Vous êtes sur la page 1sur 14

INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK

EKONOMSKI FAKULTET
DODIPLOMSKI STUDIJ

TEMA: IZVORI FINANSIRANJA


SEMINARSKI RAD

Predmet: Poslovne finansije

Mentor: Prof. dr. Muhamed Bajri


Student: Perenda Mezid
Br. indeksa: E-76/15-I

Travnik, januar 2016.

SADRAJ
SADRAJ.........................................................................................................................................2
UVOD...............................................................................................................................................3
1.

POJAM I OBLICI FINANSIRANJA........................................................................................4

2.

VRSTE IZVORA FINANSIRANJA.........................................................................................5


2.1.

Vlastiti izvori finansiranja.................................................................................................7

2.2.

Tui izvori finansiranja......................................................................................................8

Finansiranje emisijom vrijednosnih papira....................................................................................8


Bankarski akcepti..........................................................................................................................8
Komercijalni zapisi.......................................................................................................................8
Ugovor o reotkupu repo..............................................................................................................8
3.

SPECIFINI IZVORI FINANSIRANJA..................................................................................9


Lizing............................................................................................................................................9
Franizing......................................................................................................................................9

4.

SPONTANI I OPCIJSKI IZVORI FINANSIRANJA..............................................................10

ZAKLJUAK.................................................................................................................................11
LITERATURA................................................................................................................................12

UVOD
Izvori finansiranja su sintagma koja oznaava izvore financijskih sredstava, ali i one
specifine izvore koji u pravnom i raunovodstvenom smislu nisu izvori sredstava (npr.
novana sredstva amortizacije, neraspodijeljena dobit u toku obraunskog razdoblja i sl.).
Finansiranje je jedan od glavnih pojmova bez kojeg ne bi bio mogu razvoj bilo kojeg
poslovnog subjekta, te zbog svojih efekata na ukupno poslovanje odluke o finansiranju su
vrlo ozbiljne i samim tim vane za svako preduzee. Financjiski menadment je glavno
lice o donoenju odluka pa on kao i svaki drugi menadment poinje planiranje.
Bez obzira na dobru poduzetniku zamisao, te volju i elju da je ralizira, ukoliko nema
dovoljno novca, odnosno kapitala preduzee ne moe ostvariti svoj cilj.
U nastavku seminarskog rada emo prikazati izvore finansiranja, vrste izvora finansiranja,
a zatim emo prikazati vanost izvora finansiranja za preduzee.

1. POJAM I OBLICI FINANSIRANJA


Pojedini autori pod pojmom finansiranja podrazumjevaju pribavljanje finansijskih
sredstava, drugi ipak pored toga podrazumjevaju pribavljanje i materijalnih vrijednosti pa
to nazivaju pribavljanjem kapitala. Pod finansiranjem se jo podrazumjeva osim
pribavljanja i plasiranje i vraanje finansijskih sredstava.
J. Kralj definie finansiranje kao ostvarivanje osiguranja finansijskih sredstava pri
najboljoj kombinaciji vlastitih i tuih izvora, zatim plasiranje, vraanja finansijskih
sredstava i usaglaavanje finansijskih odnosa prema izvorima finansiranja.
D. Lipovac pod finansiranjem podrazumjeva osiguranje finansijskih sredstava.
R. Tepi je jednostavno definisao pojam finansiranja kao pribavljanje novanih sredstava,
njihovo koritenje u poslovanju i vraanje izvorima. 1 I drugi autori pojam finansiranje
definiu na slian nain.
Izvori finansiranja su sintagma koja oznaava izvore finanaijskih sredstava. ali i one
specifine izvore koji u pravnom i raunovodstvenom smislu nisu izvori sredstava.
Tu spadaju sva pravna i fizia lica, ukljuujui i vlasnike preduzea (dioniare dionikog
preduzea) od kojih preduzee pribavlja sredstva bilo kojeg pojavnog oblika, bilo koje
namjene i na bilo koji rok.
Sintagma izvori financijskih sredstava se misli samo na ona preduzea od kojih se
pribavljaju sredstva u finansijskom obliku. Pored vlasnika preduzea, u izvore finansiranja
spadaju banke kao i druge finansijske organizacije vlasnika preduzea, osiguravajua
preduzea, te druga preduzea itd. Takoer drava moe biti izvor finansiranja.2

1 Rovanin, A.: Upravljanje finansijama, Ekonomski fakultet, Sarajevo 2006.,str.201.

2 http://limun.hr/main.aspx?id=32754 (datum pristupa : 15.01.2016)

2. VRSTE IZVORA FINANSIRANJA


Prema roku raspoloivosti izvora, finansiranje se moe podijeliti na3:

Kratkorono iji izvori su raspoloivi do jedne god. Ovaj vid finansiranja se


koristi za ulaganja u obrtna sredstva.
Srednjorono finansiranje od 1 do 5 god. i pogodan je oblik za
srednjorona ulaganja u osnovna sredstva.
Dugorono finansiranje je ono koje je due od 5 god.

Prema svom porijeklu izvori finansiranja se dijele na4:


Interne koje je ostvarilo samo preduzee (amortizacija, zadrana dobit, priuve) i
Eksterne kao emisija kratkoronih i dugoronih HOV ili uzimanje kredita i sl..

Prema vlasnitvu izvori mogu biti5:

Akumulirana dobit
Emisija dionica
Amortizacija

Tui izvori finansiranja6:

Kredit
Emisija obveznica
Domai i ino ulagai
Autonomni izvori finansiranja

3 Rovanin, A.: Upravljanje finansijama, Ekonomski fakultet, Sarajevo 2006.,str.202


4 Ibid., str. 202.
5 Ibid., str. 202.
6 Ibid., str. 203.
5

Hibridni izvori finansiranja7:

Quasi vlastiti izvori (preferencijalne dionice)


Quasi tui izvoti (dohodovne obveznice)

7 Ibid., str. 203.


6

Specifini izvori finansiranja8:

Finansiranje iz faktoringa
Finansiranje iz forfetinga
Finansiranje iz lizinga
Franizing aranmani

Opcijsko finansiranje9:

Varanti,
Konvertibilni vrijednosni papiri.

8 Ibid., str. 203.


9 Ibid., str. 203.
7

2.1.

Vlastiti izvori finansiranja

Internim izvorom finansiranja preduzea smatra se akumulirana neto dobit, odnosno neto
finansijski rezultat koje je preduzee ostvarilo u toku poslovne godine.
Akumulirana dobit, je namjenjena za samofinansiranje novih dugoronih ulaganja,
odnosno za ulaganje u stalna i trajna obrtna sredstva.10
Sredstva akumulacije koriste se i za finansiranje tekueg poslovanja. Naime sredsta
naplaene dobiti se tokom godine akumuliraju na raunu i koriste tokom godine kao tekua
sredstva.
Amortizaciju karakteristiu odluke te to ona ne poveava obim sredstava, ve e pod
njom podraumjeva transformacija sredstava iz materijalnih u novana stanja, pa samim tim
se podrazumjeva da amortizacija predstavlja regularni izvor finansiranja i takoer
predstavlja znaajnu finansijsku snagu.
Finansiranje emisijom dionica
Nain pribavljanja sredstava za finansiranje poslovanja preduzea je emisija dionica.
U finansiji, dionica je vlasniki vrijednosni papir, tj. idealan udio u vlasnitvu kompanije
izdavatelja istog.
Koliki udio predstavlja, ovisi o ukupnom broju izdanih dionica. Dinoce su dakle, tipian
vlasniki vrijednosni papir.
Dijele se na: obine ( redovne ) i preferencijalne ( povlatene ). 11
Razlikuju se prema pravima koja vlasnik stjee njihovom kupovinom. Obje vrste
predstavljaju dugorone vrijednosne papire neodreenog roka dospijea. Jedno od
osnovnih svojstava dionice je da donosi dividendu, to znai, isplatu profita drutva
vlasniku dionice (razmjerno njegovom udjelu u drutvu).

10 Rovanin A.op.cit.str.217.
11 Ibid.str.217
8

2.2.

Tui izvori finansiranja

Bankarski kredit je jedan od najznaajnijih tuih izvora finansiranja preduzea. To je


eksterni izor finansiranja koji podrazumjeva fiksni troak.
Pri definisanju pojma kredit, kao oblik finansiranja preduzea, polazi se od toga da kredit
predstavlja odreeni duniko-povjerilaki odnos, zasnovan na ustupanju prava
raspolaganjem novcem od strane povjerioca duniku, na odreeno vrijeme i pod odreenim
uslovima.12
Finansiranje emisijom vrijednosnih papira
Postoji veliki broj vrijednosnih papira instrumenata duga kao to su13:

Obveznice
Note
Certifikati
Zapisi i sl.

Pojam obveznica se najee koristi kao oznaavanje svih instrumenata duga. Obveznica
je kreditni instrument i u biti je ugovor o kreditu. U sluaju da je izdavalac drava, moe
sluiti i kao plateno sredstvo prema dravi za poreze i druge dabine. Moe glasiti na ime
ili na donosioca, a izdaje se u gotovim apoenima. U razvijenim zemljama razvio se golem
broj razliitih vrsta obveznica koje osim drave izdaju i banke, te razne financijske kue.
Bankarski akcepti
Bankarski akcept je u stvari mjenjica trasirana na poslovnu banku koja je akceptira i koja
time preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenjica glasi isplati njenom donosiocu
na dan dospijea.
Komercijalni zapisi
Komercijalni zapisi su kratkoroni vrijednosni papiri koje preduzee moe emitovati kako
bi bile zadovoljne kratkorone potrebe za sredstvima. 14
Ugovor o reotkupu repo
Repo posao (Repurchase Agreement) predstavlja danas jedan od najznaajnijih
instrumenata na meunarodnim financijskim tritima. Repo je skraenica od Sale and

12 Rovanin A.op.cit.str.236.
13 Ibid., str. 237.
14 http://www.kamatica.com/pojam/komercijalni-zapisi (datum pristupa 13.01.016)

Repurchase Agreement, to bi u slobodnom prijevodu znailo ugovor o prodaji i ponovnoj


kupnji ili ugovor o reotkupu.

3. SPECIFINI IZVORI FINANSIRANJA


Faktoring (engl. factoring, njem. Faktoring) je posao kratkoronog finansiranja izvoznog
uvoznog posla preko faktora kao posebne organizacije. Prodavaoci, odnosno kupci mogu
se financirati posredstvom faktora pod uslovom da kupac sve narudbe prije izvrenja
isporuke od strane poslodavca mora dati faktoru na odobrenje, te da faktor stalno ispituje
kreditnu sposobnost kupaca, prije nego to preuzme bilo kakvo potraivanje.

Forfeting (engl. forfaiting, njem. Forfaitierung) oznaava15 :


kupovinu potraivanja izvoznika prema inostranstvu bez prava regresa prema
prodavaocu u sluaju nemogunosti naplate o dospijeu;
instrument finansiranja meunarodne trgovine bezgrenom prodajom potraivanja uz
odgovarajue instrumente osiguranja;
diskontiranje kupnje, uz naplatu odreene premije (diskonta), odreenog potraivanja
bez prava na regres protiv povjerioca.

Lizing
Ima poseban oblik vanjskog finansiranja. Posjeduje mogunost pribavljanja proizvodnih i
drugih dobara bez troenja vlastitih fondova i bez uzimanja kredita na financijskom tritu.
Za upotrebu predmeta ne treba imati novac u cijelosti, nego dio novca u visini 20 %
osiguranja.

Franizing
Franiza je oblik saradnje izmeu nezavisnih preduzetnika. Davalac franize nudi svoj
"know-how" i brend, a zauzvrat naplauje naknadu od primalaca franize, koji tom
naknadom stiu pravo i mogunost da koriste dokazanu poslovnu ideju.16
15 Rovanin A.op.cit.str.237.
16 http://franchising.rs/abc-fransiza/28/definicija-fransizinga ( datum pristupa14.01.016)

10

11

4. SPONTANI I OPCIJSKI IZVORI FINANSIRANJA


U privremeno koritena tua sredstva po osnovu dospjelih, a neisplaenih obaveza,
spadaju17:

Obaveze prema dobavljaima za reprodukcioni materijal,usluge, oprema i sl.


Obaveza po osnovu primljenih avansa od kupaca,
Obaveze za obraunate, a neisplaene kamate,
Obaveze za obraunatu , a neisplaenu dividendu,
Obaveze za neisplaene neto zarade radnicima,
Obaveze po osnovu poreza i doprinosa iz zarade,
Obaveze po osnovnih obraunatih, a neisplaenih premija osiguranije
Obaveza za poreze
Obaveze za carine, takse i druge dadbine.

Na svjetskim finansijskim tritima danas su sve prisutniji novi finansijski instrumenti.


Opcijski izvor finansiranja pruaju neke mogunosti koji klasini vrijednosni papiri ne
podrazumjevaju:
Osiguravaju vii stepen zatite od rizika i
Omoguavaju pribavljanje sredstva pod povoljnim uslovima.
Konvertibilni vrijednosni papir - njegov imatelj moe pretvoriti u drugi vrijednosni papir
koji nosi drugaija prava.18 Konvertibilni vrijednosni papir je najee preferencijalna
dionica ili obveznica koja se moe pretvoriti u redovnu dionicu. Kad se jednom pretvori u
dionicu, konvertibilni papir se ne moe vratiti u prethodni oblik.
Varanti predstavljaju prava pridruena obveznicama i prefercijalnim dionicama na
kupovinu obinih dionica preduzea emitenta, po unaprijed utvrenoj fiksnoj cijeni, u
unaprijed odreenom vremenu. Po pravilu se mogu odvojiti od vrijednosnih papira uz koje
su emotivani, to znai da mogu biti i predmet trgovine kao posebni vrijednosni papiri. 19

17 Rovanin A.op.cit.str.239.
18 http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Konvertibilni-vrijednosni-papir ( datum pristupa:
14.01.2016)

19 http://www.scribd.com/doc/123649887/varanti ( datum pristupa: 15.01.2016)

12

ZAKLJUAK
O pojmu finansiranja u savremenoj ekonomskoj teoriji ne postoje jedinstveni stavovi, pa
smo u ovom seminarskom radu pokuali objasniti i prikazati ovu temu i njene osnovne
pojmove u to jasnijem izdanju.
Izvori finansiranja predstavljaju sintagmu koja oznaava izvore financijskih sredstava, ali i
one specifine izvore koji u pravnom i raunovodstvenom smislu nisu izvori sredstava.
R. Tepi je jednostavno definisao pojam finansiranja kao pribavljanje novanih sredstava,
njihovo koritenje u poslovanju i vraanje izvorima. I drugi autori pojam finansiranje
definisu na slian nain.
Iz svega navedenog moemo zakljuiti da nijedno preduzee ne moe ostavariti uspjean
rezultat bez finansijskih sredstava odnosno kapitala.
Neophodno je dobro poznavati izvore sredstava kako bi organizacijski nivoi u preduzeu
koristili onaj izvor sredstava koji je za njih odgovarajui. Menaderi preduzea vre
planiranje izvora sredstava jer bez kapitala nema koristi od dobrih poslovnih ideja kao ni
postizanja osnovnog cilja svakog preduzea, a to je postizanje poslovanja s dobitkom.

13

LITERATURA
Rovanin, A.: Upravljanje finansijama, Ekonomski fakultet, Sarajevo 2006.
http://franchising.rs/abc-fransiza/28/definicija-fransizinga
http://limun.hr/main.aspx?id=32754
http://www.kamatica.com/pojam/komercijalni-zapisi
http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/K/Konvertibilni-vrijednosni-papir
http://www.scribd.com/doc/123649887/varanti

14

Vous aimerez peut-être aussi