo polovina plae kroz razliite poreze i doprinose. Stoga je na stav da
19 Porez po odbitku je vid poreza na dobit koji se plaa na isplate dobiti ili plaanje pojedinih usluga iz
inozemstva.

26

graani moraju biti ispred multinacionalnih koorporacija kojima su dosadanje

politike elite predale gotovo sav profitni kapital, a istodobno vlastite graane
pretvorile u sluge stranih banaka i korporacija.
UKIDANJE POREZA NA DIVIDENDU I KAPITALNU DOBIT IVI ZID se zalae za
ukidanje poreza na dividendu i kapitalnu dobit. Porez na dividendu je nepravedan jer se
u biti radi o dvostrukom oporezivanju to je porez koji se plaa nakon to su ve
naplaeni svi drugi mogui porezi. Takoer, porez na dividendu odvraa graane od
ulaganja, ali i umanjuje mirovine umirovljenicima koji su prisiljeni ulagati u mirovinske
fondove.
to se tie poreza na kapitalnu dobit, on smanjuje isplativost investiranja i na taj nain
utjee na odluke ulagaa. Tim porezom odvraaju se mali ulagai od ulaganja jer ih od
gubitaka na tritu dionica nitko ne titi, a dobit moraju dijeliti s drugima. Rezultat
oporezivanja kapitalne dobiti jest znaajno usporeni tijek kapitala i povlaenje malih
ulagaa s trita dionica.
UKIDANJE POREZA NA NASLJEDSTVO Porez na nasljedstvo jedna je od stvari na
koju moramo misliti kad umru nai najmiliji. Mi traimo da se ukine taj porez jer
smatramo da ljudi ne bi trebali biti kanjeni zato to svoju imovinu ele prenijeti na
svoje nasljednike. Ta tenja duboko je usaena u svakom ljudskom biu i to smatramo
prirodnim pravom. Protiv toga smo da se oaloenu obitelj dodatno alosti porezom na
smrt. Traimo da se osim djece preminule osobe, plaanja poreza na nasljedstvo
oslobode i braa i sestre preminule osobe (i njihova djeca) ako imaju prebivalite u RH.
UKIDANJE RTV PRETPLATE HRT godinje pokrene gotovo 100.000 ovrha zbog
neplaene pretplate, pri emu je troak ovrnog postupka 10 puta vei od neplaenoga
iznosa. Tako su, primjerice, u 2010. godini etiri odvjetnika ureda na ovrhama za RTV
pretplatu zaradila ak 61 milijun kuna! Da bi se stalo na kraj takvoj kriminalnoj praksi,
potrebno je racionalizirati poslovanje HRT-a procesom smanjenja prekobrojnih
(politiki podobnih) kadrova te uvesti izravno financiranje javne televizije iz sredstava
dravnoga prorauna.
UKIDANJE OBVEZNOG LANSTVA U HGK Hrvatska gospodarska komora (HGK)
svake godine na raun obvezne lanarine od poduzetnika (tvrtki) dobije gotovo 200
milijuna kuna. U mnogim dravama (SAD-u, Kanadi, Ujedinjenom Kraljevstvu, vedskoj,
Finskoj, Norvekoj i Danskoj) lanstvo u gospodarskim i obrtnikim komorama je
dobrovoljno.
OTPIS POREZNOG DUGA Zbog dosadanje pogrene monetarno-ekonomske politike
(u kojoj je centralna banka mjenjanica, a novac ulazi u optjecaj kao dug) obveze
(dugovi) rastu puno bre od novane mase (4 do 5 puta). To znai da, usprkos
nastojanju da se obveze uredno plaaju, to u velikom broju sluajeva nije mogue jer
rashodi rastu puno bre od prihoda (priljeva novane mase). Mnoge tvrtke nisu bile u
mogunosti plaati obveze dravi, pa je tako dolo do gomilanja duga po osnovi poreza i
27

doprinosa. S obzirom na to da se taj dug ne moe vratiti bez katastrofalnih posljedica (u

posljednje 4 godine broj obrtnikih subjekata pao je s 200.000 na 85.000) za
prezaduene obrtnike, tvrtke i obiteljska poljoprivredna gospodarstava, smatramo da bi
ga trebalo otpisati svim graanima i pravnim osobama te tako omoguiti ponovno
pokretanje gospodarstva.
POVEANJE MINIMALNE PLAE NA 3.500 KN NETO ivot je u RH iz godine u
godinu sve skuplji, a pritom rast plaa ne prati sveopi rast cijena, to je mnoge graane
gurnulo u borbu za golo preivljavanje usprkos tomu to imaju posao. Trenutano je
minimalna neto plaa, doputena zakonom, samo 2.423 kn za osmosatno radno vrijeme.
Smatramo da je to premalo te predlaemo promjenu postojeega Zakona o minimalnoj
plai na nain da se minimalna plaa povea na 3.500 kn.
UKIDANJE ZAKONA O FISKALIZACIJI Uvoenjem Zakona o fiskalizaciji malim je
poslovnim subjektima koji posluju s gotovinom nametnut dodatni troak. Navedeni
zakon postao je sinonim za kanjavanje malih obrtnika kojima su zbog mizernih iznosa
vika u blagajni zatvarani poslovni objekti. Istovremeno, istim su Zakonom iz plaanja
PDV-a izuzete banke banke u ovim kriznim vremenima najvie zarauju, a ne moraju
na tako steenu zaradu plaati PDV jer je novac koji zarade na kamati osloboen poreza.
Tako, primjerice, plaanjem rate kredita od 2.000 kn, vratite 1.000 kn glavnice i 1.000
kn kamate. Zato banka ne bi platila 25% PDV-a na tih 1.000 kn koje je zaradila na
kamati te pritom izdala (fiskalni) raun? Objanjenje porezne uprave jest da bi to
poskupilo troak kredita. Meutim, naplatom poreza na svaku drugu vrstu djelatnosti
takoer se povisuje cijena proizvoda ili usluge za krajnje korisnike; drugim rijeima,
banke u Hrvatskoj ive u poreznom raju. Dok se sve ostale poslovne subjekte tlai
visokim porezima i drakonski kanjava za minimalne vikove u blagajni, banke koje
posluju iskljuivo novcem i najvie zarauju izuzete su od plaanja PDV-a i fiskalizacije!
Zbog toga se zalaemo za ukidanje fiskalizacije za sva poduzea i obrte te za uvoenje
banaka u sustav PDV-a. Ta mjera vie bi doprinijela punjenju prorauna od fiskalizacije
jer banke ostvaruju najvie dodane vrijednosti ne proizvodei pritom apsolutno nita.

28

4.2. PRAVOSUDNA POLITIKA

Reforma pravosudnoga sustava operacionalizira dio Programa IVOG ZIDA o
provoenju socijalne politike koji se odnosi na:
zakonske zabrane trajnih deloacija i ovrhe nad jedinom nekretninom u kojoj
ovrenik ivi sam ili sa svojom obitelji
zakonskom jednokratnom deblokadom tekuih i iro rauna graana i zabranom
novih blokada tih rauna do donoenja adekvatnih zakonskih rjeenja
zakonskom zabranom iskljuenja vode i elektrine energije korisnicima, fizikim
i pravnim osobama
pravo na samostalno izdvajanje iz toplinskog sustava
prava koja ostvaruju graani i pravne osobe u RH, a koja se tiu osiguranja
elementarnih ljudskih potreba, graanskih prava i temeljnih sloboda
prava pravnih osoba na elementarne preduvjete za normalno poslovanje
(irokom javnom drutvenom raspravom doi e se do zakljuaka i konsenzusa
koja su to jo prava) te
novih opih podzakonskih, zakonskih i Ustavnih rjeenja za spomenuto.
Program IVOG ZIDA odnosi se na funkcioniranje pravosudnoga sustava u praksi i
njegov negativan utjecaj na drutvo u cjelini. Drava ne smije poticati anarhiju i stvarati
pravnu nesigurnost, ve suprotno. Openito, i pored nevjerojatne dvosmislenosti,
nejasnoa, normativnoga preklapanja, nedoreenosti, povrnosti, nestrunosti, pravnih
praznina itd., moe se konstatirati da je hrvatsko drutvo (pravna drava), obuhvaeno
pravnom regulativom koju stalno treba doraivati i usklaivati sa suvremenim
kretanjima u drutvu. Velik problem nastaje kada se pravne norme selektivno
primjenjuju zbog politikog kadroviranja i korupcije, iako svi vole rei da u trodiobi
vlasti nema nezakonitih utjecaja. Potaknut takvim stanjem u pravosudnom sustavu IVI
ZID eli temeljito pomijeniti pravosudni sustav kako bi svaki pojedinac djelovao u korist
opega dobra i na dobrobit svakog lana drutva. Promjene pravne regulative trebaju
oivjeti naela jednakosti, socijalne pravednosti i zatite ljudskih prava i temeljnih
sloboda.
U oi osobito upada onaj dio pravne regulative koji pogoduje interesnim lobijima, a
nastao je nakon stvaranja nae moderne drave i eskalira do danas. Kao plod
koruptivnoga, monopolistikoga i ucjenjivakoga ponaanja povlatenih drutvenih
skupina, koje ne preu ni od ega da bi se bogatile i preuzimale narodne resurse,
stvoren je golem broj obespravljenih i osiromaenih graana. Stoga e osnovni smjerovi
djelovanja IVOG ZIDA u predlaganju reformi pravosua biti:
izmjene i dopune Ustava RH
pokretanje inicijative za ukidanje Ustavnoga suda RH
donoenje novoga Ovrnog zakona
izmjene i dopune Zakona o parninom postupku
29

izmjene i dopune Zakona o obveznim odnosima

izmjene Zakona o Dravnom sudbenom vijeu
izmjene i dopune ostalih zakona za podruje pravosua prema aktualnoj potrebi
kao i onih opih akata koje treba, zbog njihova reguliranja, vratiti pod kiobran
zakonodavca (drastino smanjenje tarifa i nagrada odvjetnikom i
javnobiljenikom lobiju).

IZMJENE I DOPUNE USTAVA RH lanak 4. Ustava RH glasi: U RH dravna vlast

ustrojena je na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu, a ograniena je
Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Naelo
diobe vlasti ukljuuje oblike meusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti
propisane Ustavom i zakonom.
Suprotno dosadanjoj oportunistikoj praksi i liniji nezamjeranja sudionika u trodiobi
vlasti, prijedlog dopuna ovoga lanka iao bi u smjeru inzistiranja na veoj meusobnoj
suradnji i kontinuiranoj uzajamnoj provjeri (kontroli) rada. Napustilo bi se
tradicionalno naelo apsolutne neovisnosti, odnosno meusobnoga nemijeanja u rad,
jer faktiki svatko moe raditi to i kako hoe, to je samo po sebi u suprotnosti s gore
citiranim lankom. Naglasak bi bio na tome da je vrhovna vlast u dravi Sabor. Dakle,
ova odredba doivjela bi jednu opirniju razradu meusobne suradnje i uzajamne
kontrole nositelja vlasti. Poseban saborski odbor koordinirao bi meusobnu suranju i
uzajamnu provjeru rada, rjeavao sporne odnose i davao konaan prijedlog u pitanjima
meusobne suradnje i uzajamne provjere, a taj bi prijedlog bio predoen Saboru na
usvajanje.
S obzirom na monetarnu suverenost, precizno i nedvojbeno treba uskladiti lanke 4. i
22. Zakona o HNB-u s lankom 53. Ustava RH koji se tiu izdavanja, a pogotovo
emitiranja kune kao monete RH. Ustavom valja definirati i vratiti oduzeto pravo RH da
emitira vlastiti novac. Zbog tih usklaenja treba pokrenuti postupke raskidanja
meunarodnih ugovora koji RH prijee suvereno pravo na emisiju novca.
Nuno je jasno definirati i jamiti pravo na jedini dom u lanku 58. Ustava; jasno
definirati socijalni prag siromatva te na koji nain drava nemonima, nezaposlenima,
nesposobnima za rad i nezbrinutim graanima osigurava pravo na pomo za
podmirenje osnovnih ivotnih potreba, to ukljuuje pravo na opskrbu vodom i
elektrinom energijom.
POKRETANJE INICIJATIVE ZA UKIDANJE USTAVNOG SUDA Smatramo da Ustavni
sud nije ispunio svoju ustavnu ulogu. Povijest njegova rada ostavila je sumnju u
nepristranost. Kriteriji za izbor ustavnih sudaca i njihova kvalifikacijska struktura
dokazuju da Ustavni sud nije dovoljno kompetentan za svoju funkciju i nadlenost u vezi
s provedbom, potovanjem i primjenom Ustava u praksi, zatitom ljudskih prava i
temeljnih sloboda graana te sporovima za ocjenu ustavnosti odreenih zakona. Nakon
30

ukidanja Ustavnoga suda njegove poslove preuzeli bi i koordinirano radili Saborski

odbor za Ustav RH i Ustavno vijee pri Vrhovnom sudu, kakva je praksa u mnogim
pravnim sustavima u svijetu. Tako bi se ustavno-pravni sporovi vratili onamo kamo
prirodno pripadaju u pravosudni sustav, te ne bi postojala opasnost od paralelizma
vlasti.
DONOENJE NOVOGA OVRNOG ZAKONA Aktivizam IVOG ZIDA u vidu
sprjeavanja deloacija graana pokazao je da u postojeem Ovrnom zakonu mnoge
stvari nisu dobro regulirane. Dapae, poriu jednakost graana pred sudovima, koja je
Ustavom zajamena, te otvaraju prostor samovoljnom ovrnom postupanju policije,
ovrhovoditelja i sudova. To dovodi do tekih krenja ljudskih prava i temeljnih sloboda
graana te proizvodi ovrnu kupoprodajnu mafiju i potie je na pljaku imovine
graana. Novo polazite za provoenje postupka ovrhe postaje zatita ljudskih prava i
temeljnih sloboda graana kao i uvoenje minimuma ispod kojih norme Ovrnoga
zakona ne smiju ii. Graane i njihove obitelji nezakonito se izbacuje na ulicu, a da im
drava ili ovrhovoditelj nisu osigurali zamjenski smjetaj. U praksi se dogaa da nakon
nasilnih deloacija ovrenik ostaje i bez kuanskih predmeta i drugih pokretnih stvari
koje nisu predmet ovrhe te mu se nameu nenormalno visoki trokovi ovrnoga
postupka. To je dokaz samovolje, beutnosti i nezakonitosti postupanja drave prema
svojim graanima. Jedan od problema koji e obuhvatiti novi Ovrni zakon jest to da e
se eventualne prodajne drabe uvijek odvijati uz prisutnost predstavnika mjerodavnog
dravnog odvjetnitva iji je zadatak provjeriti identitet (osobne identifikacijske
dokumente) kupca i podrijetlo njegova novca te, u suradnji sa sudom, voditi brigu o
zakonitosti provoenja ovrhe. U vezi s time tko moe kupiti ovrenu nekretninu
postojat e jasna ogranienja (npr. nitko iz pravosudnoga, ili odvjetnikoga, ili
biljenikoga sustava itd.). Jedini dom ne moe biti predmet ovrhe osim ako je to volja ili
interes ovrenika. Mjeseno ne moe biti ovreno vie od 1/3 stalnih i redovnih
primanja te 2/3 svih ostalih primanja ovrenika koja nisu redovna. Zabranjena je tajna
deloacija. Obavijesti o pristupanju deloaciji moraju biti u pismenom obliku dostavljeni
objema stranama u postupku, kao i dravnom odvjetnitvu, bez obzira koliko pokuaja
deloacije bilo. Novim zakonskim rjeenjima smanjit e se broj deloacija i drugih vrsta
ovrha tako da u budunosti neemo vie gledati mune i nehumane scene policije koja
samo radi svoj posao.
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O PARNINOM POSTUPKU Tuba IVOG ZIDA u
svojstvu tuitelja umjeaa dokazala je postojanje velike zakonske pravne praznine u
lanku 186.a ZPP-a koji regulira postupak mirnoga rjeenja spora kada je tuena strana
RH. Zakon nije predvidio specifine sluajeve kada su umjeai tuitelji, a tuenici su
ugovorne, u drugim arbitranim ili sudskim postupcima, suprotstavljene strane. U tom
smislu IVI ZID e potaknuti odgovarajue izmjene Zakona o parninom postupku, s
namjerom da se ishodi ureeno procesno postupanje sudova u postupcima za utvrenje
nitetnosti ugovora koji se odnose na razdoblje nezakonito i neustavno provedene
pretvorbe i privatizacije, kada se umjea pojavljuje kao tuitelj s tubenim zahtjevom
31

za utvrenje nitetnosti ugovora. Vraanjem na poetak pretvorbenih i privatizacijskih

vremena IVI ZID e naroito ii na ponitenje tadanjih zakonskih rjeenja koja su
izuzela banke i druge financijske institucije iz utvrenja ukupne vrijednosti drutvenog
kapitala koji je pretvoren iz drutvenoga u dravno vlasnitvo. Tada su ratni profiteri, u
suradnji sa stranim bankama, nakon to je drava sanirala te banke na teret poreznih
obveznika, prodali nau zajedniku imovinu, a da graani u toj prodaji nisu uobzireni
niti su participirali. Izmjenama i dopunama ZPP-a u ovom dijelu ubrzat e se postupak
uspostave ustavnopravnog poretka. Teak zadatak, ali ostvariv uz koordiniran rad
zakonodavca, izvrne i sudbene vlasti.
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA Izmjene i dopune Zakona o
obveznim odnosima obuhvatit e Odjeljak 4.; nevaljanost ugovora u lancima od 323. do
335. koji reguliraju nitetnost i pobojnost ugovora; stvorit e ze precizno definirane
odredbe koje bi omoguile ponitenje svih ugovora od nastanka RH do danas, ukljuivo
nezakonito provedenu pretvorbu i privatizaciju. Napominjemo da tuba za utvrenje
nitetnosti ne zastarijeva, a nitetni su svi ugovori koji su protivni Ustavu RH, prisilnim
propisima i moralu drutva. Ovim izmjenama i dopunama otvorit e se vrata svim
zainteresiranima, a ne samo ugovornim stranama da pokrenu tubom odgovarajue
postupke za konkretne primjere nitetnih ugovora, radi utvrenja nitetnosti. Svi
graani e u ruke dobiti mono pravno oruje.
IZMJENE ZAKONA O DRAVNOM SUDBENOM VIJEU Izmjene Zakona o dravnom
sudbenom vijeu, Zakona o sudovima i ostalih zakona koji reguliraju izbor sudaca i
funkcioniranje redovnih opinskih i upanijskih te specijaliziranih sudova, prekrajnih,
upravnih i trgovakih, kao i visokih prekrajnih, upravnih i trgovakih sudova i
Vrhovnoga suda izravno e doprinijeti drastinom smanjenju korupcije u sustavu
pravosua i prekinuti spone (ak i zakonske) sudbene i politike vlasti te zakonodavne i
izvrne vlasti. IVI ZID ima revolucionalni i izvorni prijedlog za nain izbora svih
predsjednika navedenih sudova, pozicije kojih su u dosadanjoj, nakaradnoj, praksi
detektirani kao ulaz korupcije i politike u pravosue.
OPASKA: Ovdje ne iznosimo konkretne prijedloge zbog ve uoene predizborne prakse drugih politikih
opcija da posuuju ideje i dijelove programa IVOG ZIDA. Kada krene kampanja, javnosti e se
prezentirati originalni prijedlozi IVOG ZIDA za ovu toku programa.

IZMJENA I DOPUNA OSTALIH ZAKONA ZA PODRUJE PRAVOSUA PREMA

AKTUALNOJ POTREBI I ONIH OPIH AKATA KOJE TREBA, ZBOG NJIHOVA
REGULIRANJA, VRATITI POD KIOBRAN ZAKONODAVCA (uinkovitije i jeftinije
suenje, drastino smanjenje sudskih pristojb, tarifa i nagrada odvjetnikom,
javnobiljenikom i ovrnom lobiju itd.). Ova se toka programa odnosi na kontinuirani
rad saborskih zastupnika IVOG ZIDA, a konkretizaciju e doivljavati u hodu, pred
saborskom govornicom, koja e se rabiti za borbu za poboljanje ivota i otvaranje bolje

32

budunosti naih graana. Krajnji cilj ovoga dijela programa jest izlazak veine graana
iz dunikoga ropstva u koje su zapali bez svoje krivnje.

33

4.3. SOCIJALNA POLITIKA

Deloacije iz jedinog doma te iskljuenja struje i vode, protivna su Ustavu, Zakonu i UNovoj Opoj deklaraciji o ljudskim pravima koja kae da svatko ima pravo na ivot i
sigurnost i ne smije biti podvrgnut okrutnom, neovjenom i poniavajuem postupku, a
upravo deloacijama iz jedinog doma te iskljuenjima struje, vode i plina, oduzima se
pravo na ivot i sigurnost. Usprkos tome, vladajui ih svejedno provode jer su potpuno
odvojeni od naroda i njegovih briga i jer im je profit vaniji od ovjeka. Socijalna politika
ivog zida, pak, najbolje se ogleda u njegovim djelima. Moete li zamisliti zastupnika u
Saboru koji svojim tijelom sprjeava deloaciju neke obitelji? Dakako da je to
nezamislivo u postojeoj konstelaciji politikih snaga; konano, upravo su oni deloacije
uzrokovali i omoguili, no u sluaju IVOG ZIDA to ne da je mogue, ve je IVI ZID
svojim aktivistikim djelovanjem u nizu sluajeva pokazao i dokazao svoju brigu o
sugraanima koji nisu svojom krivnjom upali u ralje sustava neotplativog duga koji im
oduzima elementarne uvjete za dostojanstven ivot i od toga nikad nee odustati. Stoga
e IVI ZID i nadalje aktivno ukazivati na nepravedne i tetne zakone slijedei svoj
moralni imperativ: Kad nepravda postane zakon, otpor postaje dunost! init e to kroz
sljedei program:
ZABRANA ISKLJUENJA STRUJE, VODE I PLINA Velik broj iskljuenih kuanstava
rezultat je previsokih cijena struje, vode i plina te preniskih primanja graana. Pravo na
pitku vodu i elektrinu energiju elementarno je ljudsko pravo i nikome ne bi smjelo biti
uskraeno. Zato naa stranka, kao jednu od osnovnih toaka programa, predvia
zabranu tih nehumanih mjera.
PRAVO NA SAMOSTALNO IZDVAJANJE IZ TOPLINSKOG SUSTAVA Prema vaeem
zakonu stanari se ne mogu izdvojiti iz sustava kolektivnoga grijanja putem toplane.
Time im je oduzeto pravo na slobodan izbor naina grijanja. Prisiljeni su, pod prijetnjom
ovrhe, plaati raune bez mogunosti da sami utjeu na nain i trokove grijanja. Zbog
toga su mnogim graanima blokirani rauni te im prijeti ovrha i deloacija nad jedinom
nekretninom. Zakoni koji oduzimaju ljudima pravo na izbor naina grijanja suprotni su
demokratskom naelu slobode izbora. Ako neku uslugu ne plaate, onda vam tu uslugu
uskrate, odnosno iskljue (primjerice, telefon, struju ili vodu). Meutim, grijanje morate
koristiti i plaati. IVI ZID zahtijeva da se svakome zakonski omogui besplatno
izdvajanje iz toplinskoga sustava kolektivnoga grijanja te da se socijalno ugroenim
graanima iz dravnoga prorauna osiguraju kupovice (vaueri) za plaanje trokova
grijanja, struje i vode u iznosu od 600 kuna.
DRUTVENI STANOVI Pravedna raspodjela bogatstva preduvjet je izlaska iz krize.
Drava ne smije biti talac krupnoga kapitala, ve mora sluiti narodu, a ne bankama.
Vie od 10.000 nekretnina u vlasnitvu banaka zjapi prazno, dok istodobno raste broj
beskunika. Mi se zalaemo za pravedniju raspodjelu kapitala i traimo da drava
oduzme te nekretnine bankama i preda ih u posjed obiteljima koje ive u neadekvatnim
34

stambenim uvjetima ili su deloirane iz privatnih nekretnina jer nemaju od ega plaati
podstanarstvo. Takoer traimo da se stanarima u dravnim kuama i stanovima koji
imaju ugovor o najmu dade stanarsko pravo kako bi se oni i njihovi nasljednici mogli
koristiti tim nekretninama uz minimalnu naknadu. Drugim rijeima, da se ponovno
uvede institut stanarskoga prava koje bi bilo nasljedno.
ZABRANA TAJNIH DELOACIJA Situacija u kojoj vas policija bez prethodne najave u
6 ujutro budi i tjera na ulicu nehumana je sama po sebi. Tim inom ne gazi se samo
dostojanstvo ovrenika, ve se kre i njegova osnovna ljudska prava. Ravnopravnost
stranaka u postupku temeljno je pravno naelo jo od rimskoga prava. Tajne deloacije
ga kre jer suci koji ih provode o pravnoj radnji unaprijed obavijeste samo jednu stranu
u postupku samo ovrhovoditelja, ne i ovrenika, ime ih dovode u nejednak poloaj
pred zakonom. Budui da u Ustavu RH pie da su pred zakonom svi jednaki, oito je da
Ovrni zakon, koji stranke u postupku stavlja u neravnopravan poloaj, kri Ustav.
Dakle, tajne deloacije ne kose se samo s ljudskim dostojanstvom, ve i s Ustavom RH.
IVI ZID jedina je politika stranka koja trai zabranu tajnih deloacija te zahtijeva da se
u Ovrni zakon unese odredba pprema kojoj ovrenik mora biti obavijeten o terminu
deloacije barem osam dana prije njezina provoenja.
ZABRANA OVRHE NAD JEDINOM NEKRETNINOM Podatak o broju ovrha nad
nekretninama okantan je. Prema podatcima HGK 2006. bilo je ovreno samo 319
nekretnina, a 2013. nevjerojatna brojka od 6.773 nekretnine. Ako se broj ovrenih
nekretnina podijeli s brojem dana u godini, 2006. bilo je ovreno 0,87 nekretnina
dnevno (manje od jedne), a 2013. ak 18,5. To znai da je broj ovrenih nekretnina u
navedenom razdoblju porastao 21 put! Zbog toga traimo da se smjesta zaustave sve
deloacije koje su posljedica nemogunosti vraanja duga, odnosno podmirenja obveza.
Pritom ne mislimo na imovinske sporove meu srodnicima, ve na deloacije do kojih
dolazi zbog nemogunosti vraanja kredita, plaanja reija i sl. Takoer traimo da se
obustave sve deloacije u kojima su ovrhovoditelji drava, gradovi, opine ili javna
poduzea ako se rtvama deloacija ne osigura adekvatan zamjenski smjetaj.
STAMBENO ZBRINJAVANJE DJECE BEZ RODITELJA Odrastati bez roditelja
tragedija je sama po sebi. Nakon to zavre kolovanje, drava omoguava stambeno
zbrinjavanje domskoj djeci najdulje na rok od dvije godine. Budui da posla nema,
pogotovo za mlade, postavlja se pitanje gdje e i od ega ivjeti. Na to pitanje
zakonodavac nema odgovor.
BRIGA ZA DJECU S TEKOAMA U RAZVOJU I OSOBE S INVALIDITETOM
Smatramo da se veliina drave i drutva mjeri po nainu na koji se odnosi prema
svojim najugroenijim lanovima djeci s tekoama u razvoju (DTR) i osobama s
invaliditetom (OSI). Na njih se sada ne gleda kao na osobe koje e samom svojom
nazonou oplemeniti svaku sredinu u kojoj se nalaze i na osobe koje fiziki i mentalno
zdravim lanovima drutva omoguavaju da iskau svoju ljudskost, ljubav i sebedarje,
ve kao na mrtvi kapital, neproduktivnu masu koja je ekonomski teret ostatku drutva.
35

To elimo iz korijena promijeniti i stvoriti zakon i pravilnike koji e toj brojnoj

populaciji omoguiti dostojanstven i u najveoj moguoj mjeri olakan svakodnevni
ivot.
Stoga se zalaemo za:

individualizirani umjesto sistemskog pristupa sluajevima DTR i OSI kako bismo

mogli odgovoriti na konkretne potrebe osobe i obitelji
ranu medicinsku i socijalnu intervenciju kada se utvrdi ili nastane invaliditet
integraciju djece s tekoama u razvoju u vrtie i kole kako bismo potpuno
ispunili socijalne, emocionalne i intelektualne potrebe i potencijale djeteta s
tekoom i zdrave djece u njegovoj okolini
rad uz asistenciju ili rad u otvorenim uvjetima kako bismo maksimalizirali
psihofizike potencijale DTR i OSI
deinstitucionalizaciju jer smatramo da DTR i OSI moraju ivjeti prije svega u
obiteljskom, a potom i uobiajenom drutvenom okruenju
disperziju socijalnih usluga na cijelo podruje Hrvatske, koje su usluge danas
centralizirane i mnogima nedostupne
kvalitetnu medicinsku, socijalnu, odgojno-obrazovnu i administrativnu podrku
kako bi se maksimalno rasteretili roditelji DTR i OSI, koji danas moraju obavljati
veinu posla za dravne institucije
financijsko osiguravanje nunih pomagala, lijekova i potronog materijala
potrebnog djeci s tekoama u razvoju i osobama s invaliditetom za
dostojanstven ivot
kolovanje ili prekvalifikaciju radno sposobnih OSI na podrujima koja
odgovaraju njihovim psihofizikim mogunostima te obavezno zapoljavanje
nakon kolovanja
trajno osiguravanje svih ivotnih uvjeta radno nesposobnim OSI
osloboenje donacija i humanitarnih akcija od oporezivanja, uz kontrolu puta
donacija i novca od sabirne toke (udruge ili slino) do korisnika (osobe ili grupe
osoba)
redefiniranje naina financiranja HZZO-a kojim se financijama zadovoljavaju
potrebe DTR i OSI (primjerice, status njegovatelja je teko ostvariv i plaa se
2.500 kn/mj neto, a i tvrdi se da novca za to nema, dok boravak u bolnici dravu
kota 14.500 kn/mj i za to ima novca!). Prije svega treba obitelji omoguiti
kvalitetnu brigu za DTR/OSI u obitelji, stoga predlaemo da se status
njegovatelja potie s minimalno 5.000 kn/mj jer tom mjerom drava zapravo
tedi novac i omoguava kvalitetnu njegu za DTR i OSI
reorganizaciju predstavnikih tijela za DTR i OSI kako bi se smanjio broj
neaktivnih udruga koje optereuju dravni proraun na tetu samih osoba s
invaliditetom.

36

4.4. POLJOPRIVREDNA POLITIKA

Poljoprivredna politika Hrvatske ne razlikuje se previe od politike u bilo kojoj drugoj
grani privrede. Uglavnom se svodi na pogodovanje stranom, ali i domaem krupnom
kapitalu raznim subvencijama i olakicama a na utrb seljaka koji imaju manje
poljoprivredne posjede. Uvjet da Hrvatska postane lanicom Europske unije bio je da
napusti regionalnu zonu slobodne trgovine (CEFTA) gdje je ostvarivala pozitivnu
vanjskotrgovinsku bilancu i da se obvee kako e potovati europsku poljoprivrednu
praksu okrupnjivanja gospodarstava. Po uzoru na SAD, gdje prosjeno poljoprivredno
gospodarstvo zauzima 180 hektara, Europska unija subvencijama i poticajima potie
okrupnjivanje i poveanje prosjenog gospodarstva sa sadanjih 15 hektara po posjedu.
Takvom politikom EU mali poljoprivrednik osuen je na propast. Time se direktno
pogoduje velikim privatnim poljoprivrednim koncernima kojima nijedno hrvatsko
gospodarstvo ili poduzee ne moe konkurirati. Embargo na izvoz proizvoda u Rusiju
dodatno oteava problem jer zemlje veliki proizvoai u EU, koji su do sad bili izvoznici
u tu zemlju, moraju pronai trite za plasiranje proizvoda po snienim cijenama, to
vjerojatno znai pojaan uvoz tih proizvoda u Hrvatsku, to dodatno unitava domau
proizvodnju.
Sudjelovanje Hrvatske u procesu okrupnjivanja gospodarstva rezultiralo je zatvaranjem
tisua obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) koja u tako postavljenim
trinim okolnostima naprosto nemaju to traiti. Prema Dravnom zavodu za statistiku
2010. godine bilo je upisano 230.000 OPG-ova. etiri godine kasnije, u listopadu 2014.
bilo je upisano 186.000 OPG-ova, odnosno 44.000 manje; trenutno je to sigurno i puno
manja brojka. Posljedice te politike poljoprivrednici svakim danom osjeaju sve vie.
Jedan od primjera je nemogunost dobivanja dravnog poljoprivrednog zemljita na
natjeajima. Zemlja se uglavnom dodjeljuje veim poljoprivrednim poduzeima, poput
Agrokora, koji imaju dobro zatienu pozadinu. S obzirom na to da je lokalnim malim
seljacima poljoprivreda jedini izvor prihoda, moete samo zamisliti u kakvoj se
katastrofalnoj situaciji nalaze. Osim zemljita, drava velike koncerne financira i raznim
poticajima. I to uglavnom svake godine iste one u koncernu Agrokora. Svake godine se
poticaji poveavaju. U etiri godine mandata sadanje vlade na razne poticaje potroeno
je oko 23 milijarde kuna. Svake godine tvrtke iz koncerna Agrokor dobivaju oko 100
milijuna kuna dravnih poticaja. Samo je Belje d.d. 2013. godine primilo 56.393.613
kuna dravnih poticaja. Od pet tvrtki koje su dobile najvie poticaja, tri su u vlasnitvu
Ivice Todoria.
U posljednjih deset godina na uvoz mlijeka i mesa potroeno je koliko i na gradnju
autocesta(!), a imamo i ogroman prehrambeni deficit. I to gotovo tri milijuna eura
dnevno. Raznim subvencijama i olakicama na uvoz Europska unija nas ustvari ini
ovisnima o uvozu hrane iz velikih poljoprivrednih zemalja. U prvih est mjeseci od
ulaska u Uniju iznos hrvatskog poljoprivrednog dohotka bio je 5,475 milijarda kuna, to
37

je u usporedbi s godinom prije pad od ak 12,7 %, a u usporedbi s 2008. godinom pad

iznosi ak tri milijarde kuna. Uvoz hrane u dravi koja ima potencijala hraniti barem
etiri puta vie stanovnika dosegnuo je vie od 2,5 mlrd. amerikih dolara godinje. Isto
tako smanjuju se i koliine obradivih poljoprivrednih povrina u 2013. godini
obraeno je 1,25 milijuna hektara, dok je u 2010. obraen 1,31 milijun. Apsurdno je da
u Zlatnoj Slavoniji, koja moe prehraniti cijelu Hrvatsku, ima najvie sirotinje.
Dobra slika stanja cijele hrvatske poljoprivrede je mljekarstvo. Ono je u protekloj godini
zabiljeilo pad od ak 17 %. Proizvedeno je 503,8 milijuna litara mlijeka, to je ak 100
milijuna manje u odnosu na 2012. Takva situacija dovela je do poveanja uvoza za ak
etiri puta ili u brojkama to je poveanje uvoza od 200 milijuna dolara u odnosu na isto
razdoblje 2012. godine. Velike mljekarske tvrtke ucjenjuju domae proizvoae i rue
cijenu mlijeka uvozom jeftinijeg mlijenog praha koji je osjetno slabije kvalitete i
nezdraviji, no zato jeftiniji. Zvui paradoksalno da 50 % mlijeka moramo uvoziti,
pogotovo kad uzmemo u obzir da sva infrastruktura za proizvodnju ve postoji. Unato
svemu, seljaci zbog sramotno niske otkupne cijene mlijeka ne mogu pokriti ni osnovne
trokove proizvodnje. Mljekarskom lobiju to i odgovara zato to im je jeftinije uvoziti
prah iz Francuske nego otkupljivati mlijeko s domaih farma i OPG-ova. Sve to dovelo je
do rapidnog smanjenja zaposlenih u mljekarstvu. Danas se mljekarstvom bavi samo oko
10.000 OPG-ova, dok ih je prije 15 godina bilo 70.000.
Svi ti podatci jasno govore da, nastavimo li provoditi dosadanju politiku, hrvatske
poljoprivrede uskoro nee ni biti. Nevjerojatno, ali u zemlji koja ima sve preduvjete da
proizvodi nekoliko puta vie hrane nego to ima stanovnika, glavnina prehrambenih
proizvoda se uvozi, pri emu najvei profit ubiru veliki koncerni, a najdeblji kraj izvlae
domai poljoprivrednici koji sve bre nestaju.
Zbog svega navedenoga IVI ZID predlae sljedee mjere kojima bi se opisano stanje
bitno promijenilo nabolje:
ZATITA DOMAE PROIZVODNJE HRANE Najvei problem s kojim se nai
poljoprivrednici suoavaju jest poremeaj tritva uslijed slabije konkurentnosti
domae proizvodnje u odnosu na uvoznu, a zbog prejake kune. Zato se kuna mora
oslabiti. U svijetu imamo vie primjera kako se slabom domaom valutom ojaalo
gospodarstvo, a Kina je jedan od najupeatljivijih koji to dokazuju. Nedopustivo je
da zbog prejake kune nae mlijeko i mandarine najvie kvalitete zavravaju na
stranom tritu, a u isto vrijeme jedemo te proizvode iz uvoze. Vea konkurentnost
domae proizvodnje hrane postii e se i dvojnom stopom PDV-a u korist domae
proizvodnje, kao i uvoznim kvotama kojima je cilj zatititi domae proizvoae kako
to propisuje Zakon o trgovini u dijelu koji se odnosi na zatitu domae proizvodnje.
STUNA PODRKA PROIZVOAIMA HRANE Bez obzira je li rije o malim ili
velikim proizvoaima hrane, onima koji to rade na industrijski nain, na svom
38

OPG-u ili na razne druge naine, nuno im je osigurati strunu pomo u svim
fazama proizvodnje, a tu u prvom redu mislimo na agronome. Zanimljivo je
napomenuti da kada su nai uzgajivai vodili bitku s mikotoksinima ili s maslinovim
svrdlaem, nitko se nije javno udostojio rei da taj problem ne bi bio takvih
razmjera da smo imali agronome koji bi pratili tu proizvodnju. Stoga smatramo da je
potrebno uvesti i strunu kontrolu u proces poljoprivredne proizvodnje.
PLANSKA PROIZVODNJA, OTKUP I SKLADITENJE Austrija i mnoge druge
europske zemlje imaju plansku proizvodnju kojom se sprjeava pojava stihijske
proizvodnje, primjerice, vee koliina neke itarice, ime se rui njezina cijena i
dovodi u pitanje isplativost proizvodnje. Nuno je takoer planski povezati
proizvoae hrane s otkupljivaima, npr. hotelima i drugim velikim potroaima. Na
taj nain bi nai proizvoai hrane dobili potrebnu sigurnost trita koju sad
nemaju, a nesigurnost trita ide na ruku stranim proizvoaima koji su preplavili
robne centre po Hrvatskoj nautrb domaima, to je nedopustivo. Zalagat emo se
za formiranje cijene itarica prije sjetve. Takoer je nuno da hrvatske
poljoprivrednike prate suare, hladnjae i silosi, kao i veletrnice poljoprivrednih
proizvoda.
SAMOODRIVE FARME MALE TVORNICE Zalagat emo se da nai proizvoai
hrane ne proizvode samo sirovinu ve i finalne proizode, a pritom otpadne tvari
koriste u mini postrojenjima za proizvodnju bioplina i biodizela poput onih naeg
izumitelja Ivana Jakobovia iz Slavonskoga Broda.
ISPLATA POTICAJA PO PRINOSU Zalagat emo se za isplatu poticaja po prinosu
umjesto po hektaru, kako se sad isplauje prema direktivi EU, jer se na taj nain
zakidaju proizvoai hrane, a ogromna se novana sredstva slijevaju u pogrene
depove.
POTICANJE PERMAKULTURE 20 Govoriti o velikim, kvantitativno napuhanim
monokulturnim gospodarstvima isto je to i govoriti o buenju Jadrana to je
industrija 19. stoljea od koje svi bjee i okreu se ekonomski i ekoloki
prihvatljivijim modelima. To je jedan glomazan, neodriv sustav koji se uruava.
Cijeli svijet okree se malim obiteljskim gospodarstvima mjeovite proizvodnje koja
nastoje pokriti to vie potreba jednoga kuanstva kvalitetnim proizvodima sa to
manje (po mogunosti nula) posrednika izmeu proizvoaa i kupca. Sustav
obrnutih vrijednosti, koji je na snazi u Hrvatskoj, oituje se u gotovo 50.000
unitenih OPG-ova, dok carstva prekupaca neprestano rastu. Tajkuni reketare
proizvoae te zarauju sedam puta vie na preprodaji proizvoda od ljudi koji su ih
proizveli. Takav sustav nije samo poguban za proizvoae, nego i za kupce. Kako bi
20

Permakultura je sustav praktinog oblikovanja odrivog ivotnog prostora koji oponaa prirodne
procese, a temelji se na integriranom tradicijskom i suvremenom znanju i vjetinama.

39

opstali u trinom natjecanju, proizvoai pod teretom zahtjeva koje pred njih
stavljaju banke, drava i otkupljivai, svoje proizvode tretiraju raznim kemijskim
sredstvima sa tetnim utjecajem po zdravlje ljudi. Stoga je potrebno poticati
pokretanje obiteljske mjeovite proizvodnje odrivim, organskim, permakulturnim
procesima. To je proizvodnja u kojoj je zlatno pravilo naplativa kvaliteta, a ne
prinos (kvantiteta). Izravan odnos proizvoa-kupac i kvalitetan proizvod klju su
uspjeha.
LEGALIZACIJA KONOPLJE Konoplja je biljka koja je tijekom povijesti bila vrlo
cijenjena. Donedavno je bila esta u poljima diljem bive drave, ali su se povrine
postupno smanjivale, iako se zna da se od konoplje mogu dobiti desetci tisua
korisnih proizvoda: od graevnog materijala i goriva, preko lijekova i medicinske
upotrebe sve do biorazgradive plastike, hrane, ulja, papira i drugih proizvoda.
DAVANJE ZEMLJE U DUGORONI ZAKUP ILI NA KORITENJE BEZ NAKNADE OD
10 DO 20 G. Republika Hrvatska posjeduje velik broj poljoprivrednih povrina
koje zainteresirani zakupci nerijetko teko dobivaju na natjeajima. Zemljina
reforma bi se odvijala prema naelu dopusti sad, legaliziraj kasnije kako vie ni
trenutak ne bi bio izgubljen. Nuno je odrediti da taj zakup ili koritenje traje
minimalno 10 i maksimalno 20 godina.
POLJSKI PUTOVI injenica je da su nai poljski putove uglavnom u jako loem
stanju zbog nedovoljnog odravanja, to oteava ili onemoguava pristup manjih
traktora poljoprivrednim povrinama. Da bi se poljski putovi kvalitetnije odravali,
predlaemo da se jednom godinje ljunak iz rijenih korita besplatno vadi u
trajanju od mjesec dana za vrijeme niskog vodostaja.
UVOENJE KATEGORIJE RIBOLOVA NA MALO Uvoenje kategorije ribolova
na malo za kopneno i morsko ribarstvo, uz postojee kategorije sportskog
ribolova i gospodarskog ribolova, omoguilo bi stanovnicima da love ribu za
svoje osobne potrebe tradicionalnim metodama na podruju Lonjskog polja,
Kopakog rita te diljem Jadrana. Gdje je god mogue, takvu proizvodnju treba
povezati sa seoskim turizmom.
NAVODNJAVANJE I REGULACIJA VODA Hrvatska svake godine trpi milijunske
tete od poplava i sua, pa se zalaemo za postupnu izgradnju sustava za
navodnjavanje i odvodnju koji bi nas viestruko manje kotali od nastalih teta.
Zbog nestrunih i interesnih ureenja obala, drava trpi milijunske gubitke koji se
prelijevaju tzv. vodnoj mafiji; nakon sanacija obala nastaju poplave koje naprave
tetu te ih je opet potrebno sanirati i tako se stvara zaarani krug. Namjeravamo
tome stati na kraj. Rijeke su nam sve plie pa imamo sluaj da je Sava nizvodno od
Zagreba u posljednjih 15 godina za 38% smanjila svoju protonost, to za posljedicu
ima sve vie problema s poplavama i uruavanjem obale. Vaenje pijeska vaan je
40

segment borbe protiv poplava, a ono stvara i dobre uvjete za obogaivanje ribljeg
fonda koji je ostao bez svojih zimovalita, tj. dubina veih od 5 metara u kojima riba
moe prezimljavati. Usporedo s time treba sustavno istiti na tisue kilomatara
kanala za odvodnju i navodnjavanje, od kojih mnogi ve 30 godina nisu ieni, jer
bi se na taj nain znatno smanjio nagli priljev oborinskih voda u rijeke.
PROGLAENJE ISKLJUIVOG GOSPODARSKOG POJASA (IGP) Hrvatska svake
godine gubi oko milijardu eura i neizmjerno vie u ribljem fondu i unitenju ivota u
Jadranu zbog nereguliranog gospodarenja morem. Cilj je zatititi ivi svijet i odrivo
eksploatirati resurse. IGP je bolji model od Zatienog ekoloko-ribolovnog pojasa
(ZERP-a) jer ne obuhvaa samo ivi svijet, nego i podmorje i bogatstva ispod
morskog dna (rudna, arheoloka). Povrina RH je 56.542 km2, a 23.870 km2 je
podruje gospodarskog pojasa i te povrine (veliine Slovenije) ne smijemo se
odrei.
ZABRANA GMO-a Protivimo se uzgoju, uvozu, prodaji i distribuciji genetski
modificiranih organizama (GMO) na podruju Republike Hrvatske. Tehnologija
GMO-a, koja se tako agresivno promie kao tehnologija budunosti, predstavlja
opasnost po zdravlje i ekonomiju svih zemalja koje su dopustile njezinu
implementaciju. Razlozi zbog kojih se protivimo tehnologiji genetskog modificiranja
temelje se na brojnim znanstvenim dokazima.
UNITAVANJE INVAZIVNIH BILJAKA AMBROZIJA Ambrozija je najvei
neprijatelj poljoprivrede i zdravlja ljudi. Svake godine naa poljoprivreda trpi sve
vee tete zbog nje. Zalagat emo se za pronalaenje herbicida za njezino
unitavanje. Zar je mogue da ne postoji nijedan kemiar bi mogao izmisliti sredstvo
protiv nje?
VEA KONTROLA I ZATITA HRVATSKIH UMA Posljednjih se godina na
podruju RH ume devastiraju sjeom drva za ogrjev i proizvodnju sjeke za
bioelektrane. Njemaka je u prolosti pogrijeila kada je neumjereno sjekla svoje
ume za biomasu u pelete radi proizvodnje struje. Pogreku sad ispravlja enormnim
poveanjem proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora (vjetar, sunce,
voda), tako da je u lipnju 2014. uspjela prijei 50% proizvedene energije iz
obnovljivih izvora energije, dok RH nije prela niti 2%. Nuno je zabraniti da se
slavonski hrast i jasen koriste za proizvodnju biomase, dok u isto vrijeme na
raspolaganju imamo toliko voda, vjetra i sunca.
UNITAVANJE INVAZIVNIH BILJAKA AMORFA Amorfa je navjei neprijatelj
ume. Umjesto sjee jasena i slavonskog hrasta treba sjei amorfu i koristiti je kao
biomasu za gorivo.

41

LOVSTVO ivotinje predatori su se toliko namnoili zbog nestrunog

gospodarenja lovitima da ih se sve vie susree u dvoritima. Namnoilo se toliko
vukova, agljeva i medvjeda kao nikada do sada. Predlaemo ukidanje monopola
Lovakom savezu jer je dokazano da najkvalitetnijm lovitima upravljaju stunjaci
umarske struke. Protivimo se privatizaciji lovita jer ona ide na ruku onima koji
ele na brzinu izvui dobit bez kvalitetnog gospodarenje i ouvanja resursa.
UKIDANJE PAARENJA BEZ KONTROLE U posljednja dva desetljea kod nas se
udomaila praksa slobodnog paarenja bez nadzora, pa lutajua stoka hoda po
tuim njivama i nanosi goleme tete koje vlasnicima nitko ne isplauje.

42

4.5. OBRAZOVNA POLITIKA

U sadanjem obrazovnom sustavu, u javnim kolama Republike Hrvatske, izraena je
zatvorenost prema pedagokom pluralizmu, odnosno prema takozvanim
alternativnim (manje zastupljenim) pedagokim i didaktikim pristupima odgoju i
obrazovanju. Vladaju zastarjele paradigme, jednoumlje i nefleksibilnost sustava koji
ograniava nastavnike i ne doputa im provoenje maksimalno kvalitetne nastave. Na
uiteljskim fakultetima i ostalim visokim pedagokim kolama budue nastavnike se
pouava o razliitim pristupima nastavi, filozofijama odgoja i obrazovanja, o
alternativnim kolama te o prednostima i nedostatcima svakoga od tih pristupa, kola
i filozofija. Drugim rijeima, budue se nastavnike pouava o pedagokom pluralizmu i
potie se njegova praktina primjena. No, mogunosti za primjenu pojedinih elemenata
svega nabrojenoga u praksi vrlo su ograniene zato to je obrazovni sustav u Republici
Hrvatskoj vrlo determiniran i iskljuiv. IVI ZID nudi promjenu takvog naina
funkcioniranja osnovnog i srednjeg kolstva u korist uinkovitijeg obrazovnog modela u
kojemu je krajnji cilj obrazovnog procesa odgojiti i obrazovati ovjeka koji je sposoban
kritiki promiljati svijet oko sebe i konstruktivno djelovati u njemu.
Kljune smjernice koje ovaj program sadri i kojima nastoji ostvariti zadani cilj na
podruju osnovnog i srednjeg obrazovanja su sljedee:

poticanje razvoja kritikoga miljenja

poticanje razvoja kreativnoga miljenja
stvaranje radnih navika
razvoj motorikih znanja, vjetina i sposobnosti
stvaranje sustava vrijednosti koji se temelji na ovjenosti, altruizmu, pacifizmu
te ljubavi i potovanju prema prirodi i svemu to se u njoj nalazi.

U dugom razdoblju kolovanja u RH,koji ukupno traje 11 ili 12 godina (ovisno o vrsti i
trajanju srednje kole), javljaju se mnogi problemi, to otvara mnogo prostora za
poboljanje. Neke od stavki koje smo prepoznali kao vane i izdvojili ovdje s ciljem da ih
poboljamo u najkraem moguem roku su sljedee:

nastavni predmeti i sadraj koji se ui

nastavni sustavi i metode pouavanja
organizacijska struktura nastave
doputen broj uenika po razrednom odjelu.

43

OSNOVNO OBRAZOVANJE
Po trenutno vaeem Nastavnom planu i programu, obvezni nastavni predmeti u
razrednoj nastavi su: Hrvatski jezik, Matematika, Priroda i drutvo, Tjelesna i
zdravstvena kultura, Glazbena kultura, Likovna kultura i Strani jezik. Ostali oblici
neposrednog odgojno-obrazovnog rada u razrednoj nastavi su Sat razrednika,
Izvannastavne djelatnosti te Dopunska i Dodatna nastava. Izborni predmeti su
Vjeronauk u sva etiri razreda i jo jedan strani jezik u etvrtom razredu. Svi nastavni
predmeti, osobito oni obrazovnog karaktera, trebaju u to veoj mjeri biti usmjereni na
usvajanje praktino iskoristivih znanja i vjetina umjesto injeninih znanja koja se
naue, reproduciraju za ocjenu, a potom u veini sluajeva zaborave. Kod predmeta
odgojnog karaktera taj problem je mnogo manje izraen, ali ni ti predmeti ne ostvaruju
svoju svrhu na nain na koji bi trebali. Upravo ova skupina predmeta trebala bi odgajati
uenike da budu sposobni kritiki misliti i propitkivati svoje i tue stavove te da budu
sposobni kreativno misliti, a povezano s tim da imaju elju i potrebu stvarati neto novo
i poboljati ono to ve postoji, no to do sada nije bilo ostvareno jer se nije davalo na
vanosti ovim ciljevima odgojnih predmeta.
Sati razrednika trebali bi u veoj mjeri sluiti za ostvarivanje odgojnih ciljeva nastave, a
posebno bismo ovdje izdvojili posljednju smjernicu ovoga programa kao odgojni cilj koji
moe biti ostvaren kroz Sat razrednika stvaranje sustava vrijednosti koji se temelji na:
ovjenosti, altruizmu, pacifizmu, ouvanju zdravlja i ivota te razvoju ljubavi i
potovanja prema prirodi i svemu to se u njoj nalazi. Nijedan drugi nastavni predmet
ne predvia izravno ostvarivanje odgojnih ciljeva nastave jer su oni podreeni
obrazovnim ciljevima, a njihovo je ostvarivanje predvieno putem obrazovnih sadraja
kao neto to bi spontano trebalo biti ostvareno. No, to se ipak ne dogaa. Naprotiv,
nae se drutvo ve generacijama ne razvija u eljenom smjeru, ne samo u
gospodarskom smislu, nego ni u moralnom, intelektualnom, natalitetnom i
zdravstvenom smislu.
kolske godine 2012./2013. krenulo se s provedbom kurikula Zdravstvenog odgoja koji
je trebao zaivjeti kao zaseban predmet, no to se jo nije dogodilo pa su teme, odnosno
moduli koje on obrauje, nespretno integrirani u razliite postojee predmete i oblike
odgojno-obrazovnog rada, a nedosljedno se i provode. Dakako, to ne moe biti dovoljno
za ozbiljan, odgovoran i sustavan pristup temi kao to je zdravlje. O zdravlju se nije
dovoljno brinuti tek kod lijenika ili u bolnici jer tada je zdravlje oito ve narueno; o
zdravlju se treba brinuti mnogo prije - kod kue i u koli.
Zdravlje je, prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, stanje potpunog
tjelesnog, duevnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Ve iz ove
definicije, a jo vie iz prakse, postaje jasno da predmet Tjelesne i zdravstvene kulture
ne moe jedini skrbiti za pitanja zdravlja, kako u nazivu tako i u programu. Tjelesna i
zdravstvena kultura bavi se prvenstveno tjelesnim aktivnostima te usvajanjem
motorikih vjetina i temeljnih znanja o atletici i sportovima, to nije dovoljno i ne
44

obuhvaa sve iz naziva ovog nastavnog predmeta. Psihikom komponentom zdravlja, u

odgojno-obrazovnom smislu, trebao bi se baviti psiholog. Krajnje je vrijeme da se i
psiholozi aktivno ukljue u odgojno-obrazovni sustav, ne samo kao struni suradnici
nego i kao predavai jer umnogome mogu doprinijeti zdravstvenom odgoju (kroz
teoriju, radionice, seminarske radove, edukativne filmove) i to ne samo uenicima, ve i
nastavnicima koji se sve tee nose sa zahtjevima odgojno-obrazovnog procesa
(opsegom programa, veliinom skupine, problemima uenika i drugim faktorima).
tovie, od vremena do vremena svjedoimo maloljetnikim deliktima kada se vladajui
pod pritiskom medija uvijek iznova zauzimaju" za integraciju psihologa u kole i za
kontinuirani rad i nadzor nastavnika nad fizikim i psihikim zdravljem uenika, da bi
sve palo u vodu do prvog sljedeeg nesretnog sluaja i tako u krug. IVI ZID takvu
praksu eli prekinuti jer zdravlje je najvee ovjekovo bogatstvo i treba ga usvajati,
ozbiljno mu pristupiti tijekom cijelog osnovnokolskog i srednjokolskog obrazovanja.
Napokon, da je zdravlje mnogo vie od Tjelesne i zdravstvene kulture, pa ak i
zdravstvenih tema koje su razdijeljene unutar Sata razrednika i predmeta poput Prirode
i drutva, a kasnije Biologije i Kemije, najbolje i najpouzdanije potvruje svakodnevnica.
Sve je vie razliitih bolesti koje nastaju kao posljedica loe prehrane, tetnih navika,
nedovoljne tjelesne aktivnosti, stresa itd. Tono je da se ivotni vijek unazad mnogo
godina produio, no isto je tako tono da postoje bolesti dananjice koje nisu nita
drugo nego posljedica nedovoljne educiranosti (kritinosti) te zagovaranog
konzumeristikog i hedonistikog naina ivota koji e u vremenima koja slijede jo vie
doi do izraaja. Primjerice, igra s prijateljima (koja ukljuuje tjelesnu aktivnost u
stvarnom drutvu) zamijenjena je sjedenjem uz virtualnu drutvenu mreu i grickanjem
McDonaldsovih krumpiria.
Osim nastojanja da Hrvatska bude bolja zemlja, bogatija i pravednija, IVI ZID e
nastojati da bude i zdravija, da bude zemlja relativno zdravih ljudi. Naalost, danas nije
tako. U nedavnom istraivanju Eurobarometra nad lanicama Europske unije, a
povodom 31. svibnja - Svjetskog dana nepuenja, Hrvatska je u samom vrhu po broju
puaa. Poznato je da puenje ozbiljno ugroava zdravlje ne samo puaa, ve i njihovih
blinjih. Poznato je da puai u prosjeku ive i do 10 godina krae od nepuaa, te da su
podloniji mnogim bolestima (osobito malignim), no usprkos tome u Hrvatskoj je 33 %
puaa, za razliku od 11 % u vedskoj. Bitan imbenik kojem se ovakvo stanje moe i
mora pripisati je nedostatak sustavnog i kvalitetnog odgoja i obrazovanja. Stoga e
briga o zdravlju biti jedan od imperativa obrazovne politike IVOG ZIDA. Ekonomski
odrivo i socijalno pravedno drutvo nema smisla ako ljudi koji ine to drutvo nisu
educirani o posljedicama loih prehrambenih navika, pretjerane konzumacije alkohola,
puenja cigareta, nedostatka kretanja, te ako ne znaju opaziti ni tumaiti promjene na
tijelu i u tijelu, kao ni vlastita psihika i emocionalna stanja. Izbor je svakog pojedinca
hoe li i u kojoj mjeri konzumirati lou hranu, alkohol, cigarete ili neki drugi tetan
porok, no IVI ZID smatra da je dunost drave pruiti graanima kvalitetan i cjelovit
odgoj i obrazovanje kako bi bili svjesni posljedica poroka i nedovoljne tjelesne
aktivnosti.
45

Stoga, u nastavni sadraj Tjelesne i zdravstvene kulture potrebno je uvrstiti sadraj o

brizi za zdravlje, pravilnoj prehrani i zdravim ivotnim navikama koje e djeci omoguiti
da se razviju u zdrave ljude s kvalitetnim navikama, to e im dugorono omoguiti
bolju kvalitetu ivota. Zbog vanosti usvajanja navedenih sadraja potrebno je poveati
broj sati ovom nastavnom predmetu. Trenutno je Tjelesna i zdravstvena kultura
zastupljena s tri sata tjedno u prva tri razreda, dok je u preostalih pet razreda
zastupljena samo s dva sata tjedno. Kako bi navedeni sadraji bili ostvarivi bez da se
uenicima uskrati prijeko potrebna tjelesna aktivnost, smatramo da bi optimalan broj
sati Tjelesne i zdravstvene kulture u svih osam razreda osnovne kole bio etiri sata
tjedno.
Mnoga istraivanja ukazuju na veliku korist uenja stranih jezika od rane dobi za
kognitivni razvoj djece pa treba poticati nastavu stranih jezika od rane dobi i uvesti
drugi strani jezik kao izborni predmet od treeg, a ne etvrtog razreda, s time da odabir
jezika bude preputen dogovoru roditelja na razini razrednog odjela, a da ponuda bude
u okvirima onoga to je kola u mogunosti ponuditi.
Predmetna nastava obuhvaa druga etiri razreda osnovne kole, odnosno razdoblje od
petog do osmog razreda. Tada uenici dobivaju predmetne nastavnike koji zamjenjuju
uitelje te dobivaju nove predmete: Tehnika kultura, Priroda/Biologija, Povijest,
Geografija, Fizika i Kemija.
U petom razredu uveo bi se Drutveni odgoj kao obvezna izvannastavna aktivnost.
Drutveni odgoj vodio bi kolski socijalni radnik ili drugi struni suradnik (pedagog,
psiholog ili defektolog), a sastojao bi se od odreenog broja sati koje uenici moraju
provesti volontirajui u humanitarnim ustanovama ili sudjelujui u konstruktivnim
projektima prikladnim za ukljuivanje uenika, te od sastanaka na kojima uenici
voditelju iznose dojmove o svojim iskustvima za vrijeme volontiranja i raspravljaju o
tome to su nauili iz njih te tako ue o vrijednosti i vanosti rada za ope dobro. Osim
rasprave o iskustvima volontiranja, na sastancima bi voditelj s uenicima osmiljavao
projekte koje bi uenici vodili i ostvarivali te se na taj nain uili odgovornosti i voenju
projekata. To bi ujedno bila prilika da uenici daju svoj doprinos i prijedloge za pitanja
kao to su ureenje kolskog okolia, organizacija izvanuionine nastave itd. te tako
budu aktivno ukljueni u rad kole.
Osim Drutvenog odgoja uenicima bi bio ponuen irok spektar izbornih predmeta
kako bi se mogli usmjeriti prema svojim interesima. Jedno od moguih rjeenja je da svi
uenici moraju stei temeljna znanja iz svih predmeta u predmetnoj nastavi
pohaanjem dvaju razreda za predmete koji traju etiri godine, kao to je Tehnika
kultura, odnosno jednog razreda za predmete koji traju dvije godine, kao to je Fizika.
Oni koje zanimaju pojedini predmeti imali bi mogunost pohaati ih u punom trajanju s
dodatnim sadrajima i izvanuionikom nastavom. Svatko bi morao odabrati odreeni
minimalni broj izbornih predmeta kako se ne bi dogodilo da neki uenici ne izaberu
nijedan izborni predmet da bi imali manji broj sati. Na taj nain nastavnici bi imali
46

osiguran dovoljan fond sati, a uenici bi imali mogunost izbora za usmjeravanje prema
podrujima koja ih zanimaju.
Za uenike sedmog i osmog razreda organizirale bi se radionice u sklopu Drutvenog
odgoja na kojima bi oni imali priliku otkriti svoje ponekad skrivene potencijale i koje bi
nastojale pomoi uenicima da shvate u emu su dobri i to im se svia raditi, to bi im
olakalo izbor srednje kole.
Doputen broj uenika u razrednim odjelima u osnovnoj koli treba smanjiti na
maksimalno 24 uenika po razrednom odjelu kako bi se osigurala kvaliteta nastave i
kako bi nastavnici bili u mogunosti dovoljno se posvetiti svakom ueniku.
SREDNJE OBRAZOVANJE
Srednja kola slijedi osnovnu kolu kao trei stupanj obrazovanja. Za razliku od osnovne
kole koja ima samo jedan nastavni program, srednje kole dijele se u etiri razliite
skupine kola, od kojih svaka skupina ima svoje daljnje podjele prema vrstama
nastavnih programa. Te etiri skupine ine: gimnazije, trogodinje gospodarske,
obrtnike i strukovne kole, etverogodinje strukovne kole te umjetnike kole.
Gimnazije traju etiri godine, a dijele se na: ope, jezine, klasine, prirodoslovne,
matematike i prirodoslovno-matematike gimnazije. Ta podjela bila bi odbaena i sve
gimnazije imale bi isti obrazovni program, kao to je sluaj s osnovnom kolom, uz
razliku da bi gimnazija nudila mnogo vei izbor izbornih predmeta uz nekoliko obveznih
koje moraju svi pohaati: Hrvatski jezik, Matematika, Tjelesna i zdravstvena kultura,
Engleski jezik, Drutveni odgoj, Ekonomija (1. i 2. razred) te Politika i gospodarstvo (3. i
4. razred). Nastavni sadraj Drutvenog odgoja sadrajno bi se nastavio na onaj iz
osnovne kole, uz zahtjevnije projekte. Ovisno o tome kako se implementirao
Zdravstveni odgoj, odnosno briga o zdravlju u osnovnoj koli, jednako bi se nastavilo i u
srednjoj koli, obraujui nove teme primjerene dobi, kao i ranije teme, ali intenzivnije
(dublje) i ekstenzivnije (ire). Nastavni sadraj Ekonomije pouavao bi uenike voenju
osobnih financija i pruao im temeljna znanja iz podruja ekonomije. Nastavni sadraj
Politike i gospodarstva upoznavao bi uenike s nainom na koji funkcionira
gospodarstvo na svjetskoj razini, na razini drave i na lokalnoj razini; uz to, uenici bi
upoznavali razne gospodarske modele koji su postojali u povijesti, koji postoje danas, i
koji nikada nisu zaivjeli, ali su osmiljeni u teoriji. Sadraj Politike i gospodarstva bio bi
povezan s Drutvenim odgojem u smislu poticanja mladih ljudi da se aktivno ukljue u
izgradnju drutva te da razmiljaju o nainu na koji drutvo funkcionira i kako ga
unaprijediti.
Trogodinje gospodarske, obrtnike i strukovne kole traju tri godine i cilj im je
osposobiti polaznike za rad u struci. Za polaznike ovih kola nije predvien nastavak
kolovanja nego poetak rada pa zato njihovo kolovanje mora biti u potpunosti
usmjereno prema osposobljavanju za praktian rad u struci. To bi se postiglo dodatnim
smanjenjem satnice nastavnih predmeta Hrvatski jezik, Engleski jezik, Matematika te
47

Tjelesna i zdravstvena kultura u odnosu na etverogodinje strukovne kole. Drutveni

odgoj, kao i u etverogodinjim strukovnim kolama, bio bi usmjeren na projekte u
struci, a Ekonomija te Politika i gospodarstvo bili bi saeti tako da traju jednu nastavnu
godinu umjesto dvije, pa bi se Ekonomija sluala u prvom razredu, Politika i
gospodarstvo u drugom razredu, a trei razred bio bi u potpunosti usmjeren na
osposobljavanje za praktini rad u struci i ne bi sadravao nestrukovne predmete.
etverogodinje strukovne kole traju etiri godine, a dijele se na: tehnike, industrijske,
ekonomske i medicinske kole. Strukovne kole treba redovito prilagoavati uvjetima u
struci i potranji na tritu rada, odnosno nastavni sadraj treba pratiti razvoj struke i
biti usmjeren prema znanjima i vjetinama od praktine vrijednosti, a upisne kvote
takvih kola treba prilagoavati potranji trita rada za pojedinom djelatnou kako
ljudi nakon zavrene kole ne bi bili prisiljeni raditi izvan struke ili dugo biti
nezaposleni dok se ne otvori radno mjesto u njihovoj struci. Strukovni dio nastavnog
sadraja u kolama ove vrste mora pratiti razvoj novih tehnologija i metoda rada kako
bi uenici iz tih kola izlazili kao kompetentni radnici umjesto da stjeu relevantna
znanja i vjetine tek kada ponu raditi. Kako bi se dodatno pribliili tom cilju, poveat e
se udio nastave koji uenici trebaju provesti na praksi umjesto uei teoriju, a injenina
znanja koja nemaju praktinu vrijednost bit e izbaena iz nastavnog programa.
etverogodinje strukovne kole imaju manji omjer obveznih opih predmeta od
gimnazija, to je u redu jer se oekuje da e uenici koji zavre te kole raditi u struci, a
ako idu na fakultet to e vjerojatno biti neki od fakulteta povezanih s njihovom strukom.
Nastavnicima koji rade u strukovnim kolama treba omoguiti struno usavravanje
kroz seminare i strune skupove kako bi posjedovali znanja o posljednjim dostignuima
struke, koja bi onda prenosili svojim uenicima. Obvezni predmeti u ovoj vrsti kola bili
bi isti kao i u gimnazijama, iako s manjom koliinom sadraja i manjim brojem
nastavnih sati, a sadraj Drutvenog odgoja bio bi usmjeren na projekte u struci kako bi
uenici ovih kola imali viestruku korist od ovog nastavnog predmeta.
Umjetnike kole traju etiri godine, a dijele se na plesne, likovne i glazbene kole.
Likovno obrazovanje izvodi se prema umjetnikom kurikulumu u etverogodinjem
trajanju, kao i plesno i glazbeno obrazovanje, uz razliku da uenici likovnih kola
nemaju mogunost istovremeno pohaati jo jednu srednju kolu.Uenici upisani u
srednje plesne i glazbene kole imaju mogunost pohaati samo plesnu odnosno
glazbenu kolu za zanimanje plesaa odnosno glazbenika, a mogu i paralelno pohaati
jo jednu srednju kolu, najee gimnaziju. Ukoliko uenik pohaa samo umjetniku
kolu, svoje obrazovanje zavrava izradom i obranom zavrnog rada, a moe polagati i
ispite dravne mature ukoliko eli nastaviti obrazovanje na visokokolskim
ustanovama. Promjena u organizaciji umjetnikih kola bila bi u vidu pristupa nastavi,
osuvremenjivanju nastavnih pomagala i puno veem uplivu ve renomiranih umjetnika
koji bi u suradnji s nastavnim vijeem i ministarstvom posjeivali, suraivali i odravali
kontakte s izabranim kolama.U glazbene kole uvela bi se jedna vanija promjena u
nainu praenja uenika. Umjesto nastavnika koji je do sad vodio razred s tridesetak
uenika kojima sam ne predaje, razrednik bi uenicima bio onaj nastavnik koji predaje
48

njihov instrument. to znai da bi profesor klavira pratio cjelokupni napredak desetero

svojih uenika te vodio njihovu dokumentaciju. Za to i ostalu dokumentaciju te njeno
voenje ostao bi mu jedan sat tjedno u cjelokupnoj satnici. Tako bi se izbjegla loa
komunikacija izmeu razrednika, uenika koje razrednik ne poznaje i njihovih roditelja.
Prijedlog za doputen broj uenika u razrednim odjelima u osnovnoj koli bio je
ograniavanje na maksimalno 24 uenika po razrednom odjelu. U srednjim kolama je
manja potreba za individualnim radom s uenicima pa zato broj uenika u razrednom
odjelu moe biti neto vei, no ne prevelik, te stoga predlaemo da gornja granica broja
uenika po razrednom odjelu bude 30 uenika.
VISOKO OBRAZOVANJE
U skladu s humanistikim naelima na kojima se temelji politiko djelovanje IVOGA
ZIDA, a koja su objavljena u tekstu Humanizam temelj IVOG ZIDA te u Deklaraciji o
znanosti i visokom obrazovanju Sindikata visokog obrazovanja i znanosti Akademska
solidarnost, izradili smo sljedee osnovne smjernice programa za znanost i visoko
obrazovanje:

besplatno (potpuno javno financirano) visoko obrazovanje

odgovoran pristup zapoljavanju u visokom obrazovanju
ouvanje i unaprjeenje znanosti i visokog obrazovanja kao javnog dobra
ravnomjerno poticanje svih znanstvenih podruja.

BESPLATNO (POTPUNO JAVNO FINANCIRANO) VISOKO OBRAZOVANJE Jedna od

temeljnih smjernica za koje emo se bezuvjetno zalagati jest besplatno visoko
obrazovanje za sve studente, odnosno obrazovanje u kojemu e se izravni trokovi
studiranja financirati iz dravnoga prorauna. U nastavku teksta predstavit emo
osnovne argumente zbog kojih smatramo da besplatno visoko obrazovanje treba biti
temelj svakog drutva koje tei biti pravedno.
Dosadanje vladajue politike stranke (HDZ i SDP) postavile su sustav visokog
obrazovanja u kojem pravo na besplatno obrazovanje (u kojemu se izravni trokovi
studija financiraju iz dravnoga prorauna) imaju samo redoviti studenti, odnosno
redoviti i uspjeni studenti. Pritom se redovitim studentima smatraju oni koji su poloili
sve ispite propisane studijskim programom na jednoj godini, dok se uspjenost
odreuje proizvoljno na razini svake sveuiline sastavnice (fakulteta). Iako se na prvi
pogled ovako postavljen sustav visokoga obrazovanja ini opravdanim, on je zapravo
viestruko problematian.
Ovako postavljen sustav promovira uinkovitost kao ekonomsku kategoriju i daje joj
prioritet u odnosu na sam proces uenja kao obrazovnu kategoriju. Drava stoga ulae u
redovite studente koje potie da to prije izau na trite rada bez obzira na
individualne razliitosti u dinamici uenja i razumijevanja prilikom usvajanju sadraja.
Tako je naglasak na tzv. ishodima uenja, odnosno na usvajanju minimalno potrebnih
49

znanja i vjetina, tj. na pukom izvravanju obveza, neizvravanje kojih se financijski

kanjava, umjesto na dubokom razumijevanju odreenoga sadraja. Time se stvaraju
instant strunjaci koji su reducirani na postizanje ekonomskih (trinih) ciljeva, a ne
mislei pojedinci (intelektualci) koji su u stanju zauzeti kritian stav prema drutvenim,
ekonomskim, ekolokim i politikim problemima. Obrazovni sustav trebao bi stoga biti
usmjeren prema intelektualnoj emancipaciji i politikoj samosvijesti, umjesto da u to
kraem roku stvara pojedince za trite rada. Smatramo da je temeljna vrijednost naeg
drutva demokracija, a ne poduzetniki kapitalizam (koji je proizveo katastrofalne
ekonomske, socijalne i moralne posljedice u vidu korupcije, politike indiferentnosti
velikog broja graana, nezaposlenosti, socijalne nesigurnosti, unitavanja okolia itd.),
pa bi obrazovni sustav trebao biti usmjeren na ostvarivanje demokratskih
(opedrutvenih), a ne trinih (kapitalistikih) ciljeva.
Postojei sustav temelji se na tezi da je dravi u interesu financirati samo one studente
koji e redovito zavriti studij. Pritom se pretpostavlja da je na visokoobrazovni sustav
toliko kvalitetan da ne snosi nikakvu odgovornost za neredovitost studiranja, ve se ona
prebacuje iskljuivo na studente. Meutim, na temelju rezultata empirijskih istraivanja
koja su provedena na fakultetima u Hrvatskoj, ini se da nije tako. Studenti se ale na
nedostupnost kvalitetne literature, lo raspored nastave, velike studijske skupine,
neobjektivno ocjenjivanje i sl.
Postojei sustav visokog obrazovanja temelji se na pretpostavci da studenti koji ne
ispunjavaju redovito svoje obveze trebaju participirati u izravnim trokovima studija.
Time se potie etiki krajnje dvojbeno naelo: Tko moe platiti, ima pravo na pogreku,
a tko ne moe, taj nema.. To studente loeg socijalno-ekonomskog statusa stavlja u
nejednak poloaj u odnosu na druge. Stoga bi se ukidanjem svih oblika plaanja studija
dokinula ova etiki neprihvatljiva mogunost. Osim toga, time bi se otklonila i vrlo
nezahvalna situacija u kojoj se nalaze nastavnici kada na ispitu odluuju o tome hoe li
student i koliko morati plaati studij. To je neprihvatljivo jer se nastavnike tako dovodi i
u sukob interesa. Naime, to vie studenata ne poloi njihov ispit, to su prihodi fakulteta
vei, a time i standard nastavnika. Tim vie to nerijetko dodatci na plae nastavnika
ovise o razini prihoda koje fakulteti sami ostvaruju. Stoga je neprihvatljivo da postoji
negativna korelacija izmeu prihoda fakulteta i uspjeha studenata (prihodi fakulteta
rastu to je uspjeh studenata loiji).
Besplatno (javno financirano) visoko obrazovanje za sve studente zahtijevalo bi
dodatno izdvajanje novanih sredstava iz dravnoga prorauna (oko 400 do 500
milijuna kuna). Poveanje izdvajanja sredstava za visoko obrazovanje sa sadanjih 0.7
% (oko 2,3 milijarde kuna) na 1 % BDP-a (oko 3,3 milijarde kuna, to je jo uvijek ispod
prosjeka EU od oko 1,1 % BDP-a) za potpuno javno financiranje visokoga obrazovanja
bilo bi vie nego dovoljno. Dio tih sredstava koristio bi se za potpuno javno i socijalno
osjetljivo visoko obrazovanje u kojemu bi se sustavom stipendiranja pokrivali i
neizravni trokovi studiranja za studente loijeg socijalno-ekonomskog statusa i ostale
rizine drutvene skupina. Time bi se ostvario drutveno pravedan cilj dostupnost
50

visokog obrazovanja svima. Preostali dio sredstava koristio bi se za razvoj znanstvenoistraivakog rada. Usporedbe radi, za trokove sudjelovanja u mirovnim misijama iz
dravnoga prorauna izdvaja se oko 350 milijuna kuna godinje, a za djelatnosti
Katolike crkve oko 250 milijuna kuna. Prema tome, ostvarivanje ovog cilja nije nikakva
populistika predizborna utopija, ve realno ostvariv i drutveno poeljan cilj.
ODGOVORAN PRISTUP ZAPOLJAVANJU U VISOKOM OBRAZOVANJU Dosadanju
praksu zapoljavanja djelatnika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, koja se
temeljila na kompetitivnom pristupu (znanstveni novaci), treba to prije prekinuti i
sanirati njegove tetne posljedice te uvesti humaniji, solidarniji i odgovorniji pristup
zapoljavanju akademskih djelatnika, poevi od suradnikih zvanja (asistenata i viih
asistenata) do znanstveno-nastavnih zvanja (docenata, izvanrednih i redovitih
profesora te redovitih profesora u trajnom zvanju).
Zapoljavanje znanstvenih novaka s ugovorima na odreeno vrijeme dovelo je do
stvaranja dviju neravnopravnih skupina zaposlenika. Jedna skupina zaposlenika, oni s
ugovorima na neodreeno vrijeme (zaposlenici u znanstveno-nastavnim zvanjima)
egzistencijalno je zatiena, dok je druga skupina zaposlenika (znanstveni novaci) s
ugovorima na odreeno vrijeme dovedena u poziciju egzistencijalne neizvjesnosti zbog
koje su nerijetko u neprimjereno podreenom odnosu prema nadreenima.
Kontinuirano su izloeni pritisku da, zbog straha da e prestankom ugovora zavriti na
Zavodu za zapoljavanje, prihvaaju nedostojne, prekomjerne i nelegitimne zadatke
koje obavljaju u korist nadreenih. U okviru akademske zajednice imaju deklarativnu
autonomiju, dok je u praksi stvarna akademska autonomija rezervirana samo za
zaposlenike u znanstvenim i znanstveno-nastavnim zvanjima.
IVI ZID se stoga zalae da se svim znanstvenim novacima koji su, usprkos
nepovoljnijem poloaju, uspjeli postii sve potrebne uvjete, osigura raspisivanje
natjeaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta te da time dobiju priliku za
stjecanje teko zasluene akademske autonomije i egzistencijalne sigurnosti u okviru
visokokolskog sustava. Osim toga, smatramo potrebnim prekinuti s takvom
kadrovskom politikom u kojoj e se izmeu veeg broja znanstvenih novaka, iji su
ugovori o radu na odreeno vrijeme, birati oni koji su u toj trci pobijedili. Umjesto toga,
birati trebaju predmetni nastavnici i to s ugovorima na neodreeno vrijeme (s jasno
definiranim uvjetima i rokovima za izbore u znanstveno-nastavna zvanja), ime bi se
osigurala akademska sloboda i solidarni odnosi unutar akademske zajednice. Takoer
smatramo neprihvatljivim fiksiranje postojeeg stanja napredovanja u znanstvenonastavnim zvanjima, koje je nametnula aktualna vlada, neovisno o tome to im zakon to
omoguava.
OUVANJE ZNANOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA KAO JAVNOG DOBRA
Dosadanje kratkovidne i strateki nedovoljno promiljene obrazovne politike dovele su
do poveanja broja studenata i broja studija. Zbog loe kadrovske politike, to poveanje
nije pratilo i odgovarajue poveanje broja znanstveno-nastavnih kadrova te prostornih
51

i materijalno-tehnikih kapaciteta. Sve to je dovelo do pada kvalitete visokoobrazovnog

sustava. Kao izlaz iz tog stanja, sukladno neoliberalnoj paradigmi, nudi se daljnja
komercijalizacija visokog obrazovanja u vidu uvoenja kolarina, to je kao posljedicu
donijelo upisivanje broja studenata iznad praga za kvalitetno obrazovanje, kako bi se na
tritu uprihodila sredstva kojima su se, izmeu ostalog, isplaivali i dodatci na plae i
honorari nastavnicima i ostalim zaposlenicima. Taj trend doveo je do toga da su zbog
neisplativosti praktiki dokinuta fundamentalna istraivanja bez kojih akademska
zajednica postaje meunarodno neprepoznatljiva i irelevantna. Tako funkcija
sveuilinih nastavnika vie nije stvaranje novih spoznaja, ve se svodi na prijenos
znanja oblikovanih na drugim, elitnim sveuilitima. Tako je visoko obrazovanje
izgubilo svoju temeljnu odrednicu i zapravo se pretvorilo u strune studije.
Osim toga smatramo da bi znanstvenicima i nastavnicima javnih sveuilita trebalo
zakonski onemoguiti rad na privatnim znanstveno-obrazovnim institucijama jer to, kao
to je sluaj u zdravstvu, otvara prostor za sukob interesa, korupciju i pogodovanje
privatnim interesima na tetu javnih. Takoer se protivimo tome da se djelatnosti
pomonih (tehnikih) slubi izdvajaju iz sveuilita da bi se njihove usluge koristile iz
privatnih tvrtki.Time bi se javnim novcem financirale privatne tvrtke koje bi zbog
vlastitog profita rtvovale osnovna radnika prava, to smatramo neprihvatljivim.
IVI ZID u svom programu zalae se stoga za dostatno javno financiranje, odnosno
poveanje izdvajanja za visoko obrazovanje s dosadanjih 0,7 % (oko 2,3 milijarde
kuna) na 1 % BDP-a (3,3 milijarde kuna). Time bi se sveuilinim studijima osigurala
opstojnost i dugorona drutvena uloga u vidu ouvanja slobode i jednakih uvjeta za
istraivanje i obrazovanje svih graana, dok bi se privatnim visokokolskim
institucijama dopustila izvedba iskljuivo strunih studija.
RAVNOMJERNO POTICANJE SVIH ZNANSTVENIH PODRUJA Na temelju
neoliberalne doktrine ekonomske isplativosti, uloga se sveuilita pokuava reducirati
na proizvodnju znanja i kadrova koji e imati kljunu ulogu u razvoju gospodarstva.
Posljedica toga je favoriziranje onih zanimanja s veim stupnjem trine isplativosti,
primjerice ekonomsko-financijska, informatiko-komunikacijska zanimanja i sl. Druga
zanimanja osuena su na vegetiranje jer ne proizvode kratkorone ekonomske uinke.
To se odnosi na temeljna znanstvena istraivanja na podruju prirodnih znanosti te na
drutveno-humanistikom i umjetnikom podruju. No, uloga sveuilita bitno je
kompleksnija i ne moe se promatrati samo kroz prizmu ekonomske isplativosti, ve i
kroz ulogu sveuilita u razvoju demokratskih vrijednosti, socijalne pravednosti,
etinosti, osobne i drutvene odgovornosti. Stoga smatramo da je uloga drave da
osigura dostatna sredstva i uvjete za razvoj svih znanstvenih podruja kako bi se
osigurala njihova opstojnost i demokratska uloga u stvaranju pojedinaca koji e biti u
stanju ne samo menaderski kreirati vlastitu karijeru i karijere drugih, ve e biti u
stanju zauzeti kritian i empatian stav prema politikim, ekonomskim, socijalnim,
ekolokim i ostalim drutvenim problemima, a radi stvaranja ekonomski odrivog i
socijalno pravednog drutva.
52

4.6. ZDRAVSTVENA POLITIKA

REFORMA ZDRAVSTVENOG SUSTAVA (POTPUNO JAVNO FINANCIRANO
ZDRAVSTVO)
Bit je reforme zdravstvenog sustava uspostava takvog modela javnoga zdravstva koji e
u postojeim uvjetima pruiti graanima najvie zdravstvene dobrobiti. Sagledavajui
zdravstvo kao vaan, ali ne i jedini initelj koji utjee na zdravlje graana, moemo
tonije odrediti kakvo zdravstvo elimo, odnosno koje boljitke elimo postii reformom:
u tehnikom smislu zdravstvo mora biti ustrojeno kao dobar sustav koji e imati
jasan cilj, dobru grau i dobar nain rada
u odnosu na bolesnike dobro zdravstvo mora osigurati svim graanima jednaku i
lako dostupnu zdravstvenu zatitu pod istim uvjetima
u odnosu na zdravstvene radnike dobro zdravstvo mora osigurati rad u
primjerenim uvjetima, primjereno plaen rad, uz mogunost zadovoljenja
drutvenih, radnih, obiteljskih i osobnih potreba
u odnosu na ostale graane zajednice dobro zdravstvo mora biti ekonomski i
fiskalno odrivo kako ne bi ugrozilo potrebe ire drutvene zajednice i za ostalim
javnim dobrima.
Dobrobit bolesnika jedini je smisao i krajnji cilj postojanja i rada javnoga zdravstva. Da
bismo do toga cilja doista i doli, nuno je imati cjeloviti zdravstveni sustav to
podrazumijeva:
dovoljno lijenika, sestara i ostalog medicinskog osoblja
postojanje jedinstvene osiguravateljske kue te dovoljno domova zdravlja,
laboratorija, bolnica, medicinske i informatike opreme
postojanje tvornica generikih lijekova, kune njege, vlastite informatike slube,
ortopedskih kua, fizikalne terapije u kui i istraivakih sredita.
U neprofitnom i cjelovitom zdravstvu sve se vane zdravstvene usluge i zdravstvena
dobra proizvode u samom sustavu, pa je koliina zdravlja i zdravstvene dobiti najvea
mogua. Zdravstveno je osiguranje neprofitno i dostupno svim graanima pod jednakim
uvjetima. Nema gubitaka na posrednitvu, nema zaraivanja na bolesti, nema
nepotrebne zdravstvene potronje i negativnih zdravstvenih ciljeva. Korupcija je, u
usporedbi s profitnim zdravstvenim sustavom, zanemariva. Omjer sredstava za
zdravstvo i dobivenog zdravlja najvei je mogu.
U naem sluaju to bi znailo da HZZO kao osiguravateljska kua mora zdravstveni
sustav upotpuniti svim onim dijelovima koji su u vrijeme privatizacije beutno otrgnuti
od zdravstva prije svega tvornicama generikih lijekova (ime e se dobivati ne samo
jeftini nego i provjereno sigurni lijekovi), ortopedskim kuama, pruateljima usluga
kune njege i fizikalne terapije u kui, jedinstvenom informatikom potporom za
53

primarnu zatitu i bolnice, a uz to svakako ouvati Imunoloki zavod. Sve navedene

ustanove koje su sada privatne treba prepustiti slobodnom tritu jer za njihovim
uslugama postoji dovoljno interesa i izvan obveznog zdravstvenog osiguranja.
Ostvarena cjelovitost utedjela bi javnom zdravstvu iznose koji se broje u milijardama
kuna, ali, to je i vanije, suzbila bi, a ponegdje i iskorijenila, nepotrebna zdravstvena
potronja, negativni zdravstveni ciljevi i korupcija. Stoga predlaemo sljedee reforme:
odvajanje javnoga od privatnog zdravstva
reformu bolnikog sustava
reformu primarne zatite
novi tehnoloki ustroj
uvoenje klinikih postupnika
neprofitnost kao temeljni nain rada
razumno plaanje u zdravstvu
novi nain upravljanja
potpunu transparentnost
poticanje inovacija i
suzbijanje korupcije.
ODVAJANJE JAVNOGA OD PRIVATNOG ZDRAVSTVA S obzirom na razliitost
ciljeva, javno zdravstvo nuno je odvojiti od privatnog. Iako se oba bave medicinom,
privatno i javno zdravstvo zapravo su dva razliita sustava. Privatno se zdravstvo u
Hrvatskoj u najveem broju sluajeva razvija na iscrpljivanju javnoga zdravstva:
privatno zdravstvo uglavnom ima ugovore s javnim zdravstvom
slui se lijenicima iz javnoga zdravstva
koristi se prednou zbog monopola vlasnitva u odnosu na javno zdravstvo
iskoritava doputen i legaliziran sukob interesa
zakoni i pravilnici su napisani kako bi olakali prijenos kapitala iz javnoga
zdravstva u privatne zdravstvene ustanove.
U bolnicama se zbiva enorman investicijski ciklus i paralelizam u sustavu, pa se bolniki
sustav, kao nekada velike javne tvrtke, koristi za stvaranje privatnih profitabilnih
imperija. Tako u dananjem hrvatskom zdravstvu sveuilini profesori i efovi klinika
pojedinih bolnica imaju privatne poliklinike ili male privatne bolnice i usmjeravaju
bolesnike iz javnoga u privatni sektor.
Iz svega proizlazi nunost razdvajanja tih dvaju sustava. Bit e to dobitak za sve.
Privatnici e se od pritajenoga zaraivanja na iskoritavanju javnoga zdravstva okrenuti
tritu i slobodnom profitnom poslovanju, a javno e se zdravstvo osloboditi
iscrpljivanja i rada za privatne interese bolesnici e pak imati slobodu izbora.

54

REFORMA BOLNIKOG SUSTAVA Reforma bolnikoga sustava zahtijeva dva

postupka:
regionalizaciju te
usustavljenje bolnica.
Regionalizacija podrazumijeva podjelu bolnikog sustava u etiri regije u zemlji
(sredinja, zapadna, juna i istona Hrvatska). Svaka regija treba biti u stanju pruiti
cjelovitu vrhunsku skrb za svoje graane. Regionalizaciju treba pratiti i tijek novca, pa
e svaka regija dobivati svojevrsnu glavarinu odnosno toliko sredstava koliko ima
graana u svojoj skrbi. Postupak regionalizacije treba biti razumno rijeen jer postoje
djelatnosti koje se ne mogu ili ih je neisplativo raditi na razini regije, nego se moraju
raditi na razini cijele zemlje. U tome e smislu pojedine djelatnosti (transplantacija,
lijeenje rijetkih bolesti, sloeni operacijski postupci) biti posebno vrednovane i dobivat
e se posebna sredstva neovisno o glavarini.
Usustavljenje bolnica zahtijeva rjeenje aktualnih potekoa koje se ogledaju u
prevelikom broju bolnica s previe nemedicinskog osoblja, s prevelikom potronjom te
meusobnom vlasnikom i strunom nepovezanou u kojima prividno svi rade sve,
iako se ozbiljniji sluajevi upuuju u svega nekoliko klinikih bolnikih centara (KBC).
Ili, kako bi to rekli strunjaci: rak-rana (hrvatskog zdravstva) je u 68 bolnica koje
gomilaju potronju hladnog pogona, a svi imalo kompliciraniji sluajevi rjeavaju se u
est velikih hrvatskih bolnica.
REFORMA PRIMARNE ZATITE Bolniki sustav i primarna zatita vrsto su
meusobno povezani. Propusti u primarnoj zatiti prelijevaju se u bolniki sustav dok, s
druge strane, propuste bolnikoga sustava ublaava primarna zatita. Nepotrebno
upuivanje iz primarne zatite preoptereuje bolnike lijenike sluajevima koji nisu
njihov djelokrug rada. Na taj se nain zakidaju oni bolesnici ije stanje doista zahtijeva
znanje i iskustvo bolnikih lijenika. Uz to, bolniki lijenici utvruju bolesti uvelike
sporije i znatno veim brojem vrlo skupih, i esto nepotrebnih, pretraga no u primarnoj
zatiti. To s jedne strane poveava nepotrebnu zdravstvenu potronju, s druge stvara
liste ekanja, a s tree strane izlae bolesnike nepotrebnim medicinskim postupcima.
Sve navedeno govori o tome kako je vano svaku promjenu u bolnikom sustavu pratiti
primjerenim promjenama u primarnoj zatiti i obratno. Dakle, elimo li bolnice
rasteretiti nepotrebnog upuivanja iz primarne zatite i omoguiti bolnikim
bolesnicima doista vrhunsku medicinsku skrb te smanjiti liste ekanja, tada je nuno
unaprijediti rad primarne zatite. Temeljno bi se unaprjeenje sastojalo od
usavravanja i dodatne obuke lijenika u primarnoj zatiti, dodatnog opremanja
ambulanti, poveavanja suradnje i ubrzanja protoka znanja izmeu bolnikih lijenika i
lijenika primarne zatite (uspravna razmjena znanja) te izmeu lijenika primarne
zatite meusobno (vodoravna razmjena znanja). No da bi se mogla nositi s novim
zadatcima, primarnu zatitu prije svega valja uiniti cjelovitom. Cjelovitost primarne
55

zatite, kao uostalom i cjelovitost zdravstvenog sustava, podrazumijeva sadravanje

svih dijelova nunih za obavljanje zadae. U tom smislu primarnu je zatitu nuno
ojaati s 200 do 300 timova, uklopiti u nju kunu njegu i fizikalnu terapiju te je
primjereno opremiti.
NOVI TEHNOLOKI USTROJ Sve dosad navedeno: regionalizacija, reforma
bolnikoga sustava s pretvaranjem suvinih bolnica u dnevne bolnice, podjela poslova
izmeu dnevnih i cjelodnevnih bolnica, ali i izmeu dnevnih meusobno i cjelodnevnih
meusobno, jaanje primarne zatite te projekt Poliklinika primarne zatite, imat e za
posljedicu potpuno novu grau zdravstvenoga sustava. Umjesto razbijene naopake
piramide, zdravstvo postaje sustav meusobno povezanih dijelova koje ine tri opet
meusobno povezane cjeline:
sustav primarne zatite koji je putem lijenika subspecijalista u stalnoj vezi s
lijenicima iz cjelodnevnih ili dnevnih bolnica
sustav dnevnih bolnica koje, osim to stalno meusobno razmjenjuju znanja,
surauju i s lijenicima iz primarne zatite i s lijenicima iz cjelodnevnih bolnica
sustav cjelodnevnih bolnica lijenici kojih meusobno surauju, dijele bolesnike
prema strunosti i ranije dogovorenoj podjeli poslova, ali jednako tako surauju i
s kolegama u dnevnim bolnicama kao i s kolegama iz primarne zatite.
UVOENJE KLINIKIH POSTUPNIKA Kliniki postupnici, hodogrami, protokoli ili
algoritmi, znanstveno su dokazani najbolji naini lijeenja. Nastali su usporeivanjem
razliitih naina lijeenja i njihovih ishoda i neprijeporno su pouzdani. Postupnike
koriste svi veliki zdravstveni sustavi, primjerice Svjetska zdravstvena organizacija ili
vojska Sjedinjenih Drava, a primjenom i razvijanjem postupnika smrtnost se na
bojinici uspjela smanjiti od uobiajenih 25 % svih ranjenih na svega 10 %. Postupnici
su vani i zato to:
bolesniku osiguravaju najvii stupanj provjerene medicinske skrbi
tite bolesnika od pogrenih, nepotrebnih i/ili tetnih medicinskih postupanja
tite lijenika od mogue lijenike pogreke ili previda
stalnim preispitivanjem i mijenjanjem, sukladno novim spoznajama i iskustvima,
unaprjeuju medicinsku struku i poveavaju razinu medicinske usluge
provode samo dokazano korisne medicinske postupke
smanjuju potronju
smanjuju liste ekanja.
NEPROFITNOST KAO TEMELJNI NAIN RADA Neprofitan nain rada jedini je
primjeren nain rada u zdravstvu. Zato? Neprofitan nain rada u zdravstvu moemo
odrediti kao takav nain rada u kojemu je dobrobit bolesnika jedini smisao djelovanja.
Drugim rijeima, u neprofitnom nainu rada tijekom skrbi za bolesnika nema drugih
ciljeva (zarade, napredovanja, politike dobiti, tatine, znanstvene koristi) osim

56

dobrobiti bolesnika. No osim te moralne razine, neprofitan nain rada i te kako je vaan
i zbog sljedeega:
neprofitan nain rada iznimno poveava djelotvornost. Tako, primjerice,
kubansko zdravstvo, koje raspolae sa tek 607 zdravstvenih dolara po
stanovnku, ima mnoge zdravstvene pokazatelje bolje nego SAD, gdje se po
stanovniku troi 8.508 dolara. Razlog lei upravo u injenici da veliki dio novca
graana u SAD-u umjesto za lijeenja bolesnih zavrava kao zarada
osiguravateljskih kua, vlasnika bolnica i farmaceutske industrije
neprofitan nain rada uva bolesnike od sve uestalijih nepotrebnih pretraga i
medicinskih postupaka. Ako lijenici ili ustanova za koju rade nema materijalne
koristi od raznih pretraga, vjerojatno ih nee ni provoditi. No ako se na svakoj od
tih pretraga zarauje, izravno od bolesnika ili od osiguravateljskih kua, velika je
vjerojatnost da e im bolesnik biti podvrgnut
neprofitnost stvara uvjete za dvije sredinje vrijednosti zdravstvenog sustava. To
su suradnja i specijalizacija.
S obzirom na to da se javno zdravstvo plaa na nesebian i solidaran nain, neprofitnost
je ujedno i jedini primjeren nain rada. Zaraivati na nesebino i solidarno skupljenom
novcu, namijenjenom lijeenju, oito nije primjeren nain bogaenja.
RAZUMNO PLAANJE U ZDRAVSTVU Plaanje u svakom javnom sustavu, pa tako i u
zdravstvu mora biti:
iskljuivo namjensko
gospodarski najpovoljnije mogue
potpuno transparentno
poteno, odnosno u skladu sa strunom spremom, znanjem i doprinosima
javnom zdravstvu, odnosno dobrobiti graana.
Ispune li se sva etiri uvjeta, takvo e plaanje donijeti viestruku korist:
ojaat e povjerenje graana u javno zdravstvo
suzit e prostor za korupciju
bit e stalni izvor spoznaja za mogua unaprjeenja i bolja rjeenja od postojeih
nee izazivati nezadovoljstvo djelatnika u zdravstvu i
od postojeih e sredstava osigurati najvie mogue zdravstvenih dobara i
usluga.
NOVI NAIN UPRAVLJANJA Depolitizacija predstavlja uklanjanje politike, odnosno,
osloboenje od politikog utjecaja. Novi, depolitizirani sustav upravljanja u svakoj regiji
imao bi svoja strukovna tijela sastavljena od predstavnika:
bolnikih lijenika iz odreene grane medicine
medicinskih sestara iz te grane
graana regije
57

lijenika primarne zatite i

predstavnika HZZO-a regije.

Predsjedanje tijelom mijenjalo bi se svaku godinu, poslovanje bi bilo potpuno

transparentno, a odluke bi se donosile konsenzusom svih lanova. Tako bi, primjerice,
strukovno tijelo kirurga rjeavalo ustroj, nain rada, podjelu poslova i ostalo vano za
napredak kirurgije u svojoj regiji, suraivali bi s istim tijelima drugih regija
dogovarajui dugorone strategije i akcijske planove, a svoje bi planove usklaivali s
planovima drugih grana medicine. Na isti bi nain primarna zatita brinula o razvoju
primarne zatite, psihijatri o razvoju psihijatrije itd. Osobitu novost predstavlja
ukljuivanje graana, odnosno predstavnika udruga bolesnika, predstavnika
umirovljenika ili predstavnika udruga oboljelih od odreenih bolesti u rukovoenje
zdravstvom. Tako e se ostvariti ravnotea u rukovoenju jer e o zdravstvu odluivati i
oni koji u njemu rade (zdravstveni profesionalci) i oni koji se njime koriste (graani).
POTPUNA TRANSPARENTNOST Potpuna transparentnost podrazumijeva nacin rada
koji sve svoje djelatnosti izlaze na vidjelo graanima svoje zajednice. Ako nema
kriminalnih radnji u zdravstvu, a s obzirom na to da graani placaju i odrzavaju
zdravstvo, ne postoji nijedan razlog zasto ti isti graani ne bi imali uvid u nacin trosenja
svoga novca. U tom je smislu potpuno normalno da svi javni sustavi, dakle oni koji se
placaju novcem graana, sve svoje djelatnosti i tijek novca dostavljaju graanima na
uvid. Svaki razlog odbijanja takvog nacina poslovanja budi sumnju u nezakonitosti.
Zelimo li doista zdravstvo reformirati, odnosno uciniti ga boljim, tada nema mjesta
mutnim poslovima i netransparentnom nacinu trosenja.
POTICANJE INOVACIJA Iako se razvoj i unaprjeenje svakog sustava, pa na kraju i
cjelokupnog suvremenog svijeta, temelji na inovacijama i stalnim unaprjeenjima, nae
se zdravstvo dri po strani od takvih projekata. Iskoraci, nova gledita, nova
promiljanja i drugaiji pristupi koji bi unaprijedili zdravstvo sustavno se koe i
obeshrabruju. No novi, reformirani, sustav u kojemu e cilj, graa i nain rada biti
usklaeni, uvest e poticanje inovacija za unaprjeenje rada zdravstva. U tom e smislu
biti izraen Pravilnik o nagraivanju projekata za unaprjeenje zdravstva koji e
predviati dvije vrste nagrada:
nagrada za prijavljivanje projekta (ako za to ima opravdanja) te
nagrada koja e se isplaivati u postotku od ostvarenih uteda ili procijenjene
dobiti za graane.
Ukratko, svatko ima drugaija iskustva, svatko uvia potekoe na svoj osobit nain na
koji potekoe ne vide drugi korisnici zdravstva. Kada ve postoji to bogatstvo razliitih
uvida i pristupa, zato ga ne bismo iskoristili? Zato ne bismo nagraivali svakoga, bez
obzira s koje strane dolazi prijedlog, ije zamisli mogu olakati rad, smanjiti liste
ekanja, poboljati skrb graana, olakati im tegobe, utedjeti sredstva ili bolje i
58

jednostavnije obaviti neke postupke? Zato se odriemo komentara i primjedaba tisua

ljudi od kojih su mnogi na mjestu, a mnogi od njih sadre i klice mjera kojima bi se
zdravstvo moglo bitno unaprijediti? Slian pristup primjenjuje se u nekoliko amerikih
klinika i temelji se na tzv. pozitivnom otklonu (pozitivnoj devijaciji). Rije je o nainu
rjeavanja nekog zadatka u kojemu se koriste znanja i iskustva onih koji su najbolje
upueni u odreenu potekou (obino stoga to su na izvoru dogaanja), dakle onih
koji o njoj znaju vie nego drugi, umjesto da se izvana namee gotovo i esto
neprikladno rjeenje. Uza sve navedeno, pravo graana na aktivno sudjelovanje u
poboljanju zdravstva koje oni plaaju i odravaju i te kako moe ne samo unaprijediti
rad, nego i stvoriti osjeaj zajednitva medicinskih djelatnika i graana, poveati
razumijevanje obje strane i doprinijeti izgradnji boljega zdravstva.
SUZBIJANJE KORUPCIJE Suzbijanje korupcije sloen je postupak koji treba
sadravati barem dvije skupine mjera:
mjere za poveanje zadovoljstva lijenika i medicinskog osoblja te
mjere kojima e se izgraditi sustav otporan na korupciju.
U prvu skupinu mjera, dakle, mjera koje trebaju poveati zadovoljstvo lijenika i
medicinskog osoblja, ine mjere za stvaranje dobrih uvjeta rada. To znai raditi u dobro
ustrojenoj organizaciji, raditi poslove iz svoga djelokruga rada, odravati dobre
meuljudske odnose s kolegama i drugim osobljem, ali znai i imati dovoljno vremena i
za svoju obitelj, imati mogunosti za struno usavravanje i napredovanje te sudjelovati
u odluivanju. Primanja lijenika moraju biti pravedna, odnosno u razini primanja
drugih vanih zanimanja, primjerice, sudaca. Takoer je nuno nagraivati izvrsnost,
stvaralatvo, doprinos unaprjeenju rada, nove zamisli i slino.
Drugoj skupini je cilj stvaranje sustava otporna na korupciju, odnosno sustava koji
graom i nainom rada onemoguava ili znatno oteava pojavu korupcije. U tu skupinu
mjera valja ubrojiti sljedee:
cjelovitost sustava kao temeljno polazite suzbijanja korupcije s obzirom na to
da cjeloviti sustavi samostalno i neprofitno proizvode to je mogue vei opseg
dobara i usluga potrebnih za rad, znatno suavaju podruja podlona korupciji.
Primjerice, vlastita proizvodnja generikih lijekova suzit e podruje mogue
korupcije samo na originalne lijekove, a vlastite ortopedske kue u cijelosti e
ukloniti korupciju i kriminal vezan uz propisivanje i raspodjelu ortopedskih
pomagala
neprofitno poslovanje izravno je vezano uz cjelovitost i druga je vana poluga u
suzbijanju korupcije. Zaraivati na boli i bolesti nije samo nemoralno nego sa
sobom u zdravstveni sustav unosi i niz veih potekoa. Zaraivanje na bolesti
pomie cilj zdravstva od dobrobiti graana na stjecanje materijalnih dobara, to
za sobom, opet, povlai drugaiji nain rada (to vei broj nepotrebnih
medicinskih usluga), ali i korupciju te pojavu negativnih zdravstvenih ciljeva,
59

ime bolest, to ee pojavljivanje bolesti, to due ili skuplje lijeenje postaju

poeljne zdravstvene pojave
odvajanje javnoga od privatnog sljedea je vana mjera za suzbijanje
korupcije. S obzirom na to da se privatno zdravstvo utemeljuje, pla, radi i
odrava na drugaiji nain, da ima drugaije ciljeve i motive rada, a da se u
najveem broju sluajeva razvija iscrpljujui javno zdravstvo, razdvajanje tih
dvaju razliitih sustava iznimno je vana mjera u suzbijanju korupcije
zakonom zabraniti sukob interesa svih medicinskih djelatnika kako bi se
uklonio sukob interesa u hrvatskom zdravstvu budui da lijenici iz javnoga
zdravstva imaju svoje privatne poliklinike ili rade u takvim ustanovama, ili imaju
ortopedske kue koje prodaju pomagala koji sami prepisuju ili nemoralno
surauju s tvornicama lijekova i ortopedskim kuama. Djelatnici javnoga
zdravstva moraju biti na popisu osoba koje, prema Zakonu o sprjeavanju
sukoba interesa, ne smiju biti u sukobu interesa
ukinuti pojam poslovne tajne u javnom zdravstvu jer javno se zdravstvo
plaa novcem graana i nema razloga za postojanje bilo kakve poslovne tajne u
njegovu radu
provesti potpunu transparentnost rada kojom e svaka lipa potroena u
zdravstvu biti dostupna na mrenim stranicama ministarstva, odnosno
zdravstvenih ustanova. To je moan alat u suzbijanju korupcije, a nije ga teko
primijeniti
poslovanje u zdravstvu uvrstiti u pravni okvir nuno je zato to se trenutano
postojanje dvojnog pravnog sustava u Hrvatskoj, u kojemu poslovanje industrije
lijekova uiva poseban pravni poloaj, mora to prije okonati. Nazivanje oitih
korupcijskih radnji drugaijim imenom (edukacijom, studijskim putovanjem,
honorarom) ne mijenja narav mita ni narav korupcije. Iako je takvo stanje
poznato desetljeima, ne samo u Hrvatskoj nego i u brojnim drugim zemljama,
nijedna vlada nije odluila uvesti poslovanje industrije lijekova u pravni sustav
zemlje
primijeniti ameriki zakon Sunshine Act kojim se svaka donacija, dobit ili
poklon skuplji od 10 dolara mora prikazati. Za sada su reakcije slubenih
lijenikih krugova na spomen takvog zakona izriito negativne. No bude li se
doista namjeravalo ozbiljnije baviti korupcijom u zdravstvu, takav e zakon biti
vrlo koristan
primjereno, posebnim zakonom, zatititi osobe koje ukau na korupciju
(tzv. zvidae). Iako je takav zakon temelj borbe protiv korupcije i premda je
skupina graana u Hrvatskoj izradila nacrt prijedloga takvog zakona, Vlada je
bila izriito protiv njegova donoenja, a politike stranke nisu pokazale nikakvo
zanimanje. Valja se samo podsjetiti kako istraivanja pokazuju da se 43 %
prijevara otkrije upravo dojavama, a tek mali dio (3,0 %) policijskom istragom.

60

TROKOVI I UTEDE PREDLOENE ZDRAVSTVENE REFORME Svaki prijelaz

sustava iz jednoga stanja u drugo zahtijeva utroak dodatne energije. S obzirom na to da
reforma zdravstva podrazumijeva ne samo promjenu smjera nego i promjenu grae,
jasno je kako e za takve promjene biti nuno osigurati odreena sredstva. Koliko e
sredstava trebati za reformu, koliko e graani time dobiti i koliko e zdravstvo
provedenim mjerama utedjeti, pitanja su koja valja razmotriti prije svake ozbiljnije
rasprave. Valja istaknuti kako je iznesena reforma prva cjelovita i uz to strukturna,
odnosno kako doista mijenja grau i nain rada zastarjeloga, preglomaznoga i nisko
djelotvornoga sustava u uinkovitiji, djelotvorniji i jeftiniji od dosadanjega, pa postoji
velika i izgledna mogunost da bi EU fondovi financirali takve promjene. Ti fondovi
iznose 300 milijuna eura (oko 2,3 milijarde kuna), dakle i vie nego dovoljno za
provoenje reforme. To je prigoda koja se ne bi smjela propustiti.
Tablica 1. Okvirni trokovi reforme hrvatskog zdravstva
Opis trokova

Iznos u
milijunima kuna
Otpremnine suvinom nemedicinskom osoblju
420
Izgradnja tvornice generikih lijekova
300
Jaanje primarne zatite s 300 timova (lijenik i sestra)
90
Struno usavravanje lijenika obiteljske medicine
10
Fond nagrada za inovacije
50
Dodatna oprema za primarnu zatitu
100
Ostali nepredvieni trokovi
500
Ukupno
1.470

Od navedenih trokova mnogi su jednokratni: otpremnina suvinom nemedicinskom

osoblju, izgradnja tvornice generikih lijekova, kupovanje dodatne opreme za primarnu
zatitu. U sve navedeno treba uraunati i poslovanje tvornice generikih lijekova koje je
za sada teko predvidjeti.
Tablica 2. Okvirne utede reformom hrvatskog zdravstva
Podruje utede
Lijekovi
Plae suvinog nemedicinskog osoblja
Ortopetska pomagala
Smanjena korupcija
Raunalni programi za primarnu zatitu
Kuna njega i fizikalna terapija
Ukupno

Iznos u
milijunima kuna
1.200
840
250
300
50
50
2.690

61

Ve i sada poznati iznosi utede pokazuju dojmljive iznose. Dodamo li tome i ostatak
uteda koje je trenutano teko predvidjeti (uteda na energiji, deurstvima, plaanje
privatnim ustanovama, inovacijama), ti iznosi postaju jo dojmljiviji.
Svaka promjena postojeega stanja donosi dobre i loe strane. Otputanje i zbrinjavanje
oko 7.000 nemedicinskih djelatnika iz zdravstva vjerojatno je najtea i najneugodnija
promjena koju bi trebalo provesti. Zbog prelaska suvinih bolnica na rad u dvije smjene,
dio e medicinskog osoblja biti rasporeen na rad u oblinje cjelodnevne bolnice. Kao i
uvijek kada dolazi do promjena, dio e osoblja i medicinskih djelatnika vjerojatno biti
nezadovoljan i pruat e otpor uvoenju novosti. S obzirom na to da e zdravstvo
utedjeti oko dvije milijarde kuna koje trenutno predstavljaju zaradu profitnih
ustanova, valja se nadati estokim pritiscima krupnoga kapitala, posebno industrije
lijekova i ortopedskih kua.
Svakako je vrijedno spomenuti i dobre strane predloenih promjena:
za bolesnike, ali i za samu svrhovitost rada zdravstva, iznimno je vaan nestanak
negativnih zdravstvenih ciljeva, jer zdravstvo mora, prije svega, ne koditi
navedenim promjenama u primarnoj zatiti i bolnikom sustavu koji e za
posljedicu imati trorazinski piramidni ustroj, odnosno grau sastavljenu od
umreene i cjelovite primarne zatite, umreenog i povezanog sustava dnevnih
bolnica i jednako tako umreenog i povezanog sustava cjelodnevnih bolnica, doi
e do raspodjele poslova i velikog rastereenja bolnikih lijenika
bavljenje uskim specijalistikim zadatcima s velikim brojem bolesnika s istim
tegobama dovest e do znatnog strunog napredovanja i porasta vrsnoe
zdravstvene skrbi
rad dnevnih bolnica samo u dvije smjene dovest e do potpune iskoristivosti
opreme i sposobnosti osoblja
primarna zatita ojaala bi se s tristotinjak timova kao i sestrama kune njege te
fizioterapeutima, to bi dovelo do zapoljavanja lijenika i medicinskih sestara i
fizioterapeuta
nestanak negativnih ciljeva te novi ustroj zdravstva dovest e do velikog
smanjenje lista ekanja
depolitizacija te uvoenje novog naina upravljanja dovest e do
demokratizacije, profesionalizacije, transparentnog rada i boljeg upravljanja
zdravstvom
bolesnici i graani koji su sada potpuno izvan upravljanja, aktivno bi sudjelovali
u upravljanju te rjeavali mnoge tekoe, ime bi zdravstvo uinili osjetljivijim za
njihove potrebe
zdravstvo bi imalo svoje vlastite tvornice generikih lijekova pa bi bili sigurni da
su proizvedeni lijekovi vrhunske kakvoe

62

suvian prostor u bolnicama koje bi prerasle u dnevne bolnice mogao bi biti

prenamijenjen u domove za starije, ime bi se barem malo ublaio veliki
nedostatak takvih objekata
stvaranje cjelovitog i neprofitnog zdravstva, odijeljenoga od profitnih ustanova,
dakle zdravstva iji bi jedini cilj bio dobrobit bolesnika, uvelike bi smanjio za
bolesnike vrlo opasnu nepotrebnu zdravstvenu potronju
ureeno zdravstvo u kojemu bi radili zadovoljni lijenici, a uz to i zdravstvo koje
bi imalo u sebi ugraene antikorupcijske mjere, znatno bi suzilo prostor za bilo
kakvo korupcijsko djelovanje
ureen sustav stvorio bi uvjete za ugodan, svrhovit i smislen rad desetcima
tisua djelatnika u zdravstvu. Na njihovu korist i korist bolesnika za koje skrbe.

ZAKLJUAK Kada bismo imali zadatak cjelokupnu reformu saeti samo u jednu
reenicu, ona bi glasila: reforma zdravstva je preoblikovanje izoblienoga javnog
zdravstva u njegovo prirodno stanje, odnosno stanje u kojemu je dobrobit bolesnika
jedini cilj i krajnji smisao djelovanja zdravstvenoga sustava. Stoga traimo da se ukine
dopunsko osiguranje i da svi imaju pravo na besplatnu zdravstvenu zatitu u okviru
zdravstvenoga osiguranja.
SLOBODAN IZBOR KOD CIJEPLJENJA Protivimo se dravnoj represiji protiv
roditelja koji odbijaju cijepiti vlastitu djecu. Zbog mnogobrojnih sluajeva tekih
nuspojava izazvanih cijepljenjem, sve vie roditelja odbija imunizaciju vlastite djece.
Ako uzmemo u obzir injenicu da su proizvoai cjepiva velike farmaceutske
korporacije koje imaju velik utjecaj na donoenje zakona na podruju zdravstva,
smatramo da je sumnja u korist imunizacije opravdana. Zapanjujua je injenica da se
proizvoa cjepiva odrie odgovornosti za sve mogue posljedice cjepiva. Takoer je
vano napomenuti da cijepljenje nije svugdje obvezno, primjerice Njemaka,
Nizozemska, Luksemburg, Velika Britanija, Danska, Irska, Grka, panjolska, Portugal,
Austrija, Finska, vedska, Norveka, Cipar, Estonija, Latvija, Litva, vicarska. A europske
zemlje u kojima je cijepljenje obvezno jesu: Srbija, Makedonija, BiH, Crna Gora,
Hrvatska, Slovenija, eka, Slovaka, Maarska, Poljska, Rumunjska. U zemljama juno i
istono od Slovenije prijeti se neupisivanjem u kolu, kaznama i oduzimanjem djece
zbog necijepljenja (to je zakonski neosnovano), dok ljude u zapadnoj Europi nitko ne
prisiljava na to, iako se cjepiva veoma agresivno promiu.
MEDICINSKA UPORABA INDIJSKE KONOPLJE IVI ZID je dobro upoznat s vezom
zdravstva i profita te s razlozima za zabranu ove biljke koji lee u injenici da, iskoriti li
se njezin puni potencijal, konoplja zaista moe i treba biti jedan od temelja ekonomije i
zdravstva. Legalizacijom ove biljke smanjila bi se stopa kriminaliteta i izravno bi se
pozitivno utjecalo na gospodarstvo, zdravstvo i turizam jer je na geografski poloaj
idealan za uzgoj ove biljke. Treba uzeti u obzir da samo Amsterdam godinje ubire
porez od oko 2,5 milijarda eura iz sektora turizma.

63

Dok farmaceutski pripravci i lijekovi razaraju tijelo, konoplja potie imunoloki sustav,
to rezultira regeneriranjem stanica i ubijanjem kancerogenih tvorbi te psihosedativnim
uinkom THC-a na tijelo, to djeluje na povlaenje hormona stresa iz cirkulacije
(adrenalina i kortizola) i ujedno izaziva analgeziju.
Zanimljiva i kljuna karika u ostvarivanju pozitivnih svojstava i uinaka konoplje na
tijelo jest endokanabinoidni sustav u naem tijelu. Ljudsko tijelo zahvaljujui ovom
sustavu sadri specifine receptore (CB1 i CB2 koji su otkriveni jo osamdesetih godina)
na koje se veu neuromodulatorni lipidi endokanabinoidi koji se u mozgu stvaraju
prirodno anandamid i N-arahidonol glicin. Endokanabinoidi koje na mozak proizvodi
dijele identinu kemijsku strukturu kanabinoidima iz biljke, to navodi na bitnu
povezanost konoplje i ovjeka. Kanabinoidni receptori preteito se nalaze u modanoj
kori, hipokampusu, hipotalamusu, malom mozgu, bazalnim ganglijama, modanom
deblu, lenoj modini i amigdali, no izolirani su i u ostalim organima i stanicama
imunolokog sustava. Endokanabinoidni sustav sudjeluje u regulaciji osnovnih biolokih
funkcija, u prvom redu apetita, unosa hrane, na motoriku i reprodukciju. Membrane
naih stanica u tijelu prirodno su opremljene kanabinoidnim receptorima koji stanicu
tite od kancerogenih patogena, virusa, gljivica, tetnih bakterija, a uz to jaaju i
imunoloki sustav, tite mozak i ivani sustav te ublaavaju upale i kronine bolove.
Ovaj mehanizam aktivira se kanabinoidima iz biljke i raznim drugim hranjivim tvarima.
Majino mlijeko je bogat izvor endokanabinoida koji su presudni za stimuliranje
mehanizma sisanja kod novoroenadi jer aktiviraju oralno-olfaktornu muskulaturu.
Novoroene bebe tako unose potrebne kanabinoide preko majina mlijeka, a oni
aktiviraju osjeaj gladi te potiu rast i razvoj. Medicinsko ulje konoplje, dobiveno od
cvjetova biljke, sadri sve potrebne kanabinoide za lijeenje irokog spektra bolesti, od
autoimunih i neurodegenerativnih do upalnih i malignih bolesti.
To nam govori o vanosti konoplje u naem razvoju, naroito zdravstvenom, budui da
je povezana s kljunim mehanizmima u tijelu za izljeenje i najteih bolesti. Svojstvo
konoplje da apoptozom (proces programirane smrti stanice) natjera stanice karcinoma
na samoubojstvo jednostavno je zapanjujue, a otkriveno je istraivanjem objavljenim
2000. godine u poznatom europskom biokemijskom znanstvenom asopisu Nature
Medicine.
Najvie veseli injenica kako je uljem od konoplje izlijeeno vie od milijun ljudi diljem
svijeta, to je potkrijepljeno znanstvenim radovima i osobnim svjedoanstvima. Svaije
je pravo uzeti ono to nam je priroda dala i nikakav zakon to ne bi smio ograniavati.
IVI ZID smatra da bi RH trebala biti meu prvim zemljama koje e iskoristiti
pogodnosti potpune legalizacije konoplje u nadi da emo dekriminaliziranjem ove biljke
ponovno oivjeti nae gospodarstvo i ekonomiju, osigurati nova radna mjesta, smanjiti
stopu malignih i ostalih bolesti i omoguiti slobodu izbora lijeenja kako oboljeli ne bi
morali vie ulaziti u sukob sa zakonom i snositi posljedice zbog ionako teke bolesti.

64

4.7. VANJSKA POLITIKA

IVI ZID se zalae za potpuno redefiniranje hrvatske vanjske i europske politike koja se
u dosadanjem razdoblju pokazala kao izuzetno neuinkovita i esto tetna po vitalne
nacionalne interese. Smatramo da su vanjskopolitiki ciljevi u posljednjih 20 godina
pogreno odreeni, a naa diplomacija nije uspjela odraditi svoje temeljne zadatke u
sigurnosnom, gospodarskom ni u bilo kojem drugom smislu. Svi najvei vanjskopolitiki
uspjesi dosadanjih vlad sa sobom su donijeli nepovoljne uvjete Republici Hrvatskoj i
njezinim graanima, a posebno tu izdvajamo pristupanje Europskoj uniji koje je
provedeno nasilnim zadiranjem u Ustav i pravila o provoenju referenduma. Svi ti
propusti i esto namjerno ugovaranje tetnih obveza doveli su nas u situaciju teke
kreditne krize, siromatva i nezaposlenosti. Veliku ulogu u tome ima i vanjska i
europska politika kojoj je na prvom mjestu bilo provoenje nametnutih tetnih reformi,
a na zadnjem dobrobit Hrvatske i njezinih graana. Zbog svega toga potrebno je
provesti opsene reforme na tom planu i postaviti nove vanjskopolitike ciljeve koji e
biti prilagoeni potrebama Hrvatske i njezinih graana, a ne interesima politikih elita i
s njima povezanih monika. To su sljedee reforme:
REVIZIJA MEUNARODNOG DUGA RH Velik je dio tog duga nelegitiman (odious
debt). Stvorile su ga vlade zaduujui nas kod stranih privatnih banaka, daleko od oiju
javnosti i zanemarujui javni interes. Nepravedno je zaduivati brojne narataje cijelog
naroda zbog pozajmica koje su potpisali korumpirani politiari kod sumnjivih stranih
lihvarskih institucija. Povjerenstvo e ustanoviti takva zaduenja te reprogramirati ili
otpisati sav nelegitiman dug. Meunarodni monetarni fond (MMF), Svjetska banka
(WB), Svjetska trgovinska organizacija (WTO), a naalost i Europska unija, diktiraju
gospodarsku i monetarnu politiku zemljama svijeta, posebice slabije razvijenima,
nameui im dugove, kapital meunarodnih korporacija i ovisnost o gospodarstvima
najbogatijih drava. Stoga emo se solidarizirati s drugim dravama, rtvama
dunikoga ropstva. Stvaranjem monoga saveznitva sa srodnim politikim snagama u
EU i svijetu, postii emo cilj u okvirima meunarodnoga prava i realne politike.
Ekvador je ve na taj nain ponitio nelegitiman dug. Stoga predlaemo osnivanje
Meunarodnog povjerenstva za reviziju nelegitimnog inozemnog duga RH.
HRVATSKA DIPLOMACIJA U SLUBI GOSPODARSKOG RAZVOJA

SMANJENJE PLAA I TROKOVA SMJETAJA DIPLOMATSKOG OSOBLJA U

STRANIM DRAVAMA Plaa veleposlanika ne smije biti via od tri prosjene
plae u Hrvatskoj, a mjeseni trokovi smjetaja ne smiju biti vii od iznosa jedne
prosjene plae (sukladno istim kriterijima, potrebno je modificirati i ostale
plae u javnom sektoru).

65

PROPISIVANJE JASNIH KRITERIJA ZA ZAPOSLENJE I NAPREDOVANJE U

DIPLOMACIJI Diplomacija mora prestati biti mjesto za uhljebljivanje
podobnih (stranakih) kadrova eljnih domjenaka i ampanjca.

PREUSTROJ DIPLOMATSKIH MISIJA Hrvatska mora osigurati snaniju

diplomatsku prisutnost u Aziji i Junoj Americi, s naglaskom na zemlje u kojima
biljeimo pad izvoza.

PROIRENJE
DJELATNOSTI
HRVATSKIH
DIPLOMATSKIH
PREDSTAVNITAVA Sustav gospodarske diplomacije MVEP-a pokazao se
posve neuinkovitim. Po uzoru na dansku diplomaciju, hrvatski veleposlanici i
konzuli trebaju preuzeti ulogu gospodarskih ataea. Nuno je da se naa
diplomacija posveti promociji hrvatskoga gospodarstva izvoza, turizma,
energetike, proizvodnje hrane itd., kao i promociji hrvatske znanosti, tehnologije,
kulture i sporta. Hrvatska veleposlanstva i konzulati moraju postati edukacijski
centri u kojima e se provoditi osposobljavanje zainteresiranih stranih uvoznika
i ulagaa za poslovanje s Hrvatskom. Potrebno je:
izraditi strategiju javne diplomacije
umreiti najvanije resore, gospodarstvenike i akademsku zajednicu
izraditi sveobuhvatan katalog hrvatske ponude
izraditi komunikacijski protokol za sve sudionike u trgovini (proizvoai,
poduzetnici, ulagai, izvoznici, uvoznici, pediteri)
sufinancirati izdavanje certifikata (o kakvoi proizvoda za izvoz)
openito prilagoditi obrazovni sustav itd.
Uvoz robe potrebno je ograniiti podizanjem standarda kvalitete, to se posebice
odnosi na jeftinu robu i nezdrave prehrambene proizvode.

EVALUACIJA RADA GOSPODARSKE DIPLOMACIJE Na temelju redovnih

kvartalnih izvjetaja o radu, MVEP e odluivati o produetku obavljanja
dunosti veleposlanika i ostalih zaposlenika odgovornih za gospodarsku
promociju Hrvatske i privlaenje stranih investicija. Gospodarska diplomacija
mora:
pruati svu potrebnu pomo hrvatskim tvrtkama u inozemstvu (posebice
pri osnivanju predstavnitva)
na temelju iskustva predlagati i provoditi konkretne mjere za uklanjanje
trgovinskih barijera
pridonijeti znatnom skraenju rokova realizacije projekata i smanjenju
rizika poslovanja.

AKTIVNO ZALAGANJE ZA RADIKALAN PREUSTROJ EUROPSKE UNIJE Izraavamo

duboko nezadovoljstvo dosadanjim lanstvom RH u EU. Kao to smo i oekivali,
Europska unija se pokazala kao veoma tetan projekt, ne samo za Hrvatsku nego i za
66

veinu lanica. Nismo protiv EU kao zajednicu ravnopravnih drava i naroda koji
razvijaju demokraciju i ljudska prava te surauju u znanosti, tehnologiji, kulturi, zatiti
prirode i okolia; a istodobno svi gospodarski profitiraju. Naalost, takva je slika EU
posve iskrivljena, romantina i, ini se, utopijska. EU je projekt iji cilj nije ekonomski
razvoj drava lanica ili razvoj demokracije nego neofeudalizacija i totalitarizacija
odnosa u drutvu. Upravo je usvajanjem odredaba Maastrichtskog ugovora 1994.
godine Hrvatska uspostavila tetnu regulaciju novca i stavila se u poloaj kolonije.
Europskom unijom ne upravljaju izabrani predstavnici naroda, nego birokracija i
korporacije. Njih ne zanima dobrobit hrvatskog stanovnitva nego samo prostor, izvori i
dobra na naem teritoriju. Posebno se protivimo tzv. mjerama tednje najgoroj
moguoj politici za europske radnike. Dok se i dalje pogoduje bankarima i krupnim
kapitalistima, trite se rada fleksibilizira" na tetu svih studenata, radnika,
nezaposlenih i umirovljenika. Dok se bankarima i dalje isplauju golemi bonusi i
dividende, istovremeno se stanovnicima smanjuju plae, mirovine, socijalna davanja,
stipendije i studentske subvencije, a na udaru se posebno nalazi zdravstvena skrb, na
emu najvie profitira farmaceutska industrija i drugi lobiji. Traimo hitan preustroj EU!
Povezat emo se sa svim europskim strankama (panjolski Podemos, britanska Left
Unity i dr.) koje se zalau za iste ciljeve osloboenje cijele Europe od monetarne
okupacije privatnih banaka. Ako EU unutar pet godina ne postane istinski europski san
ujedinjenje kontinenta na ravnopravnim i socijalnim osnovama RH treba napustiti
takvu zajednicu, za to e biti potrebno raspisati referendum. Temeljni e preduvjet za
eventualan ostanak u EU biti zadravanje nacionalne valute kune. IVI ZID ne eli
izolaciju Republike Hrvatske, ali isto tako ne elimo da ona bude kolonija koja slui
stranim interesima na tetu svojih stanovnika.
POLITIKA IZGRADNJE MIRA

NAPUTANJE LANSTVA U NATO-u Zavretkom hladnog rata,

Sjevernoatlantski savez (NATO) izgubio je svoju svrhu i postao poluga SAD-a i
dijela EU-a kojom provodi teror nad zemljama u kojima imaju gospodarski
interes. Suprotno slici koji eli ostaviti u javnosti, NATO ne osigurava mir.
Naprotiv, on potencira sukobe diljem svijeta i provodi ratno-hukaku politiku.
lanstvom u NATO-u Hrvatska se nedvosmisleno svrstala uz Ameriku i zapadni
blok, to predstavlja velik rizik za nau sigurnost, posebice u kontekstu sukoba s
islamskim zemljama, Rusijom ili Kinom. Osim toga, u NATO-u su Hrvatskoj
nametnuti nepotrebni trokovi lanarine i nabave oruja. Afera Wikileaks i
afera Snowden jo su nas jednom uvjerili u nevjerodostojnost SAD-a i NATO-a
koji, pod izlikom zatite nacionalnih interesa", provode veoma sporne odluke.
Stoga inzistiramo na javnoj objavi svih slubenih dokumenata.

PROGLAENJE TRAJNE VOJNE NEUTRALNOSTI Proglaenjem ovog

diplomatskog statusa, RH nee sudjelovati u tuim ratovima. U sluaju veih
globalnih sukoba Hrvatska mora provoditi politiku poput vicarske.
67

PROAKTIVNA POLITIKA IZGRADNJE MIRA Odbacujemo doktrine

neoliberalizma,
hiperkapitalizma,
korporatizma,
sociodarvinizma
i
neokolonijalizma kao neprijatelje slobode, demokracije i drutva u cjelini.
Politika trajnog svjetskog mira i prijateljskih odnosa meu svim zemljama bit e
jedna od osnovnih doktrina hrvatske vanjske politike. Kao lanica Ujedinjenih
naroda, Hrvatska e pridonositi svjetskom miru i sigurnosti te se protiviti
pokuajima velikih drava da tu organizaciju zlorabe na tetu manjih i
nerazvijenijih. Potrebno je ostvariti brend Hrvatska zemlja izgradnje mira" i
proaktivno djelovati u meunarodnim organizacijama u kontroli nad irenjem
naoruanja, prevenciji oruanih sukoba i poslijeratnoj izgradnji mira. Umjesto
sudjelovanja u meunarodnim oruanim snagama (osim mirovnim misijama UNa), RH bi trebala pomoi Afganistanu i drugim zemljama u socioekonomskom
razvoju.

ODNOSI SA ZEMLJAMA U REGIJI

POLITIKA PREMA BOSNI I HERCEGOVINI Hrvatska se ne smije odrei

aktivnog sudjelovanja u postizanju dogovora o ustavnom ureenju i
teritorijalnom ustrojstvu BiH. Predlaemo dvije mogue opcije:
vicarski model" Cijela BIH treba biti podijeljena na 10-ak do 20-ak
kantona. Pritom bi se jasno odredio slubeni jezik kantona (bosanski,
hrvatski ili srpski), ovisno o tome koji je narod veinski na tom podruju.
Kantoni bi inili Konfederaciju BIH, a u svakom bi se na bilo koju funkciju
mogao kandidirati bilo koji graanin (ime bi se potovala i sudska odluka
u predmetu Sejdi i Finci protiv BIH").
Trei entitet" Ako prvi prijedlog propadne, prihvaamo stvaranje
treeg, hrvatskog", entiteta jer nije pravedno da samo jedan narod
(srpski) ima svoj kanton, dok se u drugom kantonu Hrvati svode na
nacionalnu manjinu. Odluku na kraju moraju donijeti graani i graanke
BIH.

ODNOSI S OSTALIM ZEMLJAMA Solidarni smo s BiH, Srbijom, Crnom

Gorom, Kosovom, Makedonijom i drugim zemljama koje su takoer rtve
dunike krize. Traimo povratak novca tediama Ljubljanske banke. Traimo
naknadu za otuen iznos deviznih i zlatnih rezervi bive SFRJ. Traimo zatitu
hrvatske nacionalne manjine u drugim zemljama, posebice u Srbiji. Od Srbije
traimo suradnju u traenju zatoenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila te
inzistiramo na kanjavanju svih ratnih zloinaca, povratu imovine, ratnoj
odteti i sukcesiji.
UNAPRJEIVANJE ODNOSA S HRVATSKIM ISELJENITVOM Republika Hrvatska
mora biti posebno osjetljiva prema Hrvatima u iseljenitvu. Preko postojeeg Dravnog
ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske potrebno je poticati povratak iseljenika u
68

domovinu, posebice golemog broja mladih ljudi koji su Hrvatsku napustili proteklih
desetljea.
GOSPODARSKA SURADNJA S BRZORASTUIM TRITIMA (BRICS) Hrvatska mora
prilagoditi svoju vanjsku politiku novim globalnim realnostima. To ponajprije znai
intenzivirati gospodarsku suradnju sa zemljama BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i
Juna Afrika) u kojima ivi oko 40% svjetske populacije i koje obuhvaaju 18%
svjetskoga gospodarstva. U svim tim zemljama gospodarska diplomacija mora poduzeti
intenzivne korake u promociji hrvatskoga gospodarstva, a ulagae iz tih zemalja
potrebno je to ee dovoditi u Hrvatsku. Naelno se protivimo politikoj suradnji s
autokratskim reimima (npr. Sjeverna Koreja i sl.), dok je gospodarska suradnja s
takvim zemljama mogua samo ako procijenimo da ona nee tetiti graanima matine
drave.
REDEFINIRANJE POLITIKE SUZBIJANJA MEUNARODNOG TERORIZMA
Protivimo se amerikoj interpretaciji borbe protiv terorizma. Teroristike organizacije
(ISIL, Al-Qaeda, Boko Haram) zaista jesu velike prijetnje suvremenom civiliziranom
svijetu. Njihovi se zloini nikako ne mogu i nipoto ne smiju opravdati. No postavlja se
pitanje zato je islamski svijet toliko radikaliziran. Smatramo da je Zapad (posebice SAD
i NATO) i te kako odgovoran za postojeu situaciju. Stoga se zalaemo za uspostavu
kulture dijaloga na globalnoj razini, pogotovo izmeu zapadnih i islamskih zemalja.
Hrvatska bi mogla biti idealan medijator!
STAV O TRENUTANIM SVJETSKIM ARITIMA

PRIZNANJE DRAVE PALESTINE Hrvatska mora priznati Palestinu.

Bliskoistona kriza traje ve jako dugo (gotovo sedam desetljea) i u njoj je
poginulo oko 22.000 ljudi. Jedino priznanjem Palestine omoguit e se
ravnopravnost u dijalogu dviju suverenih drava. Odbacujemo primjedbe kako e
RH imati problema u odnosima s EU-om i SAD-om. Naime, Palestinu je dosad
priznalo 135 drava svijeta, od ega 6 drava lanica EU-a i NATO-a (Bugarska,
eka, Maarska, Poljska, Rumunjska i Slovaka), tri lanice EU-a (Cipar, Malta i
vedska) i tri lanice NATO-a (Albanija, Island i Turska).

KRIZA U UKRAJINI Kriza u Ukrajini ne moe se rijeiti zaotravanjem odnosa

na relaciji SAD/NATO/EU/Ukrajina Rusija. Zagovaramo meunarodnu
arbitrau i snaniji angaman UN-a.

OSTALA KRIZNA ARITA Dosljednim provoenjem politike mira i vojne

neutralnosti Hrvatska e umanjiti sve rizike da bude na meti bilo koje politike ili
vojske.

69

PROTIVIMO
SE
POTPISIVANJU
TRANSATLANTSKOG
TRGOVINSKOG
I
INVESTICIJSKOG PARTNERSTVA TTIP je po svojoj prirodi tetan sporazum za
svaku dravu potpisnicu i njene graane, pa tako i za nau. Vie o tome zato se
protivimo TTIP-u moete saznati u brouri koju je napravila Inicijativa Zaustavimo TTIP
ije stavove dijelimo i podravamo.

70

4.8. OSTALA PRAVA I SLOBODE

VJERSKE SLOBODE Vjerska sloboda je jedno od neotuivih prava svakoga pojedinca.
Za nas je vjerska sloboda naelo koje podupire pravo pojedinca da javno ili privatno
izraava svoju religiju, vjerovanja ili vjerska uenja, ali ne na teret dravnoga prorauna.
Istovremeno u potpunosti prihvaamo pravo pojedinca da promijeni religiju ili ne
pripada nijednoj religiji. Stoga ne prihvaamo meudravni ugovor izmeu RH i
Vatikana te traimo njegovo ukidanje. Traimo odvajanje drave od religijskih
organizacija i prestanak njihova financiranja iz dravnoga prorauna te predlaemo
financiranje dobrovoljnim prilozima njihovih vjernika. Drugim rijeima, elimo odvojiti
religiju od politike. to se tie nastave vjeronauka u kolama, ona se moe odvijati
izvannastavno (prvi ili zadnji sat) i iskljuivo na teret religijske organizacije kojoj
pripada vjerski slubenik, ali ne na teret prorauna.
UKIDANJE KAZNENOG DJELA KLEVETE ivimo u zemlji kojom vlada medijska
cenzura. Meutim, usprkos toj cenzuri nalaze se ljudi koji, svim medijskim
ignoriranjima usprkos, uspijevaju izii u javnost sa svojim tvrdnjama. Za takve
neposlune pojedince sustav je pripremio kazneno djelo zvano kleveta. Smisao
klasifikacije klevete kao kaznenoga djela je uutkivanje pojedinaca koji se usude
otvoreno rei ono o emu veina uti. Da je korumpiranom sustavu stalo do istine, onda
bi cenzuru istine, a ne klevetu, klasificirao kao kazneno djelo. Naalost, u Hrvatskoj oni
koji provode cenzuru mirno spavaju, a oni koji razotkrivaju kriminal ive u strahu od
pravosudnog lina. Smisao je slobode govora da onaj koji iznosi svoje miljenje i stav ne
mora ivjeti u strahu od toga hoe li ga neki lokalni ili regionalni monik tuiti. Budui
da je sloboda govora i izraavanja sastavni dio osobne slobode, klevetu kao kazneno
djelo treba ukinuti.
PROMJENA FUNKCIONIRANJA POLITIKE Predloit emo donoenje zakona kojim
e se saborskim zastupnicima smanjiti primanja i ukinuti saborske mirovine, to bi iz
politike trajno uklonilo sve kojima su novac i mo vaniji od dobrobiti graana. Time bi
se utedjelo vie stotina milijuna kuna godinje. Osim toga, predloit emo izmjene
Zakona o financiranju izbornih aktivnosti i politike promidbe kojima bi se viestruko
smanjilo financiranje promidbenih aktivnosti stranaka. Na to se godinje utroi 70
milijuna kuna, a smanjenjem na 20 milijuna kuna u etiri godine bi se utedjelo oko 200
milijuna kuna. Takoer predlaemo izmjene Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski
sabor kojim bi se sadanji broj sa 151 snizio na 111 zastupnika, po deset za svaku
izbornu jedinicu, tri za dijasporu i osam za manjine, ime bi se i trokovi smanjili za 26
%.
"NO KILL" SKLONITA IVI ZID se zalae za sklonita za ivotinje u kojima se one ne
ubijaju nego trajno zbrinjavaju do udomljavanja. Dosadanja praksa ubijanja pasa i
drugih ivotinja u azilima je anticivilizacijska i bespotrebna, a milijuni kuna

71

proraunskog novca odlaze u depove privatnicima koji u ubijanju vide priliku za

bogaenje.
PREUSMJERITI NOVAC U JAVNA SKLONITA Sadanji model u kojemu se koncesija
daje veterinarskim stanicama rezultira milijunima potroenog novca bez pravih
rezultata. To znai da u sluaju prestanka rada veterinarske stanice od utroenih
milijuna graanima ne ostaje nita. Stoga, predlaemo da se prestane s takvom praksom
i da se dosadanji model zamijeni novim, u kojem bi upanije, gradovi i opine ulagali
novac u svoja sklonita, pa bi novac uloen u njih na kraju ostalo u rukama graana. U
sadanjem modelu interaji ubiru milijune kuna za hvatanje i ubijanje pasa i maaka
zahvaljujui dodijeljenim koncesijama, dok su volonteri koji ih spaavaju
marginalizirani i opstruirani od strane lokalnih vlasti. Stoga, predlaemo da se donese
zakon kojim se zabranjuje dodjeljivanje koncesije privatnicima, a novac predvien za tu
namjenu treba preusmjeriti u javna sklonita. Osim toga, jo predlaemo:

besplatnu sterilizaciju maaka i pasa iz sredstava koja e biti namaknuta otrim i

visokim kaznama za sankcioniranje zlostavljaa ivotinja
zabranu dranja pasa na lancu i u malim boksovima
zabranu uzgoja rasnih ivotinja bez odgovarajuih odobrenja jer takvi uzgajivai
nisu pod kontrolom i maksimalno izrabljuju pse i make rodilje (preesto pare
srodnike te se tako raaju bolesne ivotinje koje kasnije posljedino teko pate)
ako do sada nije predvieno zakonom, zabranu bilo kakvih borbi meu
ivotinjama i uzgoja agresivnih vrsta
poveavanje kazni za zlostavljanje ivotinja (KZ l. 205 ) s jedne na pet godina te
poveanje novanih kazni za ta zlodjela pet puta
civilni nadzor nad veterinarskim inspektorima, od kojih su mnogi korumpirani i
ne rade svoj posao, ve zloupotrebljavaju svoje ovlasti kanjavajui nevine ljude
aktivnu primjenu postojeih zakona za zatitu ivotinja
policija za pse po uzoru na Amerike zakone.

OSLOBAANJE OD ROBOVSKOG MENTALITETA Jedino to moe biti gore od

ropstva jest robovski mentalitet. Naalost, u naem narodu ima ga u izobilju. Ljudi su
uvjereni da moraju biti robovi neotplativog duga i da im se njihov dug ne treba otpisati.
Smatraju da je nebitno to to je na monetarni model kriminalan i toje njegov jedini cilj
porobljavanje naeg naroda i unitenje nae ekonomije. Jo je stranije to smatraju da
vanjski dug, koji su napravili kriminalno nastrojeni pojedinci, moraju vraati njihova
djeca. Uvjereni su u to da je normalno da stranci posjeduju sav profitni kapital (banke,
telekome, farmaceutsku industriju itd.), a da mi moramo raditi za njih. Ne vide nita
sporno u tome to stranci izvlae dobit iz zemlje, a naim ljudima daju otkaze. I smatraju
da se s time u vezi nita ne moe i ne smije napraviti. Masovni mediji uvjerili su ih u to
da su nai ljudi neradnici koji moraju sluiti strancima i biti robovi duga. Ne shvaaju da
je u Hrvatskoj do raspada proizvodnje i visoke nezaposlenosti dolo zbog suludog
72

monetarnog modela u kojem je proizvodnja neisplativa, a uvozna roba jeftinija od

domae. Nalazimo se tako u situaciji u kojoj veina ljudi nije u stanju shvatiti da je:

neotplativi dug bolje otpisati nego dovijeka ivjeti u dunikom ropstvu, odnosno
da je bolje skinuti omu duga zavezanu oko vrata, nego je sve vre stiskati
(stavljati na sebe novi dug)
bolje da su oni sami vlasnici kapitala, a ne stranci
korumpirane politiare bolje zamijeniti potenima, nego predati vlast u ruke
neizabranim EU birokratima koji zajedno s tim istim korumpiranim politiarima
zaduuju i pljakaju nau zemlju
politika elita dio je problema, a ne rjeenja
jedino rjeenje: odbacivanje klasine ideoloke podjele na lijevo/centar/desno i
stvaranje zajednike politike fronte koja e okupljati sve ljude, bez obzira na
njihovo politiko uvjerenje (lijevo/centar/desno), koji vjeruju u osobnu slobodu i
ekonomski prosperitet.

Uloga politike stranke nije indoktrinacija lanova nekom odreenom ideologijom, nego
ostvarivanje slobodnog i prosperitetnog drutva u kojemu je svejedno kako se tko
pozicionira na politikom spektru sve dok prihvaa da su ljudi razliiti i imaju razliita
uvjerenja (miljenja). Ulaskom u EU stanje se samo cementira umjesto da se mijenja na
bolje, a jedna po jedna zemlja u EU klizi u ekonomsko rasulo i duniko ropstvo zbog
prihvaanja dunike doktrine u kojoj stvarnu vlast imaju bankarski karteli i
neformalne strukture moi u njihovoj pozadini, a ne narod.
Prisjetite se govora Stjepana Radia u kojemu je pozivao narodne zastupnike da se
izjasne protiv ulaska u Kraljevinu Jugoslaviju:
Jo nije kasno. Ne srljajte kao guske u maglu Znam, znam, vi drite da ste ne samo u
narodu, nego da ba vi i zastupate narod. Ja sam vam dokazao da to niste. Sav je hrvatski
narod za republikansku slobodu i za ovjeansku pravicu; vi ste za staro bankrotirano
nasilje i za gospodsku sebinost i otimainu. Vi, dakle, niste vie ni u narodu, a kamoli da bi
vi govorili u ime naroda. I zato iz ove vae osnove nee biti nita Vi ete otii u Beograd21.
Vi ete bez hrvatskoga naroda i protiv njegove volje proglasiti jedinstvenu dravu i bez
ikakvoga straha i srama vi ete vladati na temelju starih austrijskih i maarskih
nevaljanih i nepravednih zakona i pomou starih, pokornih i pokvarenih inovnika. A
moda ete vladati bez ikakvih zakona, samo silom i samovoljom Sav svijet poznaje i
priznaje pravo narodnoga samoodreenja. Mi samo tomu pravu imademo zahvaliti svoje
osloboenje. Nitko vas i nita vas ne goni, ako to nije vaa neista savjest koja vas sili da
to bre svrite djelo za koje znate da ga hrvatski narod nee odobriti, a koje elite to
prije protiv njegove volje provesti i toboe uvrstiti. Najstranija je stvar, najvei je grijeh i
najvea politika pogreka svoj roeni narod stavljati pred gotove injenice, to jest voditi
politiku po gospodskoj svojoj voljici, bez naroda i protiv naroda. ivjela republika! ivjela
Hrvatska!
21

Mi bismo dana s mogli rei Bruxelles.

73