Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
ZATITA
BATINE
2003-2009
ZATITA KULTURNE
I GRADITELJSKE BATINE
2003. 2009.
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Ministarstvo kulture i sporta
PISMO UREDNITVA
.........................................................................
...............................................................................
UMJESTO UVODA
IZDAVA
ZA IZDAVAA
Gavrilo Grahovac
Ministar kulture i sporta/porta
REDAKCIJA
RECENZENTI
DIZAJN I DTP
Kurt&Plasto
LEKTOR
TEHNIKA REDAKCIJA
Samira Agi
Zdenko abrilo, dipl. ecc
Azra Hajro-Lojo, slikar
Davor Hemrekovi
Emina Haimbegovi arh.teh.
Violeta Kovaevi
Ornela Rezonovi
IZVRNA PRODUKCIJA
TIRA
1000
TAMPA
Hercegtisak d.o.o.
Ako se za jednu knjigu odreenog anra uope moe rei da sadri sve
ono to je relevantno, onda je to bez sumnje primjenjivo na ovu knjigu. Njezin
sadraj podijeljen je na pet veih tematskih cjelina poevi od kriterija za dodjelu
sredstava i liste objekata kulturne batine obnovljenih sredstvima Federalnog
ministarstva kulture izmeu 2003. i 2008. godine, preko popisa javnih objekata iz
istog perioda do objekata kulturne batine i programa edukacije za 2009. i 2010.
godinu te drugih aktivnosti ministarstva. Dalje slijedi poimenini pregled svih
objekata po kantonima sa konkretnim novanim sredstvima uloenim u projekte
njihove izgradnje, sanacije, obnove i opremanja. Ovaj dio knjige pokazuje da se
aktivnosti ministarstva nisu ograniavale samo na spomenike kulture nego da su
znaajne iznose za svoj rad takoer dobile institucije poput biblioteka, kulturnoinformacionih centara, raznih nevladinih udruenja, galerija, muzikih kola i
turistikih parkova. Posebnu dokumentarnu vrijednost predstavlja iscrpan popis
nacionalnih spomenika kulturno-historijskog naslijea, spomenika prirode,
ustanova kulture i programa edukacije te sakralnih objekata popraen tabelom
iznosa novanih sredstava uloenih u projekte njihove sanacije i rehabilitacije. U
okviru tematske cjeline posveene aktivnostima ministarstva (2003.-2010.)
slijedi pregled djelatnosti vezanih za manifestaciju pod naslovom Dani evropskog
naslijea u BiH. Ovaj pregled zavrava poduim popisom zaslunih institucija i
pojedinaca kojima je izmeu 2004. i 2009. dodijeljena Povelja za doprinos u
ouvanju i obnovi kulturno-historijskog naslijea. Pratei materijal knjige
predstavljaju etiri DVD-a koja sadre bogatu audio-vizualnu grau razvrstanu po
odreenim kantonima u izradi producentske kue Refresh, koja je, nakon prijave
na Javni poziv za dodjelu sredstava iz Budeta Vlade Federacije Bosne i
Hercegovine, realizirala ovaj zamani i vrijedni projekt.
Sve kompleksne poslove na izradi projektne dokumentacije, konzervacije,
restauracije, adaptacije, rekonstrukcije, rehabilitacije i revitalizacije spomenike
batine obavio je Zavod za zatitu spomenika Federacije BiH u sastavu
Ministarstva kulture i sporta. Poimenino navedeni struni saradnici Zavoda
angairani na obnovi graditeljskog naslijea, na elu sa direktoricom Lidijom
Mii, zasluuju iskrene kolegijalne estitke za uraeni posao.
10
Posebni kriteriji:
vrijednost objekta
(historijska, umjetnika, arhitektonska, kulturna, duhovna, prostorna);
stanje objekta
(preliminarna zatita, konzervacija, sanacija, restauracija i revitalizacija);
prioritet i neophodnost radova u skladu sa stanjem objekata koji imaju status
nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine;
zatita i ouvanje pokretnih i nematerijalnih kulturno-historijskih dobara;
nastavak i realizacija zapoetih projekata.
11
12
13
14
1. UNSKO-SANSKI KANTON
15
16
1. UNSKO-SANSKI KANTON
1. UNSKO-SANSKI KANTON
CRKVA SV. ANTE PADOVANSKOG
Katolika crkva sv. Ante Padovanskog u Bihau sagraena je 1891. godine. Bombardovana je i
sruena u Drugom svjetskom ratu. Sauvan je toranj i dio zidova crkve. Karakteristina je za
crkve graene u 19. vijeku kao trobrodna crkva sa elementima romanike, gotike i baroka sa
bogatim pilastrima i vijencima. Toranj je raen sa tri etae i visine je oko 50m.
17
MUSALA U KAMENGRADU
Na ulasku u Kamengrad situirana je Musala koju je prema pisanim dokumentima i predanju
podigao sultan Fatih II, vjerovatno 1463. godine, na mjestu gdje je klanjao dumu. Pripada
tipu bajramske musale gdje su se molitve obavljale za vrijeme dva bajrama. Vie puta je
ruena i obnavljana, a nakon ruenja 1942. godine, nekvalitetno i nestruno je obnovljena
od strane lokalnog stanovnitva. U autentinom obliku sauvan je jedino mihrab.
18
1. UNSKO-SANSKI KANTON
MUZEJ PRVOG ZASJEDANJA AVNOJ-A
Biva zgrada enskog samostana sagraena 1939. godine u Bihau,
posluila je za odravanje Prvog zasjedanja AVNOJ-a 26. i 27. novembra 1942. godine.
Iste godine od 27. do 29. decembra u toj zgradi je odran Prvi kongres USAOJ-a.
1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD KLJU
Srednjovjekovni utvreni grad situiran je uz obalu rijeke Sane. Prvi put se pominje u
dokumentima iz 1363. godine, a kasnije se pominje i podgrae Podklju. Po tadanjoj
hijerarhiji gradova bio je kraljevski grad. Pripadao je upi Mrenskoj (ili Banici), sanskoj upi.
Osmanlije ga zauzimaju 1463. godine. Sagraen je na okomitom, stjenovitom grebenu koji
dominira kljukom kotlinom i predstavlja jedinstven primjer bosanskih srednjovjekovnih
longitudinalnih fortifikacija na uzvisini. Kompleks grada sainjavaju stariji kraljevski
srednjovjekovni dio, osmanski grad Tabori i isturena kula Ljubica.
19
KAPETANOVA KULA
Kula je situirana na lijevoj obali Une u blizini ostataka bihake tvrave. Nije tano utvrena
godina izgradnje. Sagraena je svakako prije 1592. godine i datira iz perioda kada je Biha
bio pod hrvatskom vlau. Prilikom ruenja starog grada 1890/91. godine, od tri kule
sauvana je Kapetanova kula. Spada u arhitektonski tip kapetanskih kula u kojima su oni
stanovali i sa posadom uvali granicu. Osim prostorija za stanovanje imala je i tamnicu. Od
dolaska austrougarske vlasti kula je sluila kao zatvor.
20
1. UNSKO-SANSKI KANTON
CRKVA BLAENE DJEVICE MARIJE
Katolika crkva Blaene Djevice Marije sagraena je u 14. vijeku, a prvi tragovi
katolianstva na ovim prostorima seu iz 13. vijeka, kada je u Bosanskoj Krupi
bio Franjevaki samostan.
1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD TODOROVO
Srednjovjekovni grad Todorovo (Novi Grad) situiran je u selu Todorovu, stotinjak metara
lijevo uz cestu Peigrada u Vrnograu, nazvan po katelanu Zrinjskom Mihajlu Deli Todoru.
Bio je pod zatitom knezova blagajskih, a kasnije je pripadao Ivanu Karloviu i Nikoli
Zrinjskom. Zauzimaju ga osmanlije 1578. godine.
21
22
1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD BUIM (AVA)
Jedan od najljepih srednjovjekovnih fortifikacija u Pounju, juno od Buima, prvi put se
pominje u dokumentima oko 1251. godine kao mjesto u kome je izdata jedna povelja, bio je
u posjedu Martina Frankopana i Keglevia do 1495. godine. Osmanlije ga zauzimaju 1576. i
ukljuuju u sastav krupske kapetanije i pod upravu bihakog sandaka. U graevinsko
fortifikacijskom i arhitektonskom smislu jasno se mogu izdvojiti dvije graditeljske faze: stariji,
unutranji grad na najdominantnijoj poziciji terena, sagraen najkasnije u drugoj polovini 14.
vijeka, i mlai, spoljanji grad iz 15. vijeka (1484.). U dvoritu, u blizini cisterne, osmanlije su
izgradile damiju na temeljima srednjovjekovne crkve sv. Klimenta iz 1334. godine.
1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD PODZVIZD
Iznad sela Podzvizda nalaze se ostaci starog odbrambenog objekta iz srednjeg vijeka i
osmanskog perioda. Po tragovima (okrugle kule) jasno se vidi da je grad nastao u 13. vijeku, a
sagraen je na predhistorijskoj gradini. Zaposjedali su ga Turci i zauzeli oko 1670. godine. Za
vrijeme njihove vlasti je temeljito popravljen. Bio je u sastavu krupske i ostroake kapetanije.
Ulaz u grad je na istonoj strani, a iznad njega straanica. Iznad straarnice je drvena damija.
23
24
1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARA DRVENA DAMIJA U BUIMU
Damija se nalazi u podnoju srednjovjekovnog Starog grada Buima. Objekt je sagraen
oko 1838. godine. Prvougaonog je oblika sa 414 m2 korisnog prostora
(225 m2 prizemlje+162 m2 mahfil) i predstavlja veu drvenu graevinu. Ono po emu je
ova damija karakteristina je konstruktivni drveni sistem, veza stupova i greda.
1. UNSKO-SANSKI KANTON
GRADSKA DAMIJA U BOSANSKOJ KRUPI
Damija je locirana nedaleko od tvrave Starog grada u Bosanskoj Krupi.
Nije poznato ko je osniva damije niti tana godina izgradnje.
Damija datira vjerovatno s kraja 18. vijeka jer ima elemente graevina iz osmanskog perioda.
Objekt damije je vie puta obnavljan. Iznad ulaza sauvan je kratak zapis o obnovi damije iz
1908. godine. Uz damiju se nalazi manje groblje.
25
26
1. UNSKO-SANSKI KANTON
STARI GRAD CAZIN
Graditeljska cjelina stari grad Cazin kao utvrda potie iz perioda kasnog srednjeg vijeka.
Ima osnovu nepravilnog kvadrata sa povrinom oko 2200 m2.
Gornji plato na kojem se nalazi damija danas je ureen kao parkovski prostor
2. POSAVSKI KANTON
27
28
2. POSAVSKI KANTON
2. POSAVSKI KANTON
CRKVA USPENJA PRESVETE BOGORODICE
Crkva Silaska sv. Duha osveena je 1911. godine. Sagradio ju je svetenik Jovan Risti.
Unitena je u Drugom svjetskom ratu 1944., a renovirana 1968. godine.
Generalno je obnovljena 1991. i posveena Uspenju Presvete Bogorodice. Od crkvenog
inventara sauvana je knjiga pjesama na staroslavenskom Pentikostar iz 1881. godine.
29
MALA VIJENICA
Zgrada Beledije ili Male vijenice u Odaku sagraena je 1903. godine
od strane Austro-Ugarske Monarhije.
30
2. POSAVSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN POTOANI
Franjevaki samostan nalazi se u opini Odak.
Samostan posjeduje bogat biblioteki fond.
3. TUZLANSKI KANTON
31
32
3. TUZLANSKI KANTON
3. TUZLANSKI KANTON
VLADIANSKI DVOR
Mitropolitova palata Vladiin dvor, iju izgradnju je novano pomagala Zemaljska vlada,
sagraen je 1913. godine po projektima Rudolfa Tonniesa i Jana Pokornog.
U dvoru je smjeten stan mitropolita kao i bogat biblioteki fond domaih i svjetskih autora.
U sklopu dvora je formiran i izlobeni prostor sa eksponatima
vrijednih pokretnih sakralnih elemenata kulturne batine.
33
HUSEJNIJA DAMIJA
Husejnija ili damija Husein-kapetana Gradaevia situirana je ispod same gradske kapije.
Osniva damije je Husein-kapetan Gradaevi, Zmaj od Bosne, posljednji gradaaki
kapetan. Sauvani tarih-natpis nad ulazom datira izgradnju damije u 1826. godinu. U
kompleksu uz damiju se nalaze: groblje, biblioteka Fadil-pae i esma u blizini. Damija
predstavlja transformirani tip jednoprostorne podkupolne damije sa graditeljskim iskustvom
lokalnih neimara i motivima domae ornamentike, iz doba turskog baroka u BiH.
34
3. TUZLANSKI KANTON
3. TUZLANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN SV. PETRA APOSTOLA
Franjevaki samostan projektovao je prof. Zlatko Ugljen.
Samostan posjeduje bogata pokretna kulturna dobra.
35
DJEVOJAKA PEINA
Pri ulazu u peinu nalazi se vie graviranih crtea u kamenoj masivi koji prikazuju dva
konjanika ispred kojih se nalaze ivotinje konj i jelen vjerovatno su predstavljale
dogaanja iz lova. Peina je znaajna kao narodni memorijalno prirodni spomenik.
36
3. TUZLANSKI KANTON
ARHEOLOKI LOKALITET KICELJ
Prilikom kopanja rovova za odbranu grada Tuzle u aprilu 1992. godine otkrivena je
nekropola na brdu Kicelj, na kojoj je pronaeno neolitsko sojeniko naselje na ijem su
podruju podizana naselja i iz rimskog, srednjovjekovnog i osmanskog perioda.
U jednom od grobova uz skelet su pronaena dva para bronzanih naunica.
Tipolokom analizom naunica i rekognosciranjem lokaliteta pretpostavlja se da bi
nekropola mogla datirati iz ranog srednjeg vijeka.
DELII DAMIJA
Nema preciznih podataka o izgradnji Delii ili Donje damije.
Smatra se da je nastala u vrijeme austrougarske uprave u BiH, oko 1900. godine.
Damija pripada tipu pravougaonih damija sa unutranjim mahvilom, etverostrenim
krovom i drvenom munarom. Oko damije se nalazi manji harem.
3. TUZLANSKI KANTON
STARI GRAD GRADAAC
Srednjovjekovna utvrda na lokalitetu Gradina u naselju Gradaac, prvi put se pominje u
pisanim dokumentima oko 1461. godine pod imenom Graac. Bila je osmanska tvrava
sa kompleksom feudalnog dvorca. U srednjem vijeku utvrda sa okolinom pripadala je
oblasti Usora i upi Nenavite i bila njeno sredite. Najstariji dijelovi utvrenja su na junoj
strani prostranog platoa, iznad luno povijenog korita rjeice Gradanice gdje su sluajno
otkriveni primjerci keramike iz perioda od 13. do 15. vijeka. Prema slubenom popisu iz
1833. godine imala je 25 topova razliite veliine. Naputena je 1878. godine.
37
AUSTRIJSKA POTA
Okruna pota, kasnije Narodna biblioteka, sagraena je oko 1901. godine, u duhu
historicizma. U arhitektonskom smislu ovaj objekt je najznaajniji iz austrougarskog perioda.
Nosivi zidovi su od kamena, a pregradni od opeke. Krovna konstrukcija je drvena, a krov
pokriven crijepom. Kapiteli stupova raeni su kao improvizacija dorskog i jonskog stila.
38
3. TUZLANSKI KANTON
SOKO DAMIJA
Damija je smjetena neposredno uz srednjovjekovni grad Soko na kamenoj stijeni.
Istraivanja su potvrdila da je 30-tih godina 16. vijeka, prvobitni vlastelinski dvor
pretvoren u crkvu, koja je sada islamski vjerski objekt.
U funkciji crkve objekt slui do velikog tursko-austrijskog rata 1683.-1699. godine.
Mjetani Sokola 1934. godine obnovili su damiju koja je bila u funkciji do 1980. godine.
3. TUZLANSKI KANTON
RUSOV MLIN
Na lijevoj obali rijeke Oskove, pored puta ivinice-Banovii, vie od jednog vijeka
melje stara vodenica, Rusov mlin. Ime je dobila po Omeru Kahrimanoviu,
koji je veliki dio svog ivota proveo u Rusiji.
Mlin je jedan od rijetkih na ovom podruju koji je sauvan od propadanja.
39
40
3. TUZLANSKI KANTON
CRKVA SV. JURIJA
Gradnja katolike crkve sv. Jurija u Morananima,
MZ Ljubae kod Tuzle zapoeta je 1903. godine.
Crkva je graena do 1913. godine i nikad nije bila zavrena.
upa sv. Jurija geografski pokriva veliko podruje od Ozrena do Drine.
3. TUZLANSKI KANTON
CRKVA USPENJA PRESVETE BOGORODICE
Saborni hram Uspenja presvete Bogorodice u Tuzli graen je u periodu
od 1874. do 1882. godine po nacrtu inenjera Antona Linardovia.
Uz hram je zatieno i vrijedno pokretno naslijee.
41
42
3. TUZLANSKI KANTON
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
43
44
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
STARI GRAD VISOKI
Utvreni kraljevski grad Visoki pominje se oko 1355. godine, nalazi se na brdu Grad (Visoica)
iznad dananjeg grada Visoko, ranije pripadao upi Bosna, kasnije u sastavu bosanskog
sandaka i visoke nahije. Osim vojno-odbrambene funkcije bio je povremeno sjedite
bosanskih kraljeva i vlastele, stalno sjedite velikog bosanskog kneza, a dolaskom Turaka 1463.
godine utvrda je velikim dijelom razorena i do danas nije obnavljana. Pripada tipu starih
srednjovjekovnih bosanskih geomorfolokih prototipova utvrda na uzvienju, izduene
pravougaone kompaktne osnove koja prati oblik i veliinu zaravnatog hrbata brda.
Struktura zidova je graena od netesanog kamena krenjaka u krenom malteru.
Neposredno uz zidine postojala je trasirana stara antika i srednjovjekovna cesta.
45
46
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
STARI GRAD BOBOVAC
Srednjovjekovni utvreni grad Bobovac bio je stono mjesto bosanskih vladara. Pominje se 1350. godine.
Graen je od kasne antike do osmanskog perioda sa tri arheoloka sloja: prahistorijska gradina,
kasnoantiki kastrum i srednjovjekovni utvreni grad. Arhitektonsko-graevinsku aglomeraciju ine etiri
prostorno-strukturalne cjeline: brani-kula sa kompleksom utvrenog vladarskog dvora, bedemom
ozidano dvorite sa sistemom isturenih kula; kompleks sakralnih objekata, crkvica na vjetakoj zaravni,
malo naselje sa zanatskim radionicama unutar bedema; dva manja naselja izvan gradskih bedema i
srednjovjekovno groblje. Osmanlije su prvi put ugrozili Bobovac 1459. godine, a 1463. godine zauzeli.
Bobovac je imao dvije palate, veliku za prijem poslanstava i drugu manju za kraljevsku porodicu, koja je
bila na gornjoj terasi i dobro utvrena. Evidentiran je gotski stil, stupovi sa kapitelima, ukraeni ljiljanima.
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
EMINAGIA KUA
Tip gradskog stambenog objekta, nazvan po porodici Eminagi, znaajan za kulturu stanovanja u
Srednjobosanskoj regiji. Vrijeme izgradnje nije poznato, pretpostavlja se da je iz perioda ranog
19. vijeka. Predstavlja generirani arhitektonski tip sa funkcionalnim troetano rasporeenim
prostorima za boravak viegeneracijske porodice, odvojenim dijelom za vlasnika i poslugu, te
kuhinjom, magazom za stoku i konje, pokaldrmljenim dvoritem-avlijom, ulaznom kapijom,
lociran na padinskom terenu, neposredno uz centar gradske arije.
Od 1980. godine bio je naputen, a danas saniran i pretvoren u gradski muzej.
47
TABAKA DAMIJA
Pretpostavlja se da je sagraena u doba kada se u Visokom razvio i osnaio tabaki esnaf,
najvjerovatnije u prvoj polovini 17. vijeka. Esnafska damija kao jednostavan objekt
etvrtaste osnove, rad lokalnih majstora dunera zidana od erpia uz mjestiminu
upotrebu kamena. Iz etverovodnog krova izvedena je drvena munara.
48
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
MANASTIRSKA CRKVA SV. TROJICE
Manastirska crkva sv. Trojice u Vozui potie iz 16. vijeka, pominje se kao manastir Vozua u
dokumentima iz 1617. godine. Obnovljen je u periodu od 1856. do 1859. godine.
Uz manastirsku crkvu 1894. godine dograen je zvonik zidan od kamena i pokriven indrom.
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
STARA DRVENA CRKVA SA ZVONIKOM
upna crkva sv. Arhanela Mihaila sagraena je u autohtonom maniru 1819. godine
locirana na istom mjestu stare crkve i blagoslovljena iste godine.
Oslikavanje tematizira vegetabilni ornament iz 1822. godine.
Danas najstariji ouvani objekt rimokatolike sakralne arhitekture u BiH.
49
50
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
KURUMLIJA DAMIJA
Damiju kamenih zidova od lokalnog pjeara sa centralnim podkupolnim prostorom i tri kupolice
iznad sofa sagradio je vakif Kalavun Jusuf-paa Budimlija u drugoj polovini 16. vijeka. Poznata kao
Kurumlija, obnovljena je vie puta od 1867. godine do danas. Harem sa grobljem i damiju
opasuje kameni zid, a sa vanjske strane je uzidana esma. Proporcijski damijski ansambl zajedno
sa munarom predstavlja jednu od najljepih damija u BiH. Graditelj je posebnu panju posvetio
modularnom sistemu veliine blokova kamena pjeara, dekorativnim stataktitima i unutranjem
ureenju kamene konstrukcije mahvila, pandantifa i arabesnkog slikarskog ureenja kupole.
Portal ulaznog dijela je zanimljivo ukraen, skladnih proporcija i dekora.
DAMIJA U PODGORI
Podkupolna damija centralnog tipa iz osmanskog perioda 17. vijeka, predstavlja
autohtoni neimarski primjer proizvoda kao najmanje graevine ovoga tipa pod
etvorovodnim krovom i sa kamenom munarom.
Modul damije je arhaian, vjerovatno bez uticaja klasinog stilskog izraza.
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
STARI GRAD TEANJ
Prvi put se pominje 1461. godine, osniva i vrijeme izgradnje su nepoznati. Pripadao je bosanskoj
srednjovjekovnoj upi Usora, a sve do dolaska osmanlija pripadao oblasti bosanskog kraljevstva.
Preuzet je 1520. godine uz uspostavu vojne posade sa dizdarom. Pripadao je teanjskoj nahiji i
kadiluku, a u 18. vijeku bio je sjedite kapetanije. Naputen je 1840. godine. Arhitektonskograditeljsku strukturu kompleksa ine dvije prostorne cjeline u bliskoj funkcionalnoj vezi:
Gornji grad (srednjovjekovni utvreni grad), a kasnije Donji grad i prigradsko naselje varo,
dananji Teanj. Brojni fragmenti keramike i ostaci fortifikacijske arhitekture iz srednjeg vijeka i
doba osmanske uprave potvruju kontinuitet i slojevitost lokaliteta.
51
52
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN VISOKO
Samostan sv. Bonaventure je sagraen na lokalitetu Mile kod Visokog poetkom 14.
vijeka. Nekoliko puta naputan, ruen i obnavljan. U kompleksu se nalazi zgrada gimnazije
sagraena 1912. godine i sjemenite. Samostan posjeduje bogatu zbirku likovne
umjetnosti, profesorsku knjinicu i lapidarij sa bogatom arheolokom zbirkom.
Od rimskih spomenika sakupljenih u Visokom i okolini najvrjednija je Batonova ploa,
voe ilirskog plemena Desijata, isklesana u kristalastom dolomitu.
FERHAD-BEGOVA DAMIJA
Gazi Ferhad-begova damija (Ferhad elebija) ili arijska damija sagraena je 1564. godine
od strane istog osnivaa, vjerovatno je trebala biti presvoena kupolom. Devastirana je u
pohodima princa Eugena Savojskog, oko 1697. godine kada je zapaljena cijela arija, a
temeljito obnovljena 1786. godine. Nad ulazom u damiju sauvan je hronogram i odnosi se
na obnovu damije 1882/83. godine. Iz tog vremena potie minber, urs i musandera.Uz
damiju se nalazi harem i grob Ferhad-bega u kamenom sarkofagu.
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
UPNA CRKVA SV. MIHOVILA ARHANELA
Nova upna crkva sv. Mihovila Arhanela sagraena je u periodu 1854.-1869. godine.
Crkva je jednobrodna sa dva identina tornja. Karakteristika za ovu crkvu je
konstrukcija stropa koja je savladana u rasponu od 16 m bez dodatih stupova.
Crkva batini mnogo spomenika pokretne kulturne batine, oltari, glavni i pomoni,
propovjedaonica.
53
54
4. ZENIKO-DOBOJSKI KANTON
UZEIR-BEGOV KONAK
Uzeir-begov konak u Maglaju je stambeni objekt bogate maglajske porodice
Uzeirbegovia. Sagraen je 1875. godine. Objekt je isti predstavnik gradske stambene
arhitekture manjih mjesta; ima sloene osnove sa vrlo istim oblicima.
5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
55
56
5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
SINAN BEGOVA DAMIJA
U Goradu su postojale dvije damije Sinan-bega Sijeria, koje se pominju jo u 18. vijeku.
Jedna je stradala u Drugom svjetskom ratu, a druga je bila postojea damija Sinan-bega
Sijeria, koja prema popisu Islamske vjerske zajednice datira iz 1600. godine.
Na damiji nije sauvan tarih. Potpuno je obnovljena ime je izmjenjen njen prvobitni izgled.
Od stare damije danas je ostala jedino munara,
dok je zgrada damije iz temelja obnovljena 1961. godine.
57
58
5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
SEMIZ ALI-PAINA DAMIJA
Mahalska ili Husein-paina damija situirana je nedaleko od bive eljeznike stanice u
Prai, podignuta u drugoj polovini 16. vijeka, ispred koje se do 1943. godine nalazio
adrvan. Damija u prvobitnom obliku nije sauvana, osim munare.
erefe munare je od kamenih ploa sa majstorski isklesanim arabeskama.
Uz Mahalsku damiju situirano je Semiz Ali-paino turbe.
5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
SEMIZ ALI-PAINO TURBE S HAREMOM
Turbe je locirano 10 m od istoimene damije. Objekt je graen u 16. vijeku.
Pripada tipu zatvorenih turbeta sa kupolom.
Promjer kupole iznosi 5,0 m, a visina turbeta je 7,20 m.
59
60
5. BOSANSKOPODRINJSKI KANTON
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
61
62
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
STAMBENI OBJEKTI U KREEVU
Kompleks predstavlja sauvanu urbanu srednjovjekovnu matricu razvoja varoi
prepoznatljive strukture i danas. Glavna ulica pokaldrmljena, irine do 6,0 m, s obje strane
imala je poredane poslovno-stambene kue pa se tako formirala arija, tj. trgovaki dio. S
obje strane raen je trotoar koji se zvao korkaluk du kojeg je tekla voda. Od nekadanje
gornje arije i objekata sa elementima stare bosanske arhitekture s avlijama, tarabama,
epencima, pokrovima od indre, magazama i esmama ostalo je nekih petnaestak
objekata i samo jedan duan sa epencima, sada kua Josipe akoti.
63
DAMIJA U ENKOVIIMA
Stara damija sagraena je prije 400 godina to potvruju arhaine forme damije.
Po tipu spada u damije sa etverovodnim krovom sa drvenom munarom.
Damiju su gradili domai majstori.
64
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
CRKVA PRESVETE BOGORODICE
Pravoslavna crkva Presvete Bogorodice sagraena je 1935. godine u stilu srpskih
srednjovjekovnih manastira. Projektant je bio arhitekt Milo Miladinovi.
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
STARI GRAD JAJCE
Kraljevski grad Jajce prvi put se pominje u pisanim dokumentima 1396. godine. Pripadao je
srednjovjekovnoj upi Pliva, koju je 1366. godine u posjed dobio Hrvoje Vuki Hrvatini, veliki
vojvoda - herceg splitski i gospodar grada Jajca. U Hrvojevo doba Jajce je dostiglo vaan politiki
i kulturni znaaj. Pred kraj dravne samostalnosti (kraj 14., poetak 15. vijeka), bio je stolno
mjesto bosanskih kraljeva, Stjepana Tomaa i Stjepana Tomaevia. Zbog odbijanja plaanja
danka sultanu, Mehmed II Fatih odluuje da 1463. poe u osvajaki pohod na bosansku dravu.
Maarsko-hrvatski kralj Korvin ubrzo vraa Jajce kao i ostale tvrave oko Vrbasa, formirajui
Jajaku banovinu sve do 1527/28. godine, kada su ovi krajevi doli pod osmansku vlast.
65
DAMIJA HANDANIJA
Handanija, Handan-agina ili arijska damija sagraena je 1617. godine, a osniva damije
je Handan-aga, koji je slijedio u nainu gradnje sandak-bega Jahja-pau.
Autohton primjer damije sa unutranjim podkupolnim prostorom pod etvorovodnim
krovom sa mahfilom du tri zida na dva reda stupova, i s kamenom munarom, vitkih
proporcija, poligonalnog trupa na etvrtastom postolju.
66
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
MUZEJ DRUGOG ZASJEDANJA AVNOJA
Objekt Drutveni dom Sokolskog drutva u Jajcu sagraen je 1936. godine.
Sluio kao gimnastika sala u kojoj su prikazivane i kino predstave.
Ta zgrada predstavlja prvorazredni spomenik novije historije jer je u njoj odrano
Drugo zasjedanje AVNOJ-a. Od 1953. je Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a.
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN FOJNICA
Samostan sa crkvom sv. Duha, vjerovatno iz druge polovine 14. vijeka vie puta je ruen i obnavljan,
posljednji put je dograivan 1940. godine. Prvobitno je bio lociran na lokalitetu Pazarnice, danas zvano
Crkvina. Crkva je sagraena u sklopu prvog samostana, vie puta ruena, posljednji put obnovljena 1889.
godine. Danas je samostan Fojnica lociran na lokalitetu Kri. Projekt za novu crkvu povjeren je arhitekti
Josipu Pl. Vancau, u saradnji sa arhitektom Karlom Parikom. Crkva je izvedena u neorenesansnom stilskom
slogu kao trobrodna bazilika sa polukrunom apsidom i impozantnom kupolom na presjecitu glavnog
broda i narteksa. Posjeduje bogatu zbirku dokumenata od znaaja za franjevaku ali i opu historiju BiH.
Biblioteka posjeduje inkunabule, dokumenate ispisane pismom bosanica i rukopise na arapskom i turskom
jeziku. Vrijedna je Ahdnama iz 1463. godine, koju je Mehmed Fatih dao fra Anelu Zvizdoviu, tadanjem
gvardijanu samostana za slobodu ispovijedanja katolike vjere i graenja franjevakih samostana.
67
68
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
ESME SULTAN DAMIJA
Damija je podignuta vjerovatno 1749/50. godine, osnovana od strane aukog ehaje
Emir Mustafe. Po predanju bolesnoj Esmi-sultaniji astrolozi prorekoe da e ozdraviti ako
napravi tri zadubine, te tako ona sagradi ovu damiju i dva mosta na Vrbasu.
Sauvani tarih iz 1749/50. godine ukazuje da je ranije
na ovome mjestu postojala damija Mir Mustafe ehaje.
Objekt je centralnog podkupolnog tipa koji je posljednji sagraen na ovim prostorima.
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN GUA GORA
Gradnja samostana zapoela je 1856., a zvanino zavrena 1860. godine u naselju Gua Gora
na obroncima Vlaia. Idejni zaetnik gradnje crkve i samostana je ugledni biskup fra Marijan
unji ije je tijelo nakon smrti 1860. balzamirano i pokopano u samostanskoj crkvi. Crkva je
sagraena prema projektima majstora Cecilijana iz Trogira a obnovljena je 1897. godine, po
planu arhitekte Josipa Pl. Vancaa, kada je dobila dva zvonika u neoromanikom stilu.
69
VODENICE NA PLIVI
Izmeu Velikog i Malog Plivskog jezera nalazi se dvadesetak vodenica.
Vodenice ve dugo ne melju ito ali su se odrale kao turistika atrakcija.
Radi dalje turistike ponude tampan je vodi o kulturno-historijskoj batini Jajca.
70
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
CRKVA SV. MARIJE SA TORNJEM SV. LUKE
Sagraena kao samostanska propovjednika franjevaka crkva krajem 14. vijeka,
stradala je u poarima, osobito izmeu 1654. i 1832. godine. U strukturi objekta
prepoznatljive su tri graditeljske faze: romanika crkva, gotika crkva i damija.
Danas je totalno devastirani objekt.
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
KATAKOMBE
samom objektu nema pisanih historijskih podataka.
Pretpostavlja se da je ovo zdanje podignuto u 15. vijeku, kao porodina grobnica i
hram Hrvoja Vukia i grobnica vojvodske porodice Hrvatinia.
71
ANTIKO KREEVO
Na vie gradina u okolini Kreeva naeni su dokazi eksploatacije i prerade ruda, a u
Kreevskom polju tragovi rimske arhitekture.
Kao rudarska oblast, podruje je bilo naseljeno u prahistorijsko i u rimsko doba.
72
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
GOSPINO SVETITE U OVAREVU
U zavjetno svetite Gospino vrelo, gdje se nalazi mala kapelica
iz 1923. godine hodoaste vjernici na blagdan Male Gospe.
Poetkom devedesetih godina zapoela je ovdje izgradnja zavjetne crkve
koja je otvorena i blagoslovljena u septembru 2008. godine.
KRLAKOVA KUA
Kua je sagraena pred sam kraj 18. vijeka. Locirana je u starom dijelu arije ispod citadele.
Ovaj stambeni objekt predstavlja primjerak tradicionalne jajake kue.
Karakteristike su jednostavnost tlocrta, prizemlje i sprat sa akcentom na strme drvene
krovove pokrivene indrom ili pocinanim limom.
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
ZGRADA FINANCIJA
Graena u vrijeme Austro-Ugarske uprave kao Zgrada financija u kojoj je djelovala i
enska struna kola. Pretpostavlja se da je sagraena 1882. godine.
Objekt ima orijentaciju sjever-jug sa ulazima na sjevernoj i istonoj strani.
Pokrivena je veoma strmim, alpskim krovom. Zidana je kamenom i opekom,
pokrivena crijepom.
73
74
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN SV. LUKA
Franjevaki samostan sv. Luke sagraen je 1885. godine. Muzej ovog samostana zvanino je
otvoren za javnost 1905. godine. U muzeju se nalazi vrijedna etnografska zbirka, zbirka
arheolokih artefakata iz rimskog, starokranskog i srednjovjekovnog perioda te sarkofag
posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaevia. Samostan posjeduje vrijednu biblioteku i
bogat arhiv sa rukopisima iz osmanlijskog perioda i poznatih kulturnih franjevakih djelatnika.
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
CRKVA SV. IVANA KRSTITELJA
Katolika crkva sv. Ivana Krstitelja u Brnjacima sagraena je 1967. godine.
Uz nju je podignuta i dvorana za vjeronauk.
75
76
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
DAMIJA HASANA KJAFIJE PRUAKA
Damiju je 1612. godine sagradio Hasan Kjafija Pruak jedan od najznaajnijih uenjaka i
kadija, ne samo u Bosni, nego u cijelom osmanskom carstvu iz perioda 17. vijeka.
Damija je sastavni dio kompleksa koji ine medresa, tekija i turbe Hasana Kjafije Pruaka.
MITREJ
Mitrej u Jajcu je antiki sakralni spomenik. Sagraen je vjerovatno u 4. vijeku n.e.
Kult nepobjedivog boga Sunca Mitre se irio po svim provincijama Rimskog carstva
pa se tako ostaci svetita pojavljuju u Jajcu.
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
77
78
6. SREDNJOBOSANSKI KANTON
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
79
80
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
MOST U KONJICU
Kameni most sa vielunim presvoavanjem rijeke sagraen je oko 1682. godine, na
mjestu bive Karaoz-begove drvene uprije. Djelimino je poruen 1945. godine.
Bio je vaan komunikacioni prijelaz preko rijeke Neretve na putnom pravcu sjever-jug BiH.
Iako sagraen znatno kasnije, iza mosta Mehmed-pae Sokolovia u Viegradu,
podsjea na ovu graditeljsko-stilsku maniru i strukturalni koncept.
Danas je potpuno autentino obnovljen i slui istoj svrsi.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
UPRIJSKA DAMIJA
Damija Hadi Alije Hadisalihovia (ili uprijska)
sagraena je 1736. godine na mjestu malog zdanja uz lijevu obalu rijeke Bregave.
Damija posjeduje malu, proporcijski skladnu munaru, izvedena je u autohtonom
graditeljskom maniru. U haremu se nalazi atrnja za vodu i adrvan.
81
82
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
GROB I HAVRA MOE DANONA
Rabin Moe Danon, kao vrhovni rabin Jevrejske zajednice u BiH izabran je na dunost
1815. godine. Na vrhu nadgrobnika uklesan je natpis na starohebrejskom jeziku.
Oko njegovog nadgrobnog spomenika ureeno je zemljite i sagraen objekt
sastajalita havre. Pored groba Moe Danona na ovom prostoru su kasnije podignuta
jo dva groba u kojima su sahranjena dva vojnika Jevreja koji su umrli u Stocu,
a u nedostatku jevrejskog groblja tu su sahranjeni.
MANASTIR ITOMISLII
Pravoslavni manastir itomislii sa crkvom posveenom Blagovijestima prema pouzdanim
podacima datira iz 15. vijeka i to moda samo crkva srednjovjekovne vlasteoske porodice
Hrabrena. Kao manastir ustrojen je u 16. vijeku, a obnovitelj mu je Milisav HrabrenMiloradovi 1563. godine, koji je takoer bio iz sela itomislia. Oko crkve, utvrenom
kanonskom tipologijom lociran je i graen ansambl, manastirski objekti (konak i kola).
Za vrijeme Drugog svjetskog rata manastirski konak je bio spaljen.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
TVRAVA POITELJ
Autentino ouvana fortifikacijska cjelina, srednjovjekovni grad i naselje Poitelj u srednjem vijeku
pripadao je upi Dubrava i bio je administrativno-upravni centar. Prvo pominjanje datira iz 1444. godine,
osmanlije ga zauzimaju 1471. godine, i njihov ostaje do kraja 17. vijeka. Prije 1698. godine, Poitelj je
znatno proiren i ojaan veim odbrambenim sistemom, obzidan perimetralnim zidovima koji su zatvarali
unutranje dvorite u kojemu su: etvrtasta kula, dvije tabije, Dizdareva kua, hambar, tvravska damija i
vodena kula (atrnja sa ulazom i pristupom vodi stepenicama), dvije velike kapije i dvoja mala vrata.
Srednjovjekovni dijelovi utvrde su uklopljeni i raspoznatljivi u kasnijim osmanskim pregradnjama i
dogradnjama. Bio je sjedite kadiluka (1782.-1879.) i poiteljske kapetanije (1713.-1835.), sa posadom i
dizdarom funkcionirao je do 1835. godine. Sadanji izgled grada potie iz tog perioda. Izgubivi strateki
znaaj, grad je naputen. Danas je poznata turistika destinacija sa ugostiteljskim objektima i Likovnom
kolonijom. Vie stambenih objekata je obnovljeno na autentian nain.
83
84
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
PEINA VJETRENICA
Vjetrenica je najvea peina (do sada) u BiH. Ulaz u peinu nalazi se u sjevernom podnoju brda Gradac na
268 m.n.v. Ime je dobila po interesantnoj meteorolokoj pojavi tako to u ljetno doba iz njene
unutranjosti struji hladan zrak, a zimi u peinu. Ova pojava se javlja zato to su ljeti temperature zraka
izvan peine znatno vie nego u njoj, a zimi je nia nego u unutranjosti. Veoma je znaajna sa geolokog,
geomorfolokog, hidrolokog, kao i biospeleolokog stanovita. Peina obiluje mnogim razliito obojenim
sigastim formama, jezerima, rijetkom i endemnom florom, vodenim bogatstvom, ukrasima, rijetkom
faunom (ovjejom ribicom), mnogim dvoranama. Duina do sada ispitanih kanala iznosi oko 8.000 m.
Meu jezerima posebno mjesto zauzima malo jezero na 1.050 m sa velikim bijelim slivom Orgulje a na
1.285 m je veliko jezero, dugo 250 m, iroko 40 m i dubine do 2 m. Od dvorana istie se Zlatna dvorana.
DAMIJA U SEONICI
Damija je sagraena u Gornjoj mahali (Gornjoj Seonici) 1880. godine za koju postoji
vakufnama. Objekt je bio dugo u ruevnom stanju, avan funkcije je od 1920. godine.
Predstavlja autohtoni tip gradnje sa elementima prijelaznog hercegovako-bosanskog
obrasca karakteristinog po etvorovodnom krovu. Drvena munara je osmougaonog presjeka
i proiren zatvorenim erefetom s otvorima ukraenim profiliranim lukovima.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
NEKROPOLA STEAKA RADIMLJA
Lokalitet Radimlja u Vidovom polju posjeduje srednjovjekovnu nekropolu sa ukupno 133 kamena steka,
lijepo klesana i relativno dobro ouvana. Kao nekropola spada u najvrijednije spomenike
srednjovjekovnog perioda postojanja bogumilstva u BiH. Brojni steci datiraju iz 15. i 16. vijeka, od kojih
su ukraena 63 primjerka, najvie krstae, a onda sljemenjaci. Meu ukrasima se istiu povijene trolisne
lozice i tordirane vrpce, pravougaoni titovi sa maevima, krstovi, zatim predstave ljudskih i ivotinjskih
figura, te scene lova, kola i turnira, a postoje i motivi arkada, frizovi od cik-cak linija, spiralno povijene
loze sa grozdovima i dr. Pojedinane muke figure imaju uzdignutu ruku sa relativno velikom akom i
prstima. Na pet natpisa se nalaze tekstovi koji pominju poznate historijske linosti od Radoja iz porodice
Miloradovia-Hrabrena, do Radoja Vukovia, Vukca Napetovia, Vlaa Vlahovia, i nekog Stipana.
Zabiljeena su i trojica majstora: Miogost, Ratko Brativoji i Bolain Bogavi.
85
KOMPLEKS VELAGIEVINE
Kompleks je sagraen 1776. godine od porodice Velagi (tri brata, tri cjeline).
Jedan je od najstarijih i jedini ouvani stambeni kompleks
orijentalno-mediteranske islamske arhitekture.
86
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
BISKUPIJA U VUKODOLU
Na lokalitetu Vukodol, na izlazu iz Mostara prema itluku, situiran je kompleks stare
biskupske rezidencije. ini ga nekoliko objekata, plasiranih na terasasto denivelisani teren,
meusobno povezanih stazama, stepenicama te visokim kamenim zidovima. Dominantni
arhitektonski element u prostornoj kompoziciji kompleksa je zgrada stare biskupske
rezidencije. Objekt je 1847/48. godine sagradio fra Rafo Barii (podaci o gradnji i graditelju
nalaze se na kamenoj ploi iznad ulaza), a ve 1852. poinje sa radom i prva puka
osnovna kola. Fra Franjo Milievi 1872. godine osniva prvu tampariju u Hercegovini,
ije su se prostorije nalazile u okviru kompleksa Stare biskupije.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN RAMA-IT
Franjevci su podigli samostan u Rami najvjerovatnije u 15. vijeku. 1914. godine ramski
franjevci su poeli izgradnju novog samostana po nacrtu Franje Holtza.
Crkva je blagoslovljena 1903. godine i najprije je posveena sv. Pavlu, a kasnije
Blaenoj Djevici Mariji. Po nacrtu Vinka Grabovca 1986. godine je sagraen novi dio
samostana. Danas je taj dio samostana rekonstruiran i u njemu se nalazi muzej gdje je
predstavljen ivot stanovnika ramskog kraja. U prostorijama samostana iz 1930. godine
izloena je bogata zbirka likovne umjetnosti, a u dvoritu samostana su skulpture
modernih umjetnika. Samostan posjeduje i biblioteku sa 10.000 naslova.
87
PARTIZANSKO GROBLJE
Partizansko spomen-groblje sagraeno je 1965. godine,
a projektirao ga je prof. Bogdan Bogdanovi.
Posjedovalo je 661 memorijalnu plou i spada u
jedno od najreprezentativnijih memorijalnih kompleksa ove vrste u BiH.
88
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
PODGRADSKA DAMIJA
Objekt situiran na lijevoj obali Bregave, pravougaone osnove sagraen u autohtonom
maniru i pod uticajem mediteranske arhitekture (nazivaju je i Burina) koju je sagradio
Hadi Salih Bura 1732/33. godine. Vremenom dotrajalu obnovio je Ali-paa
Rizvanbegovi. Damija je odraz kombinacije profane i sakralne namjene. Prostor za
molitvu se nalazi na spratu, a u prizemlju su duani izmeu zidanih stupova spojenih
lukovima (prema konceptu slina arenoj u Travniku).
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
ATELJE SAFETA ZECA
Sanacija i adaptacija stambenog objekta u zatienoj ambijentalnoj cjelini Poitelja.
Namjena je slikarski atelje.
89
90
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
BANJA NA MUSALI-MTM
Zgrada gradskog (javnog) kupatila banja na Musali sagraena je 1914. godine po
projektima Miroslava Loosea i Rudolfa Tonniesa. Funkcionalna organizacija unutranjeg
prostora slina je antikim termama i turskim kupatilima (hamami) sa rekreativnim
prostorima. Centralni prostor sa bazenom pravougaonog oblika presvoen je bavastim
svodom i perforacijama na polukupoli. Dekoracija i oblik dvorane bazena su skladni i estetski
lijepi primjeri tadanjeg stilskog pokreta iz perioda secesije na ovim prostorima.
Danas u toj zgradi djeluje Mostarski teatar mladih.
TEKIJA U BLAGAJU
Prirodna graditeljska cjelina Tekije nalazi se na izvoru rijeke Bune. Ansambl tekije sagraen je
odmah po uspostavljanju osmanske vlasti a najkasnije oko 1520. godine.
Smjetena je u prirodnom ambijentu i posjeduje 7 initelja koji su povezani i ine tekiju
a to su: kua, stepenite, voda, stijena,vrelo, grob i peina.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
TURKOVIA KUA
Turkovia kua situirana je na poetku Zagrad-mahale u Podgrau, u Stocu.
Datira iz osmanskog perioda. Tana godina izgradnje nije poznata.
Pretpostavlja se da je kua sagraena u periodu izmeu 17. i 19. vijeka.
Turkovia kua ima tri sprata sa izboenim okom (kao balkon) na ulicu.
91
DAMIJA U LIZOPERCIMA
Objekt se nalazi na desnoj obali Jablanikog jezera.
Pretpostavlja se da je sagraena oko 1530. godine.
Zastrta je runo izraenim ilimima sa prepoznatljivim bosanskim motivom.
92
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
TVRAVA HERCEG STJEPANA
Stari grad Blagaj na Buni ili epan grad, prvi put opisan 948. godine, uvrtava se meu
najstarije utvrde srednjeg vijeka gdje je u Podgrau kralj Tvrtko 1382. godine izdao jednu
povelju. Osmanlije ga zauzimaju 1465. i dva puta obnavljaju, od 1830. godine je naputen.
U strukturalnom smislu predstavlja jedinstvenu i kompaktnu unutranju prostornu cjelinu sa
nizom prateih objekata. Zanimljiv je i jedinstven pristupni dio sa kapi-kulom.
Na lokalitetu su konstatovana tri arheoloka sloja: prahistorijska gradina, kasnoantika utvrda i
srednjovjekovni grad sa trgovako-zanatskim podgraem.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
ARIA KUA GALERIJA BRANKA OTRE
Stambeni objekt iz osmanskog perioda smjeten u centru grada, jugozapadno od
Careve damije. Prema natpisu na kamenoj ploi kraj samog ulaza u kuu sagraena
je 1734. godine. Porodina predaja tvrdi da je ovdje stanovao Smail-kapetan ari,
znaajna linost za Stolac u osmanskom periodu, a koji je tu sagradio i jednu damiju
1714. godine. Graena je od kamena sa ispupenim fugama, sa vratima na polukruni
luk i doksatom na spratu koji ima muepke poput dvokrilnih prozora.
93
MOGORJELO
Vila rustica Mogorjelo nastala u periodu izmeu 1. i 5. vijeka, na lokaciji Viii, jedan je od
najznaajnijih arheolokih lokaliteta rimskog doba u BiH, po tretmanu pripada tipu utvrenog
kastruma. Pravougaone je osnove na ijim uglovima se nalaze tornjevi za zatitu ulaznih
vrata na svakoj strani vile. Objekt je skoro potpuno uniten poetkom 5. vijeka n.e.,
za vrijeme dolaska Zapadnih Gota. Krajem istog vijeka tu je sagraena ranokranska
bazilika, iji ostaci uz rimske stabmene objekte postoje i danas.
94
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
FRANJEVAKI SAMOSTAN MOSTAR
Jo u 15. vijeku fratri su sagradili svoj samostan na podruju Mostara. Dananja zgrada
samostana sagraena je1892. godine, a crkva 1872. Samostanska biblioteka posjeduje
bogat fond razliite literature koja je pohranjena na razliitim vrstama zapisa i to na
papiru, mikrofilmovima, CD-ovima, audio i video kasetama. Sav materijal je
rasporeen u posebno namijenjene regale i opremu a prostori su prilagoeni
potrebnim temperaturnim uvjetima i vlanosti zraka.
UZUNOVIKA DAMIJA
Damija Ismail-kapetana aria locirana na jugoistonoj periferiji Stoca
sagraena je tokom 1741. godine. Uz damiju, u haremu, nalazi se adrvan i atrnja.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
HELENSKI GRAD DAORSON
Naselja na Gradini u Oaniima kod Stoca otkrivena su jo 1891. godine.
Na lokalitetu se naziru ruevine kua manjih gospodarskih zgrada i stepenita.
Na platou ispred utvrenja nalazio se gradski trg, ostaci javnih zgrada, ogromna cisterna i drugi
objekti. U bogati arheoloki materijal spadaju brojni bronzani i srebrni novii. Na bronzanom
noviu predstavljen je portret nepoznatog vladara a na drugoj strani grki natpis Daorson.
Pojava imena Daorson potvruje svjedoanstva starih pisaca o tome da su Daorsi ivjeli oko
Neretve, ali dozvoljava i pretpostavku da se stari grad na Oaniima zvao Daorson.
95
BEGOVINA
Objekti u kompleksu Begovine sagraeni su krajem 18. i poetkom 19. vijeka, a gradili su ih
Rizvanbegovii u doba afirmacije ove porodice hercegovakih feudalaca koji su bili stolaki
kapetani. Kompleks Begovina sastoji se od desetak stambenih kua i gospodarskih objekata.
Meusobno su povezani kapijama i potocima Bregave. Tu je i kameni most na pet lukova
duine 30 m. Vodu iz Bregave hvata sistem kanalia koji je razvode po cijelom kompleksu.
96
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
CRKVA SV. TROJICE
Na lokalitetu Painovac u Mostaru 1873. godine sagraena je Saborna crkva.
To je za ono doba bila najvea pravoslavna crkva u BiH. Prvi radovi na izgradnji ove
crkve poeli su 15. marta 1863. godine i trajali su deset godina, dovrena je u jesen
1873. godine. Posveena prazniku sv. Trojice.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
HAN I HAMAM
Stari hamam sagraen je oko 1665. godine, ozidan od kamena i presvoen sa dvije kupole i
dva bavasta svoda. Naputen je poetkom 19. vijeka. Voda je za hamam dovoena iz
Neretve, pomou kola od rezervoara (u obliku tornja). Od tornja do hazne voda je tekla
unkovima. Han je takoer graen od kamena i pokriven kamenim ploama.
Kamini na izvjesnim odstojanjima sluili su za okupljanje grupa putnika.
Konji su ostajali u istom prostoru (u sredinjem dijelu).
97
98
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
STAMBENI KOMPLEKS BIEVI-LAKIA
Stambeni kompleks situiran uz lijevu obalu rijeke Neretve predstavlja znaajno
arhitektonsko ostvarenje krako-mediteranskog tipa izgradnje porodinih kua iz 17.
vijeka. Karakterie ga visoka ambijentalna vrijednost, akcentirana atraktivno i
jedinstveno rijeenim doksatom velikim okom, po kojemu se kompleks naziva jo i
Bievia okom. Oslonjen na dva kamena stupa visine osam metara, dominira ovim
dijelom rijene fasade. Unutarnji prostori definirani su prema tadanjoj kulturi
stanovanja i imaju efektno funkcionalan enterijer.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
CRKVA SV. STJEPANA
Katolika crkva sv. Stjepana u erinu sagraena je oko 1867. godine.
Sa dobivenim sredstvima izvedeni su potrebni radovi,
tekue odravanje na zvoniku i ulaznim vratima u crkvu.
99
100
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
DABRICA DAMIJA
Damiju je sagradio Sefer-aga Begovi 1661. godine u Dabrici,
na sjevernom dijelu stolake opine. Prostorna kompozicija sa etvrtastom munarom,
upotreba kamena i zatvorene forme sa malo otvora stvaraju specifian likovni izraz
karakteristian ambijentalnoj arhitekturi Hercegovine.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
CRKVA U KRUEVU SA STECIMA
upna crkva sv. Ilije Proroka graena je od 1934. do 1936. godine. Graena je kao jednobrodna
graevina sa zvonikom koji svojom bjelinom na zelenoj pozadini lokaliteta predstavlja vizuelni
reper i dominantnu vertikalu u prostoru. Nekropola steaka nalazi se u neposrednoj blizini
crkve i regionalnog puta Mostar-itluk. Na nekropoli se nalazi ukupno 119 steaka. Zastupljene
su sve osnovne forme poloenih steaka ploe, sanduci i sarkofazi. Na stecima se nalaze i
natpisi o historijskim linostima i feudalnoj vlasteli koji potiu, vjerovatno, iz 15. vijeka,
a od dekorativnih elemenata na stecima su prepoznatljivi vodenice, rozete i nie.
101
102
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
ALI-PAINA DAMIJA NA BUNI
Damija Ali-pae Rizvanbegovia sagraena 1848/49. godine posljednja je damija pod
kupolom sagraena u Hercegovini za turske uprave.
Ali-paa Rizvanbegovi je bio hercegovaki vezir, koji je upravljao Hercegovinom do svoje
smrti. Linost legatora je od izvanrednog kulturno-historijskog znaaja za Hercegovinu.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
RODNA KUA ZUKE DUMHURA
Kua je spratna i locirana u centru Konjica u kojoj je ivio poznati putopisac Zuko Dumhur.
Adaptirana je i pretvorena u muzej i prostor okupljanja mladih Konjiana.
103
104
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
ANTIKI PODVODNI LOKALITET DESILO
Mnogobrojni arheoloki lokaliteti, locirani po rubovima Hutova blata, svjedoe o kontinuitetu ivota
od prahistorije do srednjeg vijeka. Prvi popis tih lokaliteta izvrio je arheolog dr. Karlo Pa jo 1906.
godine. Od davnina u selu Bajovcima postoji legenda o nekom starom potopljenom gradu, pa su
mjetani potaknuti tom legendom samostalno istraivali lokalitet Desilo. Godine 1971. mjetani su
izvadili 12 amfora sa ouvanim drkama i grlom bez dna, kada su primijetili i ostatke drvenog
amca monoksila (gr. monos = sam i ksilon = drvo). Podvodna ispitivanja vrena su 1972. godine,
kada se pokualo ustanoviti zbog ega je tako veliki broj amfora potopljen.
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
PARK PRIRODE HUTOVO BLATO
Na jugu Hercegovine u tipinom krakom ambijentu, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se
Hutovo blato, jedinstvena submediteranska movara u Evropi. Poznata je od davnina kao zelena
oaza sa obiljem vode u kojoj je uvjete za ivot naao veliki broj biljnih i ivotinjskih vrsta. Movara
je interesantna i znaajna sa omitolokog, ihtiolokog, znanstvenog, ekolokog i turistikog
stajalita. Hutovo blato se smatra jednim od najveih zimovalita ptica na podruju Evrope.
105
106
7. HERCEGOVAKO-NERETVANSKI KANTON
SAHAT-KULA
Sahat kula u Prozor-Rami locirana je uz arijsku damiju. Sagraena je 1700. godine.
U osnovi kula je kvadratne osnove 4,0 x 4,0 m. Visoka je oko 20 m.
Zidana je od kamena.
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
107
108
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
STARI GRAD LJUBUKI
Ljubuki se po prvi put pominje 1452. godine, za vrijeme rata izmeu Hercega Stjepana i
njegovih sinova Vladislava i Vlatka. Te se godine Herceg sklonio u ovaj grad, pa je poznat i kao
Tvrava Hercegov grad. U junu 1463. godine Turci su zauzeli ovaj grad ali su ga jo prije
18. jula preoteli od njih Hercegovi sinovi. Godine 1465/66. Ljubuki je ponovo doao u turske
ruke i drali su ga sve do 1851. Turci su ovaj grad znatno proirili. Oko kule Hercegue sagradili
su grad sa dvije tabije, straarnice, dva hambara, tri atma sobe, pekaru i razne druge zgrade.
109
110
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
NEKROPOLA STEAKA BLIDINJE
U okviru parka prirode Blidinje nalazi se nekropola steaka
na lokalitetu stoarskog naselja u Dugom polju.
Po brojnosti, zastupljenosti formi i raznolikosti ornamentalne i figuralne reljefne plastike,
predstavlja znaajnu nekropolu steaka u BiH.
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
VODOPADI KRAVICE I KOUA
Vodopad Kravica na rijeci Trebiat je hidroloka rijetkost u sklopu rezervata ambijentalne
zatite, izvanredne prirodne ljepote. Rijeka Trebiat pada sa visine od 20 m, a u irini od
40-70 m, zavisno od vodostaja, te ini velianstven vodopad izvanredne prirodne ljepote.
Vodopad Koua na Trebiatu takoer je zatien kao hidroloka prirodna rijetkost.
Njegova atraktivnost zavisi od doba godine, odnosno koliine vode, pa je u zimsko i proljetno
doba najljepi. Okolina je bogata biljnim pokrovom autohtonih botanikih vrsta.
111
112
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
DAMIJA ALI-BEGA KAPETANOVIA
Sagraena je izmeu 1856. i 1858. godine.
Pripada jednoprostornim damijama sa otvorenim trijemom.
Natkrivena je atorastim krovom koji sakriva drvenu kupolu.
Kamena munara je sagraena odvojeno od damije.
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
KOERINSKA PLOA
Nadgrobna ploa Vignja Miloevia sa nekropole u Koerinskom polju uzidana je u kuu
rimokatolikog upnog ureda u Koerinu.
Ploa je duga oko 150 cm, iroka oko 40 cm.
Natpis je pisan izmeu 1404. i 1411. godine.
113
114
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
ARHEOLOKA ZBIRKA SV. STJEPANA PRVOMUENIKA
Pod vodstvom fra Ante Maria osnovana je arheoloka zbirka sv. Stjepana Prvomuenika
2000. godine, a 2001. je i pravno zaivjela. Svrha zbirke je istraivanje, prezentiranje i
zatita izvanredno zanimljivih arheolokih lokaliteta na groblju, uz staru crkvu, te iznad
groblja. Do sada je obnovljena i zatiena stara upna crkva iz 1856. godine, te brojni
stariji nalazi, naprimjer krstionica iz 4. do 6. vijeka i ostaci kasnoantike crkve.
UPA VELJACI
upa Veljaci se pominje ve 1599. godine i najstarija je nahijska upa.
1846. godine sagraena je nova prostrana kuu s kapelicom.
upna crkva je sagraena tek 1958. godine.
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
115
116
8. ZAPADNOHERCEGOVAKI KANTON
9. KANTON SARAJEVO
117
118
9. KANTON SARAJEVO
9. KANTON SARAJEVO
STARI JEVREJSKI HRAM
Il Kal Grandi (Veliki ili Stari hram) sagraen je oko 1580. godine.
Prvobitni izgled nije poznat jer je gorio u poaru 1697. godine, u pohodu Eugena Savojskog
i 1788. godine kada su stradali krov i stupovi, obnovljen je 1821. godine.
Sluio je namjeni do aprila 1941. godine, kada je opljakan i devastiran.
Za vrijeme Drugog svjetskog rata jedno vrijeme je sluio kao zatvor za Jevreje.
Dijelom je rekonstruiran 1957. godine, a od 1966. pretvoren u Muzej Jevreja BiH.
119
VIJENICA
Sagraena je u doba Austro-Ugarske, u periodu od 1892. do 1896. godine
i to prema idejnom rjeenju arhitekte Karla Parika.
Projekt je preivio izmjene u izgledu fasada a u dispoziciji nije imao velike promjene.
Trougaona tlocrtna kontura sa maurskim stilskim elementima sagraena je za potrebe
vijenika, a vremenom je pretvorena u Nacionalnu biblioteku.
120
9. KANTON SARAJEVO
SABORNA CRKVA
Sagraena 1868. godine kao neobarokna arhitektonska stilska graevina sa elementima
bizantijskog graditeljstva i posveena je Presvetoj Bogorodici.
U osnovi trobrodna bazilika i pet kupola sa geometrijom osnove u vidu upisanog krsta.
Zvonik je sagraen 1872. godine.
9. KANTON SARAJEVO
DESPIA KUA
Kua Hadi Makse Despia je tipian primjer generiranog objekta.
Nalazi se u bivoj mahali Latinluk. Sastoji se od podruma, jedne sobe u prizemlju i jedne na
spratu (dananje lijevo krilo) a drugi dio posjeduje podrum, jednu sobu u prizemlju i jednu na
spratu. Prema tadanjim obiajima obje kue povezuje divanhana pod zajednikim krovom.
Time je formiran dananji srednji dio, a trei dio kue (dananje desno krilo) sagradio je
Nikolin sin Jovo; sastoji se od velike sobe u prizemlju i od jedne sobe na spratu.
Vrijednost objekta nije u njenom spoljanjem izgledu, koji nije autentian, nego enterijeru.
Posebno je poznata "velika soba" koja je bila prvo domae pozorite u Sarajevu i BiH uope.
121
122
9. KANTON SARAJEVO
KATEDRALA SRCA ISUSOVA
Rimokatolika katedrala Srca Isusova sagraena je 1889. godine po projektu Josipa Pl. Vancaa.
Projektovana je u duhu rane gotike, ali svojim proporcijama i dimenzijama nosi oznake
neoromanike. Stupovi koji nose krino-rebrasti svod imaju gotike kapitele.
Nad timpanonom (portalni dio) je reljefna kompozicija sv. Trojstva koju je izveo zagrebaki
kipar Dragan Morak, po nacrtu Alexandra Seitza.
9. KANTON SARAJEVO
STARA PRAVOSLAVNA CRKVA
Crkva sv. Arhanela Mihaela i Gavrila spada u najbolje sauvane srednjovjekovne
bosanske crkve na ovim prostorima. Obzirom na tlocrtne karakteristike objekta, kao tip
trobrodne bazilike sa tornjem, smatra se da potie iz perioda prije dolaska osmanlija,
odnosno, da je postojala ve u 14. ili 15. vijeku.
Po vanjskom gabaritu i tlocrtnoj osnovi objekt je pravougaone forme.
Unutranjost obiluje izvanrednim primjercima drvoklesarskog i kamenorezakog umijea.
Posebno je vrijedan ikonostas iz 1674. godine.
123
124
9. KANTON SARAJEVO
POVIJESNI INSTITUT BOSNE SREBRENE
Objekt iz perioda 1940/42. realiziran je po projektu arhitekte Lavrenia.
Franjevci ga od 1997. godine poinju obnavljati s ciljem pretvaranja u Franjevaki
meunarodni studentski centar i za zatitu pokretnog kulturnog blaga.
KINOTEKA BIH
Objekt sagraen kao Radniki dom sindikata u Sarajevu, posjedovao je zanimljivu dispoziciju,
zatvoreni i otvoreni prostori za radnike manifestacije i filmske predstave.
Od osnivanja 1911. godine bio je centar svih radnikih akcija i pokreta u Sarajevu i BiH.
Ranije Dom sindikata, kao vaan kulturni centar Sarajeva, transformiran je u novije vrijeme,
odreeni prostori su opremljeni za projekcije filmova klasinih djela svjetske filmske umjetnosti.
9. KANTON SARAJEVO
AKENASKA SINAGOGA
Hram je sagraen 1902. godine po projektu Karla Parika, spada u tip trobrodne graevine
sakralnog karaktera. Na uglovima vanjskog gabarita nalaze se etiri tornja presvoena
kupolicama krukastog oblika koji uokviruju strukturni sklop graevine u cjelinu. Sinagoga, u
arhitektonskom stilskom smislu, posjeduje elemente pseudomaurskog umjetnikog izraza.
125
126
9. KANTON SARAJEVO
ALI-PAINA DAMIJA
Ali-paina damija u Sarajevu sagraena je kao centralna podkupolna graevina sa tri
kupolice iznad sofa (trijem) 1560/61. godine u stilu klasine osmanske graditeljske manire.
Spada meu ljepe sakralne objekte sa skladnim proporcijskim elementima pojedinih
dijelova i cjeline.
9. KANTON SARAJEVO
CRKVA SV. JOSIPA
Katolika crkva sv. Josipa sagraena je 1940. godine po projektu Karla Parika kao dvobrodna
bazilika sa dvije sakristije i dva oratorija u interpretaciji neoromanikog stila, razigranou masa
i odnosom volumena. Predstavlja vrijedno arhitektonsko ostvarenje i gradski reper.
Glavni mermerni oltar je dar pape Pija XII, u enterijeru su slike sv. Petra, sv. Andrije
i vrijedni vitrai. U kripti crkve smjeten je Muzej upe.
127
128
9. KANTON SARAJEVO
JEVREJSKO GROBLJE
Staro Jevrejsko groblje formira se od 1630. do zatvaranja 1966. godine.
Kompleks se sastoji od oko 4.000 nadgrobnih spomenika, etiri spomen-obiljeja podignuta
rtvama faistikog terora, nekoliko kenotafa i velikom akenaskom kosturnicom.
Najstariji nadgrobnici sefarda izraeni su u jedinstvenom spoju tradicije steaka i judaizma,
po emu su unikatni. Ovdje se nalaze karakteristini primjerci i sefarda i akenaza.
Izuzetnu vrijednost nadgrobnika predstavlja njihova epigrafika.
Ovo groblje predstavlja, iza prakog groblja, najvei jevrejski sepulkralni kompleks u Evropi.
Istovremeno ono predstavlja jedan od najvrjednijih memorijalnih kompleksa u svijetu.
9. KANTON SARAJEVO
DAMIJA FERHADIJA
Sagraena 1561/62. godine pod nazivom Ferhadija u Sarajevu, sa centralnom kupolom i tri
kupolice iznad sofa. U enterijeru su umjetniki uraeni mihrab, minber, mahvil, a u eksterijeru
zanimljivi kameni kapiteli zadrali su prvobitnu bogatu dekoraciju. Munara je sagraena po
principu slojevitosti u dvije vrste kamena i vidljivo izraenim linijama stepeninih krakova.
Stil slikarske dekoracije podsjea na autora koji je radio na Alada damiji u Foi,
rumi tehnikom oslikavanja ornamenata 16. vijeka.
129
130
9. KANTON SARAJEVO
CRKVA SV. PREOBRAENJA
Pravoslavna crkva sv. Preobraenja sagraena je 1940. godine
kao centralna podkupolna graevina. Arhitekta je bio Aleksandar Deroko.
9. KANTON SARAJEVO
SARA ISMAILOVA DAMIJA
Podkupolna damija centralnog tipa sa kamenom munarom uz masivni podzid, skladnih
proporcija cjeline. Nastala je prije 1515. godine jer se pominje u Popisu bosanskog sandaka,
a nalazi se u naseljenom dijelu grada u Donjoj sarakoj mahali.
131
132
9. KANTON SARAJEVO
HASTAHANA
Bolnica Gazi Husrev-begova vakufa, poznata kao Vakufska bolnica (hastahana)
zavrena je 1866. godine. Posjedovala je po dva muka i enska odjela i
predstavlja prvu bolniku ustanovu u BiH.
9. KANTON SARAJEVO
SAMOSTAN KARMEL
Samostan i crkva Bezgrene kraljice Karmele, lociran je na Stupu
i u njemu su smjetene sestre Karmelianke.
133
134
9. KANTON SARAJEVO
CAREVA DAMIJA
Careva damija sa Isa-begovom banjom sagraena je uz lijevu obalu Miljacke.
Sagraena je oko 1565. godine kao podkupolna damija, raspona kupole 13 m.
Graditeljsku cjelinu ine damija sa natkrivenim ulazom trijemom i trijemom sa dva
trakta natkrivenog kolonadama, unutranjim dvoritem sa adrvanom i turbetom ejha
Bistrigije. Posjeduje vrlo vrijedne slikarske dekoracije.
9. KANTON SARAJEVO
GAZI-HUSREV BEGOVA BIBLIOTEKA
U novom prostoru biblioteke, koja je sagraena u zatienoj jezgri Baarije,
smjeteno je veliko blago pokretnog kulturnog stvaralatva. Biblioteka batini vrijedne
arhivske primjerke literature, kao i veliki broj knjiga naih i svjetskih stvaralaca.
135
136
9. KANTON SARAJEVO
CRKVA PRESVETOG TROJSTVA
Katolika crkva Presvetog Trojstva u Sarajevu raena je po nacrtu arhitekte
Josipa Pl. Vancaa koji je realiziran 1904. godine sa odlikama romano-gotike stilizacije i
nekim elementima secesije. Crkva je jednobrodna graevina sa pravougaonim oblikom iji
se unutranji prostor sastoji od 4 traveje koje su zasvoene krstastim svodovima koji se
pruaju od korske galerije do svetita. Posjeduje jako vrijedne vitrae iz radionice Bea.
Oltarski prostor je zavren polukrunom apsidom.
KANTON 10
137
138
KANTON 10
KANTON 10
SAHAT- KULA
Sahat-kula sagraena poslije 1660. godine,
po predanju utemeljena je kada se proirivao Stari livanjski grad (druga polovina 17. vijeka).
Objekt se nalazi na najistaknutijem uzvienju i sa damijom Glavica ini vrijednu
arhitektonsko-urbanistiku kompoziciju kao zanimljiv akcent i veduta siluete Starog grada.
Zvono je stavljeno 1479. godine i pripada radovima majstora iz perioda rane renesanse.
Poslije dolaska Austro-Ugarske 1879. godine zvono je skinuto i do danas se nalazi u
Franjevakom samostanu Gorica u Livnu.
Sahat-kula je tada prestala sa radom, ali se objekt ouvao.
139
140
KANTON 10
STARI GRAD GLAMO
Iznad dananje varoice nalazio se srednjovjekovni grad Glamo, Biograd ili Biogradac,
na ijim ruevinama su Turci izgradili novi fortifikacijski sistem.
Danas su ostali samo ostaci dijela kule i zidova bedema ije se krune zidova konzerviraju.
KANTON 10
CRKVA USPENJA PRESVETE BOGORODICE
Pravoslavna crkva Uspenja Presvete Bogorodice sagraena je 1859. godine. Trideset godina
kasnije na mjesto starog drvenog zvonika postavljen je novi zvonik od tesanog kamena.
Ova crkva je poznata po svojoj bogatoj riznici ikona, a najvie ikona nosi Bogorodiin lik.
Ikone su stvarane u periodu od 15. do 19. vijeka, a radili su ih srpski, makedonski,
grki, kritski, italokritski, i domai naivni ikonopisci.
141
LJUBUNIA KUA
Stambeni objekt prepoznatljive stambene arhitekture, karakteristian za hercegovako
podneblje i za nain stanovanja hercegovake porodice.
142
KANTON 10
FRANJEVAKI SAMOSTAN TOMISLAVGRAD
Bazilika u Tomislavgradu graena je od 1924. do 1940. godine.
Graena je u povodu 1.000 obljetnice krunidbe kralja Tomislava (925. 1925.),
za kojega se dralo da je 925. okrunjen na Duvanjskom polju. Gradnja novog dijela
samostana otpoela je u 2000. godini. Samostan ima bogatu arheoloku, etnoloku,
sakralnu i umjetniku zbirku. Kao najznaajniji arheoloki nalaz izdvaja se Duvanjska ploa,
koja prema sadraju natpisa datira iz 2. vijeka poslije Krista.
KANTON 10
BALAGUA DAMIJA
Osniva Bali-aga Ljubuni sagradio je damiju oko 1586/87. godine.
Spada u posebnu grupu hercegovakih damija, tipa jednoprostorne podkupolne
damije nastale na tradiciji klasinog osmanskog stila modifikovanog lokalnim
graditeljskim nainima izvedbe, dekoraciji i obiljejima.
143
144
KANTON 10
ARHEOLOKI LOKALITET HALAPI
Rimsko naselje i svetite. Rimsko doba od 1. do 4. vijeka.
Na ovom lokalitetu postojala je i kasnoantika crkva.
KANTON 10
CRKVA SV. CARA LAZARA
Pravoslavna crkva sv. Cara Lazara ili Lazarica podignuta je 1971. godine.
Obnovljena je i osveena 2008. godine.
145
146
KANTON 10
CRKVA SV. SAVE SRPSKOG
Saborni hram sv. Save Srpskog u Drvaru sagraen je 1940. godine.
Bio je devastiran u Drugom svjetskom ratu, nakon ega je obnovljen.
Najnovija obnova 2008. godine.
KANTON 10
147
Pored navedenih 215 spomenika kulturne batine, u periodu 2003.-2008. godina, sredstva
su izdvajana i za slijedee objekte:
Nacionalni spomenici:
Stara upna crkva u Posuju,
Rimski zdenac-Studenac, Krage, steci,
Srednjovjekovni steci Mramorje, Bulatovii,
arijska damija u Prijedoru,
Prapovijesna gradina Bagina strana, olaci,
Muzej Bitka na Neretvi,
Opina: Posuje,
Opina: iroki Brijeg
Opina: Kalesija,
Opina: Prijedor,
Sarajevo
Jablanica
45.500,00 KM
3.250,00 KM
3.250,00 KM
100.000,00 KM
9.750,00 KM
16.000,00 KM
Opina: apljina,
Opina: Banja Luka,
Opina: Gradaac,
Opina: epe,
Opina: Visoko,
Opina: Prozor-Rama,
Opina: Tomislavgrad,
Opina: Prozor-Rama
Opina: Bosanski Petrovac,
Opina: Bosanski Petrovac,
Opina: Ilija,
Opina: Tomislavgrad,
Opina: Bosanska Krupa,
Opina: Jablanica,
Opina: Olovo,
Opina: iroki Brijeg,
Opina: itluk,
30.000,00 KM
200.000,00 KM
10.000,00 KM
6.500,00 KM
13.000,00 KM
5.000,00 KM
5.000,00 KM
8.000,00 KM
20.000,00 KM
54.598,00 KM
30.000,00 KM
40.000,00 KM
15.000,00 KM
36.000,00 KM
39.000,00 KM
60.000,00 KM
40.000,00 KM
JAVNI OBJEKTI
2003. 2008.
149
150
JAVNI OBJEKTI
2003. 2008.
152
153
154
155
156
157
158
159
160
Opina: Cazin,
Opina: Biha,
Opina: Biha,
Opina: Odak,
Opina: Oraje,
Opina: Kladanj,
Opina: Tuzla,
Opina: Tuzla,
Opina: Busovaa,
Opina: Mostar,
Opina: Tuzla,
Opina: Srebrenik,
Opina: Teanj,
Opina: Kakanj,
Opina: Zenica,
Opina: epe,
Opina: Visoko,
Opina: Praa,
Opina: Kreevo,
Opina: Jajce,
Opina: Donji Vakuf,
Opina: apljina,
Opina: Jablanica,
Opina: apljina,
Opina: Ljubuki,
Opina: Ljubuki,
Opina: Posuje,
Opina: Ljubuki,
Sarajevo,
Sarajevo,
Sarajevo,
Opina: Posuje,
Sarajevo,
Sarajevo,
Opina: Livno,
Opina: Tomislavgrad,
Opina: Mostar,
Opina: Breza,
Opina: Teanj,
Opina: Vare,
Opina: Mostar,
Opina: Mostar,
Opina: Ravno,
Opina: Velika Kladua,
Opina: Klju,
Opina: Mostar
50.000,00 KM
82.000,00 KM
27.624,00 KM
25.000,00 KM
28.041,60 KM
80.000,00 KM
20.000,00 KM
115.000,00 KM
15.916,00 KM
20.000,00 KM
42.659,00 KM
50.000,00 KM
70.000,00 KM
108.193,29 KM
60.000,00 KM
25.000,00 KM
15.000,00 KM
18.394,00 KM
30.000,00 KM
30.000,00 KM
100.000,00 KM
70.000,00 KM
26.000,00 KM
16.183.50 KM
80.000,00 KM
60.000,00 KM
20.000,00 KM
30.000,00 KM
50.000,00 KM
86.495,59 KM
20.000,00 KM
15.000,00 KM
20.000,00 KM
20.000,00 KM
50.000,00 KM
40.000,00 KM
20.000,00 KM
18.379,40 KM
50.000,00 KM
105.000,00 KM
45.000,00 KM
30.000,00 KM
40.000,00 KM
30.000,00 KM
36.000,00 KM
15.000,00 KM
30.000,00 KM
30.000,00 KM
60.000,00 KM
30.000,00 KM
40.000,00 KM
25.000,00 KM
35.000,00 KM
161
Spomenici prirode:
Zatita podruja Staraa kao ugroenog stanita,
Tragovima bosanskog kraljevstva,
Park prirode Hutovo blato,
Vrelo Bosne,
Mlinice na rijekama Trebiat i Litica,
Opina: Odak,
Opina: apljina,
Sarajevo,
10.000,00 KM
40.000,00 KM
80.000,00 KM
20.000,00 KM
50.000,00 KM
15.000,00 KM
518.524,00 KM
75.000,00 KM
50.000,00 KM
55.000,00 KM
280.000,00 KM
50.000,00 KM
50.000,00 KM
60.000,00 KM
30.000,00 KM
Sakralni objekti:
162
Opina: Bos.Grahovo,
Opina: Tuzla,
Opina: Ljubuki,
Opina: Kiseljak,
Opina: Mostar,
Opina: iroki Brijeg,
Opina: Tuzla,
Opina: Bosansko Grahovo,
35.000,00 KM
40.000,00 KM
13.452,80 KM
45.000,00 KM
50.000,00 KM
40.000,00 KM
50.000,00 KM
40.000,00 KM
AKTIVNOSTI
MINISTARSTVA KULTURE
2003. 2009.
163
164
AKTIVNOSTI
MINISTARSTVA KULTURE
2003. 2009.
165
Manifestacija Dani evropskog naslijea 2006. godine odrana je u Velikoj Kladui, Bihau i
Cazinu; tema: Odrivost Starih gradova.
166
Manifestacija Dani evropskog naslijea 2007. godine odrana je u Stocu i apljini; tema:
Arheoloki lokaliteti u Hercegovini. U sklopu manifestacije odran je i simpozij sa temom Principi
obnove i izgradnje sakralnih objekata primjena i odstupanje.
Manifestacija Dani evropskog naslijea 2008. godine odrana je u Jajcu, Travniku i Donjem
Vakufu; tema: Stari gradovi u dolini Lave i Vrbasa.
167
168
170
171
172
REDITELJ:
Mirela Trepani
PRODUCENT:
Ademir Kenovi
IZVRNI PRODUCENT:
Branko imunac
KOORDINATOR PRODUKCIJE:
Belma Buljina
ASISTENT PRODUCENTA:
Sneana Mari
MONTAA:
Almir Kenovi
SNIMATELJI:
Almir Djikoli
Amel Djikoli
Vladimir Divjak
ORGANIZATORI:
Samir Hrkovi
Suvad olpa
FINANSIJE:
Elvira Karaica
TEKSTOVE ITAO:
Arnes Dervievi
TONSKI STUDIO:
Nedim Babovi
SARAJEVO
2010.
Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
Ministarstvo kulture i sporta