AIDS

Sindrom steene imunodeficijencije (sindrom steenog nedostatka imuniteta) je

bolest ljudskog imunolokog sustava. Osnovna osobina te bolesti je teko oteenje
imunolokog sustava, tj. nemogunost da se taj sustav brani od tetnog djelovanja
razliitih bolesti. Tada se smanjuje broj leukocita u krvi, smanjen je broj limfocita u
limfnim vorovima i slezeni, smanjen je broj zrelih T limfocita te se smanjuje koliina

protutijela. Pojam imunodeficijencija podrazumijeva smanjenu ili neuinkovitu

sposobnost imunolokog sustava u bolesnika.

Virologija
Uzronik HIV (Human Immunodeficiency Virus), je retrovirus koji napada specifine
stanice obrane organizma, stanice iz grupe leukocita, tj. limfocitske podgrupe - zrele T4limfocite, stanice koje direktno sudjeluju u imunolokoj reakciji protiv mnogih bolesti i
3

tako ini imunoloki sustav ovjeka bespomonim da se brani od bolesti, pa ak i onih na

koje je inae otporan. On svojim enzimom reverzna transkriptaza namee svoj genski kod
te tako zaraena stanica umnoava viruse i unitava se.
Nain prenoenja
HIV se najee prenosi spolnim inom, mijeanjem nekih od tjelesnih izluevina
oboljelog s onima zdravog ovjeka (sjemena tekuina, krv), sa majke na dijete
(u trudnoi) ili drugim dijelovima organizma u kojima je koncentracija ovog virusa velika.
Moe se zaraziti i koritenjem iste igle koja je prethodno zaraena, zatim transfuzijom, a
4

kroz posteljicu zaraena majka prenosi bolest i na dijete. Zaraena majka moe dijete
zaraziti i dojenjem.

Simptomi
AIDS se na organizmu ne oituje neposredno kao neke druge bolesti, ve pojavom tzv.
oportunistikih bolesti/infekcija. HIV virus znatno oslabi imuni sustav ovjeka, a to
iskoritavaju kako mikroorganizmi koji redovno ive na i u ovjeku, tako i organizmi koji
dolaze izvana. Ostatak imunolokog sustava nije dovoljno jak da se odupre HIV virusu pa
je bolesnik dobra podloga za razne oportunistike infekcije (proljevi,rakovi,upale). esto
se za sve HIV oboljele grekom smatra da imaju AIDS, no postoje sluajevi da HIVpozitivne osobe poive i preko deset godina bez ikakvog znaka bolesti.Osoba na kraju
umire od raznih infekcija plua, tumora, i drugo.
7

Pojava i irenje bolesti

1981. je kod pet mladih homoseksualaca iz Los Angelesa otkrivena dotad nepoznata
bolest. Nitko nije slutio da e ta bolest postati prava kuga 20. stoljea. U poetku je
AIDS smatran boleu homoseksualaca pogrdno nazivana i pederskim rakom. Trebalo
je nekoliko godina da se dokae suprotno, sve dok nisu poeli obolijevati djeca i ene.
8

1983. francuski onkolog Luc Montagnier na francuskom institutu Pasteur izolirao je dotad
nepoznat virus i prozvao ga retrovirusom HIV, a bolest SIDA. Retrovirusi sadre RNA
umjesto DNA. Do 1996. godine otprilike 22.6 milijuna ljudi bilo je HIV pozitivno, od toga
21.8 milijuna odraslih i oko 830 000 djece. 2005. godine u podsaharskoj Africi vie od 26
milijuna ljudi ivi s virusom, 2,3 milijuna smrtnih sluajeva godinje uzrokovano je
bolestima vezanima uz kopnicu (SIDA, AIDS).

10

Kako se zatititi?
Osoba zaraena HIV-om obino se ne osjea bolesnom i godinama nema simptome.
Zaraza HIV-om putem spolnog odnosa moe se izbjei suzdravanjem od spolnih odnosa,
imajui spolni odnos samo s jednim partnerom, koji sam nije zaraen i nema spolne
odnose ni s kim drugim, ili redovitom i ispravnom uporabom kondoma.
Koritenje prezervativa (kondoma) u seksualnim odnosima znaajno smanjuje
vjerojatnost prenoenja spolno prenosivih bolesti. Preporuuje se uporaba kondoma
izraenih od lateksa s prostorom predvienim za ejakulat nakon ejakulacije. Ne
11

preporuuje se koritenje pomonih lubrikanata poput vazelina i slinih jer mogu otetiti
kondom pri emu bi moglo doi do pucanja kondoma, ve se preporuuju lubrikanti na
vodenoj bazi.
Osobe sklone uzimanju opojnih droga intravenoznim putem trebaju se suzdravati od
dijeljenja igle s bilo kime, ve iskljuivo koristiti svoj pribor, najbolje jednokratne igle i
price koje poslije uporabe treba ukloniti u posebne, za to izraene spremnike.
Zaraza hiv-om putem krvi moe se izbjei smanjivanjem rizika za potrebom transfuzije
krvi i to izbjegavanjem situacija koje bi mogle voditi do tekih ozljeda; uporabom samo
12

novih i/ili steriliziranih igala i prica (za bilo kakvo ubrizgavanje); primjenom osnovnih
mjera zatite i zatitne opreme (rukavice) prilikom rukovanja krvlju ili tjelesnim
izluevinama. Pojaanim oprezom: nikada ne rabiti tue otre predmete za osobnu
uporabu (britvice, karice, noii, grickalice za nokte). Ako se radi piercing i/ili tetovaa,
mora se koristiti sterilizirana oprema.
Postoje neki lijekovi i neke metode lijeenja od kojih je jedna od najpoznatijih
kombiniranje lijekova sa proteinima i nukleinskim kiselinama koji smanjuju koliinu virusa
u krvi no ve jedna proputena doza moe dovesti do imunosti virusa na lijek. No i ta
metoda ima velikih minusa poput proljeva i anemija, a i ne pokazuje se uvijek uspjenom.
13

Neprestano se radi na novim lijekovima i cjepivima no zasad nema formule koja bi mogla
garantirati siguran oporavak. Zasad je najvanije informirati ljude o bolesti i poticanje
ponaanja u cilju izbjegavanja moguih izvora zaraze.

14

15

HIV se ne prenosi
Virus HIV-a se ne prenosi drutvenim dogaanjima u svakodnevnom ivotu poput
zajednikog objeda, druenja, grljenja, ljubljenja, koritenjem istoga posua i pribora za
jelo. Takoer se ne prenosi putem insekata (npr. komaraca), slinom ili znojem jer virusa
HIV-a u takovim tekuinama nema u dovoljnim koliinama da bi dolo do zaraze. Virus
HIV-a ne prenosi se sjedenjem u istoj prostoriji i razgovorom s bolesnikom.

16

17

Crvena vrpca - globalni simbol solidarnosti s HIV-pozitivnim i osobama sa

sindromom steene imunodeficijencije.
18

Anton Lasi IV.b

Srednja medicinska kola Sestara milosrdnica

19