U privredi uvijek postoji odreeni broj ljudi koji je bez posla.

Razlozi su raznovrsni:
neki radnici sami naputaju posao, neki postaju tehnoloki viak, za neke trenutno u poduzeu
nema posla, ali poduzee e ih zaposliti kada ponovo povea obim proizvodnje itd.. U broj
nezaposlenih lica stalno ulazi i onaj broj mladih kolovanih ljudi koji stalno trae posao.
Odreeni broj ljudi je nekada radio, ostao bez posla i nakon dugog i neuspjenog traganja za
novim poslom odustao od daljeg traenja. Jedan dio njih e moda u doba prosperiteta,
ohrabren, ponovo krenuti u potrazi za poslom.
U privredi uvijek postoji odreeni broj ljudi koji je bez posla. Razlozi su raznovrsni:
neki radnici sami naputaju posao, neki postaju tehnoloki viak, za neke trenutno u poduzeu
nema posla, ali poduzee e ih zaposliti kada ponovo povea obim proizvodnje itd.. U broj
nezaposlenih lica stalno ulazi i onaj broj mladih kolovanih ljudi koji stalno trae posao.
Odreeni broj ljudi je nekada radio, ostao bez posla i nakon dugog i neuspjenog traganja za
novim poslom odustao od daljeg traenja. Jedan dio njih e moda u doba prosperiteta,
ohrabren, ponovo krenuti u potrazi za poslom.
Standardna definicija nezaposlenosti prema MOR-u (Meunarodnoj organizaciji rada)
se temelji na tri kriterija koja moraju biti zadovoljena istovremeno, a to je da je osoba: bez
posla, trenutno raspoloiva za rad i da trai posao. Prema tome, nezaposlene su sve osobe
iznad dobi odreene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva, koje su u razdoblju
promatranja:
a) bile bez posla, tj. koje nisu radile za plau ili bile samozaposlene, kako je to
odreeno meunarodnom definicijom zaposlenosti;
b) bile trenutno raspoloive za rad, tj. raspoloive za plaeni rad ili samozaposlenost
tijekom razdoblja promatranja;
c) traile posao, tj. poduzimale odreene korake u tono odreenom proteklom
vremenu da nau plaeni posao ili da se. 1
Zaposleni su osobe starije od 16 godina, koje obavljaju plaeni posao u punom ili skraenom
radnom vremenu i statistiki su evidentirani. Nezaposlenost se, u ekonomskim terminima,
pojavljuje ako postoje kvalificirani radnici koji su voljni raditi po nadnicama koje
1 Hussmanns, R., Mehran, F. i Verma, V. (1990.) Istraivanja ekonomski aktivnog
stanovnitva, zaposlenosti, nezaposlenosti i nezaposlenost: ILO prirunik o konceptima i
metodama. Geneva: ILO.

prevladavaju, ali ne mogu nai zaposlenje. Nezaposlenim osobama se smatraju starije osobe
od 16 godina, sposobne i voljne raditi te aktivno trae posao, ali su ipak bez posla. Stopa
nezaposlenosti predstavlja broj nezaposlenih radnika podijeljen s ukupnim brojem radno
sposobnog stanovnitva (osobe izmeu 16 i 65 godina). Apsolutna nezaposlenost je toan
broj nezaposlenih osoba, a relativna nezaposlenost je stopa nezaposlenosti, tj, omjer
nezaposlenih osoba i radne snage. Pri tome se radnom snagom smatra zbroj zaposlenih i
nezaposlenih osoba.
a) frikcijska nezaposlenost - prisutna je u svakoj privredi a odnosi se na onaj dio ukupne
nezaposlenosti koji je uzrokovan promjenom posla. Radi se o naputanju postojeeg posla zbog
promjene mjesta stanovanja, zbog traenja bolje plaenog ili zanimljivijeg posla i slino.
Frikcijska nezaposlenost nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi izmeu regija i radnih mjesta ili
kroz razliite faze ivotnog ciklusa.
Moemo rei da u privredi uvek postoji frikciona nezaposlenost. Jedan dio frikcione
nezaposlenosti moemo smatrati dobrovoljnom upravo zbog toga to ljudi sami odluuju da
napuste postojei posao jer ele nai bolji. Dio frikcione nezaposlenosti predstavlja
nedobrovoljnu nezaposlenost jer pojedinci koji su ostali bez posla su primorani traiti drugi
posao. Frikciona nezaposlenost se smatra kratkoronim fenomenom.
b) strukturna nezaposlenost - nastaje kada pod uticajem promjena u strukturi tranje zaponu
procesi promjena u privrednoj strukturi. Strukturna nezaposlenost oznaava raskorak izmeu
ponude i potranje za radnicima, koji moe nastati ako potranja za jednom vrstom rada raste,
potranja za nekom drugom vrstom rada se smanjuje, a ponuda se ne prilagoava brzo.
U takvim uslovima dolazi do seljenja kapitala iz stagnirajuih grana u nove, propolzivne
grane. Ova nezaposlenost prestavlja dugoroan fenomen jer radnici koji ostaju bez posla posao
moraju da potrae u drugim granama, to zahtjeva prekvalifikaciju a to nije mogue uraditi za
kratko vrijeme. esto se deava da novo zaposlenje podrazumjeva i preseljenje u sasvim drugi
kraj zemlje. Suzbijanje takve nezaposlenosti zahtjeva angaovanje drave na planu izrade
sveobuhvatnih programa prekvalifikacije pomoi pri preseljenju u krajeve gdje ima posla, kao i
finansijku pomo za privredni razvoj ovih krajeva gdje su koncentrisane stagnirajue grane.
c) ciklina nezaposlenost - posljedica je smanjenja agregatne tranje i nivoa privredne aktivnosti
u recesijskoj ili depresionoj fazi ciklusa. Smanjenje agregatne potronje uzrokuje pad agregatne
proizvodnje, a budui da je tranja za radnom snagom izvedena iz tranje gotovih proizvoda
dolazi do smanjenja tranje za radnom snagom i poveanja nezaposlenosti. Zbog sporom

prilagoavanja zarade i cijene, povratak privrede u stanje pune zaposlenosti je dosta otean. U
ovakvom periodu,posmatrajui voljnost radnika da rade pri odreenoj visini nadnica razlikuje se
dobrovoljna i prisilna nezaposlenost, tj. postoje ljudi koji bi radili i za postojeu niu zaradu, ali
ne mogu da nau posao. Na dui rok, kada doe do prilagoavanja zarada i cijene nie, stvorit e
se preduslovi za poveanje agregatne tranje do nivoa pune zaposlenosti.
Odlucili smo se za ovu temu s obzirom na cinjenicu da je ista trenutno aktuelna.
Stopa nezaposlenosti se prema postojecim podacima ne mijenja, a treba se minjenati tj.
Naravno smanjivati jer ista nije na pozeljnom nivou.
Kao dodatni razlog za opredjeljenje za ovu temu jeste svakako i cinjenica da veliki broj
ekonomisti doprinosi rastu nezaposlenosti, sto je svakako cinjenica koja bi nas, kao studente
ekonomskog fakultetea trebalo zanimati.
Cilj ove naseg rada jeste da kroz analizu prkupljenih podataka o nezaposlenosti u SBK
prikazemo strukturu nezaposlenosti prema narodnosti, i stepenu obrazovanja.
Pokuat e kroz analizu samih podataka i samih cinjenica koje se vide golim okom da
formiramo nase misljenje o tome zasto je nezaposlenost na nivou na kojem jeste a i zasto
nema tendenciju smanjenja , tj. Zasto situacija je situacija prije svega losa a sto je najgore ne
ide na bolje uprkos svim potencijalima ove drave.
Nacionalna struktura nezaposlenih je takva da od ukupnog broja prijavljenih najvise bosnjaka
i to 29668 ili 72, 73%, zatim Hrvata 10399 ili 25,5 %, te Srba 346 ili 0,84 %, te ukupno
ostalih 359 u apsolutnom iznosu.
Nacionalna struktura nezaposlenih za isti period u 2015 je bila takva da je od ukupnog broja
prijavljenih najvie bilo Bonjaka, i to 30.410, ili 72,45%, zatim Hrvata 10.885, ili 25,93%,
Srba 348, ili 0,82%, te 327 ostalih.
Nacionalna struktura nezaposlenih un istom periodu u 2014 bila je takva da je od ukupnog
broja prijavljenih najvie bilo Bonjaka, i to 30.328, ili 72,44%, zatim Hrvata 10.892, ili
26,01%, Srba 328, ili 0,78%, te 316 ostalih.
Na osnovu analize podataka nezaposlenost u zadnje tri godine zakljuujemo da je stopa
nezaposlenosti u relativnom iznosu ostala otprilike na istom nivou sa balgom tendencijom
rasta, ali da se u apsolutnom iznosu broj nezaposlenih smanjivao.
Uocavamo da se broj nezaposlenih u relativnom i apsolutnom iznosu ne kreu proporcionalno
a uzrok tome moze biti smanjenje broja osoba koje se vode na evidencije sluzbe za
zaposljavanje, bilo zbog negativnog prirodnog prirastaja ili pak migracije stanovnistva i
trazenja srece van granica ovih 51129 km na kvadrat
Kvalifikacijska struktura nezapolsneih osoba je takva da je najveci broj III stupnja strucne
spreme i to 15129 ili 37,1 %, I stupnja 12416 ili 30,45% zatim IV stupnja 9960 ili 24, 42% te
VI stupnja 1327 ili 3,25%, VII stupnja 1213 ili 2,97% II stupnja 527 ili 1,29% i V stupnja 200
ili 0,49 i nezaposlenih osoba VIII stupnja nema.
Kvalifikacijska struktura nezaposlenih osoba za 2015 godinu je bila takva da je najvei broj
III stepena strune spreme, i to 15.886, ili 37,85%, I stepena 13.023, ili 31,02%, IV stepena
9.886, ili 23,55%, VIIstepena 1277, ili 3,02%, VI stepena 1073 ili 2,54 %, II stepena 581, ili
1,38%, V stepena 227, ili 0,54%, te VIII stepena 22, ili 0,05%.
Kvalifikacijska struktura nezaposlenih osoba za 2014 godinu je bila takva da je najvei broj
III stepen strune spreme, i to 15.925, ili 38,03%, I stepen 13.349, ili 31,88%, IV stepen

9.344, ili 22,31%, VII stepen 1.232, ili 2,94%, VI stepen 1008 ili 2,39%, II stepen 659, ili
1,57%, V stepen 284, ili 0,67%, te VIII stepen 63, ili 0,15%.
Na osnovu gore navedenih podataka mozemo doci do zakljucka da se broj nezaposlenih osoba
III stupnja smanjuje za razliku od osoba VI stupnja ciji se broj povecava.
Porazavajuca je cinjenica da se obrazovanje u nasoj zemlji malo cijeni, sto se vidi kroz
cinjenicu da se broj nezaposlenih I i III stupnja smanjuje za razliku od osoba sa visokom
strucnom spremom koji ima tendenciju rasta.
Sa druge strane to moze stvarati pogresnu sliku cinjenica jer postoji tendencija rasta broja
osoba koji se odlucuju za sticanje visokog stucnog obrazovanja.
Losa privatizacija dravnih firmi jeste svakako jedan od razloga trenutnog stanja.
Kao ociti primjer mozemo navesti bratstvo Novi travnik, koji je prije rata zaposljavao oko
10000 ljudi dok danas zaposljava otprilike oko 2000 ljudi, sto je porazavajuca cinjenica.
Razlog tome jeste lossa politika lokalnih vlasti koje ne pruzaju sansu kako domacim tako i
stranim investitorima da ulazu svoj kapital i znanje u jedan takav unosan projekat, tako da
ogromni kapaciteti ostaju neiskoristeni.
Prema nasem misljenju drzava bi trebala omoguciti investitorima da ulazu u svoj kapital u vec
postojece kapacitete sto bi dovelo do zaposljavanja ljudi, a od toga bi imali koristi i drzava i
stanovnistvo.
Zbog injenice da se otvara veoma mali broj radnih mjesta ljudi se sve vise opredjeljuju za
pokretanje vlastitih poduhvata. To se najee odnosi na poljoprivredu, a prije svega uzgoj
malina i ostalog jagodicastog voca.
Ukoliko ne uzmete udjela u kreiranju sopstvene budunosti, drugi e je stvarati za vas,
ali po njihovoj mjeri!