UNIVERZITET U SARAJEVU

FARMACEUTSKI FAKULTET

ORALNI KONTRACEPTIVI U MALIM DOZAMA

-Odabrana poglavlja iz farmakologije-

Mentor: Prof.dr. Fahir Bei Studenti:

Mujezin Lejla
Paariz Zerina
Musi Emina
Tumbul Azra
Kova Nikolina
Kujundi Emina
iga Amila

Sarajevo, decembar 2016

SADRAJ
1. SAETAK...............................................................................................................................3
2. UVOD.....................................................................................................................................4
3. CILJEVI RADA......................................................................................................................6
4. MATERIJAL I METODE.......................................................................................................7
5. REZULTATI I DISKUSIJA....................................................................................................8
VISOKOVARIJABILNI LIJEKOVI..........................................................................................8
6. ORALNI KONTRACEPTIVI...............................................................................................11
7. NAIN IZBORA ORALNOG KONTRACEPTIVA I INDIKACIJE..................................16
8. NAIN UPOTREBE ORALNIH KONTRACEPTIVA I KONTRAINDIKACIJE.............20
8.1 KONTRAINDIKACIJE ZA PRIMJENU ORALNIH KONTRACEPTIVA......................21
9. NUSPOJAVE ORALNIH KONTRACEPTIVA...................................................................26
10. ZAKLJUAK.....................................................................................................................29
11. LITERATURA....................................................................................................................30

1. SAETAK

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 2

Tema naeg seminarskog rada je bila Oralni kontraceptivi u malim dozama i na zadatak
je bio da na to bolji nain objasnimo pojam oralnih kontraceptiva, kazemo nesto o
visokovarijabilnim lijekovima, nainu njihove primjene, neeljenim efektima kao i zato su
oralni kontraceptivi visokovarijabilni lijekovi.

U prvom poglavlju smo pisale o visokovarijabilnim lijekovima, navele njihovu definiciju, te

definicije bioraspoloivosti, bioekvivalencije, genetikog lijeka, generikog proizvoda te
terapijske ekvivalenstnosi.

Drugo poglavlje je vezano za oralne kontraceptive, i njihov sastav, nain pakovanja, te afinitet
vezivanja za receptore.

Tree poglavlje je nain izbora oralnih kontraceptiva, gdje su navedene i strukturne formule
osnovnih molekula, kao i indikacije za primjenu.

etvrto poglavlje je nain primjene kontraceptiva i kontraindikacije, te 4 kategorije prema

WHO za kontraindikacije primjene kontraceptiva

U petom poglavlju su obraene neeljene reakcije koje izazivaju kontraceptivi.

KLJUNE RIJEI: oralna kontracepcija, generiki lijek, visokobarijabilni lijekovi

2. UVOD

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 3

Metode za sprjeavanje zaea koje se najee koriste su (prema redoslijedu popularnosti)
oralni kontraceptivi, prezervativi, prekinuti snoaj (coitus interruptus), povremeno
suzdravanje, injekcije progestina, potkoni implantati progestina i intrauterini uloci (engl.
intrauterine device = IUD; spirala; dijafragma).Tokom nekoliko godina su, uz metode
nepovezane s koitusom (oralni kontraceptivi, IUD, injekcije progestina, potkoni implantati
progestina), stope trudnoa <1%/god., a uz metode vezane za snoaj (npr. prezervativ,
dijafragma, spermicid, prekinuti snoaj) oko 5%/god.; stope trudnoa su vee u prvoj godini a
zatim se u kasnijim godinama smanjuju, kako se korisnici navikavaju na metodu a enina se
plodnost smanjuje. Hitnu kontracepciju, primijenjenu nakon spolnog odnosa ne bi trebalo
primjenjivati kao redovitu metodu zatite od zaea.

Kontrcepcija je metod izbora u planiranju porodice. Iako najopravdaniji, kontracepcija nije i

najei primenjivani postupak kontrole raanja. Regulisanje plodnosti efikasnom
kontracepcijom ima viestruke i dugorocne prednosti za pojedinica, porodicu i drutvo.
Poznato je da zdravlje ene ugroavaju namjerni prekidi trudnoe izazivajui umanjenje njene
plodnosti, hronine zapaljenske procese u maloj karlici, psihike posljedice i smanjenu radnu
sposobnost. ene koje planiraju trudnou primenom efikasne kontracepcije odlikuje bolje
zdravstveno stanje, kvalitetan ivot i vei potencijal za uspjeno realizovanje na porodicnom,
partnerskom i profesionalnom putu. Aganovanje mukaraca i njihovo motivisanje da
preuzme dio odgovornosti za planiranje porodice , doprinosi harmoninim partnerskim
odnosima i poveava stepen porodine kohezije. Uestalost primjene kontracepcije u svijetu
estimira se na osnovu podataka o komercijalnoj prodaji i distribuciji preko programa
planiranja porodice, koje najee finansira Svjetska zdravstvena organizacija. Prema tim
podacima kontracepciju u svetu primenjuje 180 miliona ena u reproduktivnom dobu. Kod
nas se podaci o primjeni kontracepcije evaluiraju na osnovu prodaje farmaceutske industrije
izvetaja savjetovalita za planiranje porodice. Meutim, ti podaci najce ne daju stvarni
prikaz primjene kontracepcije.
Postoje sledee metode kontraceptivne metode:
Hormonska kontracepcija,
Intrauterina kontracepcija,
Mehanika i hemijska kontracepcija,
Prirodne metode kontracepcije,
Sterilizacija.

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 4

1.1. Hormonska kontracepcija
Hormoni se mogu uzimati u formi tablete. Kada ljudi govore o piluli obino misle na
kombinovanu pilulu ili kombinovani oralni kontraceptiv (KOK) koji sadri estrogen i
progesteron to je i najee koriena forma kontracepcije.

1.1.1. Kontraceptivne pilule

Kontraceptivna pilula je najsigurniji oblik kontracepcije protiv neeljene trudnoe ali ne prua
zatitu protiv polno prenosivih bolesti. Oralno sredstvo sastavljeno od dva enska hormona
estrogena i progesterona i kada se redono uzima i na pravilan nain ona spreava ovulaciju i
samim time trudnou. Ona ipak ima dejstvo na metabolizam i moe se samo uzimati iz uz
savjet ljekara. Mogu ga poeti koristiti djevojke poslije dvije godine od dobijanja prve
menstruacije zbog rasta i razvoja. Prva kontraceptivna pilula je nastala 1956 godine. Danas
postoje vie marki pilula koje sadre razliite doze hormona. Postoje nekoliko vrsta :
ESTRO-PROGESTERONSKE

PROGESTERONSKE MIKROPILULE

MAKRODOZIRANI PROGESTAGENI

1.1.2. Kombinovana pilula

Kombinovane pilule deluju tako sto bolkiraju ovulaciju tako to hipofiza i hipotalamus
dobijaju dovoljne koliine estrogena i progesterona tako da dolazi do prekida luenja
gonadotropnih hormona, jajnici miruju i prekidaju aktivnost da jednom meseno stvaraju
jajnu eliju. Moe da deluje tako to vri promjene na sluzi grlia materice. Sluz koje je inae
bistra u toku ovulacije postaje gusta i mnogo manje obilna. Poslednji nain na koji djeluju
jesu promjene na sluzokoi materice tako to sluzokoa postaje tanka pa se oploena jajna
elija ne moe da usadi.

3. CILJEVI RADA

Ciljevi ovog rada su:

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 5

 Istraiti literaturne podatke koji daju prikaz o visokovarijabilnim lijekovima i oralnim
kontraceptivima
Dati pregled rezultata pretraene literature
Prikazati osnovne indikacije, izbor i nain upotrebe oralnih kontraceptiva
Prikazati kontraindikacije i nus djelovanja oralnih kontraceptiva u malim dozama, kao
visokovarijabilnih lijekova
Prikazati zakljuak

4. MATERIJAL I METODE

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 6

U ovom seminarskom radu kao izvori podataka koriteni su rezultati i zakljuci ranije
objavljenih nauno-istraivakih radova i preglednih studija. Za postizanje navedenih ciljeva
koritene su:
Medicinske i strune knjige
Originalni lanci objavljeni u relevantnim asopisima
Google (elektronski podaci)

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 7

5. REZULTATI I DISKUSIJA

VISOKOVARIJABILNI LIJEKOVI

Varijabilnost lijekova je izuzetno komplikovano svojstvo lijeka o kojem se mora voditi rauna
kada se rade studije i ukoliko se tei putanju lijeka na trite. Prije svega, trebamo definisati
pojmove:

Bioraspoloivost lijeka jest brzina i stupanj apsorpcije ljekovite tvari iz farmaceutskog oblika
definirana krivuljom odnosa koncentracije i vremena u sistemskoj cirkulaciji ili izluivanjem
uurinu.

Bioekvivalencija lijekova postoji u sluajevima u kojima su dva lijeka farmaceutski

ekvivalentni i njihova bioraspoloivost (stupanj i irina apsorpcije) nakon primjene u istom
molarnom iznosu su slini do tog stupnja da njihov uinak, uzimajui u obzir djelotvornost i
nekodljivost e biti isti.

Farmaceutski ekvivalenti jesu gotovi lijekovi koji sadre isti iznos iste djelatne tvari u istom
farmaceutskom obliku koji odgovaraju istim ili usporedivim standardima i namijenjeni su za
isti put primjene.

Farmaceutska ekvivalencija ne znai nuno bioekvivalenciju budui da razlike u pomonim

tvarima mogu voditi brem ili sporijem oslobaanju odnosno broj ili sporijoj apsorpciji
djelatnih tvari.

Generiki lijek jest farmaceutski proizvod u pravilu namijenjen kao zamjenski proizvod
umjesto prvog originalnog lijeka, koji se obino proizvodi bez dozvole proizvoaa prvog
originalnog lijeka i stavlja se u promet nakon isteka patentnih prava.
Generiki proizvod moe biti stavljen u promet pod nezatienim imenom ili pod novim
zatienim imenom. Generiki proizvod moe ponekad biti stavljen u promet i pod drugim
oblicima odnosno jainama razliitim od prvog originalnog lijeka.

Referentni lijek jest gotov lijek prvog originalnog proizvoaa u svijetu koji je registriran
bilo kojoj zemlji s zakonodavstvom o lijekovima. Referentni lijek moe biti i neki drugi gotov

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 8

lijek tog sastava djelatne tvari i istog farmaceutskog oblika registriran u bilo kojoj zemlji sa
zakonodavstvom o lijekovima.

Farmaceutske alternative jesu gotovi lijekovi koji sadravaju istu ljekovitu tvar ali u
razliitom kemijskom obliku (npr. soli, ester itd.) ili su (iste ljekovite tvari) u razliitim
oblicima ili dozama.

Terapijski ekvivalenti jesu farmaceutski ekvivalenti ili alternative koji imaju istu
djelotvornost i nekodljivost.

Tema evaluacije bioekvivalence visokovarijabilnih lijekova se esto pojavljuje u debatama

naunog svijeta, lancima, konferencama i sastancima, kako na nacionalnom nivou tako i na
internacionalnom.

Studije bioekvivalencije se provode da odrede da li novi generiki lijek I korespodentni

referentni lijekovi imaju isti stepen I raspon apsorpcije. FDA ( U.S. Food and Drug
Administration) koristi parametar vrhunca koncentracije lijeka (Cmax) u plazmi ili drugim
odgovarajuim biolokim tekuinama kao pokazatelj stope apsorpcije i podruja pod plazma-
koncentracijom lijeka nasuprot vremenske krive (AUC) kao index stepena apsorpcije lijeka.
FDA, stoga, zakljuuje da generiki lijek (test produkt) i njegovi korespodentni referentni
lijekovi na tritu su bioekvivalentni ako oba farmakokinetika parametra C max i AUC spadaju
pod 80-125% bioekvivalentnog limita.

Prema evaluaciji bioekvivalence, visokovarijabilni lijekovi se definiraju u kontekstu

individualne varijabilnosti parametara Cmax i AUC. Najee koritena definicija
visokovarijabilnih lijekova je da su to lijekovi koji nose sa sobom individualnu (unutar
subjekta/pacijenta) varijaciju od 30% ili vie unutar ova dva parametra bioekvivalencije, to

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 9

se vidi na iduem grafiku:

1. Varijabilnost lijeka

Varijacije u odgovoru na lijek mogu biti farmakodinamskog karaktera, to implicira unutar-

subjektne individualne razlike u odgovoru receptora na jednake koncentracjie lijeka, ali i
farmakokinetske, to implicira da se koncentracija lijeka u plazmi koji je apliciran u istim
dozama razlikuje kod individua. Oba tipa varijacija mogu biti naslijeene ili steene.
Varijacije u senzitivnosti receptora se javljaju u nekolicini sluajeva, i u veini sluajeva
imaju svoju kliniku relevantnost.

Ako odgovor na dozu lijeka kojeg promatramo nije previe strm (na analitikom grafikonu)
ili ako je terapeutski index nizak koncentracije lijeka u regionu receptora nee biti kritine
niti e uzrokovati pretjerane kinetike varijacije i male su anse da imaju neku kliniku
vanosti.
Meutim, postoji velik broj sluajeva sa kinetikim varijacijama koji su opisani. Tu spadaju
efekti zbog formulacije lijeka i promjene u apsorpciji, distribuciji, metabolizmu i ekskreciji
lijeka.

Visoka varijabilnost lijeka moe bit i rezultat loe formulacije lijeka, i budui da ne postoje
konkretni kriteriji, ti lijekovi mogu biti izuzetan problem. Kliniari rijetko uzimaju u obzir
potentnost visokovarijabilnih lijekova, ba zbog injenice da ne postoje konkretne regulacije.
Postavlja se pitanje da li je lijek sa visokim stepenom varijabilnosti takav zbog loe
farmakoloke formulacije ili zbog individualnosti pacijenta. Ovo su pitanja na koja se mora
dati adekvatan odgovor kako bi se u budunosti sprijeile neplanirane varijacije.
Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 10
6. ORALNI KONTRACEPTIVI

Oralna kontracepcijska tableta je prvi put proizvedena tokom 60- tih godina ovog stoljea.
Nakon vie godina predklinikih i klinikih ispitivanja 1960. godine, pilula koja je prije toga
bila odobrena za primjenu kod poremeaja menstrualnog ciklusa, je zvanino odobrena za
upotrebu od strane FDA (Food And Drug Agency- Agencije za hranu i lijekove Sjedinjenih
Amerikih Drava) za kontraceptivnu primjenu. Nakon pet godina od odobrenja zabiljeeno
je 6.5 miliona ena kao korisnika ove tablete, rezultirjui time da ovakav nain kontracepcije
1
postane najprimjenjiviji.

6.1. Sastav i oblik oralnih kontraceptiva

Oralni kontraceptivi su tablete koje predstavljaju reverzibilni nain kontracepcije, njihov

mehanizam poiva na preciznom doziranju hormona koji su ve prisutni u organizmu ene.
Kod primjene ovakve grupe lijekova neophodno je detaljno uzimanje anamneze, te procjena
mogunosi pojave odreenih kontraindikacija, nuspojava te interakcija. Ralog ovoga jeste to
ovakve tablete predstavljaju hormonalni pripravak, koji nema najvei broj korisnika, ali
definitivno ima najiru populaciju korisnika u pogledu ivotne dobi, zdravstvenog stanja te
veeg broja indikacija.

1 http://www.pbs.org/wnet/need-to-know/health/a-brief-history-of-the-birth-control-
pill/480/

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 11

Oralni kontraceptivi mogu sadravati sintetske estrogene i gestagene. to se tie estrogena tu
je najpoznatiji prirodni estrogen koji nastaje u jajnicima, ali zbog brze metabolike razgradnje
i deaktivacije u cirjevima i jetri ne moe se koristiti kao oralni preparat. Tako da umjesto
prirodnog estrogena primjenjuju se sintetski estrogeni: etinilestradiol i estradiol valerat. Prema
sadraju etinilestradiola preparate moemo podijeli na niskodozirane (20, 30 ili 35 g) i
visokodozirane (50 g). Da se zakljuiti da sa primjenom visokodoziranih dolazi do pojave
veeg broja neeljenih djelovanja, koja emo kasnije spomenuti. Pored grupe estrogena, u
sadraj ovih tableta mogu ulaziti i gestageni. Gestageni su sintetski progesteroni, na osnovu
koji mnogi preparati oralnih kontraceptiva se razlikuju. Gestogeni se dobivaju iz:

Testosterona: norgestimat, dezogestrel, gestoden, levonorgestrel

Progesterona: dienogest, ciproteronacetat, hlormandol
Spironolakton: drospirenon

Dezogestrel, norgestimat, gestoden i drospirenon ulaze u grupu novijih progestina, i smaim

time ine oralne kontraceptive tree generacije i koriste se kod problema sa koom, tanije
kod srednje do blago izraenih akni. Drospirenon kao novijih progesteron se da izdvojiti, na
osnovu znaajnije slinosti sa prirodnim progesteronom. Ovakva slinost uvjetuje smanjenu
pojavu neeljenih djelovanja i veu efikasnost.

Preparate oralnih kontraceptiva moemo podijeliti na jednodazne i viefazne. Jednofazni

sadre istu koliinu progestina i estrogena, dok viefazini (bifazini i trifazini) sadre
razliite koliine ovih istih hormona. Ono to je znaajno za ove dvije vrste pripravaka jeste
da obje pokazuju jednaku efikasnost, ali primjeena je manje krvarenja izmeu ciklusa te
manju mogunost pojave amenoreje (izostanka menstruacije) kod trifazinih kontraceptiva.
Pripravci koji sadre samo gestogene se koriste kod osoba kod kojih je jedna grupa hormona
kontraindicirana. Najee je to estrogen kod ena starije dobi, pacijentica koje konzumiraju
cigarete, kod razvitka venske tromboembolijske bolesti, tako da je dozvoljena samo primjena
progesterona.

Tablete oralnih kontraceptiva se najee pakuju na slijedei nain:

2. Primjer pakovanja od 21 tablete 2

2 https://www.dreamstime.com/stock-photography-contraceptive-pills-21-days-
image9524322

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 12

 21
tableta-
nakon
21
dana
slijedi 7
dana
bez primjene tableta
24 tablete smanjen broj dana bez tableta
28 tableta- slino sa pakovanjem od 21 tablete, gdje 21 tabelta
sadri aktivnu supstancu, dok ostalih 7 sadri neaktivnu tvar.
Drugi sluaj je da 24 tablete sadre aktivnu tvar, a 4 ne i trei
sluaj je da 26 tableta dari aktivnu tvar a dvije ne. Ovakav nain
pakovanja olakava kontinuirano uzimanje tableta, to je veoma
kljuno za uspjenu terapiju.
84 tablete - 84 dana koritenja tableta sa aktivnom supsatnacom,
nakon ega slijedi 7 dana pauze. Ovakav nain doziranja
omoguava smanjene broja menstrualnih ciklusana 4 godinje.
Takoer postoji i reim od 365 dana, gdje se ciklus javlja samo
jednom godinje.

3. Primjer pakovanja od 28 tableta 3

3 https://www.loloestrin.com/loloestrin/taking-lo-loestrin

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 13

Tablete koje sadre samo progestin, kao jednofazni pripravak, uzimaju se 28 dana i mogu
izazvati nepredvieno krvarenje. Pri preskakanju jedne doze, to jeste pri kanjenju sa
primjenom ljeka vie od 48 sati, potrebno je koristiti dodatnu metodu kontracepcije. Ovakve
tablete u potpunosti ne blokiraju ovulaciju, tako da jajna elija biva osloboena i kao rezultat
toga postoji veliki rizik za pojavu vanmaterine trudnoe ukoliko doe do oplodnje.

6.2. Mehanizam djelovanja

Postoje dva mehanizma djelovanja oralnih kontraceptiva: centralni i periferni.

Centralni mehanizam poiva na prevenciji ovulacije inhibicijom luenja gonadotropina iz

hipofize, samim time djeluje na smanjeno luenje luteinizirajueg hormona koji je kljuan za
proces ovulacije. Ovdje se djelovanje estrogena i gestagena razlikuje: estrogeni inhibiraju
sekreciju folikulostimulirajueg hormona tokom folikularne faze, i tako sprjeava nastanak i
selekciju dominantnog folikula to jeste budue jajne stanice. Dok gestagenska komponenta
sprijeava postizanje odreene koncentracije luteinizirajueg hormona i tako vri prevenciju
ovulacije. Periferni mehanizam deluje tako to uzrokuje atrofiju endometrija, utie na gustou
cervikalne sluzi, funkciji jajnika i motilitetu uterusa. Ovakav uinak se moe u potpunosti
povezati sa djelovanjem gestagenske komponente. Ukupan uinak podrazumijeva stvaranje
atrofinog endometrija koji je nepovoljan za implementaciju oploene jajne stanice. Reducira
se i vaskularizacija, te se stvara i manja koliina prostaglandina i uterotonika to rezultuje i
manje bolnom menstruacijom. Takoer nije zahvaen samo motilitet uterusa, nego jajnika i
jajovoda to ometa transport jajne stanice i spermija.

4.Prikaz centralnog mehanizma djelovanja4

4 https://fellowshipoftheminds.com/2014/04/13/women-who-took-birth-control-pills-for-
more-than-3-years-double-the-risk-of-glaucoma/

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 14

Estrogenska komponenta u ovom mehanizmu djeluje kao stimulator uinka gestagena, to
samim time stvara mogunost smanjena koliine gestagena u dnevnoj dozi. Smanjenju doze
gestagena se mora prii sa dozom opreza, zbog raznih interakcija ovih hormona sa drugima,
to jeste zbog njihovog afiniteta vezivanja i za druge steroidne receptore. U zavisnosti od
svoga prekurzora mogu a i ne moraju imati afinitet vezivanja za androgeni receptor, pa mogu
proizvesti androgeni ili antiandrogeni uinak, ovaj odnos je prikazan u Tabeli 1. Molekule
koje su veoma sline prirodnom progesteronu mogu kompetativno inhibirati
mineralkortikoidni receptor, stimulirajui samim time djelovanje glukortikoida, to opravdava
poveanje tjelesne teine kao jedno od neeljenih djelovanja. Trebamo se podsjetiti da su ovi
pripravci hormonalnog karaktera te da imaju pored kontraceptivnog uinka jak uinak na
ponaanje, jetru, procese koagulacije, androgeni efekat i metabolizam ugljikohidrata.

Tabela 1. Afinitet vezivanja gestagena za steroidne receptore5

5 http://www.hljk.hr/Portals/0/Kontracepcija_etecaj-skripta%20final.pdf

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 15

7. NAIN IZBORA ORALNOG KONTRACEPTIVA I INDIKACIJE

U zavisnosti od sadraja hormona i vrste pakiranja oralnog kontraceptiva, vri se izbor oralnih
kontraceptiva.

Za ene koje su zdrave, kontraceptivi izbora su oralni kontraceptivi koji u svom sadraju
imaju manje od 0,5 mg gestagena, te 35 qg ili manje etinilestradiola.

5. Gestagen6 6. Etinilestradiol7

S obzirom da su doze hormona i neeljeni efekti koji se pojavljuju povezani, sve vie se
preporuuje uzimanje manjih doza oralnih kontraceptiva.

6 https://de.wikipedia.org/wiki/Gestagene

7 http://www.iqb.es/diccio/e/et.htm

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 16

Oralne kontraceptive koji sadre od 20-25 qg etinilestradiola mogu uzimati mlade osobe u
adolescentskoj dobi, sa teinom do 50 kg, zatim ene starije od 35 godina, i ene u
perimenopauzi, i pri tome e imati manji broj neeljenih djelovanja.

Kod ena ija teina prelazi 72 kg, a koje uzimaju niske doze oralnih kontraceptiva, je
mogue da se ne postigne kontraceptivni uinak, te se njima preporuuje doza od 35 50 qg
etinilestradiola.

Kod osoba kod kojih se javljaju kratka i mala krvarenja, preporuljivo je uzimati
kontraceptive sa 20 qg etinilestradiola, a u sluaju obilnih menstruacija, preporuljivo je
koristiti kontraceptive s 50 qg etinilestradiola.

ene koje boluju od sranih bolesti, migrena, poremaaja u metabolizmu masti i one koje su
puai, a ija starosna dob prelazi 35 godina, trebaju kao, oralne kontraceptive, uzimati
progesteronske pilule. 8

7. Progesteronske pilule

Za ene koje se nalaze u periodu perimenopauze, a koje ne pue, prihvatljivo je koritenje

kontraceptiva sa sadrajem <50 qg etinilestradiola. Taj sadraj etinilestradiola moe poboljati
denzitet kostiju, reducirati vaskularne simptome i rizik od raka ovarija.

Svjetska zdravstvena organizacija je klasificirala medicinska stanja za upotrebu oralnih

kontraceptiva u etiri kategorije, a to su:

8http://www.faktor.ba/vijest/sve-to-niste-znali-o-metodama-kontracepcije-pilula-
za-jutro-poslije-214800

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 17

Kategorija 1: Nema ogranienja za koritenje oralnih kontraceptiva

U sljedeim stanjima nema ogranienja za koritenje oralnih kontraceptiva, a to su: anamneza

gestacijskog dijabetesa, varikozne vene, blage glavobolje, anamneza zdjeline upalne bolesti,
spolno prenosive bolesti, vaginitis, benigna bolest dojke, obiteljska anamneza karcinoma
dojke endometrija ili jajnika, hepatitis, miomi, anamneza ektopine trudnoe, pretilost, bolesti
titnjae;

Kategorija 2: Stanja u kojih prednosti od koritenja oralnih kontraceptiva nadmauju

teoretski ili dokazani rizik

To su sljedea stanja: pojava jakih glavobolja nakon uvoenja oralne hormonske

kontracepcije, dijabetes bez vaskularnih komplikacija, krvni pritisak od 140/100 do 159/109,
karcinom cerviksa, obiteljska anamneza hiperlipidemije i infarkta miokarda.

Kategorija 3:

Stanja u kojih teoretski ili dokazani rizici nadmauju prednosti uzimanja oralnih kontraceptiva
(relativne kontraindikacije)

U ovoj kategoriji su slj. stanja: period krai od tri sedmice nakon poroda, dojenje, puenje
manje od 15 cigareta dnevno kod ena starijih od 35 godina, preboljeli karcinom dojke bez
povrata bolesti zadnjih pet godina, koritenje drugih lijekova koji mogu pojaati ili smanjiti
djelovanje oralne hormonske kontracepcije, postojanje unih kamenaca, debljina, te
nerazjanjeno krvarenje iz genitalnih organa.

Kategorija 4:

Stanja neprihvatljivog zdravstvenog rizika uz oralne kontraceptive apsolutne

kontraindikacije

Ovdje spadaju: tromboembolijske i cerebrovaskularne bolesti, infarkt miokarda, kongenitalna

hiperlipidemija, nedijagnosticirana krvarenja, oteenja jetrenih funkcija, o estrogenima
ovisne neoplazme, trudnoa.

7.1 Indikacije za uzimanje oralnih kontraceptiva

Primjenom oralnih kontraceptiva, ne samo da se postie kontracepcijski uinak, nego se

potie i niz drugih uinaka i koristi.

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 18

Oralni kontraceptivi mogu ispoljavati zatitne i terapijske uinke.

ZATITNI UINCI ORALNIH KONTRACEPTIVA

Oralni kontraceptivi imaju ulogu u smanjenju incidencije raka endometrija, raka

ovarija i raka crijeva.
Upotrebom oralnih kontraceptiva reducirana je incidencija cista ovarija, i smanjena je
mogunost vanmaternine trudnoe.
Takoer je smanjena i incidencija fibroadenoma dojke i cisti u dojkama.
Primjena oralnih kontraceptiva ima zatitni uinak i na kosti, tako to odgaa nastanak
osteoporoze i pada mineralne gustoe kostiju.

TERAPIJSKI UINCI ORALNIH KONTRACEPTIVA

Oralni kontraceptivi imaju znaajno dobru ulogu u kontroli menstrualnog ciklusa.

Posebno su znaajni u situacijama velikog krvarenja, ime se gubi velika koliina krvi, pri
emu se i nivo eljeza u krvi umanjuje. U tim situacijama preporuuje se uzimanje
kombiniranih oralnih kontraceptiva koji e doprinijeti smanjenju krvarenja, za oko 60-70%.
Takoer e doprinijeti i redovnosti samog ciklusa, smanjenju greva i menstrualnih tegoba.

Jedan od primjera oralnih kontraceptiva koji umanjuje predmenstrualne tegobe i depresiju je

Drospirenon.

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 19

 8. Drospirenon.9

Oralni kontraceptivi usporavaju napredovanje i povrat endometrioze i mioma -

dobroudnog tumora maternice.
Korisni su u smanjenju pojavljivanja akni, i dlakavosti. S obzirom da progesteron iz
oralnih kontraceptiva ima ulogu u poveanju pojave akni i dlakavosti, jako je bitno da
se uzimaju oralni kontraceptivi s veim sadrajem estrogena, ili sa pregesteronom
niske androgene aktivnosti.

8. NAIN UPOTREBE ORALNIH KONTRACEPTIVA I

KONTRAINDIKACIJE

Oralni kontraceptivi se najee upotrebljavaju nekoliko sedmica nakon poroaja, po

prestanku dojenja ili eventualno po prestanku menstrualnog ciklusa. Poznato je i primjenjuje
se veliki broj naina primjene oralnih kontraceptiva. Najee se poinju upotrebljavati pvog
dana menstralnog ciklusa. Ukoliko se na taj nain upotrebljavaju, kontracepcijsko djelovanje
poinje ve u prvom ciklusu primjene lijekova. Drugi nain je tzv. start nedjeljom. Kao to i
sam naziv govori, primjena oralnih kontraceptiva poinje prve nedjelje nakon poetka
menstrualnog ciklusa. Takoer postoji jo jedan nain primjene oralnih kontraceptiva, koji je
poznat kao brzi poetak. On podrazumijeva da ena poinje primjenu lijekova odmah nakon
pregleda, kojim je potvrdila da nema kontraindikacija i da nije trudna. Kada se primjenjuju na
ovaj nain, ena mora biti upozorena da mora jo sedam dana koristiti drugu vrstu
kontracepcije, te takoer mora biti upozorena da e joj menstraulni ciklus kasniti, najee
devet do deset dana.

Ako ena uzima pilulu s niskim dozama 20-30 g etinilestradiola jedna proputena doza lijeka

9 http://www.pharmawiki.ch/wiki/index.php?wiki=Drospirenon

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 20

moe biti dovoljna da doe do ovulacije. Preporuka je da ako se to dogodi treba postupiti na
slijedei nain:

1. Ako se to dogodilo u prva tri tjedna potrebno je popiti pilulu to je prije mogue.
Mogue je sutradan popiti dvije pilule, a da se osigura kontraceptivni efekt kroz 7
dana treba koristiti i dodatnu metodu kontracepcije
2. Ako su zaboravljene dvije uzastopne pilule tijekom prva dva tjedna potrebno je kroz
idua dva dana uzeti po dvije pilule, te nastaviti regularnu dozu uz koritenje rezervne
kontracepcije do kraja ciklusa
3. Ako su dvije pilule izostavljene tijekom treeg tjedna nastavlja se uzimati po jedna
pilula uz koritenje dodatne kontracepcije kroz 7 dana i odmah poeti uzimati novo
pakiranje uz izostavljanje perioda bez pilula. Ukoliko doe do snoaja unutar 5 dana
od preskoene doze, preporua se hitna kontracepcija, te poeti uzimati novo
pakiranje.
4. Ako se izostave tri pilule treba prekinuti uzimanje i poeti s novim pakiranjem.
Dodatna kontracepcija nuna je dok se ne popije 7 pilula.

Nakon primjene i unesenog oralnog kontraceptiva u organizam, tijelo ene se navikava na

nove razine hormona. Posljedica prilagoavanja je pojava nus pojava kao to su munina, a
takoer mogue je krvarenje razliitog inteziteta. Mali je broj ena kod kojih ove nus pojave
traju perzistentno, veinom zavre nakon tri mjeseca primjene oralnih kontraceptiva.

8.1 KONTRAINDIKACIJE ZA PRIMJENU ORALNIH

KONTRACEPTIVA
Oralne kontraceptive ene uzimaju kroz due razdoblje, stoge je vrlo vaan odnos neeljenih
efekata prema dobrom uinku primjene lijekova. Da bi upotreba ovih lijekova bila to
sigurnija, efikiasnija i kvalitetnija za zdravlje ene, najvanije je procijeniti kod kojih se stanja
i bolesti ta terapija moe i smije primjenjivati, a kod kojih je ona kontraindicirana.

1. TRUDNOA I DOJENJE

Prema SZO oralne kontraceptive treba izbjegavati 21 dan nakon poroda, zbog poveane
sklonosti trombozi. Takoer treba izbjegavati kombinirane oralne kontraceptive u prvih est
sedmica dojenja iza poroda, prvenstveno zbog utjecaja hormona na dijete, kvalitet i koliinu
mlijeka. Meutim ukoliko pacijentkinja i upotrebljava oralni kontraceptiv, onda se daje
prednost nad oralnim kontraceptivima koji sadre samo progestin, jer oni koji sadre estrogen

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 21

smanjuju koliinu mlijeka, koja se stvara, kao i koncentraciju bjelanecina i masti u njemu.
Veoma je bitna dovoljna edukacija ena o nainu primjene oralnih kontraceptiva, jer esto se
desi da ena ne popije pilulu u priblino isto vrijeme ili da je zaboravi popiti, a to sve zahtjeva
dodatnu edukaciju s ciljem izbjegavan neeljene trudnoe.

2. KRVOILNE BOLESTI

Zbog sadraja estrogena moe doi do nastanka tromboza, pa se preporuuje primjena

niskodoznih oralnih kontraceptiva. Djeluju na vene i na arterije. Na vene uinci se ispoljavaju
kroz pojavu venske tromboze u nogama, pluna embolija ili tromboza drugih vena. Dok na
arterije uinak se oituje pojavom infrakta miokarda, isheminog ili hemoraginog modanog
udara i tromboze mezenterine ili retinalne arterije. ene s kontroliranom dislipidemijom
mogu uzimati kombinirane oralne kontraceptive niskih doza uz redovne kontrole, dok ene s
nekontroliranom dislipidemijom i drugim rizinim faktorima kao to su koronarna bolest,
dijabetes, hipertenzija, pozitivna obiteljska anamneza, puenje i slino trebaju odabrati neku
drugu metodu kontracepcije. Stoga njima treba davati oralnu hormonsku kontracepciju samo
21 ako su dobrog zdravlja i bez znaajnih rizinih faktora za kardiovaskularne bolesti
(hipertenzija, migrena s aurom, diabetes mellitus s vaskularnim promjenama i puenje). ene
koje pue imaju povean rizik (3-4 puta) za razvoj kardiovaskularnih bolesti ako uzimaju
oralne contraceptive.

3. UNI KAMENAC

Oralni kontraceptivi mogu poveati rizik od nastanka unog kamenca. Na to posebno utjeu
oralni kontraceptivi sa estrogenom, jer poveavaju saturaciju holesterola u ui.

4. ALERGIJE

Mogu se javiti alergije , zbog preosjetljivosti na komponente koje se koriste u proizvodnji

oralnih kontraceptiva, kao to je laktoza ili boje. ene koje imaju intoleranciju prema laktozi
trebaju biti jasno upuene u sastav lijeka i da li sadri neku od pomonih supstanci koje ne
smije uzimati.

5. TUMORI I OTEENJA JETRE

esto se kod starijih ena moe pojaviti benigni tumor jetre. Postoji potreba za estom
kontrolom stanja jetre, prilikom primjene oralnih kontraceptiva. ene kod kojih je jetrena

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 22

funkcija smanjena uslijed aktivne bolesti jetre slabo razgrauju estrogene, to posljedino
dovodi do povienja razine estrogena u krvi a time i veeg rizika za nastanak nuspojava.

6. HIPRTENZIJA

Ukoliko hipretenzija nije regulirana, zabranjena je upotreba oralnih kontraceptiva.

WHO, danas ee koristi izraz mjere opreza, nego kontraindikacije, kako bi se to vise
odralo zdravlje ene u to boljem stanju. Predstavili su etiri kategorija mjera opreza.
etvrta kategroija je najopasnija i u tom sluaju se nikako ne smiju upotrebljavati oralni
kontraceptivi. Treu kategoriju predtsvljaju stanja kada se mogu koristiti oralni kontraceptivi,
uz veliki oprez i uz praenje neeljenih efekata svih. Druga kategorija se najee moe davati
bez ogranienja. Prva kategorija nikako nema ogranienja za upotrebu oralnih kontraceptiva.10

WHO kategorija 4 (kontraindikacije za koritenje oralne hormonske kontracepcije)

1. Tromboflebitis ili tromboembolijski poremeaji (prisutni ili preboljeli, obiteljska

anamneza najbliih roaka);

2. Cerebrovaskularne bolesti i bolesti koronarnih krvnih ila (prisutne ili preboljele,

prisutni imbenici rizika za te bolesti);

3. Dijagnosticiran ili sumnja na karcinom dojke;

4. Karcinom endometrija ili neki drugi o estrogenu ovisan tumor;

5. Nerazjanjeno krvarenje iz genitalnih organa;

6. Bolesti jetre: akutni hepatitis (do normalizacije funkcionalnih jetrenih testova),

kolestatska utica u trudnoi ili utica kod prijanje upotrebe OHK, hepatocelularni
adenom i karcinom jetre, dekompenzirana ciroza jetre;

7. Trudnoa i mogua trudnoa;

8. Preosjetljivost na sastojke kontraceptivnog preparata;

9. Dojenje krae od est tjedana nakon poroda;

10. Puaice starije od 35 godina (vie od 20 cigareta na dan);

10 http://www.hljk.hr/Portals/0/Kontracepcija_etecaj-skripta%20final.pdf

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 23

11. Povieni krvni tlak (160/100 mm Hg);

12. Glavobolja s fokalnim neurolokim simptomima;

13. Predvien vei operativni zahvat koji zahtijeva dulju imobilizaciju;

14. Dekompenizrane srane greke;

15. eerna bolest s vaskularnim komplikacijama (nefropatija, retinopatija i neuropatija)

ili trajanje bolesti dulje od 20 godina.

WHO kategorija 3 (povean oprez)

1. Puerperij krai od tri tjedna;

2. Dojenje (6 tjedana do 6 mjeseci);

3. Nerazjanjeno genitalno krvarenje;

4. Puaice starije od 35 godina (manje od 20 cigareta na dan);

5. Preboljeli karcinom dojke bez recidiva zadnjih pet godina;

6. Interakcija s drugim lijekovima;

7. uni kamenci.

WHO kategorija 2 (prednost nadmauje rizik terapije)

1. Jake glavobolje nakon poetka uzimanja OHK;

2. Diabetes mellitus;

3. Vei kirurki zahvati bez imobilizacije;

4. Srpasta anemija;

5. Povieni krvni tlak od 140/100 do 159/109 mmHg;

6. Nerazjanjen tumor dojke;

7. Karcinom cerviksa;

8. Starost vea od 50 godina;

9. Obiteljska anamneza dislipidemije i sranog infarkta u mlaoj ivotnoj dobi bliih

roaka;

WHO kategorija 1 (bez ogranienja)

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 24

1. Puerperij 21 dan ili dulje;

2. Nakon pobaaja (prvi i drugi trimestar);

3. Anamneza gestacijskog dijabetesa;

4. Varikozne vene;

5. Blage glavobolje;

6. Nepravilni menstruacijski ciklus bez anemije;

7. Preboljela ili postojea zdjelina upalna bolest (pelvic inflammatory disease- PID);

8. Preboljela ili postojea spolno prenosiva bolest (sexual transmited disease- STD);

9. Vaginitis bez purulentnog cervicitisa;

10. Povean rizik za STD;

11. HIV pozitivnost ili visoki rizik za AIDS;

12. Benigni tumori dojke;

13. Obiteljska anamneza karcinoma dojke, ovarija i endometrija;

14. Pozitivni markeri na hepatitis;

15. Miom uterusa;

16. Ranija izvanmaternina trudnoa;

17. Pretilost.11

Mjere opreza pri upotrebi oralnih kontraceptiva u posebnim dobnim

skupinama:

1. PUAICE

Svim puaicama treba zabraniti upotrebu oralnih kontraceptiva, jer je povean rizik nastanka
kardiovaskularnih bolesti, posebno kod ena starijih od 35. godina.

2. ADOLESCENTICE

11http://www.cybermed.hr/clanci/kontraindikacije_za_primjenu_oralnih_hormonskih_kontr
aceptiva_i_interakcija_s_lijekovima

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 25

 Medicinski i socijalni rizici neplanirane trudnoe nadmauju rizik od uzimanja OHK, iako su
ciklusi jo nepravilni. Adolescentice ih najvie koriste za regulisanje menstrualnog ciklusa.

3. ENE STARIJE OD 35. GODINA

Kod ena stariji od 35. godina i nepuaica dobar uinak oralnih kontraceptiva nadmauju loe
uinaka. Te prednosti su prvenstveno u prevenciji ovarijskog karcinoma, bolje ouvane
mineralne gustoe kostiju, te smanjenih klimaterikih tegoba.

4. OBITELJSKA ANAMNEZA ZA KARDIOVASKULARNE I TROMBOEMBOLIJSKE

BOLESTI

Ukoliko je otac pacijentice imao srani infrakt prije 55. godine, a majka prije 65. godine, prije
propisivanja oralnih kontraceptiva treba provjeriti sadraj lipida u krvi.

5. PREDVIENI VEI HIRURKI ZAHVAT

Primjena oralnih kontraceptiva treba se zaustaviti etiri sedmice prije hirurkog zahvata,
posebno ako se upotrebljavaju visokodozni oralni kontraceptivi.

9. NUSPOJAVE ORALNIH KONTRACEPTIVA

Primjena hormonalnih kontraceptiva kod nekih ena ima neeljene nuspojave kao to su:
munina, glavobolja, napetost dojki, promjena tjelesne teine, krvarenje unutar ciklusa, umor
te promjena raspoloenja. ene koje koriste oralne kontraceptive svakako moraju biti
upoznate s moguim nuspojavama uzimanja kako bi ih na vrijeme mogle prepoznati. Oko 30
% ena ima nuspojave, meutim one su minorne i prestaju unutar prva tri mjeseca koritenja
oralnih kontraceptiva. U manje od 5% ena nuspojave ne nestaju. U tablici su prikazane
nuspojave povezane s estrogenskom i gestagenskom komponentom oralnog kontraceptiva.

NUSPOJAVE POVEZANE S NUSPOJAVE POVEZANE S

ESTROGENOM
munina, povraanje, mastalgija,
intermenstruacijsko krvarenje, edem
akne,
promjene serumskih proteina
blage i prolazne glavobolje; pogoranje
migrene
PROGESTERONOM
hirzutizam (androgeni uinak - androgen-like
progestini)
nepravilni menstrualni ciklus (tokasta i
intermenstruacijska krvarenja)
rizik izazivanja infarkta miokarda (progestini
smanjuju HDL-kolesterol) i cerebrovaskularne
bolesti povean uz puenje i pacijentice >35

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 26

 god

poveanje krvnog tlaka kolestatska utica

povean rizik venske tromboembolijske depresija
bolesti
rak dojke i cerviksa
Tabela 2. Nus pojave povezane sa estrogenom i progesteronom

Intermenstruacijsko krvarenje se javlja u oko 15-25% ena, te predstavlja najeu nuspojavu

oralnih kontraceptiva. Nastaju zbog postepenog stanjenja sluznice maternice uslijed uzimanja
hormona. ea su u ena koje pue, a mogu biti i rezultat preskakanja tableta. U sluaju da
krvarenja ne prestanu unutar tri mjeseca potrebno je obratiti se ljekaru. Izostanak krvarenja se
javlja ukoliko je primijenjena doza hormona preniska, pa je rast sluznice maternice
nedovoljan da bi dolo do njenog ljutenja i krvarenja. ene kod kojih doe do zadravanja
tenosti trebale bi koristiti preparate s najniom dozom estrogena ili one koji sadre
drospirenon koji potie eliminaciju vode iz organizma. Ako se javi munina kao nuspojava,
savjetuje se uzimanje kontraceptiva naveer uz obrok ili prije spavanja, te koritenje najnie
doze estrogena. Poznato je da pad koncentracije estrogena izaziva migrenski tip glavobolje.
Zbog toga je za takve ene izbor lijek kod kojeg je period bez pilule krai, a vrijednosti
estrogena zadnjih dana uzimanja manja. Takav sluaj je zabiljeen u 6-12% ena. Prema
nekim istraivanjima zabiljeena je suhoa ronice posebno ako nose kontaktne lee, ta
nuspojava objanjava se promjenom u zakrivljenosti ronice i smanjenom luenju suza.
Opisane su i druge tegobe poput retinalnih vaskularnih incidenata, te smetnji vida i
prepoznavanja boja. Kod nekih ena zabiljeeno je izrazito depresivno raspoloenje uz
smanjene vrijednosti piridoksina (B6 vitamin) tokom uzimanja oralnih kontraceptiva, pa je u
tih ena indicirana nadomjesna terapija. Koritenje kontracepcijskih tableta moe dovesti do
smanjenja spolne elje, nastajanja suhoe rodnice, te smanjene lubrikacije. U tom sluaju
savjetuje se ili promjena vrste kontracepcijske tablete, upotreba ovlaivaa rodnice ili druga
metoda kontracepcije.

PRIKAZ SLUAJA

Sluaj 1: Ekonomistica (28) teine 50 kg javila se svojem ljekaru ope prakse zbog bola pri
mokrenju u donjem dijelu abdomena. Lijenik joj je dijagnosticirao hroninu upalu
mokranog trakta te joj je prepisao penicilinski antibiotik irokog spektra (Amoksicilin
(amoxicilin) 375 mg 3x1). Pacijentica takoer uzima Roaccutane (isotretinoin) tablete 25

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 27

mg dnevno (0,5 mg/kg/dan) za teki oblik akni, te Yasmin tablete (kombinirana
kontracepcijska pilula) 1 dnevno.

Ljekar treba s pacijenticom proi pravilnu primjenu antibiotika. Upozoriti pacijenticu da se

propisana terapija mora uzeti do kraja, provjeriti potencijalnu alergiju na penicilin, te ju
savjetovati da ukoliko se jave simptomi preosjetljivosti (svrbe, crvenilo..) prekine terapiju, te
se javi svome lijeniku. Pacijentica uz antibiotik uzima i oralne kontraceptive. Penicilinski
antibiotici ulaze u interakciju s oralnim kontraceptivima, te ih ine manje efikasnima u
prevenciji trudnoe. Antibiotik ima uinak na gastrointestinalnu floru (redukcija bakterija
ukljuenih u enterohepatinu cirkulaciju estrogena dovodi do redukcije koncentracije
estrogena u serumu), radi o farmakokinetskoj interakciji (usporena apsorpcija). Budui da
pacijentica koristi i isotretionin za lijeenje akni koji je teratogen, te spada u Kategoriju X u
trudnoi posebno treba voditi rauna da ne ostane u tom periodu trudna. Zbog svega
navedenog je potrebno savjetovati pacijenticu o dodatnim metodama kontracepcije kroz cijeli
menstruacijski ciklusu u kojem uzima antibiotsku terapiju.

Sluaj 2. Studentica (22) u apoteku donosi recept za lamotrigin 50 mg 2x1 dnevno, svoju
uobiajenu terapiju za epilepsiju. Prije sedam dana poalila se ljekaru opte prakse na bol
pri mokrenju u donjem dijelu trbuha. Dijagnosticirana joj je hronina upala mokranih
putova te joj je propisana trea terapija Nolicina (norfloksacin) 400 39 mg 2 x 1 tbl. u
posljednja 2 mjeseca. Odluila je uzeti oralnu kontracepciju, te joj je ginekolog prepisao
Yasmin tablete (drospirenon +etinilestradiol). Takoer je zatraila Gastal (450 mg Al-
hidroksida + Mg-karbonata + 300 mg Mg-hidroksida), lijek koji obino uzima za bol u
elucu.

Etinilestradiol iz kombiniranog oralnog kontraceptiva Yasmin smanjuje plazmatsku

koncentraciju lamotrigina, te se zbog toga poveava rizik od napada. Zbog toga je potrebno
pratiti farmakoloki odgovor, kao i koncentraciju lamotrigina u serumu u sluaju uvoenja,
koritenja ili prestanka koritenja oralnih kontraceptiva, te prilagoditi dozu lamotrigina,
ukoliko je to potrebno. Koritenje antacida zbog povienja pH eluanog soka moe smanjiti
koncentraciju, a time i uinkovitost oralnih kontraceptiva. Radi se o farmakokinetskoj
interakciji. Antacidi utjeu i na apsorpciju norfloksacina, to umanjuje njegovu djelotvornost.
Potrebno je savjetovati pacijenticu, ako uzima oba lijeka, da kinolonske antibiotike uzima 2-4
sata prije ili 4-6 sati nakon antacida, kako bi se interakcije svele na minimum. U ovom
sluaju, obzirom da pacijentica uzima ve treu terapiju norfloksacina, upitna je djelotvornost

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 28

istog, pa bi u dogovoru s lijenikom trebala napraviti antibiogram te razmotriti neki drugi
antibiotik.

10. ZAKLJUAK

Pomo koja se prua parovima pri odabiru najprikladnije kontracepcije uz poduku za pravilnu
primjenu predstavlja veliki doprinos za reduciranje sluajeva neeljene trudnoe. Pacijenti
moraju dobiti pisanu i verbalnu uputu, te redovito provoditi kontrole tijekom uzimanja
kontraceptiva. Nuno je praenje kretanja krvnog tlaka, koncentracije eera u krvi, kontrola
jetrenih enzima te redovito ginekoloko kontroliranje. Pacijentice moraju biti upoznate kako
e postupiti u sluaju da zaborave popiti pilulu, te da uvijek moraju imati rezervno pakiranje.
Dobro poznavanje metode i njene primjene vano je i kod koritenja metoda barijere, a da bi
se osigurala uinkovitost. Nakon to su odabrali metodu kontracepcije, parovi moraju odabrati
i nauiti primjenjivati rezervnu metodu. Bez obzira na odabrani nain kontracepcije vano ih
je upozoriti od strane ljekarnika i lijenika o vanosti 38 kontrola i zatite od spolno
prenosivih bolesti. Izbor metode ovisiti e o individualnim karakteristikama pacijenta. Veina
ena moe koristiti kombinirane oralne kontraceptive koji pruaju mnoge pogodnosti i
smanjuju rizik od nekih vrsta raka. Rizine su meutim za ene koje pue, one s povienim

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 29

tlakom, tekim dijabetesom, te one koje su ve imale vaskularni incident. Pilule koje sadre
samo progestin izbor su za ene koje doje ili koje iz nekog razloga ne mogu uzimati estrogen.
Injekciona i implantaciona kontracepcija moe biti dobar izbor za osobe kojima su teko
prihvatljive drug metode ili koje ne mogu uzimati estrogen.

11. LITERATURA

1. http://www.pbs.org/wnet/need-to-know/health/a-brief-history-of-the-birth-control-pill/480/

2. https://www.dreamstime.com/stock-photography-contraceptive-pills-21-
days-image9524322

3. https://www.loloestrin.com/loloestrin/taking-lo-loestrin

4. https://fellowshipoftheminds.com/2014/04/13/women-who-took-birth-control-pills-for-
more-than-3-years-double-the-risk-of-glaucoma/

5. http://www.hljk.hr/Portals/0/Kontracepcija_etecaj-skripta%20final.pdf

6. https://de.wikipedia.org/wiki/Gestagene

7. http://www.iqb.es/diccio/e/et.htm

8. http://www.faktor.ba/vijest/sve-to-niste-znali-o-metodama-kontracepcije-pilula-za-jutro-
poslije-214800

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 30

9. http://www.pharmawiki.ch/wiki/index.php?wiki=Drospirenon

10. http://www.hljk.hr/Portals/0/Kontracepcija_etecaj-skripta%20final.pdf

11.http://www.cybermed.hr/clanci/kontraindikacije_za_primjenu_oralnih_hormonskih_kontrac
eptiva_i_interakcija_s_lijekovima

12. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2726929/

13. https://medlineplus.gov/encyclopedia.html

14. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC1070882/

SLIKE :

1. https://www.google.ba/search?
q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+SEMINARSKI+RAD&rlz=1C1AVNE_enBA632BA640&e
spv=2&biw=1517&bih=735&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiho5quwZLRA
hXHLsAKHSVeD70Q_AUIBigB#tbm=isch&q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+&imgrc=OU
903N4XE3KB9M%3A (Pristupljeno 24.12.2017)

2. https://www.google.ba/search?
q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+SEMINARSKI+RAD&rlz=1C1AVNE_enBA632BA640&e
spv=2&biw=1517&bih=735&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiho5quwZLRA
hXHLsAKHSVeD70Q_AUIBigB#tbm=isch&q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+&imgrc=EV9
NArlwhiJiDM%3A (pristupljeno 23.12.2017)

3. https://www.google.ba/search?
q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+SEMINARSKI+RAD&rlz=1C1AVNE_enBA632BA640&e
spv=2&biw=1517&bih=735&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiho5quwZLRA
hXHLsAKHSVeD70Q_AUIBigB#tbm=isch&q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+&imgrc=5zx
06IDnFIwGvM%3A (pristupljeno 24.12.2017)

4. https://www.google.ba/search?
q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+SEMINARSKI+RAD&rlz=1C1AVNE_enBA632BA640&e
spv=2&biw=1517&bih=735&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiho5quwZLRA
hXHLsAKHSVeD70Q_AUIBigB#tbm=isch&q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+estrogen+stru
ktura&imgrc=osoXNhU9qEIJgM%3A (pristupljeno 24.12.2017)

5. https://www.google.ba/search?
q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+SEMINARSKI+RAD&rlz=1C1AVNE_enBA632BA640&e
spv=2&biw=1517&bih=735&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiho5quwZLRA
Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 31
hXHLsAKHSVeD70Q_AUIBigB#tbm=isch&q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+estradiol+stru
ktura&imgrc=CWSjJuxdeNw_wM%3A (pristupljeno 25.12.2017)

6. https://www.google.ba/search?
q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+SEMINARSKI+RAD&rlz=1C1AVNE_enBA632BA640&e
spv=2&biw=1517&bih=735&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiho5quwZLRA
hXHLsAKHSVeD70Q_AUIBigB#tbm=isch&q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+estradiol+stru
ktura&imgrc=ZoGcerGQjUnHIM%3A ( pristupljeno 25.12.2017)

7. https://www.google.ba/search?
q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+SEMINARSKI+RAD&rlz=1C1AVNE_enBA632BA640&e
spv=2&biw=1517&bih=735&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiho5quwZLRA
hXHLsAKHSVeD70Q_AUIBigB#tbm=isch&q=ORALNI+KONTRACEPTIVI&imgrc=GVC
GytYcOeRxYM%3A (pristupljeno 25.12.201)

8. https://www.google.ba/search?
q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+SEMINARSKI+RAD&rlz=1C1AVNE_enBA632BA640&e
spv=2&biw=1517&bih=735&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwiho5quwZLRA
hXHLsAKHSVeD70Q_AUIBigB#tbm=isch&q=ORALNI+KONTRACEPTIVI+drospirenon
&imgrc=uJ8uaH8H_yIX0M%3A (pristupljeno 25.12.2017)

Tabele :

1. http://www.hljk.hr/Portals/0/Kontracepcija_etecaj-skripta%20final.pdf

2. http://www.hljk.hr/Portals/0/Kontracepcija_etecaj-skripta%20final.pdf

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 32

Oralni kontraceptivi u malim dozamaPage 33