Zajed. Jezgra Osnovna Skola - Bosanski

1
ZAJEDNIKA JEZGRA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA

BOSNE I HERCEGOVINE
ZAJEDNIKA JEZGRA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA

ZA OSNOVNU KOLU
8. avgust 2003. godine

2
Pojanjenje: Distribucija sadraja u Federaciji Bosne i Hercegovine se provodi od prvog do osmog

razreda, odnosno od drugog do devetog razreda u Republici Srpskoj.
Redni broj Naziv predmeta
1. Srpski jezik i knjievnost
Bosanski jezik i knjievnost
Hrvatski jezik i knjievnost
2. Engleski jezik
3. Francuski jezik
4. Njemaki jezik
5. Ruski jezik
6. Priroda i drutvo
7. Istorija / Historija / Povijest
8. Geografija / Zemljopis
9. Matematika
10. Fizika
11. Biologija
12. Hemija / Kemija
13. Informatika
14. Tehniko vaspitanje / Tehniki odgoj
15. Likovna kultura
16. Muzika kultura / Glazbena kultura
17. Tjelesna i zdravstvena kultura / Fiziko vaspitanje / Tjelesni odgoj i port
18. Graansko obrazovanje / Demokratija i ljudska prava

3
SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
HRVATSKI JEZIK I KNJIEVNOST
I/II RAZRED
Programski sadraj
Priprava za itanje i pisanje
Uvoenje u poetno itanje i pisanje nastava poetnog itanja i pisanja (prvog pisma)
JEZIK
SLOVNICA (GRAMATIKA)
Reenica (izjavna, upitna, usklina prepoznavanje)
Rije
Glas
Imenice
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS (ORTOEPIJA I ORTOGRAFIJA)
Osnovni interpunkcijski znaci, uzvina i upitna reenica
KNJIEVNOST
KNJIEVNOTEORIJSKO NAZIVLJE
Upoznavanje s osnovnim knjienoteorijskim pojmovima (tok radnje, lik, mjesto i vrijeme, osobine)
itanje na glas i itanje u sebi
Prepriavanje
Izbor tekstova:
(vidite na koncu etvrtog razreda)
Preporuka za lektiru:
(ve postojeem izboru po mogunosti dodati sljedea djela)
B. opi Jeeva kuica
N. Kapidi Hadi Sjenica
Z. Balog Male prie o velikim slovima
JEZINO IZRAAVANJE
Razgovor
Prianje i prepriavanje
Kultura komuniciranja
4
MEDIJSKA KULTURA
Film, kazalite i tv - emisije
II/III RAZRED
Programski sadraj
JEZIK
Slovnica (gramatika)
Samoglasnici, suglasnici, slog
Imenice
Glagoli (prepoznavanje)
Reenice (jesne i nijene) i povezivanje
Pravogovor i pravopis (Ortoepija i Ortografija)
Veliko slovo
Negacija (rjeica ne u nijenim reenicama i rjeica li u upitnim reenicama)
Rastavljanje rijei na kraju reda
KNJIEVNOST
Knjievnoteorijsko nazivlje
Poezija (stih, strofa, pjesma na razini prepoznavanja i imenovanja)
Proza
Fabula
Redoslijed dogaaja na razini prepoznavanja
Likovi
Glavni i sporedni
Vrste
Bajka, pripovijetka, basna, igrokaz, strip na razini prepoznavanja
Glumac, uloga, gluma
Izbor tekstova
(vidite na koncu 4/5 razreda)
LEKTIRA
Preporuka za lektiru
Desanka Maksimovi, Izbor iz poezije i proze za djecu
I. Bekri, Jesen u gradu
V. Parun, Maak Dingiskan i Miki Trasi
5
L. Carroll, ili H. Christian Andersen, Bajke
JEZINO IZRAAVANJE:
Govorna kultura
Kultura komuniciranja (dijalog, monolog)
Prepriavanje
Prianje
Opisivanje
MEDIJSKA KULTURA
Filmovi i tv - emisije
Animirani i igrani film
Knjinica
III/IV RAZRED
Programski sadraj
JEZIK
Imenice
Pridjevi (prepoznavanje)
Glagoli
Predikat i subjekt (prepoznavanje)
Pravogovor i Pravopis (Ortoepija i Ortografija)
Veliko slovo
Skupovi ije/je
Kratice
Prijedlog: razlika izmeu zaviajnog i knjievnog/standardnog jezika
Drugo pismo: trei razred
KNJIEVNOST
Interpretacija knjievnog teksta
Tok radnje
Likovi
Vrste: bajka, basna, lirska pjesma
Prijedlog: scenski prostor i knjievno djelo
6
Izbor tekstova
LEKTIRA
M. Lovrak, Vlak u snijegu ili Druba Pere Kvrice
A. Hromadi, Patuljak vam pria
D. Kulidan, Pjesme za djecu ostaje da se dogovori sa RS
A. Lindgren, Pipi duga arapa
JEZINO IZRAAVANJE
Prepriavanje
Prianje
Opisivanje
Prijedlog: informativno-poslovna komunikacija i dopisivanje
MEDIJSKA KULTURA
Film: vrste filmova crno-bijeli i film u boji
IV/V RAZRED
Programski sadraj
JEZIK
SLOVNICA (GRAMATIKA)
Imenice (proirivanje znanja)
Pridjevi (opisni, gradivni, posvojni)
Jednostavna reenica (uoavanje funkcije rijei u reenici)
PRAVOGOVOR I PRAVOPIS (ORTOEPIJA I ORTOGRAFIJA)
Upravni i neupravni govor
Veliko i malo slovo (proirivanje znanja)
Prijedlog: pisanje prisvojnih pridjeva
KNJIEVNOST
Poezija
Motiv i ideja
Ritam
7
Intonacija
Pjesnike slike
Proza
Tema i ideja na razini imenovanja
Fabula (hronoloki slijed dogaaja)
Lik (odnos meu likovima)
Dramski elementi u knjievnom tekstu (dijalog, monolog)
Izbor tekstova
Napomena: Tekstovi ovih autora nalaze se u sva tri nacionalna programa u navedenim razredima.
Nasiha Kapidi-Hadi
Enes Kievi
Ahmet Hromadi
ukrija Pando
Ismet Bekri
Branko opi
Miroslav Anti
Stevan Raikovi
Ivo Andri
Dragan Kulidan
Luko Paljetak
Zvonimir Balog
Vesna Parun
Mato Lovrak
Ivana Brli-Maurani
Gustav Krklec
Vladimir Nazor
Narodna poslovica
Narodna zagonetka
Narodna pripovijetka
Narodna basna
Narodna bajka
L. N. Tolstoj
Ruska narodna pria
Ezop
Braa Grimm
8
LEKTIRA
I. Brli-Maurani, Prie iz davnine
L. CarrolL, Alisa u zemlji udesa ili Braa Grimm, Bajke
Narodne pripovijetke
K. Mahmutefendi, Roman o noviu
D. Radovi, Izbor iz poezije
JEZINO IZRAAVANJE
Prepriavanje na temelju pitanja
Prepriavanje s promjenom gramatikoga lica
Prianje zamiljenoga dogaaja
Opisivanje (predmeta, likova, unutarnji i vanjski opis, opis krajolika)
Interpretativno itanje
MEDIJSKA KULTURA
Film (proirivanje znanja)
V/VI RAZRED
Programski sadraj
JEZIK
Slovnica (Gramatika)
Reenica (jednostavna: neproirena, proirena)
Subjekt, predikat i dodaci
Promjenjive i nepromjenjive vrste rijei
Morfoloke karakteristike promjenjivih i nepromjenjivih vrsta rijei i temeljne gramatike kategorije
Pravogovor i pravopis (Ortoepija i ortografija)
Pisanje velikoga slova u vielanim zemljopisnim pojmovima
Pisanje prisvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imenica
Pisanje superlativa
Pravopisni znaci, interpunkcija
KNJIEVNOST
Lirika osnovna obiljeja
Epika osnovno obiljeja
Osnovna stilska sredstva
9
PROZA
Oblici kazivanja
Fabula
Vrste epskih djela
Izbor tekstova:
(vidi na koncu 8/9 razred)
LEKTIRA
M. Twain, Doivljaji Huckleberryja Finna ili Tom Sawyer
ukrija Pando: Samo jo kosovi zviduu
Branko opi: Orlovi rano lete
D. imunovi: pripovijetke u izboru
JEZINO IZRAAVANJE
Prianje hronolokim redom
Prianje izmiljenog dogaaja i doivljaja
Opisivanje (interijer i eksterijer)
Portret
Izvjeivanje o stvarnom ili izmiljenom dogaaju
Prepriavanje
Pisanje zapisnika i pisma
Dramatizacija
MEDIJSKA KULTURA
Pozorite
Stvaranje i razvoj scenske i filmske umjetnosti
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
JEZIK
Glagoli (morfoloke i leksike osobine)
Pravogovor i pravopis
Izgovor i pisanje nijenice/negacije uz glagolske oblike
10
Izgovor i pisanje glagolskih oblika

Izgovor i pisanje oblika u futuru prvom
Osnovne knjievnoteorijske i estetske osobine lirskog, epskog i dramskog djela
Izbor tekstova
LEKTIRA
J. Swift, Gulliverova putovanja
Skender Kulenovi, Gromovo ule
Petar Koi, Izbor pripovijedaka
August enoa, Povjestice
JEZINO IZRAAVANJE
Prianje s koritenjem elemenata kompozicije
Opisivanje dinaminih i statinih pojava u prirodi
Portret lika iz umjetnikoga djela
MEDIJSKA KULTURA
Prijedlog: strip
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
JEZIK
Sloena reenica
Nezavisnosloena reenica (vrste)
Zavisnosloena reenica (vrste)
Pravogovor i pravopis (Ortoepija i ortografija)
Zarez u jednostavnoj i sloenoj reenici
Veliko slovo
Prijedlog: (upotreba pravopisa i rjenika stranih rijei)
11
KNJIEVNOST
Lirika
Proirivanje znanja o lirici (vrste: sonet, ode, balade, romance, ljubavna, socijalna, idilina)
Stilska sredstva (metafora, alegorija, asonanca, aliteracija, humor, ironija, satira)
Epika
Poetski motivi i njihove funkcije
Fabula i kompozicija
Tematika
Likovi
Opisi i ideja
Drama
Tragino, komino i satirino u dramskom djelu
Kompozicija
JEZINO IZRAAVANJE
Interpretativno itanje
Izbor tekstova
(vidite na koncu VIII/XI razred)
LEKTIRA
S. orovi, Stojan Mutikaa
Alija Hasagi Duboanin, Laarski put
D. Cesari, Pjesme (izbor)
A. de Saint-Euxpery, Mali kraljevi ili Pearl Buck, Veliki talas
JEZINO IZRAAVANJE
Prianje o stvarnom ili izmiljenom dogaaju s opisom i dijalogom
Opis zatvorenog prostora i krajolika (interijer, eksterijer)
Diskusija o aktualnim problemima u koli ili drutvu
VIII/XI RAZRED
Programski sadraj
JEZIK
12
Naglasak (akcent)
Glasovne promjene
Jezik kao sredstvo komunikacije
Tvorba rijei
Pravogovor i pravopis (ortoepija i ortografija)
Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei (proirivanje i uvjebavanje)
Knjinica (proirivanje znanja)
Reenini i pravopisni znakovi (proirivanje)
Proirivanje znanja o lirskom, epskom i dramskom djelu
Karakterizacija likova
Prijedlog (vrste epskih djela u stihu i prozi)

Izbor tekstova
Miroslav Anti,
Svetozar orovi
Dragan Luki
Isidora Sekuli
Jovan Dui
Vojislav Ili
Aleksa anti
Petar Koi
Branislav Nui
Ivo Andri
Ahmet Hromadi
Hasan Kiki
Mak Dizdar
Alija Duboanin
Hamza Humo
Musa azim ati
Zijo Dizdarevi
Dinko imunovi
Dragutin Tadijanovi
Dobria Cesari
Vladimir Vidri
Tin Ujevi
Ivan Goran Kovai
13
Isak Samokovlija
Jules Verne
Antoine de Saint-Euxpery
Sergej Jesenjin, Pismo majci
Narodna (usmena) knjievnost
Narodne epske pjesme
Narodne lirske pjesme
Epsko-lirske pjesme
Poslovice
Zagonetke
Zdravice
LEKTIRA
R. Bach, Galeb Jonathan Livingston
Ivo Andri, pripovjetke (izbor)
Mak Dizdar, Kameni spava
S. Kolar, Breza
JEZINO IZRAAVANJE I MEDIJSKA KULTURA

Interpretativno itanje razliitih vrsta tekstova
Prianje
Pripovijedanje
Razgovor
Raspravljanje
Opis sloenih predmeta radnih postupaka
Kritiki prikaz filma, radijske i televizijske emisije, pozorine predstave
Reportaa
Oblici korespondencije
14
ENGLESKI JEZIK
ZAKLJUAK ZA
ZAJEDNIKO JEZGRO NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA
ZA OSNOVNU KOLU
ENGLESKI JEZIK
_______________________________________________
PRIJEDLOZI I OBAVEZE ZA DALJE USKLAIVANJE ZAJEDNIKOG JEZGRA NASTAVNIH
PLANOVA I PROGRAMA:
Zajedniko jezgro za osnovnu kolu vae na osnovu programa Republike Srpske i Sarajevskog kantona gdje
se jezik izuava 7 godina, i bit e uvoena u kantonima gdje se trenutno jezik izuava samo 6 godina.
Konsultirat e se strunjaci za strane jezike iz odgovarajueg instituta i ukljuit e se pozitivna iskustva iz
ostalih evropskih drava u izradu nastavnog plana i programa za uenje engleskog jezika kao stranog jezika.
Na osnovu tih konsultacija izvrit e se izmjene nastavnih planova i programa.
Rok za provoenje obaveza iz ovog priloga je do poetka nove kolske 2004./2005. godine.
FRANCUSKI JEZIK
V/VI RAZRED
Programski sadraj
Tematika
Predstavljanje, upoznavanje
Moja porodica
kola, moja uionica, odmor, svakodnevne situacije
Svakodnevni ivot- moj grad, moj stan
Priroda- godinja doba i mjeseci
Gramatika
Vrste reenica-izjavne, zapovjedne i upitne.
Imenice-zajednike i vlastite; rod i broj imenica, mnoina imenica na s.
lan-odreeni, neodreeni i saeti.
Pridjevi-pokazni, prisvojni, opisni. Rod i broj opisnih pridjeva, slaganje sa imenicom.
Osnovni brojevi do 60.
Prezent i imperativ glagola avoir i tre. Prezent i imperativ glagola koji se u infinitivu zavravaju na er, kao
i sljedeih glagola : faire, aller, prendre, sortir...
Futur proche.
Upitne rijei qui, quand, quel.
15
Jezike aktivnosti
Pozdravljanje druga, starije osobe; osnovne forme za pozdravljanje.
Predstavljanje- Je suis Marc Durand. Je mappelle ...
Prihvaanje poziva- Oui, avec plaisir! Chic !
Odbijanje poziva- Non, je ne peux pas. Je ne suis pas libre.
Zahvaliti se nekome- Merci, merci beaucoup.
Poeljeti neto nekome- Bon voyage ! Bon appetit.
Posebne aktivnosti (naprimjer, laboratorijske vjebe)
Fonetika
Intonacija u upitnoj reenici s pravilnim redom rijei, u upitnoj reenici s upitnim oblicima, u prostoj
izjavnoj reenici (ritmika grupa: lan ili drugi determinativ + imenica, zamjenica + glagol).
Vezivanje u prethodnim ritmikim grupama.
Vokali: oralni, nazalni, poluvokali.
Pravopis
Dijakritiki znaci: accent aigu, accent grave, accent circonflexe, cedille, apostrophe.
Pisanje glasova najeim grafijama s jednim ili dva slova.
Osnovna pravila pravopisa: mnoina imenica, determinativa, prezenta, imperativa i drugih oblika .
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
Tematika
Putovanje, prijevozna sredstva
urka, roendan, proslava, doek gostiju
kola- svakodnevne aktivnosti vezane za kolu
Kupovina, novac i cijene
Ljudsko tijelo, odlazak ljekaru
Iskazivanje vremena
Gramatika
Prosta reenica neproirena i proirena.
Upitna reenica- postavljanje pitanja sa est-ce que , inverzijom i intonacijom.
Mnoina imenica na al, -eau.
Mnoina opisnih pridjeva na al, -eau.
Komparacija pridjeva.
lan- partitivni lan i partitivno de.
16
Osnovni brojevi od 60 do 100 kao i 1000.

Zamjenica ce i neodreena zamjenica on.
Prezent glagola koji se u infinitivu zavravaju na ir, prezent povratnih glagola kao i sljedei glagoli: voir,
pouvoir, savoir, devoir, entendre...
Perfekt, imperfekt, futur.
Prilozi za vrijeme i koliinu.
Jezike aktivnosti
Iskazivanje onoga to se zna raditi- Je sais jouer au tennis.
Izviniti se - Je mexcuse . Excusez-moi . Je vous prie de mexcuser.
Davanje komplimenta - a te va bien . Quelle jolie jupe !
Pozvati nekoga - Tu es libre demain ? Que fais-tu ce soir ?
Odbiti poziv - est trs gentil , mais
Traenje i davanje informacija - Excusez-moi, madame, o est ? a cote combien ? Quelle heure est-il ?
Govoriti o svom fizikom stanju - Je suis malade. Jai mal la tte. Je nai pas dapptit.
Fonetika
Intonacija upitne reenice predviene graom sa upitnim rijeima i inverzijom i sa samom inverzijom.
Ritmike grupe proirenih dijelova reenice sastavljene od determinative, pridjeva i imenice; -
zamjenice, glagola i dodatka.
Pravopis
Pisanje oralnih i nazalnih vokala pomou tri slova i poluvokala. Pravopis oblika u imenskoj i glagolskoj
grupi predvienih za ovaj razred.
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
Tematika
Odmor, sport, sportske aktivnosti
Posjeta restoranu, u biblioteci, knjiari
Dopisivanje- razglednica, pismo
Ouvanje ivotne sredine - na izletu
Osnovni podaci o kulturi i obiajima govornika francuskog jezika
Prirodne ljepote nae zemlje i znamenitosti mjesta ivljenja
17
Gramatika
Reenica- struktura reenice.
Direktni i indirektni govor.
Imenice - mnoina imenica na eu, -au.
Line zamjenice kao indirektni i direktni objekti.
Odnosne zamenice qui, que, dont.
Priloke zamjenice en, -y.
Neodreeni pridjevi: certain, tout...
Brojevi preko 1000. Upotreba osnovnih umjesto rednih. Redni brojevi do 100.
Perfekt i imperfekt sljedeih glagola : partir, ouvrir, offrir,lire, conduire, descendre, rendre...
Kondicional prezenta.
Jezike aktivnosti
Zatraiti obavjetenja - Voulez-vous me dire o se trouve la poste ? Savez-vous comment arriver ?
Zatraiti doputenje - Est-ce que je peux sortir ? Permettez-moi de vous expliquer.
Izraavanje elje - Je dsire visiter Paris. Je prfre Nous avons envie de
Izraavanje miljenja - Jaime Je naime pas Jaime beaucoup Je naime pas du tout Je dteste.
Predloiti nekome neto - Si on allait au cinma ce soir ? On peut aller Quest-ce que tu dis
Dati savjet - Faites attention Prenez garde de ne pas Evitez de
Fonetika
Intonacija najjednostavnijih sloenih reenica predvienih programom za ovaj razred. Ritmike grupe koje
se javljaju u predvienim reenicama.
Pravopis
Pravopis imperfekta i drugih oblika predvienih programom za ovaj razred.
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
Tematika
Sklonosti i interesiranja uenika
Slobodno vrijeme mladih muzej, koncert, pozorite
Prirodne ljepote Francuske , pokrajine i glavni gradovi
Komunikacija i sredstva informiranja
Pjesme i igre
18
Gramatika
Zavisno-sloene reenice.
Imenice koje oznaavaju geografske pojmove.
lan specifinosti upotrebe.
Zamjenice (sistematizacija).
Glagolski oblici : indikativ prezenta, imperfekta, perfekta i futura (sistematizacija), kondicional prezenta
(sistematizacija).
Glagoli : natre, mourir samo u perfektu.
Pass rcent.
Prilozi (sistematizacija).
Prijedlozi i prijedlone rijei upotreba uz imenicu i infinitiv glagola.
Jezike aktivnosti
Komunikativni kliei iz prethodnih razreda ovdje se sistematiziraju i obogauju u gramatikom i leksikom
smislu.
PRILOG
ZAJEDNIKOJ JEZGRI NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA
ZA OSNOVNU KOLU I GIMNAZIJU
FRANCUSKI JEZIK
_______________________________________________

PLANOVA I PROGRAMA:
Konsultirat e se strunjaci za strane jezike iz odgovarajueg instituta i ukljuit e se pozitivna iskustva iz
ostalih evropskih drava u izradu nastavnog plana i programa za uenje francuskog jezika kao stranog
jezika.
NJEMAKI JEZIK
V/VI RAZRED
Programski sadraj
Tematika
-pozdravljanje, predstavljanj
19
-imenovanj predm i osob

-slovljavanj, utvrivanj neijeg identitet
-kol, predmeti iz kolskog kruenja
-porodic, lanovi porodice
-dna njemak porodic
-starosn dob
-dani , mjeseci, godinja doba
-vrijeme na satu, kazivanje vremena
-kua, stan
Fonetika
posebnu panju posvetiti onim glasovima kojih nema u maternjem jeziku kao i usvajanje pravilne reenine
intonacije:
preglaeni vokali , , u
diftonzi i, i, u
ich-ach Laut
skupina ng
redukovano na kraju rijei i sloga
bezvuenj knsonant na kraju rijei i sloga
Gramatika
dreeni i neodreeni lan (nominativ i akuzativ)
imenic (ednina nominativ i akuzativ), saksonski genitiv
line zamjenice (dnina i mnoina u nominativu i akuzativu)
lina zamjenicaza, 1. i 2. lice jednine u dativu
prisvojne u nominativu i akuzativu jednine
pridjev predikativna upotreba
glavni brojevi do 100, redni samo u datumu
glagoli: prezent najfrekventnijih glagola: pomonih, slabih, ih i modalnih: muessen, koennen, wollen,
(za izraavanje elje moechten)
potvrdni, upitni i odrini oblik
satzfrage, wortfrage
imperativ za 2. lice jednine i mnoine
izraavanje budunosti sa prezentom
prilozi za mjesto i vrijeme najfrekventniji
20
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
matik
-ktivnosti uenik vezan z kolu i nastavu-proslava roendan, doek gostiju, odlazak na ljetovanje ili
zimovanje
-na poti, u restoranu, kupovanje odjee i obue , novan dinic
-zabav i razonod, slobodn vrijem
-ljudsk tijel, kod ljekar
-razliit zanimanj
Gramatik
dreeni i neodreeni lan (nominativ, dativ i akuzativ jednine i mnoine)
imenic (dnin mnoin, nominativ, dativ i akuzativ)
line zamjenic (ednina i mnoina u nominativu, dativu i akuzativu)
prisvojne u nominativu, dativu i akuzativu jednine i mnoine
pridjev i dalje predikativna upotreba
komparacija pridjeva i priloga pravilna i nepravilna
glavni brojevi do 1000
redni brojevi, tvorba bez deklinacije
glagoli: prezent slabih i jakih glagola, sloenih sa odvojivim prefiksom, najei povratni glagoli, prezent
ostalih modalnih glagola
red rijei u nezavisnosloenoj reenici
futur
preterit sein haben
perfekt slabih glagola
imperativ za 2.lice jednine i mnoine i oblik iz potovanja
prilozi za mjesto i vrijeme najfrekventniji- proirenje
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
matik
-ovjek u porodinom i drutvenom krugu (porodica, prijatelji, meusobni odnos mladih)
-svakodnevni ivot (zdravlje, stanovanje, posao)
-slobodno vrijeme (sport, muzika, biblioteka, putovanja)
- kultura i umjetnost (teme iz zemalja njemakog govornog podruja i vlastite zemlje)
21
Gramatik
odreeni i neodreeni lan (upotreba, izostavljanje lana ispred imena i naziva gradova i drava)
imenice ( sistematizacija deklinacije, iskazivanje pripadanja genitivom, sloenice)
line zamjenice (obnavljanje i uvjebavanje)
prisvojne zamjenice (obnavljanje i uvjebavanje)
pokazne (deklinacija)
zamjenic man
pridjev mjeovita deklinacija
sistematizacija glavnih i rednih brojeva
glagoli: prezent, uvjebavanje i proirivanje upotrebe,
povratni glagoli sa povratnom zamjenicom u dativu i akuzativu,
preterit jakih i slabih, nepravilnih i modalnih,
perfekt jakih i slabih sa haben sein, osim modalnih
imperativ - sistematizacija
red rijei u zavisnosloenoj reenici(weil, dass, wenn)
prijedlozi - sistematizacija: samo sa dativom, samo sa akuzativom, i sa dativom i akuzativom
frekventni prilozi za vrijeme i mjesto
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
matik
-zemlje njemakog govornog podruja (snalaenje u nepoznatom gradu, saobraaj, ivot mladih u
Njemakoj, Austriji vicarskoj sklapanje prjateljstva, dopisivanje putem interneta)
-kolski sistem kod nas i u zemljama njemakog govornog podruja
-moja domovina
-mediji, tampa, televizija
-izbor zanimanja
-ekskurzija
-kologija
Gramatik
odreeni i neodreeni lan (upotreba uz geografske pojmove gradovi, zemlje, rijeke, planine)
imenice (sistematizacija, deklinacije imenica)
bnavljanje obraenih zamjenica
neodreene zamjenice: man, jemand, etwas, nichts
pridjev slaba, mjeovita i jaka deklinacija
atributivna upotreba komparativa i superlativa
22
sistematizacija dosada obraenih glagolskih vremena

perfekt sloenih glagola i glagola na -ieren
pasiv prezenta i preterita
brojevi, prijedlozi, prilozi - sistematizacija
red rijei u zavisnosloenoj reenici(reenice sa veznicima als, wenn, dass, weil)
PRILOG

NJEMAKI JEZIK
_______________________________________________
PLANOVA I PROGRAMA:
Konsultirat e se strunjaci za strane jezike iz odgovarajuceg instituta i ukljuit e se pozitivna iskustva iz
ostalih evropskih drava u izradu nastavnog plana i programa za uenje njemakog jezika kao stranog jezika.
RUSKI JEZIK
V/VI RAZRED
Programski sadraj
Tematika
PREDSTAVLJANJE I UPOZNAVANJE (elementarna komunikativna etikecija)
PORODICA
KOLA
MOJ GRAD, MJESTO, SELO
Gramatika
Line zamjenice, upitne i pokazne zamjenice.
Osnovni tipovi imenica mukog, enskog i srednjeg roda.
23
Elementarni oblici sadanjeg i prolog vremena glagola.
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
Tematika
OVJEK (vanjski izgled i osnovne osobine).
MJESTO STANOVANJA (kua, stan.).
PRODAVNICA
VRIJEME
Slobodno vrijeme
Izraavanje vremena.
Vrijeme po satu.
SPORT
Gramatika
Prisvojne i odnosne zamjenice.
Osnovni tipovi imenica sva tri roda (proirivanje).
Osnovni oblici sadanjeg, prolog i budueg vremena.
Pridjevi.
Glavni brojevi do 100 i redni brojevi do 10.
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
Tematika
ROBNA KUA, KNJIARA, PIJACA.
PROFESIJA.
ODLAZAK LJEKARU.
PRIRODA (uma, park, livada, rijeka, jezero, more).
IVOTINJE.
Gramatika
Neodreene i odrine zamjenice.
Imenice (proirivanje).
Glagolska vremena. Iskazivanje naredbe, elje, molbe i sl. (imperativ).
Osnovni oblici komparacije pridjeva.
24
Prilozi.
Brojevi. Datum.
VIII/XI RAZRED
Programski sadraj
Tematika
ZNAMENITOSTI ZAVIAJA I DOMOVINE
PUTOVANJE
KULTURA, UMJETNOST
PRIJATELJ, PRIJATELJICA. DOPISIVANJE
TELEFONSKI RAZGOVOR
HOBI
Gramatika
Proirivanje i sistematizacija obraenih jezinih sadraja.
Govorna etikecija.
Elementarni reenini modeli.
PRILOG
RUSKI JEZIK
_______________________________________________

PLANOVA I PROGRAMA:
Konsultirati strunjake za strane jezike iz odgovarajueg instituta i ukljuiti pozitivna iskustva iz ostalih
evropskih drava u izradu nastavnog plana i programa za uenje ruskog jezika kao stranog jezika.
Na osnovu ovih konsultacija izvrit e se izmjene nastavnih planova i programa.
25
PRIRODA I DRUTVO
I/II RAZRED
Programski sadraj
KOLA
UESNIK U PROMETU (SAOBRAAJU)
PORODICA
NAE MJESTO I OKOLICA
VRIJEME, GODINJA DOBA
BILJKE I IVOTINJE MOJE OKOLICE
Tematske jedinice
KOLA
Ime kole
Prostorije u koli
ivot i rad u koli
Radnici u koi
Higijena u koli
UESNIK U SAOBRAAJU
Put od kue do kole
Saobraajni znaci
Ponaanje u saobraaju
Raskrsnica, pjeaki prijelaz, saobraajna sredstva.
PORODICA
lanovi ue porodice
ivot i rad u porodici
Namjetaj/ureaj u domu
NAE MJESTO I OKOLICA, RAD LJUDI U MJESTU
Naziv mjesta
Znaajni objekti u mjestu
Zanimanja ljudi u mjestu
VRIJEME I GODINJA DOBA
Dijelovi dana i sedmice, godina
Jesen
Zima
Proljee
Ljeto
BILJKE I IVOTINJE U MOJOJ OKOLICI
26
Karakteristine biljke u mojoj okolici

Sobne i ukrasne biljke
Znaaj biljaka
Domae ivotinje
Divlje ivotinje
II/III RAZRED
Programski sadraj
PORODICA I RODBINA
SNALAENJE - ORIJENTACIJA U PROSTORU
SNALAENJE U VREMENU
GODINJA DOBA
IZGLED MJESTA, IVOT I RAD LJUDI
BILJKE I IVOTINJE IZ MOJE OKOLICE
PROMET U MJESTU I OKOLICI
Tematske jedinice
UPOZNAVANJE PORODICE I RODBINE
Odnosi izmeu lanova porodice
ivot i rad lanova porodice
SNALAENJE I ORIJENTACIJA U PROSTORU
Snalaenje prema objektima u prostoru
Strane svijeta
SNALAENJE U VREMENU
Jedinice za vrijeme: sat, dan, sedmica, mjesec, godina
Upotreba sata i kalendara
IZGLED MJESTA I OKOLICE I RAD LJUDI
Reljef okolice
Vode u uem zaviaju
Naselja
Preduzee
Ustanove
BILJKE I IVOTINJE U MOJOJ OKOLICI
Biljke iz ire okolice
Graa biljke
ivotinjski svijet okolice
Jedinstvo ive prirode
27
SAOBRAAJ U MJESTU I OKOLICI

Vrsta saobraaja
Saobraajni znaci
Opasnosti na putu
III/IV RAZRED
Programski sadraj
SNALAENJE U PROSTORU I OSNOVI KARTOGRAFIJE
IRI ZAVIAJ
DJELATNOSTI LJUDI
BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET
Tematske jedinice
SNALAENJE U PROSTORU I OSNOVE KARTOGRAFIJE
Snalaenje u prostoru prema prirodnim pojavama
Snalaenje u prostoru prema objektima u prirodi
Glavne i sporedne strane svijeta
Kartografski znaci
Geografska karta
IRI ZAVIAJ
DJELATNOSTI LJUDI
Najvanije djelatnosti ljudi u zaviaju
Poljoprivreda
Voarstvo
Stoarstvo
Lov i ribolov
umarstvo
Industrija
Saobraaj
Trgovina
Ugostiteljstvo
Turizam
BILJNI I IVOTINJSKI SVIJET
Koristi od biljnog i ivotinjskog svijeta
28
IV/V RAZRED
Programski sadraj
PRIRODNE, DRUTVENE I PRIVREDNE KARAKTERISTIKE BiH
IZ PROLOSTI BiH
PRIRODNI UVJETI IVOTA
IVOTNE ZAJEDNICE
OVJEK I ZATITA OKOLICE
Tematske jedinice
PRIRODNE, DRUTVENE I PRIVREDNE KARAKTERISTIKE BiH
Reljef
Klima
Vode
Stanovnitvo
Vjere i tradicije u BiH
Naselja
Susjedi u BiH
Poljoprivreda
umarstvo
Energetika i Rudarstvo
Industrija
Saobraaj
Turizam
Ugostiteljstvo
IZ PROLOSTI BiH
PRIRODNI UVJETI IVOTA
IVOTNE ZAJEDNICE
Travnjaci ili livade
ume
Vode - ivotne zajednice (more, rijeke, jezera, potoci itd.)
OVJEK I ZATITA OKOLICE
ovjekov organizam glavni dijelovi tjela i njegovih organa
Ugroenost i zatita organa ovjekovog tijela
ula - uloga i zatita
Naini zagaivanja prirode
Zatita prirode od zagaivanja
29
PRILOG

ZA OSNOVNU KOLU
PRIRODA I DRUTVO
_______________________________________________
PLANOVA I PROGRAMA:
Tematske cjeline Kultura ivljenja i Prigodne teme bit e uvrteni u zajednika nastavna jezgra u Prirodu i
drutvo od I do III razreda (od II do IV razreda RS) i programe Poznavanje prirode i Poznavanja drutva
za V razred (RS) tamo gdje se ve ne izuavaju kao poseban predmet.
Ukljuivanje navedenih tema u nastavne programe podrazumijeva:
- Prethodnu promjenu nastavnog plana i programa u cilju preraspodjele vremena za izuavanje

predvienih tema
- Formuliranje konkretnih sadraja za temu Kultura ivljenja i odreivanje okvirnih sadraja za tematsku
cjelinu Prigodne teme.
Razlog uvrtavanja navedenih tematskih cjelina je afirmacija temaljnih principa reforme odgoja i
obrazovanja: prigodnost i povezivanje nastave sa ivotom; razvoj cjelovite i slobodne linosti uenika.
Realizacija tema pretpostavlja autonomiju nastavnika u izboru sadraja i odgovornosti za oekivane ishode.
HISTORIJA
V/VI RAZRED
Programski sadraj
Uvod u historiju.
Prahistorija (opa).
- Prahistorija na prostorima dananje BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Historijsko doba.
- Narodi i drave starog Istoka.
- Stara Grka.
- Stari Rim.
30
- Pojava i razvitak kranstva.

- Antiko doba na prostorima dananje BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
NAPOMENA: Programski sadraji historije u petom razredu obuhvaaju vremenski period od prahistorije
zakljuno s padom Zapadnog rimskog carstva (5. st.). Ovi sadraji u RS ue se u 6. razredu. Programski
sadraji ranog srednjeg vijeka (5.-11. st.) prenose se u sljedei razred radi ravnomjerne optereenosti
uenika. Preporuka je da se naglasak pored politike i drutvene historije stavi na kulturni i privredni ivot
naroda u dotinom periodu.
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
Evropa, Bizant i arapski svijet u ranom srednjem vijeku.
- Velika seoba naroda.
- Franaka drava.
- Bizant.
- Arapi.
Evropa u doba razvijenog i kasnog srednjeg vijeka (od 12. do konca 15. st.).
- Feudalno drutvo.
- Privreda i razvitak gradova.
- Kriarski ratovi.
- Kultura.
Osmansko carstvo u 14. i 15. st. (nastanak i ureenje).
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
Evropa u novom vijeku od konca 15. do 18. st.
- Velika geografska otkria.
- Razvitak privrede i drutva.
- Humanizam i renesansa.
- Osnove evropskih apsolutistikih monarhija.
Evropa i svijet u 18. i 19. st. (do 1878.).
- Industrijska revolucija.
- Rat za nezavisnost SAD-a.
- Francuska revolucija.
- Revolucionarna 1848. godina u Evropi.
- Pokuaj reformiranja Osmanskog carstva u 19. st.
31
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
Evropa i svijet od 1878. do 1914. god.
- Berlinski kongres.
- Meunarodni odnosi.
- Razvitak nauke i tehnike, kultura.
Prvi svjetski rat.
(Uzroci, povod, zaraene strane, glavna ratita i bitke, ulazak SAD-a u rat, Rusija, posljedice,
Versajski mir).
Svijet izmeu dva svjetska rata.
- Uzroci pojava novih ideologija (komunizam, faizam i nacizam).
- Privredni razvitak i ekonomska kriza.
- Put u Drugi svjetski rat (panski graanski rat, Anschlus Austrije, Minhenski sporazum, italijansko
osvajanje Albanije, sporazum Hitler - Staljin).
- Razvitak znanosti, tehnike i kulture.
Drugi svjetski rat.

- Prva faza rata ( od 1939. do napada na SSSR 1941. god.).
- Druga faza rata (od napada na SSSR 1941. do kapitulacije Italije 1943. god.).
- Trea zavrna faza rata (od kapitulacije Italije 1943. do kapitulacije Japana 1945. god.). (Obratiti
panju na zaraene strane, ratita i konferencije).
- Rezultati i posljedice Drugoga svjetskog rata.
Svijet poslije Drugoga svjetskog rata (1945.-1990.)
- Blokovska podjela, Hladni rat i dekolonijalizacija.
- Znanost i kultura.
- Slom socijalizma i nastanak novih drava u Evropi.
GEOGRAFIJA
V/VI RAZRED
Programski sadraj
UVOD U GEOGRAFIJU ZEMLJOPIS
Definicija, predmet i zadaci geografije. Podjela geografije.
KOSMOS I KOSMIKA TIJELA
Osnovne predstave o Kosmosu i kosmikim tijelima. Sunev sistem i kosmika tijela u njegovom
sistemu.
Zemlja u Sunevom sistemu. Oblik i veliina Zemlje.
32
ORIJENTACIJA NA ZEMLJI
Horizont i orijentacija na horizontu. Odreivanje poloaja taaka na povrini Zemlje. Geografska mrea;
meridijani i paralele. Geografska duina, geografska irina i nadmorska visina.
ZEMLJINA KRETANJA I POSLJEDICE KRETANJA
Prividno dnevno i godinje kretanje Sunca. Stvarno kretanje Zemlje; rotacija. Posljedice rotacije. Smjena
dana i noi. Lokalno i zonalno vrijeme. Raunanje vremena i kalendar. Revolucija Zemlje. Posljedice
revolucije Zemlje. Nejednaka duina trajanja dana i noi. Smjena godinjih doba. Toplotni pojasevi.
KARTOGRAFIJA predstavljanje zemljine povrsine
Globus. Predstavljanje Zemljine povrine na globusu. Plan. Razmjera i razmjernici. Geografska karta.
Elementi geografske karte. Sadraj geografske karte. Predstavljanje geografskih sadraja na geografskoj
karti. Vrste i koritenje geografskih karata.
LITOSFERA vrsti omota Zemlje
Unutranja graa Zemlje i njen sastav. Sastav Zemljine kore. Razvoj Zemlje kroz geoloka razdoblja.
Unutranje sile. Epirogeni i orogeni pokreti i njihovi oblici. Vulkanizam i seizmizam. Oblici reljefa
nastali djelovanjem vanjskih sila.
ATMOSFERA zrani omota Zemlje
Atmosfera; sastav i podjela. Suneva radijacija - osnovni izvor toplote na Zemlji. Temperatura tla, vode i
zraka. Zrani pritisak i vjetar. Vlanost zraka. Magle i oblaci. Padavine. Vrijeme i klima. Osnovni tipovi
klime na Zemlji.
HIDROSFERA vodeni omota Zemlje
Ope odlike hidrosfere. Kruenje vode u prirodi. Svjetski okean jedinstvo i podjela. Kretanje morske
vode. Znaaj Svjetskog okeana. Kopnene vode. Podzemne vode. Izvori i vrela. Tekue kopnene vode.
Jezera. Bare i movare. Led na Zemlji. Znaaj kopnenih voda.
BIOSFERA biljni i ivotinjski svijet
Rasprostranjenost biljnog i ivotinjskog svijeta na Zemlji.
DRUTVENOGEOGRAFSKE ODLIKE NA ZEMLJI;
Ekumena; pojam i granice. Stanovnitvo na Zemlji. Prirodno kretanje stanovnitva na Zemlji mehaniko
kretanje stanovnitva na Zemlji. Naselja pojam i tipovi naselja. Urbanizacija. Privreda i privredne
djelatnosti na Zemlji.
GEOEKOLOSKI PROBLEMI ZEMLJE
Geoekologija globalni aspekt ivota na Zemlji.Uzroci geoekoloke krize na Zemlji; geogeni,
kosmogeni i antropogeni uzroci. Posljedice geoekolokih poremeaja.
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
GEOGRAFSKE ZEMLJOPISNE REGIJE pojam i naini izdvajanja
Pojam geografske regije. Tipovi geografskih regija i naini izdvajanja geografskih regija.
33
OPA GEOGRAFSKA ZEMLJOPISNA OBILJEJA EVROPE

Osnovni geografski podaci o Evropi; ime, granice, veliina, poloaj. Prirodnogeografske
karakteristike Evrope. Geoloka graa i reljef. Klima i vode Evrope. Biljni i ivotinjski svijet
Evrope. Obale i mora.
Drutvenogeografske odlike Evrope. Stanovnitvo Evrope. Privreda Evrope. Suvremeni tokovi
privrednog razvoja Evrope. Evropska unija.
REGIJA JUNE EVROPE
Geografki poloaj. Geografska podjela. Stanovnitvo i privreda. Osnovne geografske odlike
Pirinejskog, Apeninskog i Balkanskog poluotoka.
REGIJA SREDNJE EVROPE
Geografski poloaj Srednje Evrope. Prirodnogeografske odlike Srednje Evrope.
Drutvenogeografske odlike Srednje Evrope. Politikogeografska podjela Srednje Evrope. Osnovne
geografske odlike Njemake.
REGIJA ZAPADNE EVROPE
Geografski poloaj Zapadne Evrope. Prirodnogeografske odlike Zapadne Evrope.
Drutvenogeografske odlike Zapadne Evrope. Politikogeografska podjela Zapadne Evrope
Suvremeni tokovi privrednog razvoja Zapadne Evrope. Politikogeografska podjela Zapadne
Evrope. Ujedinjeno kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske. Francuska.
REGIJA SJEVERNE EVROPE
Geografski poloaj Sjeverne Evrope. Prirodnogeografske odlike Sjeverne Evrope.
Drutvenogeografske odlike Sjeverne Evrope. Politikogeografska podjela Sjeverne Evrope. Danska.
Norveka. vedska.
REGIJA ISTONE EVROPE
Geografski poloaj Istone Evrope. Prirodnogeografske odlike Istone Evrope. Drutvenogeografske
odlike Istone Evrope. Savremena politikogeografska podjela Istone Evrope.
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
OPA GEOGRAFSKA ZEMLJOPISNA OBILJEJA AZIJE
Osnovni geografski podaci o Aziji; ime, granice, veliina, poloaj. Prirodnogeografske karakteristike
Azije. Geoloka graa i reljef. Klima i vode Azije. Biljni i ivotinjski svijet Azije. Obale i mora.
Drutvenogeografske odlike Azije. Stanovnitvo Azije. Privreda Azije. Savremeni tokovi
privrednog razvoja Azije.
REGIJA JUGOZAPADNE AZIJE
Prirodnogeografska obiljeja Jugozapadne Azije. Drutvenogeografska obiljeja Jugozapadne Azije.
Politikogeografska podjela Jugozapadne Azije. Politikogeografski problemi u regiji Jugozapadne
Azije. Geografski prikaz Turske.
34
REGIJA JUNE AZIJE

Prirodnogeografska obiljeja June Azije. Drutvenogeografska obiljeja June Azije.
Politikogeografska podjela June Azije. Politikogeografski problemi u regiji June Azije.
Geografski prikaz Indije.
REGIJA JUGOISTONE AZIJE
Prirodnogeografska obiljeja Jugoistone Azije. Drutvenogeografska obiljeja Jugoistone Azije.
Politikogeografska podjela Jugoistone Azije. Politikogeografski problemi u regiji Jugoistone
Azije. Geografski prikaz Indonezije.
REGIJA SREDNJE AZIJE
Prirodnogeografska obiljeja Srednje Azije. Drutvenogeografska obiljeja Srednje Azije.
Politikogeografska podjela Srednje Azije. Politikogeografski problemi u regiji Srednje Azije.
REGIJA ISTOCNE AZIJE
Prirodnogeografska obiljeja Istone Azije. Drutvenogeografska obiljeja Istone Azije.
Politikogeografska podjela Istone Azije. Geografski prikaz Japana.
OPA GEOGRAFSKA ZEMLJOPISNA OBILJEJA AFRIKE
Osnovni geografski podaci o Africi; ime, granice, veliina, poloaj. Prirodnogeografske
karakteristike Afrike. Geoloka graa i reljef. Klima i vode Afrike. Biljni i ivotinjski svijet Afrike.
Obale i mora.
Drutvenogeografske odlike Afrike. Stanovnitvo Afrike. Privreda Afrike. Suvremeni problemi
privrednog razvoja Afrike.
REGIJA SJEVERNE AFRIKE
Prirodnogeografska obiljeja Sjeverne Afrike. Drutvenogeografska obiljeja Sjeverne Afrike.
Politikogeografska podjela Sjeverne Afrike.
REGIJA JUNE AFRIKE
Prirodnogeografska obiljeja June Afrike. Drutvenogeografska obiljeja June Afrike.
Politikogeografska podjela June Afrike.
OPA GEOGRAFSKA ZEMLJOPISNA OBILJEJA AMERIKE
Osnovni geografski podaci o Americi; ime, granice, veliina, poloaj. Prirodnogeografske
karakteristike Amerike. Geoloka graa i reljef. Klima i vode Amerike. Biljni i ivotinjski svijet
Amerike. Obale i mora.
Drutvenogeografske odlike Amerike. Stanovnitvo Amerike. Privreda Amerike. Suvremeni
problemi privrednog razvoja Amerike.
REGIJA SJEVERNE AMERIKE (ANGLOAMERIKE)
Osnovni geografski podaci o Sjevernoj Americi; ime, granice, veliina, poloaj. Prirodnogeografske
karakteristike Sjeverne Amerike. Drutvenogeografske odlike Sjeverne Amerike. Savremeni
trendovi privrednog razvoja Sjeverne Amerike. Geografski prikaz Sjedinjenih Amerikih Drava.
35
REGIJA SREDNJE AMERIKE

Prirodnogeografska obiljeja Srednje Amerike. Drutvenogeografska obiljeja Srednje Amerike.
Politikogeografska podjela Srednje Amerike.
REGIJA JUZNE AMERIKE
Prirodnogeografska obiljeja June Amerike. Drutvenogeografska obiljeja June Amerike.
Politikogeografska podjela June Amerike.
OPA GEOGRAFSKA ZEMLJOPISNA OBILJEJA AUSTRALIJE I OKEANIJE
Prirodnogeografska obiljeja Australije i Okeanije. Drutvenogeografska obiljeja Australije i
Okeanije. Politikogeografska podjela Australije i Okeanije.
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
OPA GEOGRAFSKA ZEMLJOPISNA OBILJEJA JUGOISTONE EVROPE
GEOGRAFSKE ZEMLJOPISNA OBILJEJA SUSJEDNIH DRAVA
REPUBLIKA HRVATSKA
Geografski poloaj
Fizikogeografska obiljeja
Drutvenogeografska obiljeja
Geografske regije Republike Hrvatske (Primorska, Gorska, Nizijska)
SRBIJA I CRNA GORA
Geografski poloaj
Fizikogeografska obiljeja
Drutvenogeografska obiljeja
Geografske regije Srbije i Crne Gore (Panonska i peripanonska regija, Planinsko-kotlinska, Primorska regija)
BOSNA I HERCEGOVINA
Geografski poloaj
Geoloka graa i reljef
Klimatska obiljeja
Hidrografska obiljeja
Pedogeografska obiljeja
Biljni i ivotinjski svijet
Demogeografska obiljeja
Naselja
Privreda
Geografske regije (Sjeverna Bosna i Hercegovina, Srednja Bosna i Hercegovina, Regija visokog kra,
Mediteranska Bosna i Hercegovina)
36
Geoekoloki problemi
Posebne aktivnosti (naprimjer, laboratorijske vjebe) ukoliko se izvode
U realizaciji nastavnog plana i programa geografije zemljopisa u osmom razredu potrebno je realizirati
terensku nastavu u Bosni i Hercegovini, a po mogunosti i u susjednim dravama. Ovaj vid nastavnog
procesa podrazumijeva 10 sati.
PRILOG
ZA OSNOVNU KOLU
GEOGRAFIJA
_______________________________________________
PRIJEDLOZI I OBVEZE ZA DALJE USKLAIVANJE ZAJEDNIKIH JEZGRI NASTAVNIH
PLANOVA I PROGRAMA:
Zbog razliite raspodjele po razredima navedenih tematskih jedinica za V/VI i VII/VIII razred osnovne
kole, nastavni plan i program koji se primijenjuje u kantonima sa tzv. hrvatskom veinom bit e usklaen u
skladu sa zajednikom jezgrom nastavnih planova i programa.
Rok za provoenje obAveza iz ovog priloga je do poetka nove kolske 2004./2005. godine.
MATEMATIKA
I/II RAZRED
Programski sadraj
1. TEMA-Predmeti i odnosi meu njima
Tematske jedinice
-Predmeti i bia
Predmeti oblika lopte, valjka i kupe
Predmeti oblika kvadrata i kocke
Pravougaonik, kvadrat, trougao i krug
Poloaji predmeta (pored, iznad, ispod, iza, lijevo, desno, izmeu itd.)
Smjerovi kretanja
-LINIJA I OBLAST
Krivo i pravo: krive i prave linije
Otvorene i zatvorene linije
Unutranjost i spoljanjost
Unutar, izvan i na
Take. Spajanje taaka linijama
Du kao dio prave linije
37
-KLASIFIKACIJA PREDMETA PREMA SVOJSTVIMA

Predmeti istih i razliitih oblika i boja
Uporeivanje po veliini i visini
Uporeivanje predmeta po duini, irini i debljini
Uporeivanje predmeta prema dvjema osobinama
2. TEMA-Brojevi do 10
Tematske jedinice
-PRVA DESETICA
-Brojevi prve desetice.
Brojenje jednakobrojni skupovi
Brojenje (skupovi sa razliitim i istim brojem elemenata)
Uporeivanje brojeva (manji i vei broj)
Redni brojevi
Znaci + i -
Znak =
Broj nula - 0
Prethodnik i sljedbenik broja
Sabiranje i oduzimanje prirodnih brojeva u prvoj desetici
Brojevi od 0 do 10 na pravoj
Sabirci, zbir
Zamjena mjesta sabiraka
Zdruivanje sabiraka
Umanjenik, umanjilac i razlika
Sabiranje i oduzimanje na pravoj liniji
Veze izmeu sabiranja i oduzimanja
Za toliko vei broj
Za toliko manji broj
-Odreivanje nepoznatog sabirka, nepoznatog umanjenika, nepoznatog umanjioca
3. TEMA-Brojevi do 20
Tematske jedinice
-DRUGA DESETICA
Brojevi druge desetice
Uporeivanje brojeva druge desetice
Parni i neparni brojevi
Sabiranje i oduzimanje do 20
Nula kao sbirak i umanjilac
Znak
Odreivanje nepoznatog sabirka
38
Odreivanje nepoznatog umanjenika

Odreivanje nepoznatog umanjioca
II/III RAZRED
Programski sadraj
1.TEMA-Brojevi do 100 i raunske operacije ( +, _ , x , : )
Tematske jedinice
-Pisanje i itanje brojeva do 100; uporeivanje dvocifrenih brojeva
Matematiki znaci jednakosti i nejednakosti
Desetice prve stotice; uporeivanje desetica.
-SABIRANJE I ODUZIMANJE BROJEVA DO 100
Sabiranje i oduzimanje desetica do 100
Sabiranje desetica i jednocifrenog broja
Sabiranje dvocifrenog i jednocifrenog broja
Oduzimanje jednocifrenog od dvocifrenog broja
Sabiranje dvocifrenih brojeva
Oduzimanje dvocifrenih brojeva
Oduzimanje jednocifrenog od dvocifrenog broja
Oduzimanje dvocifrenih brojeva
Sabiranje i oduzimanje brojeva do 100
Zamjena mjesta sabiraka (komutativnost sabiranja)
Stalnost zbira i razlike
Zdruivanje sabiraka.Nula kao sabirak i umanjilac
Oduzimanje broja od zbira
Oduzimanje zbira od broja
Veza sabiranja i oduzimanja
-Jednaine sa nepoznatim sabirkom, umanjenikom ili umanjiocem
- MNOENJE I DIJELJENJE PRIRODNIH BROJEVA DO 100
Proizvod dva broja
Proizvod i zbir. Mnoenje. inioci proizvoda
Zamjena mjesta inilaca (komutativnost mnoenja)
Nula i jedan kao inioci
Dva puta, tri puta, etiri puta,... vei broj
Mnoenje jednocifrenih brojeva
Pisanje dvocifrenih brojeva u obliku a.10+b
Za toliko vei i toliko puta vei broj
Zdruivanje inilaca (asocijativnost mnoenja)
Mnoenje zbira
39
Mnoenje dvocifrenog broja jednocifrenim brojem

Mnoenje razlike
Dijeljenje
Dijeljenje i mnoenje
Djeljenik, djelilac i kolinik
Veza mnoenja i dijeljenja
Tablica mnoenja
-Jednaine sa nepoznatim iniocem. Jednaine sa nepoznatim djeljenikom ili djeliocem
Dva, tri, etiri... puta manji broj
Toliko puta manji i za toliko puta manji broj
Djelilac jedan i djeljenik nula
-Djeljivost brojeva
Djeljivost zbira. Dijeljenje zbira brojem
Dijeljenje dvocifrenog broja jednocifrenim brojem
Dijeljenje sa ostatkom
Sadravanje i sadravanje sa ostatkom
itanje i zapisivanje izraza. Zagrade
Izrazi sa dvije operacije
2. TEMA-Mjerenje i mjere duljine dui i mjerenje vremena (sat, minut, dan, mjesec, godina)
Tematske jedinice
-Mjerenje dui jedinice mjere
Mjerni broj dui /Duina dui
Duina izlomljene linije
-Mjerenje vremena
Mjesec, sedmica, dan, as, minut
Raunanje sa jedinicama za vreme
3.TEMA-Geometrijske figure ( dui otvorena i zatvorena izomljena linija
Tematske jedinice
-Krive i prave linije.
- Du
-Izlomljena linija.
Otvorene izlomljene linije. Zatvorene izlomljene linije
- Mnogougao
III/IV RAZRED
Programski sadraj
1.TEMA-Prirodni brojevi i raunske operacije do 1000
Tematske jedinice
40
-Stotine prve hiljade

Uporeivanje stotina prve hiljade
Stotine i desetice prve hiljade
Uporeivanje stotica i desetica prve hiljade
Upoznavanje, itanje i pisanje brojeva prve hiljade.Trocifreni brojevi
Uporeivanje trocifrenih brojeva
- SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 1000
Sabiranje i oduzimanje stotina
Zamjena mjesta sabiraka
Zdruivanje sabiraka
Primjena svojstava sabiranja
Sabiranje trocifrenog i jednocifrenog broja
Oduzimanje jednocifrenog broja od trocifrenog
Sabiranje trocifrenog broja i desetica i oduzimanje desetica od trocifrenog broja
Sabiranje trocifrenog i dvocifrenog broja
Oduzimanje dvocifrenog broja od trocifrenog
Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva
Sabiranje trocifrenog i dvocifrenog broja
Oduzimanje dvocifrenog broja od trocifrenog
Sabiranje i oduzimanje trocifrenih brojeva
Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca;stalnost razlike
-PISMENO SABIRANJE I ODUZIMANJE DO 1000
Sabiranje trocifrenih brojeva (zbir jedinica nije vei od 9)
Oduzimanje trocifrenih brojeva (broj jedinica umanjenika vei od broja jedinica umanjioca)
Sabiranje trocifrenih brojeva (zbir jedinica vei je od 9)
Oduzimanje trocifrenih brojeva (broj jedinica umanjenika manji je od broja jedinica umanjioca)
Sabiranje trocifrenih brojeva (zbira desetica vei je od 9)
Oduzimanje trocifrenih brojeva (broj desetica umanjenika manji je od broja desetica umanjioca)
Sabiranje trocifrenih brojeva (zbir jedinica i desetica vei je od 9)
Oduzimanje trocifrenih brojeva (broj jedinica i desetica umanjenika manji je od broja jedinica i desetica
umanjioca)
Sabiranje vie trocifr. brojeva
Jednaine i nejednaine sa sabiranjem i oduzimanjem
-MNOENJE I DIJELENJE DO 1000
Mnoenje i dijelenje
Mnoenje i dijelenje sa 10 i sa 100
Zamjena mjesta inilaca
41
Zdruivanje inilaca
Mnoenje zbira i razlike brojem
Mnoenje dvocifrenih brojeva jednocifrenim
Dijeljenje dvocifrenih brojeva jednocifrenim
Mnoenje i dijeljenje trocifrenih brojeva jednocifrenim
Zavisnost proizvoda od inilaca;stalnost proizvoda
Zavisnost kolinika od djeljenika i djelioca, stalnost kolinika
Dijeljenje s ostatkom
-PISMENO MNOENJE I DIJELJENJE DO 1000
Pismeno mnoenje trocifrenih brojeva sa 2,4,3.
Pismeno dijeljenje trocif. br. sa 2, 3, 4.
Jednaine sa mnoenjem i dijeljenjem
Nejednaine sa mnoenjem
- MATEMATIKI IZRAZI
Redoslijed operacija zagrade
Rjeavanje zadataka sastavljanjem izraza
-Izrazi sa promjenljivom
2.TEMA-Mjerenje i mjere duine i mase
Tematske jedinice
-Mjerenje dui
Mjerenje dui milimetar, kilometar
-Mjerenje mase-kilogram
3.TEMA-Geometrijske figure: Taka, prava, ravan, krug, krunica
Tematske jedinice
-Ravan
-Poluprava, prava
Meusobni odnosi dvije prave jedne ravni
Crtanje paralelnih pravih
Normalne prave
Crtanje normalnih pravih
-Krug i krunica
Crtanje kruga i krunice
Primjena estara kod uporeivanja duI
IV/VRAZRED
Programski sadraj
1.TEMA-Brojevi do 1000000, skup N i N0 i osnovne raunske operacije
42
Tematske jedinice
-itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do 1000 ponavljanje.
-itanje, pisanje i uporeivanje brojeva do milion .
Zapisivanje brojeva u obliku zbira viestrukih dekadnih jedinica i u obliku proizvoda jenocifrenih brojeva i
dekadnih jedinica.
Klase i razredi. Mjesne vrijednosti.
Brojevi veI od milion.
Brojevna poluprava. Prethodnik i sljedbenik prirodnog broja
-SABIRANJE I ODUZIMANJE U SKUPU N I SKUPU N0
Sabiranje i oduzimanje brojeva do hiljade. Povezanost sabiranja i oduzimanja- ponavljanje.
Sabiranje i oduzimanje brojeva veih od hiljade (pismeni i usmeni postupak)
Osnovna svojstva sabiranja (komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak).
Primjena osnovnih svojstava sabiranja u raunanju.
Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem.
Zavisnost zbira od sabiraka.Nepromjenljivost zbira i primjena.
Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena.
Oduzimanje zbira od broja.Oduzimanje razlike od broja.
Izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadre promjenljivu (slovo).
Odreivanj nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjioca; rjeavanje jednaina u vezi sa sabiranjem i
oduzimanjem: x a = b, a x = b , ( x a ) b = c .
Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem:
x a < b, a x < b , x a b , x a > b , a x > b, x a b .
-MNOENJE I DIJELJENJE U SKUPU N I SKUPU N0
Mnoenje kao sabiranje jednakih sabiraka. Nula i jedinica kao inioci.
Dijeljenje kao obrnuta operacija mnoenju. Jedinica i nula u dijeljenju
Mnoenje broja dekadnom jedinicom i viestrukom dekadnom jedinicom.
Dijeljenje broja dekadnom jedinicom.
Mnoenje zbira i razlike brojem.(Distributivnost mnoenja prema sabiranju
i oduzimanju).
Dijeljenje zbira i razlike brojem.
Mnoenje i dieljenje prirodnog broja jednocifrenim brojem.
Mnoenje i dijeljenje prirodnog broja dvocifrenim brojem.
Mnoenje prirodnog broja trocifrenim brojem.
Mnoenje sa nekim olakicama.
Osnovna svojstva mnoenja i primjena (komutativnost i asocijativnost mnoenja)
Zavisnost proizvoda od inilaca.
Nepromjenljivost proizvoda i primjena
Zavisnost kolinika od djeljenika i djelioca.
43
Nepromjenljivost kolinika i primjena.

Mnoenje i dijeljenje proizvoda brojem.
Izrazi s mnoenjem i dijeljenjem koji sadre promjenljivu (slovo).
Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem prirodnih brojeva:
a x = b, x a = b, x : a = b, a : x = b
Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem prirodnih brojeva:
a x > b, a x b, a x < b , a x b, x : a < b ,
-MATEMATIKI IZRAZI
Brojevni izrazi sa operacijama razliitog reda (stepena), sa zagradama i bez zagrada.
Sastavljanje jednostavnijih brojevnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima.
Jednostavniji izrazi sa promjenljivom (slovom) i vie operacija. Brojevna vrijednost izraza za datu vrijednost
promjenljive
2.TEMA-Mjerenje i mjere ( povrine i zapremine)
Tematske jedinice
-JEDINICE ZA POVRINU
Uporeivanje i mjerenje povri. Jedinica mjere za povr.
Jedinice za povrinu manje od kvadratnog metra.
Jedinice za povrinu vee od kvadratnog metra.
Uzajamni odnos jedinica za povrinu.
JEDINICE ZA ZAPREMINU
Uporeivanje i mjerenje zapremine tijela. Jedinica mjere za zapreminu.
Jedinice za zapreminu u metarskom sistemu.
3.TEMA-Geometrijske figure : Kvadrat, pravougaonik, kocka, kvadar
Tematske jedinice
-POVRINA KVADRATA I PRAVOUGAONIKA
Izraunavanje povrine pravougaonika.
Izraunavanje povrine kvadrata.
Povrina pravougaonika i kvadrata- primjena u zadacima
-KVADAR, KOCKA I NJIHOVA POVRINA
Rogljasta i obla geometrijska tijela
Svojstva kvadra i kocke.
Mrea povri kvadra i kocke.
Izraunavanje povrine kvadra.
Izraunavanje povrine kocke.
Povrina kvadra i kocke primjena u zadacima.
44
V/VI RAZRED
Programski sadraj
1.TEMA- Prirodni brojevi
Tematske jedinice
-Osvrt na skup prirodnih brojena N i skup N0.
Operacije u skupu N0 i relacije (=,<, (, >, ()
-Izrazi sa promjenljivim.
Pridruivanje brojeva po datom pravilu (brojevna vrijednost izraza),
- Tabele vrijednosti izraza.
2.TEMA- Djeljivost brojeva
Tematske jedinice
-Dijeljenje u skupu N0 (Jednakost a = blj+r).
Djeljivost dekadnim jedinicama i brojevima: 2,5,4.
Djeljivost brojevima 3 i 9.
-Prosti i sloeni brojevi.
Rastavljanje sloenih brojeva na proste inioce.
Zajedniki djelioci brojeva. Najvei zajedniki djelilac.
Zajedniki sadrioci i najmanji zajedniki sadrilac datih brojeva.
3. TEMA- Razlomci ( pojam, proirivanje, skraivanje, i sabiranje i oduzimanje razlomaka jednakih
nazivnika)
Tematske jedinice
a
-Pojam razlomka (a,b N).
b
Proirivanje i skraivanje razlomaka. Uporeivanje razlomaka.
Decimalni i procentni zapis razlomka.
Pridruivanje taaka brojevne poluprave razlomcima.
a
-Sabiranje i oduzimanje razlomaka (zapis ).
b
Sabiranje i oduzimanje razlomaka (decimalni zapis ).
Svojstva sabiranja razlomaka.
Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka:
x +a=b, x - a=b, a - x=b, (x- a) + b = c, (x+a) b = c.
Nejednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem razlomaka:
x+a(b; x+a < b. x-a( b, x a > b, a-x(b; a x < b, a-x b, a x > b.
a
-Mnoenje razlomaka (zapis ).
b
Mnoenje razlomaka (decimalni zapis).
45
Svojstva mnoenja razlomaka.

a
Dijeljenje razlomaka ( zapis ).
b
Dijeljenje razlomaka (decimalni zapis).
Aritmetika sredina datih brojeva.
Brojevni izrazi. Izraunavanje vrijednosti brojevnih izraza.
Izrazi sa promjenljivim. Brojevna vrijednost izraza.
Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem razlomaka
(ax=b; x:a=b; a:x=b; ax+b=c; ax-b=c)
Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem razlomaka.
Razmjera i njena primjena.
4.TEMA- Skupovi taaka u ravnini
Tematske jedinice
-Geometrijske firuge kao skupovi taaka.
(Taka, prava, ravan, poluprava, du, poluravan)
-Izlomljena linija u ravni.
Oblast. Mnogougaona linija i mnogougao.
-Krunica (kruna linija) i krug.
Krunica i prava. Tangenta.
5. TEMA- Ugao
Tematske jedinice
-Ugao ( elementi, obiljeavanje). Centralni ugao, kruni luk i tetiva.
Prenoenje uglova. Uporeivanje uglova.
Opruen i pun ugao. Susjedni i uporedni. Unakrsni uglovi.
Vrste uglova: prav, otar i tup ugao.
-Grafiko sabiranje i oduzimanje uglova.
-Mjerenje uglova (jedinice: stepen, minuta, sekunda); uglomjer.
Sabiranje i oduzimanje mjera uglova.
Komplementni i suplementni uglovi.
-Uglovi sa paralelnim kracima.Uglovi sa normalnim kracima.
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
1.TEMA-Cijeli brojevi i raunske operacije u skupu cijelih brojeva
Tematske jedinice
-Skup cijelih brojeva (Z).
Pojam negativnog broja.
Pridruivanje cijelih brojeva takama brojevne prave.
46
Apsolutna vrijednost cijelog broja.

-Raunske operacije u skupu cijelih brojeva
Sabiranje cijelih brojeva.
Oduzimanje cijelih brojeva.
Svojstva sabiranja cijelih brojeva.
Mnoenje cijelih brojeva i svojstva mnoenja.
Dijeljenje cijelih brojeva.
2.TEMA-Racionalni brojevi i raunske operacije
Tematske jedinice
-Skup racionalnih brojeva (Q).
Prikazivanje racionalnih brojeva na brojevnoj pravoj. Ureenost skupa (Q).
-Decimalni zapis racionalnog broja.
-Raunske operacije u skupu racionalnih brojeva
Sabiranje i oduzimanje racionalnih brojeva.
Svojstva sabiranja racionalnih brojeva.
Mnoenje racionalnih brojeva.
Mnoenje racionalnih brojeva u decimalnom zapisu.
Svojstva mnoenja racionalnih brojeva.
a
Dijeljenje racionalnih brojeva (u standardnom zapisu ).
b
Dijeljenje racionalnih brojeva u decimalnom zapisu.
Izrazi sa racionalnim brojevima i operacijama sabiranja, oduzimanja, mnoenja
i dijeljenja (sa zagradama i bez zagrada).
-Brojevni izrazi sa sabiranjem, oduzimanjem, mnoenjem i zagradama.
-Pojam procenta. Izraunavanje procenta i procentnog iznosa.
Osnovna jednaina procentnog rauna.
3.TEMA-Trougao
Tematske jedinice
Osnovni elementi trougla.
Zbir unutranjih uglova trougla.
Vanjski uglovi trougla.
Odnos stranica u trouglu.
Odnos stranica i uglova trougla.
Vrste trouglova prema stranicama i uglovima.
Konstrukcije uglova (600 ,1200, 300, 450, 750, 1350).
-Podudarnost trouglova, definicija i primjeri.
Prvi i drugi stav o podudarnosti trouglova.
Trei i etvrti stav o podudarnosti trouglova.
47
Primjena stavova o podudarnosti trouglova.

Osnovne konstrukcije trougla.
Trougao i krunica.
Simetrale stranica i simetrale uglova trougla
Teite i ortocentar trougla
Znaajne take trougla
4.TEMA-etverougao
tematske jedinice
-etverougao.
Vrste etverougla.
Uglovi etverougla.
Paralelogram. Svojstva paralelograma
Vrste paralelograma. Pravougaonik, romb, kvadrat.
Konstrukcija paralelograma.
Trapez. Srednja linija trapeza.
Konstrukcija trapeza.
Deltoid. Pojam i svojstva.
-POVRINA ETVEROUGLA I TROUGLA
Pojam povrine. Jednakost povrine geometrijskih figura
Povrina pravougaonika.
Povrina paralelograma.
Povrina trougla.
Povrina trapeza.
Povrina etverougla sa normalnim dijagonalama
5.TEMA-Lin. jednaine i nejednaine sa jednom nepoznatom u skupu Z i skupu LJ
Tematske jedinice:
-Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem cijelih brojeva. Nejednaine u vezi sa sabiranjem i
oduzimanjem cijelih brojeva.
-Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem cijelih brojeva.Nejednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem
cijelih brojeva.
-Jednaine u vezi sa sabiranjem i oduzimanjem racionalnih brojeva.Nejednaine u vezi sa sabiranjem i
oduzimanjem racionalnih brojeva
-Jednaine u vezi sa mnoenjem i dijeljenjem racionalnih brojeva.Nejednaine u vezi sa mnoenjem i
dijeljenjem racionalnih brojeva.
Pojam procenta. Izraunavanje procenta i procentnog iznosa.
Osnovna jednaina procentnog rauna.
6.TEMA-Povrina trougla i etverougla
48
Tematske jedinice
Pojam povrine. Jednakost povri geometrijskih figura
Povrina pravougaonika.
Povrina paralelograma.
Povrina trougla.
Povrina trapeza.
Povrina etverougla sa normalnim dijagonalama
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
1.TEMA-Mnogouglovi
Tematske jedinice
-Pojam mnogougla. Vrste mnogouglova
-Broj dijagonala mnogougla
-Zbir uglova mnogougla
-Pravilni mnogouglovi, pojam i svojstva
-Konstrukcija pravilnih mnogouglova
-Obim i povrina mnogougla
2.TEMA-Proporcionalnost (direktna i obrnuta proporcionalnost)
Tematske jedinice
-Direktna proporcionalnost- funkcija y=kx.
k
-Obrnuta proporcionalnost- funkcija u= (.
x
-Proporcija i njena svojstva.
-Primjena direktne i obrnute proporcionalnosti.
3.TEMA-Pravougli koordinatni sistem u ravni
Tematske jedinice
-Pravougli koordinatni sistem u ravni.
-Funkcija i njen grafik.
4.TEMA-Krug i krunica
Tematske jedinice:
Centralni i periferijski ugao kruga
Konstrukcija tangente kruga
Obim kruga. Broj (.
Duina krunog luka
Duina krunog luka
Povrina kruga.
Povrina krunog isjeka i krunog prstena
49
5.TEMA-Talesov teorem i njegove primjene

Tematske jedinice:
Mjerenje dui. Samjerljive I nesamjerljive dui
Razmjera dui. Proporcionalne dui.
Talesova teorema i njena primjena.
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
1.TEMA-Taka, prava i ravan u prostoru
Tematske jedinice:
-Odnos take i prave. Odnos take i ravni. Odreenost prave. Odreenost ravni.
-Odnos pravih. Odnos prave i ravni.
-Odnos dvije ravni. Diedar.
-Ortogonalna projekcija na ravni.
-Rogalj. Poliedar.
2.TEMA-Geometrijska tijela (prizma, piramida, valjak, stoac, lopta )
Tematske jedinice:
-PRIZMA
Prizma: pojam, vrste, elementi prizme.
Mrea prizme.Povrina prizme, kvadra i kocke.
Povrina trostrane i pravilne trostrane prizme.
Povrina estostrane prizme.
Zapremina prizme,. Zapremina kvadra i kocke
Zapremina trostrane i pravilne trostrane prizme
-PIRAMIDA
Piramida: pojam, vrste, elementi, mrea piramide.
Povrina piramide, povrina etverostrane piramide.
Povrina trostrane piramide.
Povrina pravilne estostrane piramide
Zapremina piramide.Zapremina pravilne etverostrane piramide.
Zapremina pravilne trostrane piramide.
Zapremina pravilne estostrane piramide.
-VALJAK
Valjak: nastanak, elementi, vrste.
Mrea i povrina valjka.
Zapremina valjka
50
- KUPA
Kupa, konusna povr, nastanak, elementi i vrste.
Mrea i povrina kupe.
Zapremina kupe.
- LOPTA
Sfera i lopta. Presjeci lopte i dijelovi lopte.
Povrina lopte.
Zapremina lopte.
FIZIKA
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
Priroda i prirodne pojave
Materija i kretanje
Fizikalne pojave
Kako fizika prouava prirodu
Primjena fizike
Osnovne i izvedene fizikalne veliine i njihove mjerne jedinice
Duina, povrina, zapremina
Mjerenje vremena
Masa tijela
Toplotno stanje tijela. Temperatura
Gustina supstance
Raunska obrada rezultata mjerenja. Greke pri mjerenju
Kratke upute za raunsku obradu rezultata mjerenja
Grafiko prikazivanje rezultata mjerenja
Preciznije mjerenje duina
Laboratorijska vjeba
Odreivanje zapremine tijela menzurom
Mjerenje mase tijela
Odreivanje gustine tijela
Odreivanje perioda osciliranja klatna
Mjerenje temperature
51
Molekuli i atomi
Agregatna stanja supstance
Molekularno-kinetika slika agregatnog stanja supstance
Demonstracioni ogledi
Promjena zapremine tijela prilikom rastvaranja
Promjena zapremine prilikom mijeanja dviju tenosti.
Meudjelovanje tijela. Sila

Vrste sila
Sila Zemljine tee. Gravitacija
Sile elastinosti. Deformacija elastine opruge
Mjerenje sile. Jedinica za silu. Dinamometar
Prouavanje istezanja elastine opruge
Odnos izmeu teine i mase tijela
Teite tijela
Stabilnost tijela na podlozi
Ravnotea tijela. Vrste ravnotee tijela
Moment sile
Meumolekularne sile
Kohezija
Adhezija. Kvaenje
Sile trenja. Trenje klizanja. Trenje kotrljanja
Slaganje sila
Slaganje sila istog pravca i smjera
Slaganje sila istog pravca a suprotnog smjera
Slaganje sila pod uglom
Razlaganje sila
Razlaganje sila na strmoj ravni
Druge osnovne vrste sila
Elektrine i magnetske sile
Nuklearne i slabe sile
Demonstracioni ogledi:
Meudjelovanje naelektrisanih tijela
Meudjelovanje magneta
Sudar dvije lopte
52
Trenje klizanja i kotrljanja

Kvaenje
Kapilarnost
Deformacija elastine opruge
Mjerenje sile dinamometrom
Slaganje i razlaganje sila
Mjerenje teine tijela
Stabilnost tijela
Ravnotea tijela
PRITISAK VRSTIH TIJELA

Sila pritiska, Pritisak (tlak)
PRITISAK TENOSTI i GASOVA
Paskalov zakon
Hidraulina presa
HIDROSTATIKI PRITISAK
Spojene posude
MANOMETRI
Metalni manometri
SILA PRITISKA
Arhimedov zakon
PLIVANJE TIJELA
ODREIVANJE GUSTINE (GUSTOE) TENOSTI POMOU POTISKA
ATMOSFERSKI PRITISAK
Barometri
Djelovanje sile koja vri pritisak
Prenoenje pritiska kroz tenosti i gasove
VII/VIII RAZRED
Relativnost kretanja
SISTEM REFERENCIJE
Koordinatni sistem
MATERIJALNA TAKA, PUTANJA, PREENI PUT, POMAK
Materijalna taka
Vrste kretanja po obliku putanje
53
BRZINA KRETANJA
Vrste kretanja po brzini
RAVNOMJERNO PRAVOLINIJSKO KRETANJE
Zavisnost izmeu preenog puta, brzine i vremena
Grafik brzine i puta ravnomjernog kretanja
NERAVNOMJERNO KRETANJE
Ubrzanje
JEDNAKOPROMJENLJIVO PRAVOLINIJSKO KRETANJE
Grafik brzine i put jednakoubrzanog kretanja
Jednakoubrzano kretanje
UVOD
NJUTNOVI ZAKONI MEHANIKE
PRVI NJUTNOV ZAKON ZAKON (PRINCIP) INERCIJE
Inercija tijela
Masa kao mjera inercije tijela
IMPULS TIJELA i IMPULS SILE
DRUGI NJUTNOV ZAKON
ODNOS SILE, MASE i UBRZANJA TIJELA
Eksperimentalna provjera Drugog Njutnovog zakona
PROVJERAVANJE DRUGOG NJUTNOVOG ZAKONA
TREI NJUTNOV ZAKON
Zakon akcije i reakcije
Reaktivno djelovanje Reaktivni motori
GRAVITACIONO MEUDJELOVANJE, GRAVITACIONA SILA
Njutnov zakon gravitacije
Gravitaciono polje
SILA ZEMLJINE TEE
Slobodni pad tijela
Matematiki izraz za brzinu i put slobodnog pada
Teina i masa tijela. Mjerenje mase
Inertna i gravitaciona masa
Besteinsko stanje
54
Demostracioni ogledi
Inertnost tijela
Djelovanje sile na tijelo, slaganje sila koje djeluju na tijelo
Padanje tijela u zrak i u razrijeeni zrak
Mjerenje teine tijela
Reaktivno djelovanje
VEZA IZMEU ENERGIJE i RADA

MEHANIKA ENERGIJA
Potencijalna i kinetika energija
MEHANIKI RAD
Jedinice za rad i energiju
SNAGA
DRUGI OBLICI ENERGIJE
ZAKON ODRANJA UKUPNE MEHANIKE ENERGIJE
TRENJE
Trenje klizanja
Trenje kotrljanja (valjanja)
Primjeri za pojave i znaaj trenja
PROSTI MEHANIZMI
POLUGA
Vrste poluge
Ravnotea sila na poluzi. Moment sile
Neki primjeri primjene poluge
Nepomini i pomini kotur
STRMA RAVAN (KOSINA)
ZAKON RADA KOD PRIMJENE PROSTIH MAHANIZAMA
Prijelaz energije iz jednog vida u drugi
Razne vrste poluga, upotreba poluge kao prostog mehanizma
Strma ravan, upotreba strme ravni kao prostog mehanizma
Mehanizmi iji se princip rada zasniva na poluzi, odnosno strmoj ravni
ta je talas
Vrste talasa
Crtanje talasa
Brzina talasa
55
Odbijanje i lom talasa

Zvuni talasi
Kruni i ravni impuls i talasi na povrini vode
Odbijanje talasa
Prelamanje talasa
Zvuna viljuka, rezonancija
TERMIKO KRETANJE ESTICA TIJELA, TEMPERATURA

UNUTRANJA ENERGIJA
TEMPERATURNE SKALE i JEDINICE
TERMIKA DEFORMACIJA TIJELA
Termika promjena zapremine tijela
Anomalija vode
Linearno (uzduno) rastezanje
TERMOMETRI
Termometri sa tenostima
Bimetalni termometri
KOLIINA TOPLOTE, PROMJENA UNUTRANJE ENERGIJE TIJELA
Specifini toplotni kapacitet
ODREIVANJE SPECIFINE ENERGIJE TOPLJENJA TIJELA
Isparavanje
Kljuanje
Kondenzacija
Zavisnost temperature vrenja (kljuanja) tenosti od pritiska
Trojna taka
Vlanost zraka
Termiko irenje tvari
Razne vrste termometara
Kalorimetrijsko pravilo
Vidovi prenoenja koliine toplote
Postojanje specifine toplote topljenja
Zavisnost brzine isparavanja od vrste tvari
56
Zavisnost temperature kljuanja od pritiska
VIII/IX RAZRED
UVOD
NAELEKTRISAVANJE TIJELA, ELEKTRINI NABOJ
Meusobno djelovanje naelektrisanih tijela. Dvije vrste elektrinih naboja
ELEKTRINA STRUKTURA TVARI
Jedinica koliine elektriciteta
Zakon odranja koliine elektriciteta
Elektrini provodnici i izolatori
Elektroskop
Elektrina sila. Kulonov zakon
ELEKTRINO POLJE
ELEKTRINI POTENCIJAL i NAPON. RAD ELEKTRINE SILE
ODREIVANJE ELEMENTARNOG ELEKTRINOG NABOJA
Milikenov metod (ogled)
ELEKTRINA INFLUENCIJA
Raspored elektriciteta na provodniku
ELEKTRINI KAPACITET
ELEKTRINI KONDENZATORI
Ploasti kondenzator
Neki tipovi kondenzatora u primjeni
Spajanje kondenzatora
Naelektrisavanje tijela dodirom i trenjem
Meudjelovanje naelektrisanih tijela
Elektrino polje
Raspored naelektrisanja na metalnim tijelima razliitog oblika
Naelektrisavanje tijela influencijom
Princip kondenzatora
ISTOSMJERNA (STALNA) STRUJA

ta je elektrina struja?
ELEKTRINI IZVORI
Elektromotorna sila. Elektrini napon
GALVANSKI ELEMENTI. AKUMULATORI
Voltin galvanski element
57
Leklaneov galvanski element

Akumulatori
TERMOELEMENTI i FOTOELEMENTI
SPAJANJE ELEKTRINIH IZVORA U BATERIJE
Serijska veza (spoj) izvora
Paralelan spoj izvora
ELEKTRINO KOLO
JAINA ELEKTRINE STRUJE
Voltmetar i ampermetar, ukljuivanje u kolo struje
ELEKTRINI OTPOR (OTPORNOST)
OTPORNICI
Otpornici za reguliranje jaine struje
Otpornik kao potenciometar
OMOV ZAKON ZA DIO ELEKTRINOG KOLA
OMOV ZAKON ZA CIJELO ELEKTRINO KOLO
SPAJANJE OTPORNIKA (PROVODNIKA)
Serijsko spajanje otpornika
Paralelno spajanje otpornika. Grananje struje
KIRHOFOVA PRAVILA
RAD, SNAGA i ENERGIJA ELEKTRINE STRUJE
Snaga elektrine struje
TOPLOTNO DJELOVANJE STRUJE

Dul Leneov zakon
Primjena toplotnog djelovanja struje
Projevaravnje Omovog zakona za dio elektrinog kola
Unutranji otpor elektrinog izvora
ATMOSFERSKI ELEKTRICITET
Elektrina struja u raznim sredinama
Elektrini izvori
Elektrini instrumenti (ampermetar, voltmetar, galvanometar, univerzalni mjerni instrumenti)
Zavisnost jaine struje od napona na krajevima provodnika
Elektrino kolo Zavisnost elektrinog otpora ianog provodnika od duljine provodnika, veliine
njegovog poprenog presjeka i tvari od koje je provodnik napravljen
58
Zavisnost jaine elektrine struje od napona elektrinog izvora i ukupnog otpora elektrinog kola
Razliite kombinacije vezivanja otpornika
TRAJNI (STALNI) MAGNET

Magnetski polovi. Magnetsko polje
Kakav je sastav magneta? ta je magnetizam?
Magnetsko polje trajnog magneta. Magnetska influencija
Zemljino magnetsko polje
MAGNETSKO POLJE ELEKTRINE STRUJE
Pravolinijska struja
Magnetsko polje krune struje, solenoida i kalema
ELEKTROMAGNET
Elektrino zvonce. Elektrini telegraf
JAINA MAGNETSKOG POLJA
Magnetska svojstva tvari
Magnetska indukcija
DJELOVANJE MAGNETSKOG POLJA
NA PROVODNIK SA ELEKTRINOM STRUJOM
Djelovanje magnetskog polja na pravolinijski provodnik sa strujom
Djelovanje magnetskg polja na okvir (namot) sa strujom
Meusobno djelovanje paralelnih struja. Definicija jedinice amper
ELEKTRINI MJERNI INSTRUMENTI
POJAVA ELEKTROMAGNETSKE INDUKCIJE

Inducirani napon i inducirana struja
Smjer inducirane struje. Lencovo pravilo
Zakon elektromagnetske indukcije
NAIZMJENINA (IZMJENINA) STRUJA
Osnovne karakteristike
IZVORI NAIZMJENINE STUJE
Princip elektromagnetskog generatora
TRANSFORMATOR
MJERE OPREZA PRI RADU S ELEKTRINOM STRUJOM
Oerstedov ogled
Magnetsko polje pravolinijske struje
Magnetsko polje stalnih magneta
59
Djelovanje magnetskog polja na provodnik sa strujom

Princip elektromagneta
Pojave elektromagnetske indukcije
IZVORI SVJETLOSTI. PRIRODA SVJETLOSTI
PRAVOLINIJSKO PROSTIRANJE SVJETLOSTI
Pojave sjenke i polusjenke. Pomraenje Sunca i Mjeseca
BRZINA SVJETLOSTI
ODBIJANJE (REFLEKSIJA) SVJETLOSTI
Ravno ogledalo (zrcalo)
Primjena ravnog ogledala. Periskop
SFERNO OGLEDALO
Udubljeno (konkavno) ogledalo
Ispupeno (konveksno) ogledalo
Jednaina preslikavanja i odnos preslikavanja ogledala

Primjena sfernog ogledala
Odreivanje ine daljine konkavnog sfernog ogledala
PRELAMANJE (REFRAKCIJA) SVJETLOSTI
Zakon prelamanja (loma) svjetlosti
Totalna refleksija svjetlosti
Prelamanje svjetlosti kroz planparalelnu plou
Optika prizma
Razlaganje (disperzija) svjetlosti
OPTIKO SOIVO (LEA)
Tanko sabirno soivo
Jednaina preslikavanja i odnos preslikavanja za tanko soivo
Rasipno soivo
Odreivanje arine daljine i optike jaine sabirnog soiva
PRIMJENA OPTIKIH ELEMENATA
Oko
Lupa (povealo)
Mikroskop
Durbin (dalekozor)
60
Pravolinijsko prostiranje svjetlosti
Odbijanje svjetlosti od ravnog i sfernog ogledala
Prelamanje svjetlosti na granici zrak-voda
Prolaz svjetlosti kroz optiku prizmu
Disperzija Suneve svjetlosti na prizmi
Totalna refleksija
Prelamanje svjetlosti kroz sferna soiva
Preslikavanje predmeta ogledalom i soivom
GRAA ATOMA
ELEMENTARNE ESTICE
SVJETLOSNO ZRAENJE
RADIOAKTIVNOST
Radioaktivni zraci
ATOMSKO JEZGRO, IZOTOPI
Primjena radioaktivnih izotopa
DETEKCIJA NUKLEARNOG i IONIZIRAJUEG ZRAENJA
Elektroskop. Fotografski film. Vilsonova komora. Gajger-Milerov broja
NUKLEARNE SILE. NUKLEARNA ENERGIJA
Nuklearne sile. Nuklearna energija
Reakcija nuklearne fizije. Lanana reakcija nuklearne fuzije
PRIMJENA LANANE REAKCIJE
Nuklearni reaktori. Nuklearne i elektrine centrale
NUKLEARNO ORUJE
BIOLOGIJA
V/VI RAZRED
Programski sadraj
Uvod u Biologiju
Povezanost i ovisnost ive i neive prirode, osobine ivih bia
Citologija
Graa biljne stanice
Tkiva: graa i funkcija
Biljni organi
61
ivotni procesi kod biljaka: fotosinteza, disanje transpiracija, cvijet opraivanje, plod i sjeme klijanje,
vegetativno razmnoavanje, rast biljaka , pokreti kod biljaka, vegetativno razmnoavanje
Biosistematika biljaka, bioloke raznolikosti i uzroci
Pojam biosistematike
Binarne nomenklature, sistematske kategorije, organizmi nestanine grae (virusi), organizmi ije stanice
nemaju pravo jedro
Prokarioti (bakterije i modrozelene alge)
Organizmi ije stanice imaju pravo jedro (eukarioti)
Alge, gljive, liajevi
Mahovine, papratnjae, sjemenjae
Rasprostranjenost, graa, razmnoavanje, klasifikacija
Sjemenjae - osobenost organizacije
- golosjemenjae - graa, razmnoavanje, osnovni predstavnici
- skrivenosjemenjae - ope odlike
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
Uvod : Prirodni sistem ivotinja, nastanak i razvoj ivotinja, osnovne odlike ivotinja
Graa ivotinjskih organizama
- stanica: graa, razmnoavanje
- ivotinjska tkiva, organi i sistemi
Biosistematika ivotinja
Beskimenjaci (beskraljenjaci)
- praivotinje: ope osobine, nain ivota, graa, razmnoavanje, podjela i znaaj
- Teorija o porijeklu viestaninih organizama (Hekelova i Hadijeva teorija)
Spuve, dupljari, pljosnate, oble, lankovite gliste (osnovne odlike grae, razmnoavanje, osnovni
predstavnici, znaaj)
- zglavkari (lankonoci)
vanjska i unutranja graa, razmnoavanje, rasprostranjenost, znaaj, sistematika (rakovi, pauci, stonoge,
insekti)
- Mekuci ope odlike, graa, znaaj i rasprostranjenost, razmnoavanje, podjela (puevi, koljke,
glavonoci)
- Bodljokoci (bodljari)
Opi plan grae, znaaj, podjela (morske zvijezde, jeevi, zmijae, trpovi, krinovi
- Hordati (svitkovci)
zajednike odlike, podjela
- Prakimenjaci (prakraljenjaci)
- Kimenjaci (kraljenjaci)
62
Ope odlike, podjela

- Ribe: vanjska i unutranja graa, razmnoavanje, raznovrsnost
- Vodozemci: prijelaz na kopneni ivot, graa, razmnoavanje i razvie, glavne grupe
- Gmizavci (gmazovi): prilagoenost zranoj sredini, graa, razmnoavanje, sistematika
Izumrli gmizavci, ljukai (zmije, guteri), kornjae, krokodili, premosnici)
- Ptice: odlike grae, porijeklo, seoba i zatita, raznovrsnost
- Sisari (sisavci)
Porijeklo, ope odlike, razmnoavanje, rasprostranjenost, vanije grupe sisara
Znaaj ivotinja za ovjeka
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
Ekologija: pojam i znaaj
- uvjeti ivota i pojam ekolokih faktora i njihov uticaj, ekoloka valenca
- ivotna sredina i ivotno stanite
- ivotna zajednica i njena organizacija, odnos ishrane
- pojam populacije i atributi populacije
- ekosistem jedinstvo neive i ive prirode i stepen organizacije ivih bia
Ekosistemi zrane sredine

ivotna zajednica uma
- listopadna (liarska uma)
- pojam ume, spratovnost
- etinarska uma (struktura)
- tvrdolisna zimzelena uma
- uma kroz godinja doba (smjene fenofaze)
(uporediti listopadnu i etinarsku umu)
- znaaj ume za ovjeka
- Kr: nastanak i uvjeti ivota, ivi svijet
- Travni ekosistemi, nastanak livada, tipovi livada, ivi svijet, znaaj livada
Agroekosistemi
- Ekosistemi tekuih voda (rijeke, potoci)
- Ekosistemi stajaih voda (bara, movara, jezero)
- More: osobine mora, ivi svijet mora
63
Zatita i unapreenje ivotne sredine

- uticaj ovjeka na prirodu
- zagaivanje i zatita zraka vode i zemljita
- endemine i rijetke vrste biljaka i ivotinja i njihova zatita, nacionalni parkovi i rezervati
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
Uvod: Pojam i znaaj antropologije
Sastav ovjeijeg tijela
- stanica, tkivo, organi, sistemi organa
Organski sistemi
- sistemi organa koe: graa, zatita i bolesti
- kotano miini sistemi; graa, funkcija, bolesti i njega
- organi za probavu, probava hrane, enzimi, njega i bolesti
- Sistemi za krvotok, sastav krvi, srce, krvni sudovi, transportna i zatitna uloga krvi, njega i bolesti
organa za krvotok
- Sistem organa za disanje i glas: graa, fiziologija i bolesti
- Sistem za izluivanje: graa, funkcija, bolesti i njega
- Nervni sistem : (ivani sistem)
Neuron centralni N.S.
- vegetativni N.S. njega i bolesti
- osjetilni ili ulni sistem
- endokrini sistem
graa, funkcija, jedinstvo regulatornog sistema
- spolni organi, spolne bolesti, ontogenetski razvoj ovjeka
Genetika: pojam i znaaj biolokog naslijea, hromozomi, geni, nukleinske kiseline, biosinteza proteina,
nasljedne osobine
Evolucija
- uvod u organsku evoluciju
- dokazi evolucije
- faktori evolucije
- prirodno odabiranje
- izolacija i njen znaaj u nastavku vrste
- evolucija i varijabilnost ljudske vrste
ovjek i ivotna sredina
64
PRILOG
ZAJEDNIKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA
ZA OSNOVNU KOLU
BIOLOGIJA
_______________________________________________

PLANOVA I PROGRAMA:
Ponaanje ivotinja bit e navedeno kao posebna tema u nastavnim planovima i programima u kojima ne
postoji.
HEMIJA
VI/VII razred
Programski sadraj
Uvod u hemiju
Pojam tvari . Vrste i promjene tvari.
Graa materije.
Hemijska sistematika
Vrste hemijskih jedinjenja
Nemetali
UVOD U HEMIJU
Razvoj hemije i njen znaaj
Hemijski laboratorij i mjere zatite
POJAM TVARI. VRSTE I PROMJENE TVARI
Tvar: pojam, svojstva i vrste
Smjesa: pojam, odvajanje tvari iz smjese
Promjene tvari (fizike i hemijske)
GRAA MATERIJE
Atom: pojam i graa
Element i spoj
Hemijski simboli
Hemijska analiza i sinteza (pojam i primjeri)
65
HEMIJSKA SITEMATIKA
Periodni sistem elemenata
Veza PSE i grae atoma
Hemijske veze: jonska veza
Kovalentna veza
Valencija hemijskih elemenata
Hemijske formule. Pojam molekule
Atomska i molekulska masa
Koliina tvari (pojam mola)
Hemijske reakcije (pojam i vrste)
Hemijske jednaine (pisanje)
Zakon o odranju mase
Zakon o stalnim odnosima masa
Uvod u stehiometriju
(molarne veliine, procentni sastav, jednaine)
VRSTE HEMIJSKIH JEDINJENJA

Oksidacija i oksidi
Kiseline: dobivanje i osobine
Baze: dobivanje i osobine
Soli: naini dobivanja
Veza oksida, kiselina, baza i soli
NEMETALI
Ope osobine i poloaj u PSE
Hidrogen (vodonik).
Oksigen (kiseonik)
Nitrogen (azot, duik). Vanija jedinjenja.
Voda . Rastvori (otopine).
Zrak (vazduh)
Karbon (ugljik). Vanija jedinjenja.
Sumpor.Vanija jedinjenja.
Hlor. Vanija jedinjenja.
LABORATORIJSKE VJEBE UZ PROGRAMSKE SADRAJE

Odvajanje sastojaka iz smjese:
kistalizacija modre galice
sedimentacija pijeska, filtriranje smjese krede i vode
66
sublimacija joda
destilacija vode
Fizike i hemijske promjene:

otapanje tvari (led)
dobivanje iste tvari uparavanjem
gorenje magnezijeve trake
gorenje i sijeenje papira
Hemijska analiza i sinteza:

analiza (modra galica )
sinteza (sagorijevanje S )
elektroliza vode
spajanje eljeza i sumpora
Hemijsko raunanje (najmanje 2 asa)

izraunavanja na osnovu hemijskih zakona
kvantitativni smisao simbola, formula i jednaina
izraunavanje procentnog sastava spoja
raunanja na osnovu hemijskih jednaina
Glavne grupe hemijskih jedinjenja:

oksidi - ivi kre, CaO
osobine kiselina i baza, indikatori
dobivanje soli (neutralizacija)
elektroprovodljivost vodenih rastvora elektrolita
(poreenje sa rastvorom eera)
Nemetali:
dobivanje i osobine CO2
dobivanje i osobine SO2
dobivanje i osobine NH3 (zagrijavanjem NH4Cl )
dobivanje i osobine kisika (iz H2O2, uz MnO2 i iz KMnO4 )
67
VIII/IX razred
Programski sadraj
Metali
Organski spojevi -uvod
Ugljovodonici (ugljikovodici, karbohidrogeni)
Organski spojevi sa kisikom
Bioloki vani organski spojevi
Ekologija
METALI
Pregled vanijih metala u PSE
Svojstva metala
Vaniji metali: Na, Ca, Mg, Al, Fe, Cu
ORGANSKI SPOJEVI:
Graa i osobine ugljikovog atoma
Raznovrsnost, mnogobrojnost i podjela organskih spojeva
UGLJIKOVODICI:
Alkani, izomerija, supstitucija
Alkeni, alkini, adicija, polimerizacija
Aromatski ugljikovodici. Nafta
ORGANSKI SPOJEVI SA KISIKOM

Alkoholi, alkoholno vrenje, etanol, metanol
Karboksilne kiseline: siretna, mravlja, vie masne kiseline
Esteri, esterifikacija
BIOLOKI VANI ORGANSKI SPOJEVI

Ugljeni hidrati - sastav, osobine, podjela
Monosaharidi - glukoza, fruktoza
Disaharidi - saharoza
Polisaharidi - skrob, celuloza
Masti i ulja - sastav, osobine
Saponifikacija - sapuni, deterenti
Aminokiseline, bjelanevine
68
EKOLOGIJA
Zagaenost vode, zraka, zemljita
Industrijska proizvodnja i zagaivanje okolice
Saobraaj kao uzrok zagaivanja okolice
Koritenje otpadnih tvari kao sekundarnih sirovina
LABORATORIJSKE VJEBE UZ PROGRAMSKE SADRAJE

Metali
Oksidacija eline vune
Reakcija eljezo (III) oksida sa HCl
Reakcija Na sa vodom
Organski spojevi
Kvalitativno dokazivanje C, N, S, H u organskim spojevima
Ugljikovodici
Modeli molekula ugljikovodika
Sagorjevanje acetilena
Uvoenje acetilena u bromnu vodu
Organski spojevi s kisikom

Osobine etanola
Osobine siretne kiseline
Bioloki vani spojevi ugljika

Ispitivanje rastvorljivosti ugljenih hidrata
Reakcija srebrenog ogledala
Reakcija sa Felingovim rastvorom
Dokazivanje skroba pomou joda
Reakcija ulja sa bromnom vodom

Rastvaranje ulja i masti u raznim rastvaraima
Taloenje proteina zagrijavanjem, solima metala amonij-sulfatom, organskim

rastvaraem
Biuretska reakcija za dokazivanje peptidne veze u proteinima
Ekologija
69
Ispitivanje kvaliteta vode

Produkti spaljivanja plastinog otpada
Dokazivanje ugljikovih oksida u ispunim gasovima automobila (indikatorske
cjevice)
Izraunavanje stepena zagaenosti zraka sagorijevanjem uglja
INFORMATIKA
Programski sadraj
V (VI) RAZRED
Red. Broj Naziv programskih sadraja asova/Sati
1. Uvod u informatiku 1
2. Osnovni pojmovi u informatici 2
3. Arhitektura raunara/raunala 5
4. Operativni sistem/sustav 8
5. Savladavanje rada na tastaturi i upotreba mia
(komunikacija sa raunarom/raunalom) kroz pedagoki 7
odabrane igre
6. Obrada teksta nii nivo 12
VI (VII) RAZRED
1. Operativni sistem/sustav (Windows i/ili drugi) 10
2. Odravanje i zatita sistema/sustava 4
3. Upotreba programa za crtanje 6
4. Obrada teksta vii nivo (integracija teksta, tabela i slike) 12
5. Internet osnovni pojmovi 3
VII (VIII) RAZRED

1. Operativni sistem/sustav i osnove mrenih komunikacija 8
2. Odravanje i zatita sistema/sustava 6
3. Brojni sistemi/sustavi i osnove Bulove algebre 4
4. Osnove organizacije podataka 5
5. Uredsko kancelarijsko poslovanje (Office) 12
70
VIII (IX) RAZRED

1. Osnove programiranja i programski jezik 14
2. Internet 4
3. Primjena informatikih tehnologija u drugim nastavnim
predmetima
15
(multimedijalni pristup rjeavanju problema kroz
grupni/samostalni rad)
IZBORNA NASTAVA VIII (IX) RAZRED

1. Programiranje napredne tehnike i alati 20
2. Grafika obrada podataka 16
3. Multimedijalna prezentacija podataka (PowerPoint,...) 10
4. WEB dizajn dizajniranje i izrada Web stranice 10
5. Slobodan izbor uenika i nastavnika 10
TEHNIKI ODGOJ
V/VI RAZRED
Programski sadraj
IZRADA MEHANIKO-TEHNIKIH PREDMETA I UREAJA UPOTREBNE VRIJEDNOSTI

Tehniko crtanje: itanje jednostavnih pojmova projekcije tehnikih crtea; pribor za tehniko
crtanje, tehnike linije; tehniko pismo; crtanje u mjerilu; kotiranje; izrada skica i jednostavnih
tehnikih crtea pojedinih predmeta i ureaja; samostalna izrada jednostavnih tehnikih crtea
Materijali: sirovine i nain dobijanja osnovna svojstva i upotreba hartije, kartona, ljepenke, platna,
koe, plastinih masa, drveta, ice i lima
Alati za obradu navedenih materijala: vrste, pravilno rukovanje, odravanje
Postupci obrade putem vjebi i praktinog rada; mjerenje, obiljeavanje, rezanje, savijanje, spajanje,
povrinska obrada i bojenje
SAOBRAAJNO-TEHNIKA KULTURA
Saobraaj - podjela; vrste; historijat razvoja; savremena saobraajna sredstva
Saobraajni propisi i saobraajni znaci - horizontalna i vertikalna signalizacija
Saobraajne nesree i njihovi uzronici
Saobraajna sredstva - nain pravilnog koritenja sredstava javnog prometa
71
Bicikl - dijelovi i nain odravanja

kolske saobraajne patrole - osnivanje i rad*)
TEHNIKA U ZATITI IVOTNE SREDINE
Znaaj tehnike u zatiti ivotne okolice - pojam
Tehnika sredstva u funkciji zatite ivotne sredine
Sirovine i materijali - vani inioci ivotne sredine
Ambalaa - vrste, materijali, proizvodnja i upotreba sa stanovita zatite ivotne sredine
Obavezni izborni dio programa:
Izborni dio nastave tehnikog obrazovanja u V razredu sastoji se iz jedne od sljedeih oblasti:
Agrotehnika;
Tehniko-didaktiki ureaji
Rukovanje audiovizuelnim sredstvima - fotoaparat, episkop, dijaskop, videokamera, snimanje videofilmova,
televizor i videoureaj snimanje i presnimavanje;
Druge grane tehnike.
Posebne aktivnosti
Programski sadraji u ovom razredu poinju vjebama tehnikog crtanja. Nastavnik, uz vjebe, daje
informacije o pravilnom crtanju i pravilnoj upotrebi pribora za tehniko crtanje. Vjebe iz tehnikog crtanja
treba da su odmah u funkciji pripreme za izradu predmeta upotrebne vrijednosti, od materijala koji se
izuavaju u ovom razredu.
Nastavnik ima na raspolaganju ukupno 35 asova za obradu ovih nastavnih sadraja, na kojima e dominirati
praktian rad i vjebe, kombinirajui ih sa davanjem potrebnih teoretskih znanja i informacija o
materijalima, alatima i postupcima obrade predvienim u ovom razredu.
Broj i vrsta predmeta koje uenici izrauju treba da zavisi od sloenosti, ali tako da se mogu uspjeno
savladati predvieni postupci rune obrade materijala. Prilikom izbora sadraja izbornog dijela nastave
(osam asova) treba voditi rauna o svrsishodnosti tih sadraja sa stanovita sredine u kojoj kola radi, zatim
interesa veine uenika, s kojim te sadraje treba dogovoriti, kao i sa stanovita objektivnih mogunosti
kole.
Uenicima je neophodno ukazati na opasnosti i nain zatite od povreda pri radu s materijalima i alatima u
kabinetu tehnikog obrazovanja.
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
Obavezni dio programa*
URBANIZAM, RURIZAM, ARHITEKTURA I GRAEVINARSTVO:
*
kolske saobraajne patrole se osnivaju prema posebnom pravilniku koga donosi nadleno ministarstvo
obrazovanja i ministarstvo unutranjih poslova.
*
Ovaj dio programa nastave zajedniki je za sve uenike.
72
Osnovni pojmovi
Historija razvoja - sadraj (obuhvat):
podjela u graevinarstvu (visokogradnja, niskogradnja,
hidrogradnja)
NASELJE - GRAD GRADITELJSTVO
Urbanistiki i regulacioni planovi; sadraj objekata u naselju - gradu; opi zahtjevi u gradnji naselja
(geografski, ekoloki, zdravstveni, socijalni, humani, funkcionalni...)
Materijali u graevinarstvu - osnovna svojstva i upotreba drveta, kamena, metala, stakla, plastinih masa,
vezivni, izolacioni, instalacioni materijali, pokrivni materijali.
Instalacije u naselju i stanu - elektrine, plinske, PTT, vodovodne, kanalizacione, toplifikacione...
Alati i maine u graevinarstvu - osnovni runi alati i maine; rukovanje i odravanje.
Projektiranje i izgradnja graevinskih objekata i naselja - tehniko crtanje (kosa i ortogonalna projekcija,
mjeriilo i proporcije, kotiranje); itanje jednostavnih projekata; tlocrt objekata; simboli u graevinarstvu;
samostalna izrada jednostavnih projekata i maketa objekata (zgrade, saobraajnice, mostovi, tale, septike
jame, rezervoari za vodu, cjevovodi); izrada maketa naselja.
Postupci obrade - putem praktinih vjebi, odnosno izrade maketa elemenata naselja (zgrade za stanovanje,
ekonomske zgrade, javni objekti, saobraajnice, zelene povrine i dr.), ovladavanje postupcima obrade
graevinskih materijala
Servisni objekti i oprema vezani za saobraajnice (benzinske pumpe, servisne radionice, komunikacioni i
signalni ureaji, odmorita, moteli...)
Javni gradski i prigradski prijevoz;
Skolske saobraajne patrole - praktino reguliranje saobraaja u naselju u saradnji s saobraajnom policijom.
TEHNIKA U ZATITI IVOTNE OKOLICE
Izvori zagaivanja ivotne sredine (privreda, domainstva, motorna vozila...);
Tehniki objekti, sredstva i ureaji u naselju za zatitu ivotne sredine;
Upravljanje otpadom (sistemi upravljanja, odlaganje, evakuacija, deponije, reciklaa, reutalizacija);
Tehniki ureaji za spreavanje i otklanjanje zagaenja; izrada jednostavnih ureaja; kompostite;
Tehnika sredstva u zatiti okolice od poara;
Odrivi razvoj sa stanovita ivotne sredine;
kolske ekoloke patrole i stanice.
Obavezni izborni dio programa**
Izborni dio nastave tehnikog obrazovanja u ovom razredu sastoji se iz jedne od sljedeih oblasti:
Agrotehnika
Audiovizuelna sredstva
Tehniko-didaktiki ureaji za potrebe kole i linu upotrebu
**
Ovaj dio obaveznog programa je izborni i donosi se na isti nain kao i izborni dio programa za V razred.
73
Objekti iz graditeljske batine za kolski muzej batine

Posebne aktivnosti
Za realizaciju nastavnih tema ovog razreda predvieno je 35 asova na kojima dominiraju praktian rad i
vjebe.
Nakon uvoda u oblast urbanizma, rurizma, arhitekture i graevinarstva, uenici pristupaju izradi tehnikog
crtea i izradi maketa graevinskih objekata i makete naselja, koristei sve vrste materijala pogodnih za
modelarstvo i maketarstvo.
Nastavnik treba da, u toku izrade maketa ili izvoenja vjebi, uenicima prua potrebna teoretska znanja i
informacije o predvienim sadrajima.
Uenicima treba obavezno ukazati na opasnost i naine zatite od povreivanja u toku rada.
Upute u vezi s izbornom nastavom za peti razred vae i za izbornu nastavu u estom razredu.
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
Obavezni zajeniki dio programa*
MAINSKA TEHNIKA I MOTORISTIKA
Tehniko crtanje u mainstvu (mjerenje i kotiranje, formati i mjerila, tehniko pismo, zaglavlje sa
sastavnicom, ortogonalni i aksonometrijalni crte, itanje mainskih tehnikih crtea; izrada jednostavnih
mainskih crtea);
Elementi maina (podjela, primjena);
Osnovi motoristike (vrsta motora i princip rada, historijat, benzinski, dizel, raketni i mlazni motori; goriva i
maziva);
Materijali u mainstvu - metali (crni i obojeni); osnovna svojstva upotreba i primjena;

Alati i maine za obradu metala (vrste, upotreba, odravanje);
Postupci obrade - putem praktinog rada (izrada upotreba predmeta, sklopova i ureaja) savladavanje
postupka obrade (obiljeavanje, ocrtavanje, ravnanje, rezanje, sijeenje, turpijanje, probijanje, buenje,
savijanje, zakivanje, narezivanje i urezivanje navoja, lemljenje, varenje, stezni spoj, itd.); zatita od korozije;
Automatika u mainskoj tehnici.
ENERGETIKA
Vrste energenata, izvori, pretvaranje, primjena.
Zatita od eksploziva i poara - gaenje poara i sredstva za gaenje
Motocikli i automobil - historijat, tehnike karakteristike, princip rada, odravanje;
kolske saobraajne patrole - upoznavanje reguliranja saobraaja uz pomo saobraajne policije;
*
Ovaj dio programa nastave zajedniki je za sve uenike.
74
Faktori koji utiu na sigurnost u saobraaju - ovjek (dijete), saobraajnice, saobraajna sredstva
TEHNIKA U ZATITI IVOTNE OKOLICE
Izrada mehanikih ureaja za praenje stanja pojedinih ekosistema (voda, zrak);
Upoznavanje sa nainom praenja (monitoringa) kvaliteta zraka i vode;
Obavezni izborni dio programa*
Obavezni izborni dio nastave u ovom razredu sastoji se iz sljedeih oblasti:
Agrotehnika;
Tehniko-didaktiki predmeti i ureaji;
Rukovanje audiovizuelnim sredstvima: fotoaparat (snimanje fotografija), episkop, dijaskop, grafoskop,
videokamera (snimanje filmova), televizor i videoureaj (snimanje i presnimavanje).
Posebne aktivnosti
Sadraje nastavnih tema u ovom razredu (ukupno 35 asova) treba realizirati putem izrade predmeta u
kombinaciji materijala, a mogu se prema potrebi koristiti i materijali koji su izuavani u prethodnim
razredima.
Nastavnik treba da vodi rauna o postupnosti u radu. Uenici analiziraju crte praktinog rada, a prema
potrebi izrauju cijeli crte (jednostavniji radovi) ili dio crtea (samo crte pozicije koje izrauju). Obavezna
je prethodna analiza i izrada plana rada sa specifikacijom potrebnog materijala, alata i vremena.
Pri izradi predmeta nastavnik daje informacije o predvienim teorijskim sadrajima kombinirajui ih sa
praktinim radom i vjebama. Takoer, potrebno je planirati koliko e i kojih predmeta biti izraeno i
izvedeno vjebi (jednostavnijih vie, sloenijih manje), ali tako da budu zastupljeni svi programom
predvieni postupci obrade materijala.
Posebnu panju treba posvetiti higijensko-tehnikim zatitnim mjerama pri izvoenju praktinog rada i
vjebi u kabinetu, pri emu je potrebno ukazati na opasnost od mehanikih povreda.
Napomena: Uputa data za izbornu nastavu u petom i estom razredu vai i za ovaj razred.
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
Obavezni dio programa*
ELEKTROTEHNIKA
Izvori elektrine energije elektrane; prijenos i distribucija elektrine energije;
Simboli i sheme u elektrotehnici;
Elektroinstalacioni materijali vrste, osobine i primjena;
Alati u elektrotehnici vrste, rukovanje, odravanje;
*
Ovaj dio programa je izborni. Konkretan program ovog dijela nastave utvruje nadleni organ kole na
osnovu potreba kole, odnosno sredine u kojoj radi kola, te mogunosti kole i interesa uenika. Program
izbornog dijela nastave mora da zadovolji propisane pedagoko-didaktike zahtjeve.
75
Kuanski elektrini aparati vrste, namjena, princip rada, pravilna upotreba i odravanje;
ekonomina upotreba elektrine energije; obraun utroka elektrine energije; izraunavanje snage
elektropotroaa;
Posebne aktivnosti
Strujna kola kunih elektroinstalacija; elektrodinamiki ureaji vrste, osobine, primjena, rukovanje
i odravanje; elektroplinski ureaji u stanu vrste, nain rada, rukovanje, odravanje; rashladni
ureaji vrste, rukovanje, opasnosti i zatita od strujnog udara (nulovanje, uzemljenje, izoliranje,
zatitna sklopka, ograivanje, niski napon).
ELEKTRONIKA
Simboli i sheme u elektronici;
Elektroniki ureaji radio, televizor, kablovska televizija, satelitska tehnika, video, telefon, mobilni
telefon, fax, raunari, laseri; te ureaji za automatsko upravljanje i robotiku;
Osnovni elektroniki elementi otpornici, kondenzatori, poluprovodnici, indukcioni elementi;
Alati, instrumenti, pribor vrste, rukovanje, odravanje;
Posebne aktivnosti
Izrada jednostavnog radioprijemnika, radio i TV antene i njihovo prikljuenje, prikljuenje na kablovsku
televiziju, prikljuenje i rukovanje telefonskim aparatom i faxom; izrada jednostavnih ureaja ili vjebe iz
oblasti automatskog upravljanja i robotike (meusklop, itd.).
Obavezni izborni dio programa**
Izborni dio nastave tehnikog odgoja u ovom razredu sastoji se iz sljedeih oblasti:
Agrotehnika;
Elektroniko-tehniki ureaji u zatiti ivotne okolice;
Saobraajno-tehnika kultura (elektroniko upravljanje);
Automatika, robotika i digitalna tehnika.
Izborna nastava
Programski sadraj
MAINSKA TEHNIKA
Materijali. Klasifikacija. Pojmovi: lahki metali, teki metali, obojeni metali, plemeniti metali, legure.
Mehanike i tehnoloke osobine metala i njihovih legura. elik: osobine, primjena.
Elementi maina (dijelovi maina). Podjela: elementi veze, opruge, elementi za kruno kretanje, leita,
elementi za prijenos krunog kretanja.
Pogonske i radne maine. Vodena kola, vodene turbine, pumpe, parne i gasne turbine, rune dizalice, vitlo i
ekrk, maine alatljike.
*
Ovaj dio programa zajedniki je za sve uenike.
76
Motori sa unutranjim sagorijevanjem. etverotaktni i dvotaktni motori, benzinski i dizelski motori, goriva i
maziva, dovod goriva, elektrini ureaji na motoru.
Automobil i traktor: Opis ureaja, dijelovi. Odlike i primjena traktora.
TEHNIKO CRTANJE:
Presjeci i prijelomi, crtanje skraivanjem, itanje komplikovanijih radionikih crtea.
Samostalno konstruiranje jednostavnijih mainskih elemenata i ureaja.
Posebne aktivnosti
Vjebe: rastavljanje i sastavljanje mainskih sklopova, pa i kompletnog SUS motora i sl. s ciljem uoavanja
mainskih dijelova, funkcije tih dijelova, odravanja i opravki.
ELEKTROTEHNIKA
Energenti izvori elektrine energije voda, vjetar, sunce, gas, ugalj, itd.
Elektrotehniki materijali. Klasifikacija: elektroprovodni materijali, elektroizolacioni materijali, magnetni
materijali. Provodnici.
Zatita pri radu sa elektrinim ureajima. Djelovanje elektrine struje na ovjeka, zatitne mjere od strujnog
udara, prva pomo, pravila za rad sa elektrinim ureajima u kabinetu tehnikog odgoja.
Elektrina mjerenja. Instrumenti. Mjerenje jaine struje, napona, snage i energije, mjerenje elektrinog
otpora.
Elektrine maine i aparati. Maine jednosmjerne struje, transformatori, asinhroni motori, poluprovodniki
ispravljai, pretvarai.
Elektrini aparati i ureaji u domainstvu.
TEHNIKO CRTANJE
Simboli u elektrotehnici.
Presjeci i prijelomi, crtanje skraivanjem, itanje komplikovanijih elektromontanih crtea.
Projektiranje jednostavnijih elektrinih instalacija i ureaja.
Izrada elektrotehnikih crtea i shema pomou raunara.
Posebne aktivnosti
Vjebe: rastavljanje, opravka i sastavljanje elektrinih ureaja, izrada elektrinih kunih instalacija, ugradnja
raznih sklopki, prikljuivanje elektromotora, uz provjeru ispravnosti i slini radovi.
ELEKTRONIKA, TELEKOMUNIKACIJE, AUTOMATIKA I ROBOTIKA
Elektronski elementi
Pasivni: otpornici, termistori, varistori, kondenzatori, kalemovi, transformatori, releji.
Elektroakustiki pretvarai: Mikrofoni, slualice, zvunici.
Ciljevi: Tinjalica, bljeskalica, inidikatorske cijevi.
Poluprovodniki elementi: Poluprovodnici N i P tipa, diode, tranzistori, FET tranzistori, MOSFET-
tranzistori, komplmentarni tranzistori, tiristori, integralna kola.
Fotoelementi. Fotoelije, fotootpornici, fotodiode, fototranzistori, svijetlee diode.
**
Ovaj dio programa usvaja se na isti nain kao i izborni dio programa za sedmi razred.
77
Elektronski sklopovi
Pojaivai, ispravljai, stabilizatori, impulsni sklopovi, digitalni sklopovi.
Telekomunikacije
Elektrina kola i vodovi, antene, radiopredajnici, radioprijemnici, telefonija, sistem radioveza,
radiodifuzija (radio i televizija), kablovska televizija.
Automatika
Uvod. Razvoj automatike
Teorijske osnove automatike. Pojmovi i definicije, veliine, automatizacija.
Tehnika sredstva automatike. Regulacione staze, regulatori, elementi automatike, pretvara,
komparator i dava, izvrni organ, pojaiva, mjerenja u automatici.
Automatska kontrola. Kontrola kvaliteta, kontrola dimenzija, kontrola koliine.
Automatsko upravljanje. Kontaktno i bezkontaktno upravljanje.
Automatska regulacija. Runa i automatska regulacija.
Robotika
Roboti i robotika. Razvoj robota i robotike, primjena robota u savremenim proizvodnim procesima.
Mehanika osnova robota. Geometrija robota, mehanika robota.
Pokretanje robota. Elektromagnetni i elektromotorni pogon, hidraulini i pneumatski pogon.
Upravljanje robotima. Upravljanje motorima, senzori, kontrola poloaja.
Programiranje robota. Robot i raunalo, programiranje robota.
Zanimanja u ovim oblastima: elektrotehniar elektronike, elektrotehniar raunarske tehnike i
automatike, elektroniar telekomunikacija, RTV mehaniar, mehaniar raunarske tehnike i automatike,
elektroniar signalno sigurnosnih postrojenja, elektroniar inskih vozila i postrojenja.
TEHNIKO CRTANJE
Simboli u elektronici.
Presjeci i prijelomi, crtanje skraivanjem, itanje komplikovanijih elektronikih crtea
Konstruiranje jednostavnijih elektronskih ureaja.
Izrada crtea i shema pomou raunara.
Posebne aktivnosti
Vjebe (na bazi gotovih elemenata): sastavljanje ureaja iz oblasti automatike i robotike. Montiranje i
uspostavljanje telekomunikacijskih veza. Davai, pojaivai, sklopnici, releji.
GRAEVINARSTVO I ARHITEKTURA
Projektiranje graevinskih objekata
Graevinske konstrukcije
Statika i otpornost materijala ispitivanje osobina materijala
Vrste projekata, itanje projekata
Izrada jednostavnih projekata
Tok izrade graevinskog objekta
78
TEHNIKO CRTANJE:
Presjeci i prijelomi, crtanje skraivanjem, itanje komplikovanijih radionikih crtea.
Nacrtna geometrija.
Samostalno projektiranje jednostavnih graevinskih objekata.
Izrada tehnikih crtea pomou raunara.
AGROTEHNIKA
Tehnika sredstva u pojedinim granama poljoprivrede vrste, namjena, rukovanje, sitne opravke.
Tehniko-tehnoloki postupci u pojedinim granama poljoprivrede primjena savremenih tehnologija u
poljoprivrednoj proizvodnji; navodnjavanje, plantairanje, koritenje raznih tehnikih energenata, tehnika
sredstva zatite.
TEHNIKO CRTANJE:
itanje komplikovanijih radionikih crtea, tehnikih ureaja u poljoprivredi.
Samostalno projektiranje konstruiranje poljoprivrednih ureaja i objekata.
LIKOVNA KULTURA
I/II RAZRED
Programski sadraj
Tematske jedinice
Za temu OBLICI
Njihovi kvaliteti: cijelo-dio, veliko- malo, visoko- nisko, usko- iroko.
svijetlo- tamno, obojeno- bezbojno,
mehko- tvrdo, glatko- hrapavo, oblo-roglajsto,
opaanje i doivljaj volumena (oblika) u djetetovom okruenju (RS, Zdk, DBr, Hrn)
Za temu PROSTOR - ODNOSI U VIDNOM POLJU
Lijevo-desno, gore-dolje. Ispred-iza, vie-nize, izmeu.
uspravno-poloeno-koso,
duboko-plitko, puno-prazno, otvoreno-zatvoreno,
opaanje i doivljej prostora u djetetovom okruenju i na umjetnikim djelima (Hrn, DBr, Zdk,
RS).
Za temu LINIJA - CRTA
Opaanje linije crte na oblicima i povrinama, u vidnom polju, u umjetnikim djelima,
uoavanje osobina linije - crte, uoavanje razlika meu linijama - crtama po obliku, duini, debljini i
smjeru. (Hrn, ZDk, DBr)
Za temu POVRINA - PLOHA, OBLIKOVANJE NA POVRINI - PLOHI I U PROSTORU
Opaanje karakteristika povrina ploha (krug, kvadrat, pravilan, nepravilan oblik, glatko-hrapavo,
toplo-hladno,
79
Za temu KONTRAST SVJETLO - TAMNO

Odreivanje izvora svjetlosti i uoavanje uticaja svjetlosti na predmete u vidnom polju,
odreivanje svijetlih i tamnih povrina - ploha. (DBr, Zdk).
Teme
OBLICI
PROSTOR ODNOSI U VIDNOM POLJU.
LINIJA-CRTA
POVRINA PLOHA. OBLIKOVANJE NA POVRINI - PLOHI I U PROSTORU
KONTRAST SVJETLO-TAMNO.
PODRUJA RADA. Crtanje, slikanje, modeliranje, kombinirane tehnike. Upoznavanje s razliitim
materijalima za rad materijali za crtanje, slikanje, modeliranje.

Rad u uionici, uionici opremljenoj za nastavu Likovne kulture, u okolini, u prirodi.
Pojmovi
Taka - toka, crta - linija, crte, lik, ploha, ravna crta, zakrivljena crta, vodoravno, uspravno, koso, niz,
skup, boja, slika, slikati, slikar, nazivi boja, osnovne boje, kip, kipar, graevina, graevinar, modelirati,,
graditi oblik, oblikovati prostor, vizualni znak, crtani film, strip, reklama, tv slika, slikovnica.
II/III RAZRED
Programski sadraj
Tematske jedinice
Za temu SVIJETLO - TAMNO. DJELOVANJE SVJETLOSTI NA OBLIK
Prirodne i vjetaka svjetlost,
vlastita i baena sjenka,uoavanje uticaja svjetla koje pada s bone strane i kontrasta koji se javljaju
na predmetima pod uticajem svjetla,
upoznavanje djece sa nastajanjem i funkcijom sjene kao dijela plohe i njenim razliitim oblicima,
svjetlo i sjenka na figuri, figura i pozadina.(Zdk, Brd, RS),
Za temu OBLIK
Kretanje jednog oblika u prostoru,
kretanje vie oblika u prostoru,
opaanje i doivljaj jednostavnih i sloenih oblika i prostora u okolici i na trodimenzionalnim
likovnim djelima,
razvijanje poetne osjetljivosti za kontraste volumena i prostora, masu i odnos prostora i mase u
spontanom likovnom izraavanju i stvaranju (H rn, Zdk, Brd)
80
Za temu OBLIKOVANJE NA PLOHI - POVRINI I U PROSTORU (DIZAJN)

Vizualno sporazumijevanje: upoznavanje razliitih vrsta vizualnih znakova (prometne - saobraajne
oznake, sportske znake, peat, grb, zastave, matematiki i slovni simboli,
reklama - vizualna i sadrajna obiljeja,
fotografija i fotogovor, primjena fotografije u vizualnom komuniciranju,
dizajn: izrada estitki, muzika vinjeta, zastavica, grbova, slikovnica, odjea uenika, odjea raznih
zanimanja, Idejna rjeenja za izradu maski i kostima. Preoblikovanje materijala ili predmeta. (Hrn,
Brd, Zdk, RS).
Teme
SVIJETLO-TAMNO. DJELOVANJE SVJETLOSTI NA OBLIK
OBLIK.
OBLIKOVANJE NA PLOHI - POVRINI I U PROSTORU (DIZAJN).
Podruja rada. Crtanje-risanje, slikanje, vajanje i kombinirane tehnike, dizajn.
Rad u uionici, uionici opremljenoj za nastavu Likovcne kulture, u okolini i prirodi.
Pojmovi: taka - toka, linija - crta, crte, lik, ploha - povrina, vodoravno, uspravno, koso, niz, skup, boja,
slika, slikati, slikar, nazivi boja, tonovi boja, kip, kipaar, graevina, graevinar, modelirati, graditi,
oblikovati, prostor unutarnji i vanjski, vizuelni - vizualni znak, znaenje poruka, crtani film, strip, reklama,
tv slika, slikovnica
III/IV RAZRED
Programski sadraj
Tematske jedinice
Za temu KOMPOZICIJA - OPTI-OPI POJAM KOMPOZICIJE
Usmjereno istraivanje (u okolini i na likovnim djelima) proporcija oblika i prostora, osnovnih
kompozicijskih odnosa (simetrije i asimetrije) i izraavanje istraenoga i uoenoga (Hrn),
Osnovni smjerovi i poloaj (vodoravna, uspravna, kosa - dijagonalna) kompozicija. (Brd, Zdk),
Rasporeivanje zadatih predmeta u prostoru, odnos meu njima (Brd, Zdk),
Kompozicija linija I (RS)
Kompozicija linija II (RS)
Kompozicija 1 (RS)
Kompozicija 2 (RS)
Kompozicija materijala istog ili razliitog porijekla (RS)
Stvaranje jedinstva raznih oblika i ostalih likovnih elemenata, jedinstvo stvoreno kroz dominaciju
jednog likovnog elementa (Zdk, Brd).
Za temu ISTOVRSNI I RAZNOVRSNI OBLICI
81
obilje prirodnih oblika organskog i neorganskog porijekla: slinosti i razlike kao i varijacije razliitih
osobina (mineralne, biljne, ivotinjske, ljudske forme) (Zdk, Brd),
prostor - povezivanje raznih oblika u cjelinu, oblici u prostoru (RS).
Za temu OBLIKOVANJE NA POVRINI - PLOHI I U PROSTORU (DIZAJN)
pismo kao element vizualnih poruka i njegova likovnost (Hrn, Zdk, Brd),
piktogrami - slikovno pismo - egipatski hijeroglifi (Zdk, Brd)
scena i scenografija i scenska maska - oblikovanje i razumijevanje (Hrn),
Razne vrste znakova i simbola: slovni simboli, notni zapis, plakat, grb (RS)
zatitni znakovi (Hrn, Brd, Zdk).
Teme
KOMPOZICIJA
STVARANJE JEDINSTVA RAZNIH OBLIKA I OSTALIH ELEMENATA
ISTOVRSNI I RAZNOVRSNI OBLICI
OBLIKOVANJE NA POVRINI - PLOHI I U PROSTORU (DIZAJN)
Pojmovi:
taka - toka, linija - crta, lik, ploha - povrina, vodoravno, uspravno, koso, niz, skup, boja, slika, slikati,
slikar, nazivi boja, kip, kipar, graevina, graevinar, modelovati, graditi, oblik, oblikovati, prostor, vizualni
znak, znaenje poruka, crtani film, strip, reklama, televizijska slika, slikovnica; prijeplet, ritam, smjer, mrlja,
crtaka tekstura, tlocrt, proporcija, kompozicija oblika, simetrija, asimetrija, puna plastika, reljef, grafika,
grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film, video, kadar.
IV/V RAZRED
Programski sadraj
Tematske jedinice
Za temu MASA - VOLUMEN - PROSTOR
Masa, volumen, prostor I (RS), masa i prostor (odnos masa u prostoru i prostor u masi (Hrn, Brd,
Zdk)
masa kao koliina neke materije - tvari (Brd, Zdk),
masa, volumen, prostor II (RS),
usmjereno istraivanje i uoavanje slinosti i razlika u oblikovanju volumena i prostora (Hrn, Brd,
Zdk),
uoavanje i razlikovanje oblika prema stupnju plastinosti (puna plastika - kip, statua, mobil i reljef
visoki i niski, ulegnuti, poprsje, torzo, akt, figura i istraivanje u materijalu (Hrn, Brd, Zdk),
prostorno-plastike kompozicije i kompozicijski odnosi (Hrn),
konstruktivni elementi u arhitekturi (Hrn).
Za temu KOMPOZICIJA
82
Smjer i veliina nosilaca konstrukcije likovnog djela (vertikalni, horizontalni, dijagonalni smjer)
(Brd, Zdk),
komponiranje sa dominacijom jednog smjera (Brd, Zdk),
vrste kompozicija (razlikovanje i imenovanje) (Hrn),
kola i asambla: graenje cjelina od obojenih povrina (RS),
komponiranje razliitih materijala povrinskog i trodimenzionalnog karaktera (RS).
Za temu BOJA
Upoznavanje sa osnovnim (primarnim) i izvedenim (sekundarnim) i neutralnim (akromatskim)
bojama (RS, Brd, Zdk),
dominacija i usklaivanje boja (harmonija) (Brd, Zdk, Hrn),
usmjereno istraivanje i uoavanje slinosti i razlika u upotrebi i nanoenju boje na podloge (slikarev
rukopis) (Hrn),
usmjereno istraivanje i uoavanje u praksi i na likovnim djelima kompozicije boja, ravnotee, ritma
boja (Hrn),
modelacija i modulacija bojom (Hrn),
Za temu OBLIKOVANJE NA PLOHI - POVRINI I U PROSTORU (DIZAJN)
Boja kao izraajno sredstvo plakata (Zdk, Brd, Hrn),
stilizacija i primjena ostalih elemenata na plakatu (Zdk, Brd, Hrn),
vizualna komunikacija spotom, reklamom, tv porukom (Zdk, Brd, Hrn),
kompjuterska grafika (osnovne spoznaje i likovne mogunosti) (Hrn),
upoznavanje, prepoznavanje, osvjetavanje i usvajanje vizualnih medija i vizualnog komuniciranja
(Hrn).
Idejno rjeenje maske, scene i njihova realizacija sa predstavom po grupama
Teme
MASA, VOLUMEN, PROSTOR
KOMPOZICIJA
BOJA
OBLIKOVANJE
Pojmovi
Kontura, obris, ornament, dekorativno, masa, zapremina - volumen, plastinost, reljef, visoki, niski, poprsje,
torzo, akt, spot, reklama, televizija, dinamika, statika, kompozicija, uspravna kompozicija, kruna,
piramidalna, slobodna, dominacija, statua, mobil, zid, stub, stup, krov, grafiki dizajn, industrijski dizajn,
primijenjena umjetnost, kompjutorska grafika, tv poruka, plakat.
83
V/VI RAZRED
Programski sadraj
Tematske jedinice
Za temu LINIJA - CRTA
Linija - crta: vrste i karakter linija, debljina linija (RS, Zdk, Brd),
linija u prirodi (RS, Zdk, Brd),
linija kao sredstvo za stvaranje rarliitih kvaliteta povrine (RS),
linija kao ivica trodimenzionalnog predmeta (RS, Zdk, Brd)
slobodni ritam linije, boje, mrlja i oblika (RS),
kontrast obrisnih (konturnih) i strukturalnih linija (Hrn, Zdk, Brd)
kombiniranje crtom, bojom, plohom, volumenom (Hrn),
variranje crtom, bojom, plohom, volumenom (Hrn),
razlaganje crtom, bojom, plohom, volumenom (Hrn),
dekorativna linija (Brd)
psiholoko djelovanje linije (Zdk).
Za temu OBLIK
Priroda i njeni oblici (RS),
prirodni i vjetaki oblici (RS),
karakter - obiljeja i vrsta oblika (RS, Hrn, Zdk, Brd),
osnovni povrinski - ploni oblici i obiljeja, pravilni i nepravilni (RS, Hrn, Zdk),
osnovni trodimenzionalni oblici u prostoru i likovnom izrazu (slici, kipu, grafici, dizajnu, arhitekturi
(RS, Hrn, Zdk
grupisanje - grupiranje oblika u ravni ili / i prostoru (RS, Hrn, Zdk, Brd),
dodirivanje, mimoilaenje, preklapanje, proimanje i usijecanje (RS),
veliina oblika i meusobni odnosi veliina (Hrn, Brd),
dimenzije oblika (Brd),
poloaj oblika u prostoru (Brd).
Za temu RITMIKO KOMPONIRANJE
Elementarno upoznavanje ritma (Brd),
Ritam u strukturama prirodnih materijala (RS),
ritam u strukturi prirodnih i vjetakih materijala (RS),
slobodni ritam linije, boje, mrlja i oblika (RS, Brd).
Za temu OBLIKOVANJE NA PLOHI - POVRINI I U PROSTORU (dIZAJN)
Ornament, narodni ornament (Brd, Hrn, Zdk),
vizuelno sporazumijevanje, sredstva vizuelnog sporazumijevanja (RS, Brd),
prijeplet, gustina, preciznost (RS),
84
znak, strip, fotografija i dizajn (RS, Brd)

Grafiki dizajn (RS, Bed),
Teme
LINIJA-CRTA.
OBLIK.
RITMIKO KOMPONIRANJE
OBLIKOVANJE NA PLOHI - POVRINI I U PROSTORU (DIZAJN), VIZUELNO
SPORAZUMIJEVANJE I PROJEKTIRANJE
Pojmovi
Zidna slika - freska, mozaik, statua, mobil, bronza - bronca, reljef, puna plastika, lijevanje, klesanje,
arhitektura, grafika, tisak, stabilno - labilno, obrisna (konturna) linija, strukturalna crta - linija, horizontalni,
vertikalni, dijagonalni smjer, viziranje, proporcije.
VI/VI razred
Programski sadraj
Tematske jedinice
Za temu BOJA
Akromatske i kromatske kvalitete (ton, zasienosti i valeri) (Hrn, Brd, Zdk),
boja kao fiziko svojstvo svjetlosti (Zdk),
osnovne i izvedene boje (RS),
komplementarne boje (RS),
tople i hladne boje (RS),
kontrast totaliteta (RS),
mijeanje boja (Hrn),
kontrast kvaliteta boja, komponovanje kontrastima (Hrn, Brd),
asocijativna vrijednost, psiholoki uinak i simbolika boja (Hrn, Zdk),
materijal i vrste materijala u izrazu bojom (Hrn, Brd),
slojevito slikanje i slikarske tehnike (Brd, RS),
promatranje likovnih djela s ciljem uoavanja uloge boje u kompoziciji (Zdk).
Za temu TEKSTURA
Teksturalne vrste i vrijednosti povrine i oblika (Hrn, Brd, Zdk, RS),
obiljeje vrsta i tekstura u prostoru, glatka sa sjajem, glatka mat, hrapava sa sjajem, hrapava mat
(Hrn, Brd, Zdk, RS),
materijali i vrste materijala (RS).
Za temu SVJETLLINA - VALER
Valer kao koliina svjetla, ton i svjetlina (Brd, Zdk),
85
valerski kljuevi (emocionalno i psiholoko znaenje) (Zdk),

kontrast kvantiteta boje - organizacija i kontrola valerskih vrijednosti (Zdk),
iluzija volumena u odnosu na svjetlo (Brd),
kontrast svjetlo - tamno, stepen svjetline i zatamnjenosti (Brd, RS),
ton, zasienost i valer, tonske razlike (Hrn, RS),
sinteza teksture, boje i valera u kreativnom radu (Zdk),
gradacija svjetlosti u odnosu na odreenost izvora (RS).
Za temu DIZAJN - PROJEKTIRANJE
Podjela dizajna (grafiki dizajn, industrijski dizajn) (Zdk),
polje djelatnosti (Zdk),
linija, boja i valer u dizajnu (Brd),
moderne tehnologije i njihova primjena (Zdk),
vizuelno sporazumijevanje, stvaranje i razumijevanje jednostavne vizuelne poruke (RS).
Teme
BOJA.
TEKSTURA.
SVJETLINA - VALER
DIZAJN - PROJEKTIRANJE
Pojmovi
Boja - kromatske i akromatske boje, teksture, valer, spektar, kontrast, slikarstvo, prijenosno - tafelajno
slikarstvo, slikarske tehnike, iluzija prostora, plakat, vizualne komunikacije, stabilno, labilno, figuralna
kompozicija, signal, stil, minijatura, iluzija prostora, dizajn, dodirivanje, mimoilaenje, preklapanje oblika,
kontrast boja, tekstura, kiparstvo, arhitektura, figura, marina, ki.
VII/VIII razred
Programski sadraj
Tematske jedinice
Za temu KOMPOZICIJA
Elementi kompozicije, principi i vrste (Brd),
komponiranje vie ritmikih cjelina (Brd),
stepenovanje/stupnjevanje - gradacija jednog elementa (Brd, Hrn, RS),
ravnotea - ujednaenost jednog elementa,; ravnotea i ritam u kompoziciji (Brd, Hrn, RS),
ravnotea oblika u prostoru (RS),
ravnotea mase u prostoru (RS),
ravnotea boje u prostoru (RS),
86
komponiranje likovnih elemenata koji su srodni ili u kontrastu, u jednoj ili vie osobina (pravaca,
oblika, boja, veliina, valera, tekstura (Hrn, RS).
Za temu PROPORCIJE I ZLATNI REZ
Razliiti kanoni pojedinih epoha (egipatski kanon, grki, bizantski, Leonardo da Vinci, Le
Corbusier) (Zdk, RS),
zavisnost/ovisnost i povezanost proporcije i ritma; simetrini i asimetrini ritam (Zdk, Brd, Hrn),
perspektiva, volumen i prostor - perspektiva kubnog prostora (Zdk, Hrn),
proporcije, odnosi veliina, odnos manjeg dijela cjeline prema veem jednak odnosu veeg dijela
prema cjelini (Zdk, Hrn, RS)
zlatni rez - odnos stranica pravouganika/pravokutnika 1 : 1,618. (Zdk),
kanoni: proporcija portreta (Brd, Zdk),
proporcija figure (Brd, Zdk),
proporcije u prostoru - zlatni rez (Brd),
Za temu HARMONIJA
Jedinstvo ravnotee i ritma, meusobna ovisnost i povezanost, dominanta i jedinstvo (Hrn),
sklad ili srodnost likovnih elemenata, harmonija oblika, veliina, valera i teksture (Brd, Zdk),
harmonija kontrasnih vrijednosti (Brd, Zdk).
Za temu REPETICIJA
Repeticija - ponavljanje identinih, slinih i razliitih elemenata (Hrn, Brd, Zdk)
repeticija - alternacija - naizmjenino ponavljanje (Hrn, Zdk, RS).
Za temu GRAFIKA
Tehnike visokog tiska (Zdk, Brd, RS, Hrn),
tehnike dubokog tiska (Zdk, Brd, RS, Hrn),
tehnike ravnog tiska (Zdk, Brd, RS, Hrn),
Teme
KOMPOZICIJA.
PROPORCIJE. i ZLATNI REZ
HARMONIJA
REPETICIJA .
GRAFIKA.
Pojmovi
Statika, dinamika, ritam, ravnotea, sloeni ritam, stupnjevanje, zgunjavanje linija - crta, opisna i
konstruktivna crta - linija, statine i dinamine plohe, alternacija, valerski klju, modelacija, modulacija,
proimanje u prostoru, crtaki, slikarski, kiparski, grafiki i graevinski materijali, ovisnost forme u funkciji,
plaketa, reljef, puna plastika, primijenjena umjetnost, figurativno - apstraktno. sklad, dominanta, zatita
spomenika kulturne batine, staklo, metal, fotografija.
87
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
Tematske jedinice
Za temu KOMPOZICIJA
Vrste kompozicija (vodoravna, vertikalna, dijagonalna, i geometrijska kompozicija) Hrn
statino i dinamino jedinstvo prema prostornim planovima i kompozicija (Hrn),
ritam i ravnotea (Brd
alternacija (Brd
slobodno komponiranje (Brd, RS),
ekspresivni izraz (RS),
ritmiko-harmonijska kompozicija (odnos boje i forme)(RS),
sistem nizanja skupova, linija, boja, oblika prema odreenoj shemi.
Za temu KONTRAST
Kontrast kao ritam suprotnost i harmonija likovnih vrijednosti (Rs, Hrn)
Za temu JEDINSTVO
Jedinstvo kao osnovna vrijednost kompozicije (RS),
statino i dinamino jedinstvo, statino i dinamino jedinstvo prema prostornim planovima i
kompozicija (RS, Brd, Hrn, Zdk),
jedinstvo stila i izraza (RS, Hrn, Zdk, Brd),
jedinstvo i ravnotea (RS, Hrn, Zdk).
Za temu DOMINANTA
Dominanta kao uvjet/uslov za povezivanje raznorodnih elemenata/komponenti u cjelini (Zdk, Hrn,
Brd, RS),
objedinjavanje likovnih elemenata u kompoziciji sa dominacijom jednog od elemenata (Zdk, Brd),
Za temu VIZUELNO SPORAZUMIJEVANJE i IMAGINACIJA
Psiholoko i socioloko djelovanje znakova (RS, Brd),
realni oblici u nerealnim odnosima (Brd, RS).
Teme
KOMPOZICIJA
KONTRAST. .
JEDINSTVO.
DOMINANTA..
VIZUELNO SPORAZUMIJEVANJE I IMAGINACIJA
88
MUZIKA KULTURA
Programski sadraj
MUZIKO OPISMENJAVANJE - PJEVANJE I SVIRANJE I-III / II-IV razred
Osjeaj za ritam i melodiju
Dugi i kratki, visoki i niski tonovi
Jaina - glasnoa tonova
Oznake za tempo
Oznake za dinamiku
Odreivanje karaktera pjesme (uspavanka, ples, koranica)
Dvoglasje
Prepoznavanje vokalne i instrumentalne muzike
Osnove intonacije, ritma i metra
Trajanje tonova i pauze
Mjere 2 4 3
4 4 4
Uenje pjesme na osnovu sluanog primanja (pjesme po sluhu)
Upoznavanje i pjevanje kanona
Orffov djeiji instrumentarij - podjela i vrste instrumenata
Sviranje na ritmikim instrumentima Orffovog instrumentarija.
Izrada aranmana u funkciji pratnje pjesmi
Sviranje na melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija
Upoznavanje i izvoenje tradicionalnih narodnih pjesama:
Uspavanke
Pjesme za zabavljanje
Narodni napjevi iz gradske i seoske sredine
Narodna kola svih naroda i narodnosti u BiH
SLUANJE MUZIKE I-III / II-IV

Muziki oblici:
Tema
Prepoznavanje teme i ponavljanja
Uoavanje dvije teme i njihovog karaktera
Prepoznavanje pjesama po karakteru
Repriza teme
Prepoznavanje kanona
89
Muziki instrumenti:
Prepoznavanje klavira
Prepoznavanje violine i violonela u kompoziciji
Prepoznavanje flaute i klarineta
Prepoznavanje trube
Prepoznavanje harfe
Prepoznavanje gitare i harmonike
Prepoznavanje bubnja i drugih udaraljki
Prepoznavanje izvoakog ansambla
Upoznavanje Himne BiH

Muzike igre
Razvoj osjeaja za ritam i metriku kroz:
Brojalice
Muziko-pokretne igre
muzike dramatizacije
Djeije muziko stvaralatvo I-III / II-IV

Spontana ritmika improvizacija uz primjenu vlastitog tijela kao "instrumenata" i na predmetima u okolini.
Spontana melodijska improvizacija glasom i na instrumentima Orffovog djeijeg instrumentarija.
Spontana ritmika improvizacija na instrumentima Orffovog djeijeg instrumentarija
Literarno izraavanje uz sluanje muzike
Likovno izraavanje uz sluanje muzike
Muziko-scenske igre (pjevanje, sviranje, dramatizacija)
IV-VIII / V-IX
MUZIKO OPISMENJAVANJE - PJEVANJE I SVIRANJE
Proirivanje znanja iz intonacije, ritma i metra
Podjela jedinice mjere na dva
Podjela jedinice mjere na etiri dijela
Uzmah i predtakt
Ritmike figure
Triola
Sinkopa
Pjevanje solmizacijom
Zapisivanje muzike
Ritmiki diktati
Melodijski diktati
90
Ljestvica (skala), stepen, stupanj, tetrakord

Dur ljestvica
Mol ljestvica
Melodijski i harmonijski mol
Durske ljestvice do dva predznaka sa povisilicama
Molske ljestvice
Durske ljestvice do dva predznaka sa snizilicama
Molske ljestvice
Upoznavanje i pjevanje kanona troglasno i etveroglasno
Pjevanje pjesama po notnom zapisu
Orffov djeiji instrumentarij - podjela i vrste instrumenata
Sviranje na ritmikim instrumentima na osnovu notne parititure
Sviranje na melodijskim instrumentima Orffovog instrumentarija
Upoznavanje i izvoenje tradicionalnih narodnih pjesama BiH:
Pjevanje narodnih napjeva iz gradske i seoske sredine,
Svatovski napjevi i obiaji,
Narodna kola iz raznih krajeva BiH
Pjesmice za pjevanje i sviranje su izabrane iz muzike literature svijeta i kompozitora iz Bosne i
Hercegovine i zemalja u okruenju.
SLUANJE MUZIKE
Na osnovu sluanja svjetskih i autora BiH i zemalja u okruenju, predvieno je sticanje znanja iz slijedeih
muzikih disciplina:
Muziki oblici:
motiv, fraza, period
dvodijelna pjesma
trodijelna pjesma
sloena trodijelna pjesma
preludij i fuga
sonatni oblik
sonata
simfonija
koncert
uvertira
opera
balet
opereta
91
Muziki instrumenti:
gudaki instrumenti
drveni duhaki instrumenti
limeni duhaki instrumenti
udaraljke
klavir
gitara
Tradicionalni narodni instrumenti u BiH
idiofoni narodni instrumenti
membranofoni narodni instrumenti
aerofoni narodni instrumenti
kordofoni narodni instrumenti
Historija muzike i stilski periodi
Renesansa u muzikoj umjetnosti:
embalo i lutnja
Franjo Bosanac: Rierkari
Barok u muzikoj umjetnosti
Upoznavanje najznaajnijih djela kompozitora baroka sluanjem
J.S.Bach, G.Handel, A. Vivaldi
Beki klasici i njihova djela
J.Haydn. W.A.Mozart, L.van Beethoven
Romantizam u muzikoj umjetnosti
Muziki oblici romantizma
Obiljeja romantizma
Kompozitori solo-pjesme F.Schubert
Kompozitori klavirske minijature
Programska muzika
B.Smetana: simfonijska poema "Vltava"
Operski kompozitori: G.Verdi, G. Rossini
Petar Ilji ajkovski: baleti
Impresionizam u muzikoj umjetnosti
Ravel: Bolero
Muzika u XX stoljeu
I.Stravinski: baleti
Dez muzika
G.Gershwin: Porgi i Bes, opera, Rapsodija u Plavom
Zabavna muzika: The Beatles
Muzika u Bosni i Hercegovini
92
Kompozitori: V. Miloevi, C. Rihtman, A. Smajlovi, M. Prebanda

V. Komadina, A. Horozi
Kompozitori iz Hrvatske: J. Gotovac
Kompozitori iz Srbije: S. Mokranjac
Muzike igre IV, a u RS V

Razvoj osjeaja za ritam i metriku kroz:
Brojalice
Muziko-pokretne igre
Muzike dramatizacije
Djeije muziko stvaralatvo IV-VIII, a u RS V-IX

Improviziranje melodije sa tekstom ili bez teksta glasom ili na nekom melodijskom instrumentu
Smiljanje i izrada aranmana za kompozicije koje se pjevaju ili sviraju.
Melodijska i ritmika improvizacija na instrumentima Orffovog djeijeg instrumentarija: spontana i svjesna
Varijacije ritmikih i melodijskih cjelina na instrumentima
Dekomponiranje
Komponiranje na zadani tekst
Komponiranje na tekst po vlastitom izboru
Literarno ili/i likovno izraavanje uz sluanje muzike
Kreiranje muziko-scenske igre (pjevanje, sviranje, dramatizacija)
Smiljanje, izrada i izvoenje aranmana za kompozicije koje se pjevaju ili sviraju.
PRILOG
ZAJEDNIKE JEZGRE NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA

ZA OSNOVNU KOLU
MUZIKA UMJETNOST
_______________________________________________
PLANOVA I PROGRAMA:
U nastavnom programu bit e naveden zadatak koji glasi: Upoznati muziko stvaralatvo sva tri naroda koji
ive na prostoru BiH, te stvaralatvo naroda u okruenju (Hrvatska, Srbija itd.)
93
Predlae se da svaka osnovna kola organizuje rad horova i to: hor mladjih i hor starijih razreda, kao i
orkestar, kao to je u nastavnom planu i programu u FBiH i RS.
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA

I/II RAZRED
Programski sadraj
mjerenja antropometrijskih dimenzija i testiranje motorikih sposobnosti
- hodanja i tranja
- skakanja i preskakanja
- bacanja i hvatanja
- penjanja, puzanja i provlaenja
- dizanja i noenja
- vuenja i potiskivanja
- vjebe na tlu - kotrljanja, kolutanja
- vienja i upiranja
- plesne igre, ritmike igre, narodni plesovi
- elementarne igre
- vjebe ravnotee
- vjebe sa rekvizitima
II/III RAZRED
Programski sadraj
- hodanja i tranja
- dizanja i noenja
- vienja i upiranja
- elementarne igre
- vjebe ravnotee
94
III/IV RAZRED
Programski sadraj
- hodanja i tranja
- dizanja i noenja
- vienja i upiranja
- elementarne igre
- vjebe ravnotee
IV/V RAZRED
Programski sadraj
- Antropometrijska mjerenja i testiranje motorikih sposobnosti
- Atletika hodanje, tranje, skokovi, bacanje
- Vjebe na spravama i tlu
- Elementi sportskih igara: nogometa, rukometa, odbojke i koarke
- Ritmika i plesne strukture
V/VI RAZRED
Programski sadraj
Mjerenja antropometrijskih dimenzija i testiranja psihomotornih sposobnosti
Atletika:
- hodanja, tranja, skakanja, bacanja
- gimnastika vjebe na spravama i tlu
- ritmika i estetska gimnastika
- plesne strukture
- sportske igre: odbojka, koarka, rukomet, nogomet
95
VI/VII RAZRED
Programski sadraj
Atletika:
- hodanja, tranja, skakanja, bacanja
- gimnastika vjebe na spravama i tlu
- ritmika i estetska gimnastika
- plesne strukture
VII/VIII RAZRED
Programski sadraj
- atletika: hodanja tranja skakanja bacanja
- gimnastika vjebe na spravama i tlu, ritmika i estetska gimnastika
- plesne strukture
- borilake vjetine: dudo, karate, hrvanje
VIII/IX RAZRED
Programski sadraj
- mjerenja antropometrijskih dimenzija i testiranja psihomotornih sposobnosti
- atletika: hodanja tranja skakanja bacanja
- gimnastika vjebe na spravama i tlu, ritmika i estetska gimnastika
- plesne strukture
- sportska igra po izboru
- dopunske sportske igre
- borilake vjetine: dudo, karate, hrvanje
96
GRAANSKO OBRAZOVANJE / DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA
Interdisciplinarni program graanskog obrazovanja

(Ovaj program se izuava u okviru odgovarajuih predmeta.)
Osnovna kola ( I/II IV/V razred)
SADRAJ
I /II RAZRED
Predmet Oblast / Taka Koncept Lekcija Uputstva / rad
poglavlje
Maternji jezik i Knjievnost itanje naglas Autoritet Lekcija 1:"ta je itanje prvog dijela
knjievnost autoritet?" prie"Plavko i Smjeka"
-izuavanje razliitih
situacija u kojima
nedostaje autoritet
Likovna kultura Boja Vjebe slobodnog Autoritet Lekcija 1:"ta je Crtanje lika Plavko iz
komponovanja mrlja i autoritet?" prie"Plavko i Smjeka"
linija razliitih boja i
tonova
Poznavanje Dom lanovi Autoritet Lekcija 1:"ta je Roditelji /autoritet/Zato
prirode i drutva porodice(obitelji) autoritet?" su roditelji autoritet i
odakle on potie?
Maternji jezik i Knjievnost itanje naglas Odgovornost Lekcija 1: itanje prvog dijela
knjievnost "ta je prie:"uvar zoolokog
odgovornost?" vrta"
Likovna kultura Linija Upotreba razliitih Odgovornost Lekcija 1: Crtanje lika iz
likovno tehnikih "ta je prie:"uvar zoolokog
sredstava u crtanju odgovornost?" vrta"
linijom i uoavanje Lik iz prie: Leo
razlika u tragu koje ona
ostavlja
Poznavanje kola Snalaenje u prostoru i Odgovornost Lekcija 1: Fokusirati se na dio u
prirode i drutva vremenu "ta je kojem direktorica pokazuje
odgovornost?" Martinu zooloki vrt
Maternji jezik i Knjievnost itanje naglas Privatnost Lekcija 1: "ta je itanje prvog dijela
knjievnost privatnost?" prie"Karolina, zlatna
ribica ui o privatnosti"
Likovna kultura Linija Vjebe slobodnog Privatnost Lekcija 1:"ta je
komponovanja mrlja i privatnost?"
97
tonova
Poznavanje Prirodna Privatnost Lekcija 1:"ta je U koje vrijeme Karolina
prirode i sredina i privatnost?" pliva i eli biti sama u
drutva godinja doba svojoj peini?
doba
Maternji jezik i Knjievnost itanje naglas Pravda Lekcija 1: "ta je itanje prvog dijela
knjievnost pravda" prie"Pravedne mede"
Likovna kultura Linija Vjebe slobodnog Pravda Lekcija 1:ta je Crtanje meda iz
komponovanja mrlja i pravda? prie"Pravedne mede"
tonova
Poznavanje Dom Upotreba papira, Pravda Lekcija 1:ta je Izrada meda (likova uz
prirode i drutva Samostalan i kartona, ljepila za pravda? prie) na papiru / nalaze se
praktian rad izradu modelovanja na kraju prirunika za
uenika predmeta i igraaka nastavnike
II / III RAZRED
poglavlje
Maternji jezik Jezik Gramatika Autoritet Lekcija 2: "Kako itanje drugog dijela
jezik i Reenica izjavna, moemo procijeniti prie"Plavko i Smjeka",
knjievnost upitna i uzvina, pravilo?" prepoznavanje datih
potvrdna i odrina reenica
Likovna kultura Linija Vjebe crtanja linijom Autoritet Lekcija 2:"Kako Bojenje likova iz prie
jednostavnih moemo procijeniti "Plavko i Smjeka"
trodimenzionalnih pravilo?" Likovi se nalaze na kraju
oblika po prethodnom prirunika za nastavnike
posmatranju
Poznavanje ivot i rad u Dogovor o Autoritet Lekcija 2: "Kako Na osnovu asocijacije s
prirode i drutva koli i domu zajednikom radu: moemo procijeniti priom "Plavko i Smjeka"
dunosti i prava pravilo?" razgovarati o pravilima u
uenika u odjeljenju i odjeljenju
koli
Maternji jezik i Knjievnost Interpretacija Odgovornost Lekcija 2: "Kako Glavni i sporedni likovi u
knjievnost knjievnog teksta, moemo odluiti prii "uvar zoolokog
glavni i sporedni likovi elimo li novu vrta"
odgovornost?"
Likovna kultura Boja i prostor Otvoreni i zatvoreni Odgovornost Lekcija 2: "Kako Razlika izmeu prostora
prostor moemo odluiti (zooloki vrt i direktoriin
elimo li novu ured)
98
odgovornost?"
Poznavanje ivot i rad u Dunosti i prava Odgovornost Lekcija 3: "Kako Vjeba: Odgovornosti
prirode i drutva koli uenika u odjeljenju i odluiti elimo li uenika u odjeljenju,koli,
koli novu odgovornost?" porodici, zajednici
Maternji jezik i Knjievnost Pria - proza Privatnost Lekcija 2: "ta itanje drugog dijela
knjievnost moe objasniti prie"Karlina, zlatna ribica
razlike u ponaanju ui o privatnosti"/igrokaz
kada je u pitanju
privatnost?"
Likovna kultura Boja i prostor Izrada jednobojnih i Privatnost Lekcija 2: "ta Rad na likovima iz
viebojni predmeta moe objasniti prie"Karlina"
razlike u ponaanju Lik Crva i lik Vande
kada je u pitanju
privatnost?"
Poznavanje ivot i rad u Ua porodica Privatnost Lekcija 2: "ta Privatnost u uoj porodici
prirode i drutva porodici moe objasniti
razlike u ponaanju
kada je u pitanju
privatnost?"
Maternji jezik i Knjievnost Pria - proza Pravda Lekcija 2: "Koji su Procjena pravilne podjele
knjievnost pravedni naini iz prie"Pravedne mede"
podjele?" prema redoslijedu
dogaaja
Likovna kultura Boja i prostor Izrada jednobojnih i Pravda Lekcija 2: "Koji su Rad na likovima iz
viebojni predmeta pravedni naini prie"Pravedne mede",
podjele?" drugi dio/likovi se nalaze
na kraju prirunika za
nastavnike
Poznavanje ivot i rad u Ua porodica Pravda Lekcija 3: Kako bi Uenje o lanovima
prrirode i porodici ti rijeio problem porodice kroz igrokaz iz
drutva podjele prie"Pravedne mede"
III / IV RAZRED
poglavlje
Maternji jezik i Jezik Ortografija Autoritet Lekcija broj 4: Uvod i trei dio
knjievnost Kako moemo prie:"Plavko i Smjeka",
odluiti elimo li 3. dio
koristiti autoritet? Veliko slovo u pisanju
imena iz prie
99
Likovna kultura Opi pojam Vjebe rasporeivanja Autoritet Lekcija 4 i 5 Realiziranje vjebe preko
kompozicije povrinskih oblika na motiva iz prie Plavko i
kao cjeline u zadatoj povrini Smjeka"
prostoru
Poznavanje Moj zaviaj Planiranje rada na Autoritet Lekcija broj 5: Izvoenje vjebe iz
prirode i drutva poetku Kako bi ti koristio lekcije: ta treba
godine/Individualno i autoritet u ovoj razmotriti kod donoenja
kolektivno planiranje prii? odluka?
rada i odmora
Maternji jezik i Knjievnost Proza, lik Odgovornost Lekcija broj 4:" Lik Martina iz prie
knjievnost Kako moemo "uvar zoolokog vrta"
odluiti koju
odgovornost
elimo ispuniti?"
Likovna kultura Opi pojam Vjeba rasporeivanja Odgovornost Lekcija 4 i 5 Realizovanje vjebe kroz
kompozicije zadatih predmeta u lik ili likove iz
kao cjeline u prostoru i traenja prie:"uvar zoolokog
prostoru najskladnijih odnosa vrta!
meu njima
Poznavanje Nae zdravlje Navike i ponaanje za Odgovornost Lekcija broj 5: Izvesti vjebu za razred iz
prirode i drutva zdrav ivot Kako odluiti koju lekcije o odgovornom
odgovornost odluivanju
ispuniti?
Maternji jezik i Gramatika Glagoli Privatnost Lekcija broj 3:" Prepoznavanje glagola u
knjievnost Kako moe prii"Karolina, zlatna
odluiti da li eli ribica ui o privatnosti"
privatnosti?"
Likovna kultura Linija Uoavanje linija koje Privatnost Lekcije 3 i 4 Karolina i Crv, likovi iz
odreuju prostor prie/ likovi se nalaze na
kraju prirunika za
nastavnike
Poznavanje iri zaviaj Vanost vode za rast i Privatnost Lekcija 4: "Kako bi Komparacija onog to su
prirode i drutva razvoj ivog svijeta ti odluio/la da li nauili o ivom svijetu u
eli privatnosti?" vodi s priom
Maternji jezik i Gramatika Imenice:ope, vlastite, Pravda Lekcija 4:"Koji su Traenje imenica, rodova i
knjievnost rod i broj pravedni odgovori brojeva u prii"Pravedne
na prekraj ili mede"
povredu?"
Likovna kultura Linija Uoavanje linija koje Pravda Lekcije 4 i 5 Obiljeja prostora iz vjebi
odreuju prostor
100
Poznavanje Zatita ivotne Zaita od zagaenja Pravda Lekcija 5:"Kako bi Izvoenje vjebe iz
prirode i drutva sredine ti koristio pravedne priePravedne mede
naine da
odgovori na
prekraj ili
povredu?"
IV /V RAZRED
Predmet Oblast / Toka Koncept Lekcija Uputstva / rad
poglavlje
Maternji jezik i Knjievnost Interpretacija Autoritet Lekcija 6: Koliko Uvod i etvrti dio
knjievnost knjievnog teksta autoriteta bi voa prie"Plavko i Smjeka"
trebao imati?
Likovna kultura Primarne, Upoznavanje s Autoritet Lekcija 6 i 7 Prepoznavanje boja u prii
sekundarne i osnovnim, sloenim i "Plavko i Smjeka"
hromatske neutralnim bojama
boje
Poznavanje Prirodni uslovi Vazduh, svostva Autoritet Lekcija 7: Koliko Donoenje vanih odluka,
prirode ivota autoriteta bi ti dao vjeba za razred
osobi u ovoj prii
Maternji jezik i Knjievnost Proza/kompozicija Odgovornost Lekcija 6:"Kako Uvod i etvrti dio
knjievnost moemo odluiti prie"uvar zoolokog
koga smatrati vrta", dijalog Martin i
odgovornim?" direktorica, i Martin -
monolog
Likovna kultura Linija i Vjebe crtanja silueta i Odgovornost Lekcija 6 Vjebe crtanja Martina i
kontura kontura bez sporednih direktorice
detalja
Poznavanje Prirodni uslovi Uslovi ivota- ovjek Odgovornost Lekcija 7:"Kako Donoenje vanih odluka
prirode ivota kao prirodno, misaono odluiti koga glede odgovornosti, vjeba
i drutveno bie smatrati za razred
odgovornim?"
Maternji jezik i Kultura Prepriavanje Privatnost Lekcija 5:"Kako Uvod i etvrti dio
knjievnost izraavanja samostalno proitanih odluiti kada treba prie"Karolina, zlatna
tekstova ograniiti neiju ribica ui o privatnosti",
privatnosti?" razgovor izmeu Karoline
i Crva
Likovna kultura Masa, Razliite vrste Privatnost ista Rad s plastelinom na
volumen, materijala za likovima iz prie
prostor oblikovanje
101
Poznavanje Prirodni uslovi Vjeba kao oblik Privatnost Lekcija 6:"Kako Vjeba za razred
prirode ivota izraavanja odluiti kada treba podijeliti razred u grupe na
meuovisnosti ograniiti neiju jedan od naina navedenih
privatnosti?" u priruniku za nastavnike
Maternji jezik i Kultura itanje Pravda Lekcija 6: "Koji su Uvod i etvrti dio
knjievnost izraavanja pravedni naini da prie"Pravedne mede",
se neto sazna?" itanje po ulogama
(Denis..)
Likovna kultura Linija i Uoavanje i isticanje Pravda ista Vjebe - podijeliti
kontura bitnog u konturi
Poznavanje Prirodni uslovi ovjek/slinost i Pravda Lekcija 7: "Kako bi Vjeba za razred
prirode ivota razlike izmeu ovjeka, ti koristio pravedne
biljaka i ivotinja naine da neto
sazna?
Nastavni plan i program za predmet Demokratija i ljudska prava

za VIII / IX razred osnovne kole
(fond asova: 33 godinje, 1 as sedmino)
Sadraj:
PROGRAMSKI SADRAJI ZA VIII / IX RAZRED
1. AUTORITET 5
2. PRIVATNOST 4
3. ODGOVORNOST 4
4. PRAVDA 4
5. GRAANIN I VLAST 4
6. PROJEKT GRAANIN 11
Ukupno 32
1. AUTORITET ( 5 asova)
1.1. Zato nam treba autoritet? 1 as

- pojmovi koje je potrebno poznavati
- vjeba kritikog razmiljanja:identificiranje upotrebe autoriteta
- vjeba kritikog razmiljanja: identificiranje problema koji mogu nastati upotrebom autoriteta
pria:Problem u koli
102
- Upotreba lekcije
2.2. Gdje nalazimo autoritet i kako se on opravdava? 1 as
- Pojmovi koje je potrebno poznavati
- Gdje nalazimo autoritet?
- Vjebe kritikog razmiljanja: Pronaite vlastite primjere autoriteta
2.3. Kakva je razlika izmeu autoriteta i moi bez autoriteta? 1 as
- Pojmovi koje trebate poznavati
- Vjeba kritikog razmiljanja: Utvrivanje razlike izmeu moi i autoriteta
- Vjeba kritikog razmiljanja: razlikovanje upotrebe autoriteta i upotrebe moi bez autoriteta
2.4. Kako treba birati ljude na poziciju autoriteta? 1 as
- Zato treba paljivo birati ljude na pozicije autoriteta?
- Vjeba kritikog razmiljanja: utvrivanje kvalifikacija za one koji nas vode
- Vjeba kritikog razmiljanja: utvrivanje kvalifikacija koje zahtijeva pozicija autoriteta
2.5.Koga biste vi birali na poziciju autoriteta? 1 as
- Pojmovi koje treba poznavati
- Vjebe kritikog razmiljanja: prosuivanje kandidata
- Kako moemo odrediti ko je najbolji kandidat za neku poziciju autoriteta
- Vjebe
2. PRIVATNOST ( 4 asa)
Ovaj koncept osigurava uenicima da mogu:
Shvatiti zato je pravo na privatnost vano
Razumjeti vanost privatnosti u slobodnom drutvu i ivotu uope
Analizirati prednosti/koristi i mane/cijene privatnosti
Procijeniti, zauzeti i odbraniti stavove vezane za obim i granice privatnosti
Metodske jedinke
2.1. ta je privatnost? 1 as
- Cilj lekcije
- Pojmovi koje treba znati
- Ideje za uenje
- Rijei problem, prvi dio prie: Marvin Velianstveni
- Pogledaj blie
2.2. Zato se razlikuju ponaanja ljudi kada se radi o privatnosti? 1 as
- Rijei problem: Moe li nai razloge zato ljudi ele privatnost?
- Drugi dio prie:Marvin Velianstveni
103
- Pogledaj blie
- Ideje koje e uiti:Zato se ljudi razlikuju u ponaanju kada je u pitanju privatnost?
- Rijei problem
- Koristi ta zna
2.3. Koje su posljedice privatnosti? 1 as
- Ideje koje e uiti: Koje su neke od posljedica privatnosti?
- Rijei problem: Moe li identificirati posljedice privatnosti?
- Trei dio prie: Marvin Velianstveni
- Pogledaj blie
- Ideje koje e uiti: koristi i cijene
2.4. Koji bi trebali biti obim i granice privatnosti? 1 as
- Ideje koje e uiti:ta znai imati pravo na privatnost?
- Ideje koje e uiti: zato je pravo na privatnost vano?
- Rijei problem: etvrti dio prie: Marvin Velianstveni
- Pogledaj blie
- Rijei problem:moe li rijeiti ovaj problem privatnosti?
1. ODGOVORNOST ( 4 asa)
Razumjeti vanost odgovornosti u slobodnom drutvu
Analizirati prednosti i mane odgovornosti
Procijeniti, zauzeti i odbraniti stavove vezane za konflikte izmeu konkurentnih odgovornosti
Procijeniti, zauzeti i odbraniti stavove vezane za linu odgovornost
Metodske jedinke:
3.1. ta je odgovornost? 1 as
- Identificiranje odgovornosti
- Vjebe kritikog razmiljanja
- Zato je odgovornost vana?
- Primijenite naueno
3.2. Koje su neki od izvora odgovornosti? 1 as
- Odakle potiu odgovornosti
104
3.3. Koje su posljedice preuzimanja odgovornosti? 1 as

- Koja su intelektualna sredstva korisna pri odreivanju odgovornosti?
3.4. O emu treba razmisliti kada odluujemo izmeu odgovornosti koje se suprotstavljaju jedna
drugoj? 1 as
- Kako donijeti odluku izmeu konkurentnih odgovornosti?
4. PRAVDA ( 4 asa)
Razumjeti i koristiti osnovne principe pravde
Razmisliti o pravednoj raspodjeli povlastica i tereta drutva
Razmisliti o pravednim odgovorima na prekraje i povrede
Razmisliti o pravednim procedurama za skupljanje informacija i donoenje odluka
Procijeniti, zauzeti i odbraniti stavove vezane za pitanja pravde
Metodske jedinke:
4.1. Zato se pitanje pravde dijeli u tri kategorije? 1 as

- Razmotriti pitanja pavde i razgovarati o pitanju zato je porebna klasifikacija, te o pravde koji su
navedena u knjizi. - svakom od tri problema
- Vjebe kritikog razmiljanja - uraditi u grupama.
- Paljivo utvrditi razumjevanje sva tri problema pravde
distributivna- kad se radi o podjeli dobara ili tereta
korektivna- kad se radi o ispravnom odgovaranju na prekraj ili povredu,
proceduralna- kad se radi o pravednim nainima na koji se dolazi do informacija i donoenja
odluka
- Vjeba ta vi mislite? identificiranje raznih vrsta pitanja kojima se bavi pravda.
- Vjeba "Pokai ta zna". Uradite pregled podjele pravde i zakljuivanje lekcije.
4.2.Kako se mogu koristiti intelektualna sredstva pri prouavanju pitanja distributivne pravde?- 1 as
- Vjeba kritikog razmiljanja- ( ispitivanje pitanja pravde)
- Koritenje pojmova potrebe, sposobnosti i zasluge kod razvijanja stavova o distributivnoj pravdi
- Koritenje principa slinosti kod razvijanja stavova o distributivnoj pravdi
- Koje jo vrijednosti i interese treba uzeti u obzir kod razvijanja stavova o distributivnoj pravdi
105
Objanjenje pojma intelektualnih sredstava kao skupa pitanja koja su relevantna za donoenje ispravne
odluke (zato sredstva= zato to i majstor kada treba neto da uradi prvo vidi koja mu sredstva trebaju za
rad, a onda poinje raditi).
- Vjeba koritenja tabele intelektualnih sredstava (aparata).
- Zakljuivanje lekcije
4.3 Koji su ciljevi korektivne pravde
- Nepoznate pojmove
- Vjeba Prouavanje pitanja korektivne pravde.
- Pojmovi (prekraj i povreda) i budite sigurni da ste paljivo razvili intelektualna sredstva iz tabele
- Vjeba Zato je potrebna korektivna pravda? i koji su njeni ciljevi.
- Navesti konkretne primjera kao to je navedeno u dijelu Upotreba lekcije.
- Uraditi po jednu vjebu koristei tabelu intelektualnih sredstava (aparata)
- uraditi vjebu rjeavanja problema kao vjebu za itav razred kako je opisana u lekciji . Obratiti panju
na zakljuivanje lekcije.
- zakljuivanje lekcije
4.4. Zato je proceduralna pravda vana?- 1 as
- Objanjenje nepoznatih rijei, pogotovu koja je svrha proceduralne pravde
- Grupna vjeba Prouavanje pitanja proceduralne pravde.
- Zato je proceduralna pravda vana i koji su njeni ciljevi.
- Navesti nekoliko primjera kao to je prikupljanje informacija, a drugi donoenja odluke.
- Vjeba Na divljem zapadu.
- Zakljuivanje lekcije.
5. GRAANIN I VLAST ( 4 asa)

Nauiti jedno od najvanijih prava graana, pravo na uestvovanje u vlasti
Shvatiti da je uee graana u vlastitom interesu svakog pojedinca
Nauiti koje su to kvalitete dobrog graanina
Znati koje su obaveze i odgovornosti graanina
Znati koje obaveze idu uz osnovna prava
Shvatiti zato je potrebna vlast
Shvatiti ta je ustav i zato je taj dokument vaan
Metodske jedinke
5.1. Zato nam je potrebna vlast?- 1 as

- Pojmovi
- Definiranje prirodnih prava
106
- Vjebe: rjeavanje problema

- Drutveni ugovor
5.2. ta je ustavna vlast?- 1 as
- Pojmovi
- Definicija ustava
- Definiranje ustavne vlasti
- Odlike ustava
- Vjebe
5.3. Kako graani mogu uestvovati?- 1 as
- Pojmovi
- Ko je dravljanin?
- Prouavanje uenja: Naini na koje graani mogu uestvovati
- Vjebe
5.4. Koje odluke ete donositi kao graanin? -1 as
- Koje obaveze idu uz naa osnovna prava?
- ta je zajednika dobrobit?
- Vjebe: Konfliktne odgovornosti predstavnika Doma naroda
6. PROJEKT GRAANIN
( 11 asova)
Sadraj/teoretski dio ( 4 asa)

5.1. Objanjenje programa "Projekt graanin" - 2 asa
- ta je projekt graanin?
- Osnovni cilj programa?
- Ko uestvuje u programu?
- Timski rad
5.2. Objanjenje pojma javne politike - 1 as
- ta je javna politika?
- ta su mjere javne politike?
- Vjebe i zadaci
5.3. Pregled zadataka za razred - 1 as
- Koraci, ciljevi koraka u portfoliju
- Objanjenje svih koraka
a. Prvi korak: Identifikacija problema javne politike u vaoj zajednici
b. Drugi korak: Izbor problema koji ete prouavati u razredu
c. Trei korak: Prikupljanje informacija o problemu koji e va razred prouavati
107
d. Izrada razrednog portfolija
Sadraj/praktini dio ( 6 asova)

1 as se radi
Podjela u grupe i podjela zadataka
Prva grupa za izradu portfolija
Druga grupa za izradu portfolija
Trea grupa za izradu portfolija
etvrta grupa za izradu portfolija
6 asova se radi
Izrada portfolija
1 as se radi
Prezentacija razrednog portfolija
1 as
PRILOG
GRAANSKO OBRAZOVANJE / DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA

_______________________________________________
PLANOVA I PROGRAMA:
to se tie preostalih razreda osnovne i srednje kole, sadraji e se izuavati u skladu sa postojeim
sporazumima sa ministrima obrazovanja. Preporuuje se da svi ministri obrazovanja na teritoriji Bosne i
Hercegovine razmotre usvajanje svakog dijela tog kursa koji do sada nije izuavan.

Zajed. Jezgra Osnovna Skola - Bosanski

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Zajed. Jezgra Osnovna Skola - Bosanski

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

1

ZAJEDNIKA JEZGRA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA

ZAJEDNIKA JEZGRA NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA

8. avgust 2003. godine

Pojanjenje: Distribucija sadraja u Federaciji Bosne i Hercegovine se provodi od prvog do osmog

Redni broj Naziv predmeta

1. Srpski jezik i knjievnost

Bosanski jezik i knjievnost

Hrvatski jezik i knjievnost

7. Istorija / Historija / Povijest

12. Hemija / Kemija

14. Tehniko vaspitanje / Tehniki odgoj

15. Likovna kultura

16. Muzika kultura / Glazbena kultura

17. Tjelesna i zdravstvena kultura / Fiziko vaspitanje / Tjelesni odgoj i port

18. Graansko obrazovanje / Demokratija i ljudska prava

SRPSKI JEZIK I KNJIEVNOST

L. Carroll, ili H. Christian Andersen, Bajke

Izgovor i pisanje glagolskih oblika

Prijedlog (vrste epskih djela u stihu i prozi)

JEZINO IZRAAVANJE I MEDIJSKA KULTURA

Posebne aktivnosti (naprimjer, laboratorijske vjebe)

Osnovni brojevi od 60 do 100 kao i 1000.

Posebne aktivnosti (naprimjer, laboratorijske vjebe)

Posebne aktivnosti (naprimjer, laboratorijske vjebe)

PRIJEDLOZI I OBAVEZE ZA DALJE USKLAIVANJE ZAJEDNIKOG JEZGRA NASTAVNIH

-imenovanj predm i osob

sistematizacija dosada obraenih glagolskih vremena

ZAJEDNIKOJ JEZGRI NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA

Na osnovu tih konsultacija izvrit e se izmjene nastavnih planova i programa.

Elementarni oblici sadanjeg i prolog vremena glagola.

PRIJEDLOZI I OBAVEZE ZA DALJE USKLAIVANJE ZAJEDNIKOG JEZGRA NASTAVNIH

Karakteristine biljke u mojoj okolici

SAOBRAAJ U MJESTU I OKOLICI

ZAJEDNIKOJ JEZGRI NASTAVNIH PLANOVA I PROGRAMA

Ukljuivanje navedenih tema u nastavne programe podrazumijeva:

- Prethodnu promjenu nastavnog plana i programa u cilju preraspodjele vremena za izuavanje

- Pojava i razvitak kranstva.

Drugi svjetski rat.

OPA GEOGRAFSKA ZEMLJOPISNA OBILJEJA EVROPE

REGIJA JUNE AZIJE

REGIJA SREDNJE AMERIKE

-KLASIFIKACIJA PREDMETA PREMA SVOJSTVIMA

Odreivanje nepoznatog umanjenika

Mnoenje dvocifrenog broja jednocifrenim brojem

-Stotine prve hiljade

Nepromjenljivost kolinika i primjena.

Svojstva mnoenja razlomaka.

Apsolutna vrijednost cijelog broja.

Primjena stavova o podudarnosti trouglova.

5.TEMA-Talesov teorem i njegove primjene

Meudjelovanje tijela. Sila

Trenje klizanja i kotrljanja

PRITISAK VRSTIH TIJELA

VEZA IZMEU ENERGIJE i RADA

Odbijanje i lom talasa

TERMIKO KRETANJE ESTICA TIJELA, TEMPERATURA

Zavisnost temperature kljuanja od pritiska

ISTOSMJERNA (STALNA) STRUJA

Leklaneov galvanski element

TOPLOTNO DJELOVANJE STRUJE

TRAJNI (STALNI) MAGNET

POJAVA ELEKTROMAGNETSKE INDUKCIJE