STROSSMAYEROVA NAUKA O CRKVI S OBZIROM NA VLAST UPRAVLJANJA I

NAUAVANJA O CRKVI

Sadraj

UVOD

Josip Juraj Strossmayer roen je u Osijeku 4.veljae 1815.

Biskup Strossmayer bio je jedna od sredinjih hrvatskih linosti 19. stoljea na
intelektualnom, vjerskom, ali i politikom polju. Osnivanjem Akademije udario je temelje
visokom obrazovanju i znanstvenom radu u Hrvatskoj. U sjeanju je hrvatskog naroda
ponajvie ostao poznat kao njegov najvei mecena, kulturni preporoditelj, briljantan govornik
Vatikanskog koncila, humanist irokih vidika, veliki knez Crkve, zaetnik junoslavenske
sloge i razumijevanja. Mnoge Strossmayerove ideje nisu ostvarene za vrijeme njegova
ivota 1U ovom seminarskom radu najvie u se bazirati na Strossmayerovu nauku o crkvi s
obzirom na vlast upravljanja i nauavanja o crkvi. Strossmayerova polazina misao

Ope mjesto Strossmayerove misli je sve za vjeru i domovinu. Ta dvojnost opeauje

njegovu misao i djelo, tako da se narodnosna i bogoslovna misao posvuda isprepliu, teei
ostvariti se.
On ini da vjera i Crkva su ivo prisutne u ivotu naroda i suvremenog svijeta kao to se to
prema naelima katolikog liberalizma u 19 stoljeu dogaa u drugim katolikim zemljama
Europe. No njegova se bogoslovna misao osobito izotrila dok je razmatrao Crkvu. Te je
postalo upitno njegovo pravovjerje na I. Vatikanskom saboru kao i njegov odnos prema papi
Piju IX.
Naime za Strossmajera Crkva u povijesti spasenja se moe objasniti s 3 rijei+ raspece
1. Naime prvu rije koju Bogu tada progovara da trebamo u zajednitvu tovati Boga
te da je ovjek slika Boja, jedinstvena osoba iz duha i tijela
2. drugu rije rije nade u Mesiju koga Bog obeava, prima i Crkva da bi tu nadu
uvala i navijetala svijetom Mesijin dolazak koji u svom srcu nosi Crkvi. To vrijeme
Strossmayer naziva otajstvo duhovnog utjelovljenja Sina Bojeg. Mesije je slika i
znak Spasitelja, a sinagoga je slika i znak Crkve Boje.
3. Posljednja trea rije je kada Sin Boji postane ovjekom. On u tom sredinjem
dogaaju gleda kako Isus uvijek u svom biu i srcu nosi Crkvu
1 Nuji Pavao Josip Juraj Strossmayer i Osijek Essehist - asopis studenata
povijesti i drugih drutveno- humanistikih znanosti br 2 (2010); 70-73.

4. Ipak najjai trenutak je onaj u kojem raspeti Krist korjenito obnavlja i spaava svijet ,
tada mu Crkva lei najvie na srcu te je osvaja za sebe cijenom krvi, te tu stvara
Crkvu te je vadi iz svoga bia i srca i posveuje je svojom krvlju i dariva ljudskom
rodu
Crkva uprisutnjuje rije i djelo spasenja
Strossmayer navodi da Krist i Crkva nisu samo slini po svojoj naravi i ivotu, nego su
jedinstven imbenik spasenja. Navodi da je Crkva bie od bia Kristova, tj. Crkva je u
svijetu svojim biem, poslanjem i djelovanjem sam Isus Krist, otkupitelj i spasitelj.
Samim time vano je naglasiti da je Strossmayer uvijek razmatrao Crkvu u okviru nacrta
o djelu spasenja to ga je Otac slobodno zamislio, Sin slobodno izvrio, a Duh Sveti
slobodno primjenjuje u Crkvi i po Crkvi.
Odreivanje Crkve
Najznaajnija biblijska slika kojom Strossmayer rado odreuje Crkvu jest ona o tijelu,
Tijelu Kristovu. Tu sliku dri primjerenom osobito kad razmatra o dijelu spasenja to se
nastavlja u Crkvi. On kazuje kako je Krist sve ljude sjedinio sa sobom, te ih meusobno
povezao i spojio u jedno tijelo kako bi ljudski narataj, bez obzira na rasnu, kulturnu i bilo
koju drugu pripadnost, postao jedna obitelj, jedno jedincato tijelo, jedno otajstveno tijelo,
tijelo Isusovo. Isus je tako cijelo ovjeanstvo pretvorio u jedno bie. ime Strossmayer
obrazlae da zakon jedinstva i meusobnosti treba ravnati svim drutvenim, obiteljskim,
politikim i gospodarskim ivotom. Pojedinac se po krtenju ucjepljuje u Tijelo Kristovo,
postaje lanom Crkve, a euharistija, sredite je i dua Crkve te po euharistiji Isus ini
Crkvu svojim tijelom.

Inkarnacijska analogija

Definicija Crkve pastirska poslanica iz 1891 KO 18,12.

Crkva je skup pravovjernih krana koji ive po svem svijetu, koje u jednu obitelj povezuje
jedna te ista vjera, nada i ljubav, koji pod ravnanjem apostolske moi, osobito njene glave,
tuju i hvale trojedinoga Boga, klanjaju se Isusu svome Bogu i Spasitelju, te obiljem darova
njegova otkupljenja i njegova Duha Svetog, u svoj slobodi due i svijesti, trae i nalaze uvjete
i zalog sree i blaenstva i ovdje na zemlji i u eshatonu. U tom obinom smislu Crkva je iva
slika onoga jedinstva na koje je ljudski rod pozvan i darom stvorenja a jo vie darom
otkupljenja.
Moemo primijetiti da Strossmayer ne spominje ni papu ni apostolski zbor , no ono novo tada
je naglasak na sredinju slubu Crkve a to je liturgijsko proslavljanje Svete Trojice . Na
samom koncu Strossmayer pokazuje da je Crkva upravo po njenu bogosluju iva slika
jedinstva svijeta, to samo po sebi doziva misao II. Vatikanskog sabora o Crkvi sakramentu
jedinstva ljudskog roda.
to se tie temeljnog crkvenog ustroja
Biskupski apostolski zbor- Strossmayer na I. Vatikanskom saboru gdje se pitanje vlasti u
Crkvi gotovo iskljuivo svodilo na papisnko prvenstvo i nepogreivost, on ulae napore da se
u Crkvi jadsno odredi papinska i biskupska vlast upravljanja.

Te on zakljuuje da apostoli zajedno s Petrom ine jedan i jedinstven zbor. On ce ustvrditi da

je na apostolskom zboru zasnovana sva mo i sva svrha i sav ivot Crkve. U tom je smislu
apostolski zbor temeljna sastavnica crkvenog ustroja.
Biskupstvo je jedno: briga za opu Crkvu znaci svaki biskup osim sto u povjerenoj
biskupiji ima posebno poslanje i mo, ima i pravo i dunost da se In solidum (svaki pojedini
lan drutva odgovoran je za dijela cijelog drutva) brine za sve sto u ostaloj crkvi biva, da
bdije i radi da se jedinstvo u crkvi sauva , a ondje, gdje je poremeeno opet povrati.
Biskupstvo je jedno- u Petru Stross. Naglaava da su poslanje i vlast openiti za sve
apostole, ali posebni za Petra jer ipak poslanje i vlast sto ih prima Petar prima ih nasamo, bez
ostalih.
Papinska i biskupska vlast jurisdikcije Papinska i biskupska vlast, prema Strossu nisu
jednake, no kako su im zajedniki i isti izvor i svrha, te se vlasti imaju vriti zajedniki tj.
kolegijalno
Kolegijalni nain djelovanja
SLUBA, PRAVO I VLAST NAUAVANJA
Crkva spasenjske zbilje i Rijei Boje ( o pitanju vlasti naucavanja u Crkvi na I. Vat rasprava
ST. U manjini) - Zbog rijei Boje, istina Boja uvijek ivi u ustima Crkve i u svijesti cijelog
svijeta, pa e se i o samoj Crkvi moi kazati da je rije i glas svega svijeta tovie i prolih
vremena, zakljuuje Strossmayer. Zato on za Crkvu kae da su to jedna usta kroz koja Duh
Sveti govori.
Suglasje vjernika i crkava - ustrajava na tome da se pokae jasnim kako papinska
nepogreivost izraava nepogreivost Crkve, i da je papa vri uvaavajui vjeru Crkve tj.
suglasje crkava
Crkva, nepogreiva uiteljica - Strossmayer ni u jednom trenutku ne sumnja da je uiteljstvo
Crkve nepogreivo , zakljuuje da je u Crkvi samo jedno i jedinstveno nepogreivo
uiteljstvo, koje je zasnovao Krist, a vri ga jedinstveno nepogreivo uiteljstvo , koje je
zasnovao Krist( apostolski zbor s papom.)
Jedinstveno nepogreivo uiteljstvo nepogreivost Crkve je vezana da navijeta Kristovu
rije i djelo spasenja. Stross odobrava kada se kae da papa unato povlastici nepogreivosti

ne treba se uzdati samo u svoj sud niti ekati nekakvu objavu ve upotrijebiti sredstva, medu
kojima je sabor ono redovno sredstvo. Stoga kada je rije o nepogreivom uiteljstvu Crkve
ili pape ne smijemo zaobii uiteljsku slubu biskupa .
Papinsko nepogreivo uiteljstvo u Crkvi on trai da se papinska nepogreivost odredi
sukladno temeljnom ustroju Crkve. Papinska nepogreivost nije neka druga nepogreivost
naspram same Crkve. Kad bi to bila tada bi supostojale dvije nepogreivosti. To ne samo da
ne bi odgovaralo nego bi bilo protivno naravi Crkve, jer je u Crkvi mogua samo jedna te
ista nepogreivost. Stoga on trai da se papinsku nepogreivost odredi sukladno temeljnom
ustroju Crkve.

Njega se treba drati teologom koji je dao odreen obol katolikoj teolokoj misli ne samo u
Hrvata, nego i u irem , njemu prirodnom europskom katolikom i kranskom okruenju.
Njega se treba drati teologom koji je dao odreen obol katolikoj teolokoj misli ne samo u
Hrvata, nego i u irem , njemu prirodnom europskom katolikom i kranskom okruenju.2