Vous êtes sur la page 1sur 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

Kada je upitan Imam Ebu Hanife, rahmetullahi 'alejh, o 'Ilmul-kelamu odgovorio je: "To su govori
filozofa. Dri se Sunneta i puta selefa, a uvaj se svake novine jer je ona bidat (novotarija)". A
Imam afija, rahmetullahi 'alejh, daje presudu pa kae: "Moj stav prema onima koji se bave
'Ilmul-kelamom je da se iibaju prutom od palme, ponesu na devama i tavafi sa njima po
naseljenim mjestima i vie glasno: 'Ovo je kazna onome ko ostavi Kitab i Sunnet i bavi se
Kelamom (tj. 'Ilmul-kelamom)'." (Sijeru e'alamin-nubela', 10/29.) A Imam Ahmed, rahmetullahi
'alejh, nam daje vasijet: "Ne druite se sa onima koji se bave Kelamom pa makar branili
Sunnet". (Menakibu Ahmed od Ibn el-Devzija, str. 205.)

Nije udno da same E'arije i Maturidije tvrde za sebe da su oni Ehlu sunne vel dema'a i da se
tako predstavljaju pred muslimanskim masama, ali je udno da neki od onih koji se pripisuju
Ehli Sunnetu i koji se ubrajaju u selefijske uenjake izdaju zajedniku fetvu na internetu ili
pojedinane fetve na satelitskim kanalima, novinama i slino iji je sadraj da Ehlu sunne vel
dema'a danas predstavljaju selefije, E'arije i Maturidije. Sa druge strane, nerijedak je sluaj

1 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

da radnici na polju da've koji pozivaju na akidu Ehli sunne vel dema'a, kada budu upitani o
ovom pitanju, ili budu nedoreeni i nejasni u svom odgovoru, ili mudro izbjegnu odgovor jer
nemaju hrabrosti da kau istinu ako je znaju, ili je to pitanje kod njih za koje nemaju siguran i
jasan odgovor zbog ubhi koje su rairene po ovom pitanju. A kada se analiziraju razlozi takvih
izjava, tj. da su Ehlu sunne vel dema'a danas selefije, E'arije i Maturidije, uglavnom bi se ti
razlozi mogli svesti na sljedee:

nepoznavanje akidetskih osnova E'arija i Maturidija ili nepoznavanje temelja akide Ehlu
sunne vel dema'a, ili jo gore od toga, nepoznavanje akide ni jednih ni drugih, jer da se ima
znanja o tome ne bi se tako govorilo.

da statut, menhed, program ili ciljevi nekog udruenja, organizacije, dem'ata ili ustanove
zahtijevaju od svojih lanova da imaju takav stav, naroito ako se time eli pridobiti to vie
pristalica i 'sauvati jedinstvo' muslimana.

to mnogi sa takvim izjavama nastoje da ouvaju poloaj, funkciju, dignitet, radno mjesto i
slino u zvaninim vjerskim institucijama koje su na akidi E'arija ili Maturidija.

rairenost mnogih ubhi po ovom pitanju.

ubhe oko ovog pitanja

etvrti razlog takvih izjava, tj. da su Ehlu sunne vel dema'a danas selefije, E'arije i Maturidije,
je rairenost mnogih ubhi po ovom pitanju i njih ima vie:

2 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

Prva ubha i najvea od njih je ona u kojoj se sa nekoliko izjava od ejhul-islama Ibn Tejmijje,
rahmetullahi 'alejh, dokazuje da je on bio na stavu da su E'arije ili Maturidije od Ehlu sunne vel
dema'a. Od tih izjava su:

da su E'arije najblia skupina akidi Ehli sunne vel dema'a,

da se termin Ehli sunne upotrebljava u dva znaenja: opem i uem, ope znaenje je da su
Ehli sunne u stvari suniti, tj. svi oni koji nisu ije Rafidije; a u uem znaenju Ehli sunne su
samo sljedbenici hadisa (Ehlul-hadis),

i da se E'arije ubrajaju u Ehli sunne vel dema'a gledajui na Mu'atezile, Rafidije (ije) i
ostale, pa u mjestima u kojima su novotari Mu'atezile, Rafidije (ije) i ostali tu su E'arije Ehli
sunne vel dema'a (Nakdut-te'sis 2/87).

Komentar: Odgovor na ovu ubhu se moe dati iz tri ugla. Prvi je da se pojedinano analizira
svaka izjava. Tako u prvoj izjavi odgovor je u njoj samoj, tj. kae Ibn Tejmijje da su najblii, a ne
da su oni Ehlu sunne vel dema'a, a eli time rei da su oni bolji od ostalih sekti. U drugoj izjavi
u ope znaenje Ehli sunne spadaju i Earije, Maturidijje, Mu'atezile i ostale sekte, a u uem
znaenju u Ehli sunne spadaju samo sljdbenici hadisa i sunneta, tako da ovo ne moe biti
dokaz da Ibn Tejmijje ubraja E'arije u Ehli sunne. A u treoj izjavi kae Ibn Tejmijje da su
Ea'rije Ehli sunne gledajui na druge sekte, tj. da su blie od ostalih Ehli sunnetu, a to znai
da nisu Ehli sunne ako ne gledamo na ostale sekte. Takoer, E'arije su Ehli sunne u mjestima
gdje su novotari Mu'atezile, Rafidije (ije) i ostali, tj. gdje nema istinskih predstavnika Ehli
sunneta. Odgovor na ovu ubhu iz drugog ugla su same rijei Ibn Tejmijje: "to se tie onoga
ko je na onome to je u knjizi 'El-Ibane' koju je napisao Ebul-Hasen el-E'ari pri kraju svog
ivota, a ne ispolji govor koji je oprean onome to je u knjizi, takav se ubraja u Ehli sunne.
Meutim, samo pripisivanje El-E'ariju je bid'a (novotarija), naroito to se time svakom onom
ko se pripie njemu stavlja do znanja da je to dobro i to se time otvaraju vrata zla ...".
(Medmu'ul-fetava, 6/359.) Drugim rijeima, onaj ko je na akidi selefa (prvih generacija) ne
treba govoriti za sebe da je E'arija jer je to novotarija. Jasno je, nakon ovih rijei, da sve gore
spomenute izjave Ibn Tejmijje imaju jedno znaenje a to je da su E'arije (a to obuhvata i
Maturidije) najblii Ehli sunnetu u odnosu na ostale sekte, a to znai da oni nisu Ehli sunne. A
odgovor na ubhu iz treeg ugla su knjige, tj. jedanaest knjiga koje je Ibn Tejmijje napisao
posebno kao odgovor na E'arije, od tih knjiga su: "Der'u te'arudil-'akli ven-nakli",
"Nakdut-te'sis", "Et-tis'inije", "El-Hamevije" itd. Zar onaj koji je dao najbolju kritiku E'arija,
dokazao protivrjenost tog akidetskog mezheba i njegovu udaljenost od akide selefa ovog

3 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

Ummeta, zbog ega je bio esto zatvaran u zatvor, a to je uinio Ibn Tejmijja, zar on da smatra
da su E'arije Ehli sunne i istovremeno sve ovo uradi?

Druga ubha zbog koje neki ubrajaju E'arije u Ehli sunne je to da ne mogu spojiti izmeu toga
da su Ibn Hader, Nevevi, Bejheki, Sujuti i mnogi drugi imami i velikani ovog Ummeta bili
E'arije, a da se ne ubrajaju u Ehli sunne.

Komentar: Odgovor na ovo je da se ne mjeri ubrajanje neke skupine ili sekte u Ehli sunne po
uenjacima koji zastupaju stavove te skupine, nego je kriterij pripadnosti Ehli sunnetu po tome
koliko se odreena skupina slae u svojim akidetskim osnovama sa akidom Ehli sunne vel
dema'a. Sa druge strane, mnogi savremeni selefijski uenjaci se ne slau s tim da se Ibn
Hader, Nevevi i njima slini ubrajaju u E'arije, nego da su Ehli sunne, a smatraju da pitanja u
kojima su oni zauzeli stav E'arija da je to bio njihov idtihad te prema tome imaju opravdanje
kao i svaki drugi uenjak. Naime, Ibn Hader je kritikovao E'arije nazivajui ih ba ovim
imenom (tj. E'arije) i raziao se sa njima u mnogim akidetskim pitanjima po kojima su E'arije
prepoznatljivi, poput: pitanja imana, prvog vadiba, potvrivanja Allahovih svojstava koje su
E'arije negirale, upotrebe logike, uzimanja habera vahid (tj. hadis koji nije mutevatir) za
argument u akidi i mnoge druge stvari, pri emu je davao prednost onome na emu su bila prva
tri stoljea ovog Ummeta. Dok je sa druge strane u knjizi "Fethul-bari" (tj. komentaru Buharijinog
Sahiha koji predstavlja jednu od najboljih knjiga kojoj nema ravne u ovom polju) prilikom
tumaenja Allahovih svojstava esto odabirao stav E'arija, tj. te'vil ili tefvid, kao ispravan osnov
sa kojim se prilazi ovim pitanjima, kao i mnoga druga pitanja u kojima je slijedio E'arije. Ovo
govori da je Ibn Hader bio nestabilan u svojim stavovima. S tim da je ispravno, a Allah zna
najbolje, da Ibn Hader nije bio E'arija, a dokazi za to je sljedee: prvo - jer je u svojim
knjigama kritikovao E'arije kako uopeno kao sektu tako i pojedinano njene imame
teoretiare; drugo - ako se sloio u nekim pitanjima sa E'arijama, takoer, se i raziao u
mnogim drugim, kao to je i preutio na mnogim njihovim osnovama, tj. nije ih pravdao i
pomagao; tree - podravao je imama Zehebija u njegovim napadima na uenjake
'Ilmul-kelama. A sve ovo ne radi neko ko se pripisuje E'arijama. Takoe je bitno naglasiti da su
se uenjaci, poput Nevevija, Bejhekija, Sujutija, Ibn Salaha, Kurtubija i mnogih drugih imama,
sloili u samo odreenim pitanjima sa E'arijama, a razlozi tome mogu biti razliiti, na primjer:
da su potpali pod njihov uticaj zbog lijepog nijeta, idtihada, pogrenog slijeenja, zbog
nedovoljnog poznavanja 'Ilmul-kelama, ili su smatrali da se pitanja u kojima su slijedili E'arije
ne kose sa erijatskim tekstovima i slino. Zato je njihova pripadnost mezhebu E'arija onolika
koliko su se sloili sa njima i ne moe se smatrati istom kao onih koji su bili teoretiari ovog
mezheba poput Bakilanija, Razija, Duvejnija, Amidija i ostalih. I na kraju ako bismo i uzeli da
su u potpunosti ovi uenjaci bili E'arije to nije dokaz da su E'arije Ehli sunne niti je to
opravdanje da ih slijedimo u onome u emu su pogrijeili slijedei taj mezheb, a ostavili ono na
emu je bio selef.

4 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

Trea ubha koju neki uzimaju kao dokaz da su E'arije Ehli sunne je da je na akidetskom
mezhebu E'arija veina Ummeta kako obini muslimani tako i uenjaci, vladari, vojskovoe i
velikani.

Komentar: Nema sumnje da je ovo samo tvrdnja koja nema dokaza i za koju historija ovog
Ummeta kae da je lana. Dovoljan je odgovor na ovo to to selef ovog Ummeta sve do
etvrtog stoljea nije bio niti e'arijski niti maturidijski, jer ono sa ime su doli ova dva akidetska
pravca (meu kojima je mala razlika) u veini je opreno onome na emu su bile prve i najbolje
generacije ovog Ummeta, a o emu e posebno biti govora. A obini muslimani i nakon to se
proirio mezheb E'arija i Maturidija i sve do danas uvijek su bili i bie na akidi Ehli sunne. Jer
obini musliman po svojoj fitri vjeruje da je Allah na nebesima iznad Ara, da je Kur'an Allahov
govor, da Allah ima oi, ruke i ostala svojstva kojima je sebe opisao u Kur'anu, da e mu'mini
koji uu u Dennet vidjeti Allaha i mnoge druge stvari koje su E'arije i Maturidije zanegirali i
napravili od toga filozofiju koju obini muslimani ne razumiju. A ono to se moe priznati na
ovom mjestu je da se u veini dananjih islamskih univerziteta, ustanova, vjerskih kola i slino
izuava e'arijska ili maturidijska akida i da veina zvaninih vjerskih ustanova zastupa te
akidetske pravce. S tim da mnotvo sljedbenika u erijatu ne predstavlja dokaz, naroito ako je
ono to zastupa to mnotvo u veini opreno onome na emu su bile prve generacije (selef)
ovog Ummeta, kao to je u ovom sluaju. Kae Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, u
hadisu kojeg biljee Buharija i Muslim: "Neprestano e biti jedna skupina iz mog Ummeta
oigledna na istini, nee joj nakoditi onaj ko je napusti niti onaj koji joj se suprostavi sve dok ne
nastupi Sudnji dan".

etvrta ubha je tvrdnja da Ebul-Hasen el-E'ari nije doao ni sa im novim u akidi, nego se
istakao u razotkrivanju slabih taaka Mu'atezila i slamanju njihovog mezhaba, te je zato postao
obiljeje za

Ehli sunne nasuprot Mu'atezila, a ovo je i razlog to se ljudi pripisuju E'arijama.

Komentar: Kazati da Ebul-Hasen el-E'ari nije doao ni sa im novim u akidi je daleko od istine.
Kako onda objasniti da je Ebul-Hasen napisao djelo "El-Ibane" pred kraj ivota i u njemu
objavio da se vratio sa onoga na emu je bio na akidu selefa, jer ako nije doao ni sa im novim
ega se onda odrekao? A o tome na emu je bio i koliko se to slae sa akidom selefa bie
govora. A drugi dio tvrdnje koji je vezan za njegovu borbu protiv Mu'atezila, takoer, nije
precizan, a daleko je od stvarnosti i historijskih injenica. Jer Mu'atezile su se pojavile prije
Ebul-Hasena za jedno i po stoljee. A od same njihove pojave odgovor imama selefa, poev od
Hasana el-Basrija pa sve do vremena El-E'arija, je bio estok, obiman i dovoljan da se
objelodani i raskrinka novotarija Mu'atezila. Dokaz tome su mnoge knjige koje su napisane tim

5 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

povodom a u kojima je ujedno sauvana i zabiljeena akida imama selefa. Od tih knjiga su:
"El-Ibane" od Ibn Betta, "Usulu i'atikad ehli-s-sunne wel-dem'at" od Lalikaia, "Halku ef'alil-'ibad"
od Buharije, "Kitabut-tevhid" od Ibn Huzejme, "Es-Sunne" od Imama Ahmeda, od Abdullaha b.
Ahmeda, od El-Hallala, od Ibn Mende, od El-Esrema, od El-Mervezija, od Ebu Davuda i od Ebu
'Asima sve pod istim naslovom "Es-Sunne", i mnoge druge knjige. Kae Ibn 'Abdulhadi
el-Mibred udei se ovakvoj tvrdnji: "Subhanallah, zar muslimani, prije nego je (El-E'ari) uinio
tevbu od toga to je bio Mu'atezila (na emu je bio etrdest godina), nisu imali imame koje e
slijediti pa je postao bidator (El-E'ari), koji se pokajao za svoju novotariju, imam? Kao da su svi
ljudi pomrli i nije ostao niko ko je pogodan da bude imam sve dok se nije pokajao bidator od
svoje novotarije i postao imam, a svi muslimani daju prednost jednom mutekellimu (onom koji
se bavi 'Ilmul-kelamom, tj. El-E'ari) nad svim imamima hadisa u vrijeme kad je njihov broj bio
ogroman, kakva je ovo la?". (Dem'ul-dujui str.105)

Ko su E'arije i Maturidije

Govoriti o tome da li su E'arije i Maturidije Ehli sunne vel dema'a zahtijeva da se ukratko
pojasni ko su Ehlu sunne, a ko E'arije i Maturidije.

Ehlu sunne vel dema'a su svi oni koji su na Uputi Poslanika, sallallahu 'alejhi ve sellem, i
njegovih ashaba u znanju i akidi, na rijei i djelu, u adabima i ahlaku; a to je u stvari selef ovog
Ummeta, tj. prve generacije i svi oni koji ih slijede u onome na emu su bili do Sudnjeg Dana.

E'arije i Maturidije su dvije islamske sekte koje su u potvrivanju akidetskih uvjerenja slijedile

6 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

pravac 'Ilmul-kelama. S toga je neophodno neto rei o 'Ilmul-kelamu i stavu selefa ovog
Ummeta o njemu. 'Ilmul-kelam ili Kelam, kako ga definiu sami kelamisti, je nauka koja daje
mo potvrivanja akidetskih pitanja navoenjem dokaza i otklanjanjem ubhi. U stvari,
'Ilmul-kelam je novotarski pravac izuavanja akidetskih pitanja koji ovaj Ummet nije poznavao
sve do vremena halife Me'muna koji je nareivao da se prevode na arapski jezik knjige drugih
kultura, vjera i civilzacija, a naroito grke filozofije. Pa su se tako Mu'atezile potpomogle, u
svojim raspravama i dijalozima sa nosiocima drugih iskrivljenih vjera, nasljeem krana sa
Istoka (Melikanija i Nesturija) koje su poslije pomijeali sa grkom filozofijom, to je bio novi
pristup akidetskim pitanjima koji se zvao 'Ilmul-kelam ili Kelam. Ovaj isti menhed je kasnije
preuzeo i koristio El-E'ari u svojim raspravama i odgovorima na Mu'atezile. 'Ilmul-kelam je
uveo u islamsku akidu argumente i pitanja sa kojima nije doao ni Kur'an ni Sunnet, poput
termina dism, devher i 'ard, a o kojima nisu govorili ni ashabi ni tabi'ini. Da je ovo bila
akidetska nauka, a ne batil, ne bi mimoila ashabe i tabi'ine, kako kae Imam Malik. A uz to,
rezultat bavljenja ovom naukom je nedoumica i sumnja u temeljne stvari vjere kao to su to
izjavili, nakon tevbe, najvei imami Kelama. Opi stav selefa ovog Ummeta je da je bavljenje
'Ilmul-kelamom pokueno, kako to prenose mnogi uenjaci i o emu su napisane mnoge knjige.
Dok mnogi od njih su zabranjivali ovaj novotarski pristup akidetskim osnovama vjere kao to su
bili imami etiri mezhaba. Kada je upitan Imam Ebu Hanife, rahmetullahi 'alejh, o 'Ilmul-kelamu
odgovorio je: "To su govori filozofa. Dri se Sunneta i puta selefa, a uvaj se svake novine jer je
ona bidat (novotarija)". Takoer, Ebu Hanife je proklinjao 'Amr b. 'Ubejda koji je uveo bidat
Kelama. (Savnul-mantik od Sujutija str.30-32.)

Kae Imam Malik, rahmetullahi 'alejh: "Zar kad god nam doe neko ko se bolje raspravlja
(kelamista) da zbog njegove sposobnosti u raspravi ostavimo ono sa ime je doao Dibril
Muhammedu, sallallahu 'alejhi ve sellem?" (Sijeru e'alamin-nubela', 8/99.) A Imam afija,
rahmetullahi 'alejh, daje presudu pa kae: "Moj stav prema onima koji se bave 'Ilmul-kelamom
je da se iibaju prutom od palme, ponesu na devama i tavafi sa njima po naseljenim mjestima i
vie glasno: 'Ovo je kazna onome ko ostavi Kitab i Sunnet i bavi se Kelamom (tj.
'Ilmul-kelamom)'." (Sijeru e'alamin-nubela', 10/29.) A Imam Ahmed, rahmetullahi 'alejh, nam
daje vasijet: "Ne druite se sa onima koji se bave Kelamom pa makar branili Sunnet".
(Menakibu Ahmed od Ibn el-Devzija, str. 205.) Nakon ovoga, postavlja se jedno bezazleno
pitanje: Ako su E'arije i Maturidije predstavnici 'Ilmul-kelama, oko ega nema razilaenja, a uli
smo stav selefa (selef je Ehli sunne vel dema'a), o onima koji se bave Kelamom, kako se onda
moe rei da su E'arije i Maturidije od Ehli sunne vel dema'a?

7 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

Nastanak i razvoj E'arija

E'arije su islamska kelamistika sekta iji osniva je Ebul-Hasen el-E'ari koji je roen u Basri
270. god. po Hidri a preselio 324. god. u Bagdadu. Njegov idejni ivot je proao kroz tri faze:

Prva faza: u kojoj je bio na mezhebu Mu'atezila etrdeset godina.

Druga faza: u kojoj se odrekao mezheba Mu'atezila i okrenuo se protiv njih, a zatim uzeo novi
menhed u te'vilu (tumaenju za koje nema dokaza) Allahovih svojstava koja su dola u Kur'anu
i Sunnetu. Taj novi menhed je bio slijeenje puta Abdullaha b. Se'ida b. Kullaba, tj. prihvatanje
samo sedam svojstava i to putem razuma, a ne erijatskih tekstova i te'vilenje (tumaenje za
koje nema dokaza) svih ostalih svojstava jer ih ljudski razum ne moe prihvatiti onakvim kakvi
su doli. A ovo je faza na kojoj su E'arije.

Trea faza: u kojoj se vratio na mezheb selefa u potvrivanju svih Allahovih svojstava. U ovoj
fazi je napisao knjigu "El-Ibane" u kojoj je dao prednost akidi i menhedu selefa ovog Ummeta.
Ovu fazu, naravno, negiraju E'arije.

Nakon smrti Ebul-Hasena el-E'arija, njegov mezheb je doivio mnotvo promjena, a menhedi
(putevi) i idtihadi (stavovi) imama sljedbenika mezheba su bili meusobno raznoliki. Razlog
svemu ovome je to sam mezheb od njegovog poetka nije bio izgraen na jasnim akidetskim
temeljima i osnovama. Najbitnije promjene koje je doivio ovaj mezheb nakon smrti El-E'arija
su padanje pod uticaj raznih drugih sekti i uzimanje mnogih akidetskih osnova od istih: pa su
tako uzeli od Murdija i Dehmija stav o imanu, od Mu'atezila i filozofa negiranje veine
Allahovih svojstava, iskrivljivanje erijatskih tekstova i mnoge druge stvari, a od Debrija su
uzeli stav o kaderu, uli su u tesavvuf itd. Na kraju je e'arijski akidetski mezheb postao
mjeavina od 'Ilmul-kelama, nekih stavova Mu'atezila, Murdija i Dehmija, sufizma i filozofije.

8 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

Najistaknutiji uenjaci ovog mezheba

Ebu Bekr el-Bakilani (328-403. h.), jedan od najveih teoretiara ovog mezheba, on je doao sa
premisama razumskih dokaza za potvrivanje tevhida kojih nema ni u Kitabu ni u Sunnetu. Na
kraju se vratio na mezheb selefa sa knjigom "Temhidul-evaili".

Ebu Ishak e-irazi (393-476. h.), bio je poznat po jaini dokazivanja i sposobnosti
raspravljanja. Vezir Nizamul-mulk mu je sagradio poznatu Nizamijsku medresu na obali rijeke
Tigris.

Ebu Hamid el-Gazali (450-505. h.), nije iao putem El-Bakilanija, ak se raziao u nekim
stavovima i sa El-E'arijem, kritikovao je 'Ilmul-kelam i zabranio da se njime bavi, takoe je dao
estoku kritiku filozofiji. Nakon toga je naao spas u tesavvufu (sufizmu) i smatrao da je to jedini
put koji vodi ka spoznaji. Zatim se na kraju ivota vratio Sunnetu izuavajui Sahih od Buharije.

Imamul-haremejn el-Duvejni (419-478. h.), tridest godina je branio e'arijski mezheb


pouavajui u Nizamijskoj medresi koju mu je izgradio Nizamul-mulk u Nejsaburu. Na kraju
svoga ivota vratio se na mezheb selefa. Kae u knjizi "En-Nizamije: "Stav sa kojim smo
zadovoljni i sa kojim Allahu vjeru ispovijedamo je akida slijeenja selefa Ummeta, jer je
nepobitan argument da je idma'u (konsenzus) Ummeta dokaz ...".

El-Fahru er-Razi (544-606. h.), poznat kao Fahrud-din, on je glavni predstavnik e'arijskog
mezheba u njegovoj zadnjoj razvojnoj fazi, pomijeao je 'Ilmul-kelam sa filozofijom i on je doao
sa univerzalnim pravilom (kaidetu kullijje) sa kojim je dao prednost razumu nad erijatskim

9 / 10

DA LI SU E'ARIJE I MATURIDIJE OD EHLI SUNNETA?

tekstovima kada dou u koliziju. Pred kraj ivota se i on vratio na menhed selefa.

etvorica najistaknutijih uenjaka e'arijskog akidetskog pravca su ostavili ono na emu su bili i
vratili se pred kraj ivota na akidu selefa. Ako su E'arije Ehli sunne vel dema'a, po onima koji
to tvrde, postavlja se pitanje zato su ova etiri najistaknutija uenjaka E'arija ostavili ono na
emu su bili i zato su se vratili akidi selefa ako je ono na emu su bili akida Ehli sunneta.
Odgovor je jasan.

U drugom dijelu ove tematike e biti govora o nastanku i razvoju Maturidija, historijski pregled
irenja e'arijske i maturidijske akide u ovom Ummetu i razlozi tog irenja, akidetske osnove
E'arija u kojima su se razili i u kojima su se sloili sa akidom Ehli sunneta, akidetske osnove
Maturidija u kojima su se razili i u kojima su se sloili sa akidom Ehli sunneta, uenjaci koji su
rekli da E'arije i Maturidije nisu Ehli sunne vel dema'a i rezime itavog teksta.

10 / 10

Vous aimerez peut-être aussi