Vous êtes sur la page 1sur 30

SADRAJ

1.UVOD.............................................................................................................................. 2
1.1. Opis podruja istraivanja........................................................................................ 3
1.2. Ciljevi istraivanja..................................................................................................... 3
2. MATERIJAL I METODE RADA............................................................................... 5
2.1. Uzorkovanje makroinvertebrata bentosa i obrada uzoraka................................. 5
2.2. Mjerenje fiziko-hemijskih parametara.................................................................. 5
2.3. Klasterska analiza zajednica makroinvertebrata rijeke Ljute.............................5
2.4. Statistike metode...................................................................................................... 6
3. REZULTATI RADA..................................................................................................... 8
3.1. Opis lokaliteta uzorkovanja........................................................................................8
3.2. Rezultati mjerenja fiziko-hemijskih parametara vode........................................12
3.3. Rezultati biolokih analiza.........................................................................................14
3.3.1. Kvalitativno-kvantitativni sastav zajednice makroinvertebrata u rijeci Ljutoj
.............................................................................................................................................14
3.3.2. Rezultati bioloke analize na lokalitetu 1-gornji tok...........................................13
3.3.3. Rezultati bioloke analize na lokalitetu 2-srednjitok.........................................15
3.3.4. Rezultati bioloke analize na lokalitetu 3-donji tok............................................16
3.4. Statistika analiza.......................................................................................................18
3.4.1. Saprobni indeks (SI) (Pantle-Buck,1955)..............................................................19
3.5. Rezultati klasterske analize.......................................................................................20
4.DISKUSIJA....................................................................................................................21
5.ZAKLJUAK............................................................................................................. 25
6.LITERATURA..............................................................................................................26
7.PRILOG....................................................................................................................... .29

1.UVOD
Makroinvertebrata sainjavaju invertebrate koje naseljavaju faunu bentosa, koje
dijele zajedniku osobinu, da su vei od 0,5 mm. Po sastavu ovo je veoma
heterogena skupina koja ukljuuje veliki broj sistematki razliitih predstavnika koje
svojim stupnjem osjetljivosti na promjene abiotskih uvijeta razliito reaguju. U
vodenom ekosistemu predstavljaju znaajan segment u kruenju materije i protoku
energije, od primarne produkcije do dekompozicije. Na osnovu istraivanja populacija
makroinvertebrata u vodotocima. ustanovljen je razliit stepen osjetljivosti na
pojedine fiziko-hemijske parametre, te prema tome sastavljen indeks vrijednosti za
pojedine skupine, kao indikatore stanja tekuica. Raznovrsan nain ishrane je
uvjetovao naseljavanje razliitih mikrohabitata, a relativno dug ivot i brza reakcija na
promjene

vodnim

ekosistemima

predstavljaju

znaajnu

osobenost

makroinvertebrata. Relativno lahko uzorkovanje koje ne trai vea materijalna


ulaganja je jo jedna od prednosti u apliciranju ove skupine za ocjenu stanja
kvaliteta. Za svaku vrstu je data (izraunata) saprobna vrijednost (Sladaek, 1962,
1971, Wegl, 1983, Moog 2001 itd.) koja izraava optimum za egzistenciju vrste
prema stupnju organske materije. U ocjeni kvaliteta vode slatkovodnih ekosistema
(posebno tekuica) najveu primjenu ima saprobni

indeks koga su uveli Pantle-

Buck, 1955. Unutar ovog sistema samo su vrste imale saprobne vrijednosti, danas su
u tablicama date saprobne vrijednosti ak do nivoa familije, a pored saprobnog
indeksa u primjeni je preko 50 biotikih indeksa. Kvalitet vode zasnovan je na
saprobnom indeksu stanja makroinvertebrata kao pokazatelju gradijenta organskog
zagaenja. Upravo saprobna

vrijednost ukazuje na ekoloko stanje vodnog

ekosistema. Pored saprobne vrijednosti za svaku vrstu je definisana indikatorska


vrijednost (Zelenika, Marvan, 1961) koja se kree u dijapazonu od 1 (nepouzdan
indikator) do 5 (odlian). Stenosaprobnim vrstama koje slabo toleriu promjene u
fiziko-hemijske promjene u stanitu

data je vea indikatorska vrijednost, a

eusaprobnim vrstama koji toleriu promjene u stanitu manja vrijednost. Osnovu


ocjene kvaliteta vode predstavalja analiza kvalitativno-kvantitativnih sastava
makroinvertebrata, makrofita, fitobentosa i ihtiopopulacije. Najvei stepen ocjene
kvalitete vode postie se temeljnim i sveobuhvatnim

istraivanjima, koja

podrazumjevaju istraivanja ekosistema, ali zbog svoje obimnosti i dugotrajnosti, te


trokova, pristupa se jednostavnijim metodama ocjene kvaliteta voda. Jednostavnija
2

istraivanja podrazumjevaju prouavanje dijelova ekosistema poput perifitona,


planktona, makroinvertebrata i sl.
Na osnovu ovakvog istraivanja, dijela ekosistema mogu se uoiti razlike u
kvalitativno-kvantitativnoj zastupljenosti istraivanih skupina u njihovim zajednicama,
kao reakciju na zagaenost tj. oneoenje u njihovim stanitima.
Na podruju Federacije Bosne i Hercegovine se za izraunavanje saprobnog indeksa
koristi

saprobna vrijednost iz tablica Wegl,

1983.

Treba napomenuti da su

istraivanja kvaliteta vode u vodotocima BiH u periodu 1965-1981., bila uglavnom u


okviru Hidrometerolokog republikog zavoda u Sarajevu, koja su bila bazirana na
zastarjelim saprobnim sistemima Kolkwitz-Marsson (Troi-Borovac, 2002).
U vie navrata vrena je hidrobioloka analiza kvaliteta vode u tekuicama rijeke
Bosne (Troi-Borovac, krijelj, 2001, Troi-Borovac, 2002, Troi-Borovac, 2004,
2005,2006,2007,2008,2009; Troi-Borovac i sur., 2005,2009, 2010,2011,2012,2013)
koja su prije svega usmjerena na sagledavanje uticaja razliitih izvora zagaenja
voda na akvatiki ivi svijet.
Primjene biotikih indeksa u Bosni i Hercegovini zapoela je 1999. godine a zahvata
prostor rijeke Bosne (Troi-Borovac, 2002).

1.1. Opis podruja istraivanja


Rijeka Ljuta poznata kao i Donja Ljuta pripada Opini Konjic. Ona spada u pritoku
rijeke Neretve tanije gornji tok rijeke Neretve, pored Repenice, Rakitnice sa desne
strane te Ladanice, Bukovica i Bijele s lijeve strane. Rijeka Ljuta ima relativno kratak
vodotok, ali zbog njene istoe Opina Konjic koristi njen resurs vodozahvata u
gornjem toku iz kojeg se napaja mrea vodovoda

pitke vode za JKP Konjic.

Takoer na rijeci Ljutoj se nalazi ribogojilite "Ljuta". Rijeni sediment je psamal (sitni
pjesak, mulj), fital, i makrolital (krupnije kamenje).
1.2. Ciljevi istraivanja

injenica da kvalitet vode prikazuje globalnu ekoloku stabilnost ekosistema uope,


on predstavlja i glavni cilj ovog istraivanja, primjenjen na tri lokaliteta rijeke Ljute.
Za ostvarivanje ovog cilja postavljeni su i sljedei zadaci:
1. istraivanja na terenu na tri lokaliteta rijeke Ljute, u jednoj sezoni, laboratorijska
analiza i identifikacija vrsta iz prikupkljenih uzoraka;
2. kvantitavno-kvalitativni sastav makroinvertebrata bentosa rijeke Ljute na tri
odabrana lokaliteta;
3. izraunavanje saprobnog indeksa (Pantle-Buck, 1955) u ocjeni kvaliteta vode;
4. utvrivanje stupnja slinosti/razliitosti izmeu istovrsnih lokaliteta prema sastavu
zajednice makroinvertebrata primjenom Bray-Curtis-ovog indeksa slinosti/razliitosti
i
5. analiza uticaja ribnjaka na kvalitet vode rijeke Ljute.

2. MATERIJAL I METODE RADA


Uzorkovanje makroinvertebrata zoobentosa izvreno je na rijeci Ljutoj, na tri
lokaliteta: lokalitet Gornji tok (L1), Srednji tok (L2), Donji tok (L3). Uzorkovanje
materijala izvreno je 06.06.2013. godine.
2.1. Uzorkovanje makroinvertebrata bentosa i obrade uzoraka
Pri uzorkovanju makroinvertebrata bentosa primjenjen je metod "kick sampling"
(Troi-Borovac, 2002) koje se zasniva na transektnom uzorkovanju, a sadri tri
transekta na jednom lokalitetu koji zahtjevaju prostor od 30 m. Svaka proba sadri
etiri potprobe, tako da je jedan uzorak zbirni. Uzorkovanje zahvata korito rijeke sa
lijeve i desne strane obale sa ciljem obuhvatanja veeg broja mikrohabitata.

uzorkovanju se koristi mrea sa drkom od 2 m, a na donjem kraju je privren


metalni obru dimenzija 25 x 25 cm na kojem se nalazi mrea sa okcima od 0,5 mm
(Troi-Borovac, 2002).
Materijal zoobentosa pomenutih lokaliteta fiksiran je na terenu 4% formaldehidom, a
u laboratoriju je izvena separacija jedinki u 70% etil-alkoholu. Organizmi su
separirani uz koritenje binokularne lupe, a uz primjenu kljueva za determinaciju
uglavnom do nivoa vrste. a kod nekih grupa do nivoa familije uz koritenje adekvatne
literature: (Studemann i sur., 1992), (Waringer, Graf, 1997), (Dall i sur.,1990),
(Bauerfeind, 1995).
Na osnovu obrade uzoraka zoobentosa sa tri lokaliteta na rijeci Ljutoj prikazan je u
tabelama kvalitativno-kvantitativni sastav sa brojem jednki i relativnom abudancom
pojedinih taksona u uzorcima.
2.2. Mjerenje fiziko-hemijskih parametara
Podaci o fiziko-hemijskim parametrima dobiveni su od Zavoda za javno zdravstvo
Federacije BiH, Mostar.
5

2.3. Klasterska analiza zajednica markoinvertebrata rijeke Ljute


Grupisanje zajednica zoobentosa hijerarhijski

po slinosti/udaljenosti testirano je

Bray-Curtis klaster analizom (Bray&Curtis, 1957) unutar koje je metoda povezivanja


po prosjeku grupa (group average linkage method) koritena za formiranje klastera ili
grupa najslinijih uzorak. Za izraunavanje indeksa koriten je software PRIMER.

2.4. Statistiki metode


U ocjeni kvaliteta vode primjenjen je saprobni indeks (SI) (Pantle-Buck, 1955) .
Saprobni indeks (SI) po (Pantle-buck, 1955) izraunat je prema formuli:

gdje je: SI-saprobni indeks,


h-relativni abudanca (Russev, 1993),
s-saprobna vrijednost (Wegl, 1993).

Tabela 1. Relativna abudanca (Russev, 1993. Fundamentals of Saprobiology. Univ.


Pull. Kliment Ochridski" Sofia 1-161)
Relativna abudanca
1
2
3
4
5
7
8

Broj jedinki u probi


1-3
4-10
11-20
21-30
31-40
41-50
>50

Kategorizacija kvaliteta vode na osnovu saprobnog indeksa data je prema


katagorizacji (Liebermann, 1962) koja uvaava sedam kategorija (tabela 2).

Tabela 2. Vrijednosti saprobnog indeksa i odgovarajue kategorije kvaliteta vode


(Liebermann, 1962)
Stepen
Saprobni stepen

Vrijednost SI

Oligosaprobna

1,0- 1,5

Kategorija

organskog

kvaliteta

zagaenja
I

vodotoka(bonitet)
Nezagaena
do
veoma

Oligo

do

mezosaprobna
-mezosaprobna

do

mezosaprobna
-mezosaprobna
do polisaprobna
Polisaprobna

optereena voda
Malo
optereena

>1,5-1,8
I-II
II

voda
Umjereno

>2,3-2,7

II-III

opterena voda
Srednje opterena

>2,7-3,2

III

voda
Srednje do mono

III-IV
IV

optereena voda
Optereena voda
Jako optereena/

>1,8-2,3
-

malo

>3,2-3,5
>3,5-4,0

zagaena voda

3. REZULTATI RADA
3.1. Opis lokaliteta uzorkovanja
Uzorkovanje na rijeci Ljutoj izvreno je na tri lokaliteta: Gornji tok (L1), Srednji tok
(L2), Donji tok (L3) na

nadmorskoj visini od 358 do 439 m nadmorske visine.

Lokaliteti na rijeci Ljutoj su oznaeni od L1 do L3. Opis lokaliteta podrazumjeva


(nadmorsku visinu, irinu korita, tip sedimenta, osunanost, dubinu korita).

Slika 1. Karta lokaliteta istraivanja -Rijeka Ljuta, Opina Konjic, Bosna i Hercegovina
(preuzeto sa Google Maps)
Lokalitet 1- Gornji tok (L1)
Lokalitet se nalaza na nadmorskoj visini od 358 m (slika 2). Duina lokaliteta izosi 50
m, a njegova irina 15 m sa povrinom od 500 m. Nalazi se izmeu 43 38' 26.04"
8

sjeverne geografske duine i 18 0' 40.65" istone geografske irine. Voda je bistro
zelene boje. Dominantan sediment je psamal (sitni pjesak) i fital. Dubina mjesta
uzorkovanja je od 25 cm do 60 cm. Prosjena dubina vodenog stuba je 1,70 m.

Slika 2. Lokalitet uzorkovanja 1-Gornji tok

Lokalitet -Srednji tok (L2)


Lokalitet se nalazi na nadmorskoj visini od 439 m (slika 3). Duina lokaliteta izosi 45
m, a njegova irina 15m sa povrinom oko 500 m. Nalazi se izmeu 43 38' 26.20"
sjeverne geografske duine i 18 0' 48.37" istone geografske irine. Voda je bistro
zelene boje. Dominantan sediment je psamal (mulj, sitni pjesak) . Dubina mjesta
uzorkovanja je od 40 cm do 90 cm. Prosjena dubina vodenog stuba je jedan 1,50
m.

Slika 3. Lokalitet uzorkovanja 2-Srednji tok


Lokalitet - Donji tok (L3)
Lokalitet se nalazi na nadmorskoj visini od 439 m (slika 4). Duina lokaliteta izosi 30
m, a njegova irina 12m sa povrinom oko 200 m. Nalazi se izmeu 43 38' 26.20"
sjeverne geografske duine i 18 0' 48.37"

istone geografske irine. Voda je

zelene boje. Dominantan sediment je psamal (mulj, sitni pjesak) makrolital (krupnije
kamenje). Dubina mjesta uzorkovanja

je od 50 cm do 1 m. Prosjena dubina

vodenog stuba je 1,30 m.

10

Slika 4. Lokalitet uzorkovanja 3-Donji tok

11

3.2. Rezultati mjerenje fiziko-hemijskih parametara vode

Temperatura vode se kree u rasponu od 8,50 do 10,8 C. Koliina rastvorenog


kiseonika u vodi na istraivanim lokalitetima na svim mjestima je relativno visoka i
ujednaena iznosi 13,87 mg/l. Koliina zasienosti kiseonika je 125,1 %.
pH vrijednost na rijeci Ljutoj iznosi 8,2 i ujednaena je na svim istraivanim
lokalitetima iznosi 8,2 to znai da je slabo bazina.
Vrijednost elektrine provodljivosti u vodi na rijeci Ljutoj iznosi 299,00 S/cm. Zimi je
provodljivost ujednaena dok je ljeti na lokalitetu 3 koji se nalazi ispod ribljnjaka na
rijeci Ljutoj poveana usljed optereenja vode otpadnim materijama. Biohemijska
potronja kisika (BPK5- petodnevna potronja kisika) iznosi 0,80 mg O/l na lokalitetu
Gornji tok, dok je na lokalitetu Srednji i Donji tok uveana iznosi 4,73 mg O/l.
Sadraj organskih tvari (KPK) iznosi 2,73 mg/l O na lokalitetu Gornji tok, na
lokalitetu Srednji i Donji tok uveana iznosi 4,73 mg O/l. Koliina otopljenog kisika
na sva tri na lokaliteta iznosi 13,87 mg/l. Potronja kalijum-permanganata (KMn O 4)
na sva tri na lokaliteta iznosi 1,66 mg O/l.

12

Tabela 3. Vrijednosti fiziko/hemijskih faktora izmjerenih u vodi rijeke Ljute na


istraivanim lokalitetima
Parametar
Temp. vode
Temp. zraka
pH

Mj. jed.
C
C
pH

Gornji tok
8,50
28,0
8,2

Srednji tok
10,8
28,0
8,2

Donji tok
10,8
28,0
8,2

jedin
mg/l

0,02

1,2

1,2

S/cm

299,00

299,00

299,00

t
Otop. kisik
Zasienost O
BPK5

mg/l
%
mg

13,87
125,1
0,80

13,87
125,1
4,73

13,87
125,1
4,73

Utr. KMn O 4

O/l
mg

1,66

1,66

1,66

KPK

O/l
mg/l

2,73

4,73

4,73

NH3- N
NO2 -N
NO3-N
Ukupni-N
Ukupni-P

O
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l
mg/l

0,001
0,005
0,008
0,160
0,002

0,001
0,005
0,288
0,376
0,025

0,001
0,005
0,288
0,376
0,025

Suspendirana
tvar
Elektroprovodljivos

3.3. Rezultati biolokih analiza

13

3.3.1. Kvalitativno-kvantitativni sastav zajednice makroinvertebrata u rijeci


Ljutoj
Analizom kvalitativno-kvantitativni sastava

makroinvertebrata bentosa rijeke Ljute

konstatovano je 19 taksona sa ukupnim brojem jedinki 262 u tri zbirna uzorka


zoobentosa. Najveci broj taksona konstatovan je na lokalitetu gornji tok (L1) sa
ukupnim brojem taksona 16, i sa ukupnim brojem jedinki 129. Na lokalitetu srednji tok
(L2) konstatovano je devet taksona sa ukunim brojem jedinki 70. Dok je na lokalitetu
donji tok (L3) uzorkovano 8 taksona sa ukupnim brojem jedinki 63. Rezultati
istraivanja sastava makroinvertebrata u uzorcima tri lokaliteta na rijeci Ljutoj
prikazani su odvojeno po lokalitetima.
3.3.2.Kvalitativno-kvantitativni sastav zajednice makroinvertebrata na lokalitetu
1-Gornji tok (poslije vodozahvata)
Na lokalitetu 1- Gornji tok pronaeno je 16 taksona sa ukupnim brojem jedinki 129
tokom uzorkovanja (11.11. 2013). Najveu zastupljenost imaju Protonemura auberti,
Illies, 1954 zastupljena sa 25 jedinki (19,37%) zatim Habrophlebia lauta McLachlan,
1884 sa 13 jedinki (10%) vrsta Gammarus balcanicus Schaferna, 1922 (7,7%)

sa

ukupno 10 jedinki, te Ecdyonurus sp. Eaton, 1868, Heptagenia sp. Walsh, 1863 i
Rhyacophila sp. Stephens, 1836 sa po 10 jedinki (7,7%). Ostale vrste Leuctra sp.
Stephens, 1835

8 jedinki (6,2%), Limnius

sp. Curtis, 1830

Paraleptophlebia submarginata, Stephens, 1835, Empididae,

7 jedinki (5,4%),
Linnaeus, 1758 i

Bythinella sp, Moquin-Tandon, 1856 sa po 6 jedinki (4,6%). Vrste Chironomidae,


Linnaeus, 1758, Lumbriculidae , Baetis sp. Leach, 1815 i Elmis aenea Mller, 1806
zatupljene manjim brojem jedinki 4 (3,1%).

Vrsta

Cloeon dipterum

Linnaeus, 1761 zastupljena sa 2 jedinke (1,5%).

Procentualno uee vrsta sa lokaliteta 1(L1) jasnije je vidljivo na grafiku 1.

14

Tabela 4. Kvalitativno-kvantitavni sastav makroinvertebrata na lokalitetu Gornji tok


Takson
Gammarus balcanicus Schaferna, 1922
Protonemura auberti, Illies, 1954
Habrophlebia lauta McLachlan, 1884
Ecdyonurus sp. Eaton, 1868
Heptagenia sp. Walsh, 1863
Rhyacophila sp. Stephens, 1836
Leuctra sp. Stephens, 1835
Limnius sp. Curtis, 1830
Paraleptophlebia submarginata, Stephens,
1835
Empididae, Linnaeus, 1758
Bythinella sp. Moquin-Tandon, 1856
Chironomidae,Linnaeus, 1758
Lumbriculidae , Linnaeus, 1758
Baetis sp. Leach, 1815
Elmis aenea Mller, 1806
Cloeon dipterum Linnaeus, 1761
broj jedinki
broj taksona

br.j.
10
25
13
10
10
10
8
7

R.A.
7
4
3
2
2
2
2
2

s
1,2
1
1,5
1,6
1,8
1,7
1,3
1,4

1,6

6
6
4
4
4
4
2

2
2
2
2
2
2
1
129
16

1
2,1
3
1,7
1,5
2,1

Grafik 1. Grafiki prikaz procentualne zastupljenosti makroinvertebrata u uzorcima


zoobentosa rijeke Ljute na lokalitetu Gornji tok

15

3.3.3.

Kvalitativno-kvantitativni

sastav

zajednice

makroinvertebrata

na

lokalitetu 2-Srednji tok (prije ribljaka)


Na lokalitetu 2-Srednji tok pronaeno je 9 taksona sa ukupnim brojem jedinki 70
tokom uzorkovanja (11.11. 2013). Najveu zastupljenost imaju vrsta Ancylus
fluviatilis Mller, 1774 sa 11 jedinki (15,7%), zatim Cloeon dipterum Linnaeus, 1761
sa 10 jedinki (14,28%), Gammarus balcanicus Schaferna, 1922 (12,8) sa ukupno 9
jedinki. Vrste Empididae,

Linnaeus, 1758, Limnius sp. Curtis, 1830 , Ecdyonurus

sp. Eaton, 1868 i Rhyacophila sp. Stephens, 1836, zastupljene su sa po 8 jedinki


(11,42%). Ostale vrste

Baetis sp. Leach, 1815

zastupljenost na ovom lokalitetu ima familija

6 jedniki (8,5%) i najmanju

Lumbriculidae sa 2 jedinke (2,8%).

Procentualno uee vrsta sa lokaliteta 2(L2) jasnije je vidljivo na grafiku 2.

Tabela 5. Kvalitativno-kvantitavni sastav makroinvertebrata na lokalitetu Srednji tok


Takson
Gammarus balcanicus Schaferna, 1922
Ancylus fluviatilis Mller, 1774
Empididae, Linnaeus, 1758
Limnius sp. Curtis, 1830
Ecdyonurus sp. Eaton, 1868
Rhyacophila sp. Stephens, 1836
Cloeon dipterum Linnaeus, 1761
Baetis sp. Leach, 1815
Lumbriculidae , Linnaeus, 1758
broj jedinki
broj taksona

br.j.
9
11
8
8
8
8
10
6
2

R.A.
7
2
2
2
2
2
2
2
1
70
9

s
1,2
1,7
1,4
1,6
1,7
2,1
1,7
3

16

Grafik 2. Grafiki prikaz procentualne zastupljenosti makroinvertebrata u uzorcima


zoobentosa rijeke Ljute na lokalitetu Srednji tok

3.3.4.

Kvalitativno-kvantitativni

sastav

zajednice

makroinvertebrata

na

lokalitetu 3-Donji tok (poslije ribljaka)


Na lokalitetu 3-Donji tok pronaeno je

8 taksona sa ukupnim brojem jedinki 63

tokom uzorkovanja (11.11. 2013). Najveu zastupljenost imaju Cloeon dipterum


Linnaeus, 1761 sa 14 jedinki (22%), Erpobdella octoculata Linnaeus, 1758 sa 12
jedinki(19%), te vrsta Gammarus balcanicus Schaferna, 1922 (12,8%) sa ukupno 8
jedinki. Familija Lumbriculidae sa 8 (12,6%) jedinki. Vrsta Sericostoma personatum,
Kirby & Spence, 1826 zastupljena je sa 7 jedinki (11%), Ancylus fluviatilis Mller,
1774 sa 6 jedinki (9,5%). Vrste Empididae,

Linnaeus, 1758 i Ecdyonurus sp.

Eaton, 1868 sa po 4 jedinke (6.3%). Procentualno uee vrsta sa lokaliteta 3(L3)


jasnije je vidljivo na grafiku 3.

17

Tabela 6. Kvalitativno-kvantitavni sastav makroinvertebrata na lokalitetu Donji tok


Takson
Gammarus balcanicus Schaferna, 1922
Cloeon dipterum Linnaeus, 1761
Erpobdella octoculata Linnaeus, 1758
Lumbriculidae , Linnaeus, 1758
Sericostoma personatum, Kirby & Spence,
1826
Ancylus fluviatilis Mller, 1774
Empididae, Linnaeus, 1758
Ecdyonurus sp. Eaton, 1868
broj jedinki
broj taksona

br.j.
8
14
12
8

R.A.
5
3
3
2

s
1,2
2,1
2,9
3

1,5

6
4
4

2
2
2
63
8

1,7
1,6

Grafik 3. Grafiki prikaz procentualne zastupljenosti makroinvertebrata u uzorcima


zoobentosa rijeke Ljute na lokalitetu Donji tok

18

3.3.5. Saprobni indeks (SI) (Pantle-Buck, 1995)


Na

osnovu

kvalitativno-kvantitativnog

sastava

makroinvertebrata

uzoraka

zoobentosa na tri lokaliteta rijeke Ljute dobivene su vrijednosti saprobnog indeksa


koji se kreu u intervalu 1,48 - 1,83 (tab.7).
Na lokalitetu 1- Gornji tok (L1) utvrena je oligosaprobna kvaliteta vode (I kategorija
kvaliteta)

to ukazuje na nezagaenu do veoma malo optereenu vodu , na

lokalitetu 2-Srednji tok (L2) utvrena je oligo do -mezosaprobna kvaliteta vode (I-II
kategorija kvaliteta) gdje stepen zagaenja (bonitet) vode mali, to ukazuje na malo
optereene vode , i na lokalitetu 3- Donji tok (L3) utvrena je -mezosaprobna
kvaliteta vode (II kategorija kvaliteta), to ukazuje na umjereno optereene vode.

Tabela 7. Prijegled vrijednosti saprobnog indeksa (SI) (Pantle-Buck, 1955) i


kategorije kvaliteta na osnovu saprobnog indeksa (SI) (Pantle-Buck, 1955) na
istraivanim lokalitetima rijeke Ljute
Lokalitet

Saprobni indeks (SI) (Pantle-Buck,

Kategorija kvaliteta vode

1995)
1,48
1,78
1,83

I
I-II
II

L1
L2
L3

3.5. Rezultati klasterske analize


19

Klasterska analiza uraena je na temelju Bray-Curtisovog indeksa razliitosti


(Bray&Curtis, 1957) sa upotrebom transformiranih vrijednosti abudance (logy+1).
Rezultati pokazuju grupisanje uzoraka prema slinosti po sastavu vrsta.
Vei stepen slinosti prema kvalitativno-kvantitativnog sastava makroinvertebrata
pokazuju uzorci srednjeg i donjeg toka. Uzorci makroinvertebrata gornjeg toka se
izdvajaju prema kvalitativno-kvantitativnom sastavu (Graf.4).

Grafik 4. Grafiki prikaz slinosti/razliitosti lokaliteta rijeke Ljute prema sastavu


makrobentosa primjenom Bray-Curtisovog indeksa

4. DISKUSIJA
20

Uzorkovanje makrozoobentosa na rijeci Ljutoj vreno je "kick sampling" metodom


koja je semikvantitativna. Ova metoda je relativno brza i jednostavna, a trasekti
zahvataju velik broj razliitih mikrohabitata (Troi-Borovac, 2002).
Fiziko-hemijski parametri vode prije svega temperatura vode

koja direktno

zavisi od temperature zraka i zemljita, vegetacije, nadmorske visine te koliine


svijetlosti koja djeluje na rast, reprodukciju, i distribuciju kree se u rasponu od 8,50
do 10,8 C. Kao znaajan faktor slabog variranja temperature vode je i mala razlika u
nadmorskim visinama lokaliteta, relativno ujednaena dubina vode, irina korita.
Temperatura zraka je ujednaena na sva tri lokaliteta iznosi 28,0 C. Vrijednosti pH
na rijeci Ljutoj iznosi 8,2 na svim istraivanim lokalitetima to znai da je slabo
bazina, to moe biti posljedica poveane fotosinteze perifitona koji smanjuje
vrijednosti

ugljenmonoksida,

potroeni

ugljenmonoksid

se

nadoknauje

iz

bikarbonata (Troi-Borovac, 2002). Vrijednost elektrine provodljivosti u vodi na


rijeci Ljutoj iznosi 299,00 S/cm, a ona zavisi od koncentracije jona u vodi i
temperature vode, pH i rastvorenog ugljenmonoksida. Vrijednost elektrine
provodljivosti u vodi na rijeci Ljutoj je relativno normalna. Treba napomenuti da
vrijednost apsolutne iste vode iznosi 0,55 S/cm. Koliina zasienosti kiseonika je
125,1 %, u zimskom periodu je vjerovatno vea, zbog slabije primarne produkcije
perifitona.
Biohemijska potronja kisika (BPK5- petodnevna potronja kisika) iznosi 0,80 mg
O/l na lokalitetu Gornji tok, dok je na lokalitetu Srednji i Donji tok uveana iznosi
4,73 mg O/l. Ovaj podatak nam govori da na lokalitetima Srednji i Donji tok je
poveana

koncentracija

organskih

tvari

to

se

moe

vidjeti

poveanom

koncentracijom KPK koja iznosi 4,73 mg O/l.


Moemo zakljuiti da fiziko-hemijski parametri nisu pokazali velika variranja izuzev
BPK5 i KPK na lokalitetu Srednji i Donji tok zbog optereenja otpadnim materijama
na ovom dijelu vodotoka.

Kvalitativno-kvantitavna analiza sastava makroinvertebrata rijeke Ljute na tri


istraena lokaliteta prikupljeno je 19 taksona
sastavu

zoobentosa

uestvuju

grupe

sa ukupni brojem jedinki 262 , u

osjetljivih

insekata

red

Plecoptera,

Ephemeroptera, Trichoptera i Coleoptera.

21

Najvei broj jedinki uzorkovan je na lokalitetu 1-Gornji tok (L1) 129 jedinki, te na
lokalitetu 2-Srednji i tok (L2) 70 jedinki i najmanji broj na lokalitetu 3-Donji tok (L3) 63
jedinke.
Broj taksona (diverzitet) usko je povezan sa variranjem hemijskih faktora, auticaj
sezone je evidentan to rezultira razliitim brojem taksona i jedinki u uzorcima
lokaliteta.
Na istraivanim lokalitetima rijeke Ljute konstatovani su sljedei taksoni: Gastropoda,
Oligochaeta, Hirudinea, Crustacea (Isopoda) i Insecta (Ephemeroptera, Plecoptera,
Trichoptera, Coleoptera, Diptera).
Gastropoda. Utvrene su dvije vrste Bythinella sp. i Ancylus fluviatilis. Bythinella
sp. se javlja na lokalitetu 1-Gornji tok (L1) sa est jedinki, dok i Ancylus fluviatilis se
javlja na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2) sa jedanaest jedinki, a na lokalitetu 3-Donji tok
(L3) sa tri jedinke. Vrsta Bythinella sp. ima saprobnu vrijednost (1) kao indikator
oligosaprobne kategorije vode, dok Ancylus fluviatilis ima saprobnu vrijednost (1,7)
ime spada u -mezosaprobna indikatore.
Oligochaeta. U okviru Oligochaeta konstatovana je porodica Lumbriculidae na sva
tri lokaliteta rijeke Ljute. Na lokalitetu 1-Gornji tok (L1) pronaene su 4 jedinke, na
lokalitetu 2-Srednji i tok (L2) dvije jedinke, dok na lokalitetu 3-Donji tok (L3) je
pronaeno 8 jedinki. Saproba vrijednost za porodicu Lumbriculidae je (3) to ih
stvrstava u -mezosaprobnu kategoriju.
Hirudinea. Vrsta Erpobdella octoculata je uzorkovana je na lokalitetu 3-Donji tok (L3)
sa dvanaest jedinki. U ranijim istraivanjima (Vagner, 1997, 1998) je konstatovano da
u vodama Bosne i Hercegovine obitava 15 vrsta pijavica od kojih est u vodotoku
rijeke Bosne (Troi-Borovac, 2002). Za pijavice je karakteristino da naseljavaju
stanita sa dosta organskog otpada kao njihovog glavnog izvora hrane (Moog, 1995).
Amphipoda. Se javlja sa vrstom Gammarus balcanicus i to na lokalitetu 1-Gornji
tok (L1) pronaeno je 500 jedinki, na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2), 200 jedinki i na
lokalitetu 3-Donji tok (L3) 37 jedinki. Amphipoda se javljaju u istim vodama veeg
stepena kvaliteta. Amphipoda su uvrtene u saprobni Sladek (1973) a kasnije i u
biotike indekse Hellawell (1986) posebno zbog osjetljivosti na promjene abiotikih
faktora u rijekama i jezerima, prije svega, promjene sedimenta i koncentracije
22

kiseonika (Toman, Dall, 1998). Ove vrste svojom ishranom uestvuju i u razgradnji
materije u vodotocima ime doprinose procesima autopurifikacije (samooienja).

Ephemeroptera. Habrophlebia lauta i Paraleptophlebia submarginata


registrovane na lokalitetu

su samo

1-Gornji tok (L1). Habrophlebia lauta sa 13 jedinki

Paraleptophlebia submarginata sa 6 jedinki. Vrsta Ecdyonurus sp. registrovana je


na lokalitetu 1-Gornji tok (L1) sa deset jedinki, na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2), osam
jedinki i na lokalitetu 3-Donji tok (L3) 4 jedinke. Prema saprobnoj vrijednosti (1,6),
naseljava Oligo do -mezosaprobne vode. Vrsta Cloeon dipterum uzorkovana je na
lokalitetu 1-Gornji tok (L1), dvije jedinke, na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2), osam
jedinki, i na lokalitetu 3-Donji tok (L3), 14 jedinki. Prema saprobnoj vrijednosti (2,1)
naseljava do -mezosaprobne vode.
Vrsta Baetis sp. se javlja na prva dva lokaliteta i to na lokalitetu 1-Gornji tok (L1), sa
etiri jedinke i na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2), est jedinki. Njena saprobna
vrijednost(1,7) svrstava ih u oligo do -mezosaprobna vode. Vrsta Heptagenia sp. se
javlja samo na lokalitetu 1-Gornji tok (L1), sa 10 jedinki.
Plecoptera. U biomonitornigu spada u najsensibilniju grupu insekata sa jako uskom
ekolokom valencom, naseljavaju stanita sa kamenitom podlogom. Javljaju se u
vodama I i II stepena kvaliteta. Vrsta Protonemura auberti se uzorkovana na
lokalitetu 1-Gornji tok (L1), sa 25 jedinki. Dok je vrsta Leuctra sp. sa osam jedinki
takoer registrovana samo na lokalitetu

1-Gornji tok (L1). Prema saprobnoj

vrijednosti (1,3) naseljava vode oligosaprobnog kvaliteta.


Trichoptera. Vodeni moljci su zastupljena sa vrstom Rhyacophila sp. na lokalitetu
1-Gornji tok (L1), deset jedinki. Na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2) sa osam jedinki.
Saprobna vrijednost ove vrste (1,7) ukazuje da naseljava vode oligo do mezosaprobnog kvaliteta. Jedinke vrste Sericostoma personatum su uzorkovane na
lokalitetu 3-Donji tok (L3) sa sedam jedinki, saproba vrijednost ukazuje da nastanjuje
oligo do -mezosaprobne vode kao i Rhyacophila sp.
Coeloptera. Vrsta Limnius sp. se javlja na lokalitetu 1-Gornji tok (L1) sedam jedinki,
dok na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2) u larvenom stadiju sa osam jedinki. Vrsta Elmis
aenea je uzorkovana samo na lokalitetu 1-Gornji tok (L1) sa etiri jedinke. Saproba
23

vrijednost (1.5) ukazuje da ova vrsta nastanjuje oligo do -mezosaprobne vode.


Veina Coleoptera u adultnom

i larvenom stadiju su tolerantne prema velikim

promjenama pH vrijednosti i koncentraciji kiseonika u vodi.

Diptera. Prikupljene su familije Empididae i Chironomidae. Familija Empididae na


lokalitetu 1-Gornji tok (L1) est jedinki, na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2) osa, jedinki,
dok na na lokalitetu 3-Donji tok (L3) zastupljen je sa etiri jedinke. Familija
Chironomidae je samo uzorkovana na lokalitetu 1-Gornji tok (L1) sa etiri jedinke.
Dvokrilni insekti su vana hrana vodenim kimenjacima kao i grabeljivim
makroinvertebratama. Za njih je karakteristino da su eurivalentne vrste, a javljaju se
na svim tipovima anorganskih i organskih sedimenata.

Saprobni indeks (SI) (Pantle-Buck, 1955).


Vrijednost saprobnog indeksa (Pantle-Buck) za sve lokalitete na rijeci Ljutoj kree se
od 1,48 do 1,83.
Vrijednost saprobnog indeksa (Pantle-Buck) na lokalitetu 1-Gornji tok (L1) iznosi 1,48
(I stepen kvaliteta vode) tj. ista voda , na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2) iznosi 1,78 (III stepen kvaliteta vode), predstavlja malo optereenu vodu (oligo do mezosaprobna),

i na lokalitetu 3-Donji tok (L3) 1,83 (II stepen kvaliteta vode), to

ukazuje na -mezosaprobne vode, umjereno optereene vode.


Na osnovu klasterske analize bazirane na Bray-Curtisovom indeksu razliitosti
sagledane su slinosti i razlike unutar uzorka istog lokaliteta, a izmeu uzoraka
razliitih lokaliteta po sastavu makorinvertebrata. Lokalitet 1-gornji tok (L1) se
razllikuje po svom faunistikom sastavu u odnosu na lokalitet 2-srednji tok(L2) i
lokalitet 3-donji tok(L3), prije svega zbog ekolokih uslova rijeke u tom dijelu. Koji je
znatno povoljniji za bioloke indikatore koji naseljavaju ista stanita. Dok je slinost
uoena na lokalitetu 2-srednji tok(L2) i lokalitetu 3-donji tok(L3).
Kvalitet vode kao i sastav makroinvertebrata ukazuje na manju degradaciju ekolokih
uvjeta u rijeci Ljutoj uzvodno od ribljaka. Klasterska analiza uzoraka je to potvrdila.

24

5.ZAKLJUAK
Na osnovu kvalitativno-kvantitative analize makroinvertebrata u uzorcima zoobentosa
rijeke Ljute na tri lokaliteta moe se zakljuiti:
1. Primjenom kvalitativno-kvantitavnih analiza makroinvertebrata u uzorcima rijeke
Ljute sakupljenih na tri lokaliteta ustanovljen je relativno visok diverzitet sa 19
taksona i 231 jedinkom. Najvei diverzitet i broj jedinki je na lokalitetu 1-Gornji tok
(L1) 129 jedinki i 16 taksona a zatim na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2), 70 jedinki i 9
taksona i na lokalitetu 3-Donji tok (L3), 63 jedinke i 8 taksona. Najzastupljeniji takson
je Gammarus balcanicus Schaferna, 1922 na svim lokalitetima.
2. Slinost i razliitost sastava makroinvertebrata zoobentosa rijeke Ljute na osnovu
klasterske analize Bray-Curtisovog indeksa ukazuju na slinost lokaliteta srednjeg i
donjeg toka rijeke. Gornju tok rijeke se razlikuje od predhodnih lokaliteta prema
sastavu zoobentosa.

3. Koritenjem saprobnog indeksa (Pantle-Buck, 1995) u ocjeni kvaliteta vode rijeke


Ljute, podaci ukazuju da vrijednost saprobnog indeksa na lokalitetu 1-Gornji tok (L1)
svrstava ovaj dio vodotoka u kategoriju oligosaprobne vode ime je svrstava u
nezagaenu tj. istu do veoma malo optereenu vodu (I stepen kvaliteta
vode).Vrijednost saprobnog indeksa na lokalitetu 2-Srednji i tok (L2), svrstava je u
nezagaenu do malo optereenu vodu

(I-II stepen kvaliteta vode). Vrijednost

saprobnog indeksa na lokalitetu 3-Donji tok svrstava je u malo optereene vode (II
stepen kvaliteta vode), sa slabo razvijenom faunom.
.

25

4. Na osnovu klasterske analize bazirane na Bray-Curtisovom indeksu

moemo

konstatovati smanjen diverzitet i broj jedinki zoobentosa na lokalitetu Donji tok, i


poveane optereenosti ovog dijela vodotoka prouzrokovanog negativnim uticajem
ribnjaka na ovom lokalitetu.

6. LITERATURA
Aubert, J. (1959): Insecta Helvetica. Plecoptera. Impremerie la concorde, 1: 1-140,
Lausannae.
Bole, J. (1969): Kljui za doleovanje ivali: Mehkuci (Mollusca). Intitut za biologijo
Univerze v Ljubljani. Drutvo biologov Slovenija, Ljubljana.
Coste, M., in CEMAGREF (1982) tude des mthodes biologiques dapprciation
quantitative de la qualit des eaux. Rapport Q. E. Lyon A. F. Bassin Rhne
MditranneCorse. s. 1218.
Consiglio, C. (1980): Guide per il riconoscimento delle specie animali delle acque
interne Italiane: Pleotteri (Plecoptera). Consiglio Nacionale delle Richerce, s.l.
De Pauw, N., Vanhooren, G. (1983). Method for biological quality assessment of
watercourses in Belgium. Hydrobiologia, 100:153:168.
Eliot, J. M. Mann, K. H. (1979): A key to the British Association, Ambleside, Scienific
Poblication.
Hellawell, J. M. (1986). Biological Indicators of Freshwater Pollution and
Environmental Menagment. Elsevier Applied Science Publishers, London and New
York.
Hindak, F., Cyrus, Z., Marvan, P., Javornicky, P., Komarek, J., Ettl. H, Rosa, K.,
Sladekova, A., Popovski, J., Punocharova, J., Lhotsky, O. (1978):Slatkovodne riasy.
Slovenske pedagogike nakladateljstvo, Bratislava.

26

Hustedt, F. (1930): Bacilariophyta // A. Pascher: Die Susswasserflora Mitteleuropas,


10. Jena.
Kaanski, D. (1978): Plecoptere sliva Neretve. Godinjak BIUS, 31: 57-69
Knpp,

H.

(1954):

Ein

neuer

Weg

zur

Darstellung

Biologische

vorfluteruntersuchengen. Dt. Wass.Wirtschaft., 45: 115.


Libermann, H. (1962). Handbuch

der Fischwasser und Abwasser-biologie.

Bd.I.Gustav Fischer Verlag, Wiena.


Mari, S., arac, M. (2003): Ispitivanje kakvoe vodena slivovima rijeka Neretve i
cetine na podruju BiH. Zbornik radova: Voda u kru slivova Cetine, Neretve i
Trebinjice, 51-64, Neum.
Marinkovi-Gospodneti, M. (1978): The Caddis-Flies (Trichoptera, Insecta) of
Herzegovina. Godinjak BIUS, 31: 115-133, Sarajevo.
Moog, O. (1995). Fauna Aquatica Austrica, version 1995. Wasserwirtschaftskataster,
Bundesministeriums fr Land und Forstwirschaft, Wien.
Pantle,R., Buck, H., (1955): Die Biologische Uberwaschung der Gewaser und die
darstellung
der Ergebnisse Gas und Waserfach 96: 604.
Persoone, G., & De Pauw, N. (1979). Systems of biological indicators for water
quality assessment u Biological Aspect of Freshwater Pollution. Oxford, Pergamon
Pres, 39-75.
Round, F.E., Crawford, R.M., Mann, D.G. (2000): The diatoms, Biology & morphology
of the genera. Cambrige University Press, Cambridge.
Russev, B. (1993). Fundamentals of saprology. Uiv. Publ. Kliment Ochridski, Sofia, 1161.
Sladaek, V. (1979): System of water quality from the biological point of view. Arch.
Hydrobiol. Beih. Ergebn. Limnol., 7 (I II): 1218.
Sofradija, A., Hadiselimovi, R., krijelj, R., Guzina,N., Troi-Borovac, S.,
Korjeni, E., Hamzi, A.(2002): Ribarstveno-gospodarska osnova rijeke Neretve
(opina Konjic, Jablanica i Mostar). Centar za ihtiologiju i ribarstvo Prirodnomatematikog fakulteta Sarajevo.
Studeman, D., Landolt, P., Sartori, M., Hefti, D., Tomka, I. (1992). Ephemeroptera.
Societe entomologique suisse, s.I., Insecta Helvetica: Fauna, 9.
27

Tanasijevi,

M.

(1977).

Dinamika

populacije

vrste

roda

Baetis

Leach

(Ephemeroptera) u rijeci Stavnji.Godinjak Biolokog instituta Univerziteta u


Sarajevu, 30:213-258.
Toman, J. M., Dall, C.P. (1997). The diet of Erpobdella octoculata (Hirudinea;
Erpodellidae) in two danish lowland streams. Arch. Hydrobiol., 4:549-563.
Toman, J. M., Dall, C.P. (1998). Respiratory levels and Adaptations in four
Freshwater Species of Gammmarus (Crustacea: Amphipoda). Internat. Rev,
Hidrobiol., 3:251-263.
Troi-Borovac, S.(2002). Makorinvertebrata bentosa rijeke Bosne i pritoka u ocjeni
kvaliteta vode. Doktorska disertacija. Prirodno-matematiki fakultet Univerziteta u
Sarajevu, Sarajevo. Troi-Borovac, S. (2005): Zoobentos sliva Neretve.Zbornik
radova Granevinskog fakulteta Sveuilita u Mostaru, 581-590.
Troi-Borovac, S.(2007). Ope osobenosti ahordata Borakog jezera, Javno
preduzee za "Vodovodno podruje sliva rijeke Save", Voda i mi, Sarajevo 52:39-47.
Troi-Borovac, S.(2007).Hidrobiologija-

Skripta za studente tree godine studija

biologije. Prirodno-matematiki fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.


Troi-Borovac, S.(2008) Ispitivanja kvaliteta voda sliva rijeke Neretve napodruju
Federacije Bosne i Hercegovine u okviru biolokog monitoringa povrinskih voda.
PMF Sarajevo.
Troi-Borovac, S. (2010) Bioloki monitoring kvaliteta povrinskih voda sliva rijeke
Neretve i Cetine na podruju Federacije Bosne i Hercegovine. PMF Sarajevo.
Troi-Borovac, S.(2011).Prirunik iz hidrobiologije za studente biotenikih nauka.
Prirodno-matematiki fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
Tanasijevi,

M.

(1977).

Dinamika

populacije

vrste

roda

Baetis

Leach

(Ephemeroptera) u rijeci Stavnji.Godinjak Biolokog instituta Univerziteta u


Sarajevu, 30:213-258.
Zelinka, M., Marvan, P. (1961) Zur Prazisierung derbiologischen Klassifikation des
Reinheit fliessender Gewsser. Arch. Hydrobiol. 57: 389407.
Waringer, J., Graf, W. (1997): Atlas der sterreichsshen kcerfliegenlarven: unter
Einschlus der angrenzenden Geibiete. Facultas Universittsverlag, Wien
28

Wegl, R. (1983): Index fr die Limnosaprobitat. Wasser und Abwasser, 26: 1175
Vagner, D., Metrov, M. (1998). Uinak oneienja na zajednice bentonskih
beskraljenjaka u uima pritoka Bosne. Vodoprivreda (Sarajevo) 2:124-131.

INTERNET IZVORI:
www.wikipedia.com
www.googlemaps.com

Prilog 1.Kvalitativno-kvantitativni sastav makroinvertebrata u uzorcima zoobentosa


rijeke Ljute
TAKSON
GASTROPODA
Bythinella sp.
Ancylus fluviatilis
OLIGOCHAETA
Lumbriculidae
HIRUDINEA
Erpobdella octoculata
CRUSTACEA
Amphipoda
Gammarus balcanicus
INSECTA
Ephemeroptera

L1

L2

br.j.

R.A.

10

br.j.

L3
R.A.

br.j.

s
R.A.

11

1
1,7

12

2,9

1,2

29

Habrophlebia lauta
Paraleptophlebia
submarginata
Ecdyonurus sp.
Cloeon dipterum
Baetis sp.
Heptagenia sp.
Plecoptera
Leuctra sp.
Protonemura auberti
Trichoptera
Rhyacophila sp.
Sericostoma
personatum
Coleoptera
Limnius sp.
Elmis aenea
Diptera
Empididae
Chironomidae
broj jedinki
broj taksona

13

1,5

6
10
2
4
10

2
2
1
2
2

1,6
1,6
2,1
1,7
1,8

8
25

2
4

10

8
10
6

2
2
2

4
14

2
3

1,3
1
8

1,7
7

7
4

2
2

6
4

2
2

129
16

1,5
1,4
1,5

2
2,1

70
9

63
8

30