Sfor 19

Original: Engleski
Uvod
Uputstava Stranama
Izmjena 19
1. studenog 2001.
UPUTSTVA
STRANAMA
IZMJENA 19
vii
Original: Engleski
Uvod
Uputstava Stranama
Izmjena 19
1. studenog 2001.
UVOD
Ovaj dokument anulira pismo zapovjednika IFOR-a 1220/ASPPC/95 od 15.
prosinca 1995. godine i Izjavu o postupcima za Strane koja se nalazi u
njegovom privitku.
Veze:
A. Opi okvirni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu

B. Zakljuci sa Londonske konferencije, 4. - 5. prosinca 1996.
C. Rezolucija 1088 Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda od 12. prosinca 1996.
1. Opi pojmovi - U dopisu od 30. studenog 1996. upuenom Generalnom tajniku

NATO-a lanovi Predsjednitva Bosne i Hercegovine prihvatili su brojne obaveze meu
kojima je i suglasnost o organiziranju i rasporeivanju Stabilizacijskih snaga (SFOR)
koje e biti zakoniti nasljednik IFOR-a. Tom prilikom se Predsjednitvo suglasilo sa
ovom dopunom veze A, kao i s tim da e se sve reference koje se odnose na IFOR u
Opem okvirnom mirovnom sporazumu i ostalim slinim dokumentima tumaiti kao da
se odnose na SFOR. Vezom B dobio se dalji sporazum izabranih vlasti Bosne i
Hercegovine o planu djelovanja koji se, izmeu ostalog, odnosi i na rasporeivanje
SFOR-a. Veza C predstavlja konani autoritet kojim se potkrepljuje odluka
Sjevernoatlantskog vijea da odobri ovo rasporeivanje. Kao zapovjednik ovih snaga,
zapovjednik SFOR-a je vrhovni autoritet u svim vojnim aspektima Opeg okvirnog
mirovnog sporazuma.
2. Strane
- Federacija Bosne i Hercegovine

- Republika Srpska
- Vojska Federacije Bosne i Hercegovine, koju predstavljaju najvii vojni zapovjednici
- Vojska Republike Srpske koje predstavlja najvii vojni zapovjednik
3. Cilj - Dostaviti Stranama Uputstva zapovjednika SFOR-a u cilju pojanjenja pravila i

davanja jasnih smjernica.
a. Ovim Uputstvima se ne anuliraju, niti dopunjavaju obaveze i prava sadrana u

vojnim aspektima Opeg okvirnog mirovnog sporazuma.
b. Zapovjednik SFOR-a je vrhovni autoritet u odreivanju svega to procijeni

neophodnim za provoenje vojnih aspekata Opeg okvirnog mirovnog
sporazuma.
iii
Original: Engleski
Uvod
Uputstava Stranama
Izmjena 19
1. studenog 2001.
c. Zapovjednik SFOR-a ili predstavnik kojeg on odredi e davati daljnja uputstva

preko Zdruenog vojnog povjerenstva.
4. Odgovornost - Najvii vojni zapovjednici Strana duni su osigurati da se njihove

snage povinuju ovim Uputstvima i surauju sa SFOR-om i meunarodnim agencijama.
Najvii vojni zapovjednici Strana e osigurati da se ova Uputstva odmah dostave svim
snagama koje su pod njihovim zapovjednitvom i kontrolom.
5. Potivanje pravila - Od Strana se trai da potuju vojne aspekte Opeg okvirnog
mirovnog sporazuma i Uputstva Stranama. Pored toga, Strane daju ovlatenje SFOR-u
da preduzme sve to je potrebno, ukljuujui i neophodnu silu, u cilju obezbjeenja
potivanja pravila.
6. Zatita snaga SFOR-a - Zapovjednik SFOR-a ima ovlatenje da, bez uplitanja ili
odobrenja bilo koje Strane, uini sve to ocijeni neophodnim i prikladnim, ukljuujui i
upotrebu vojne sile, u cilju zatite SFOR-a.
7. Izmjene - SFOR ima ovlatenje da promijeni i unese amandmane na ova Uputstva

bez prethodne najave.
8. Izuzee - Ova Uputstva, njihov sadraj i primjena od Strana, njihovih zaposlenih i

vojnog osoblja ne podrazumijevaju i ne stvaraju nikakvu pravnu obvezu SFOR-a u
odnosu na imovinu, osoblje ili treu stranu.
9. Ovaj dokument je napisan na engleskom jeziku i preveden je na bosanski, hrvatski i

srpski jezik. U sluaju bilo kakve razlike ili nesuglasice izmeu ovih verzija, verzija na
engleskom jeziku ima prednost.
10. Kontakt sa SFOR-om - Zapovjednik SFOR-a je odredio odjel Zdruenih vojnih

poslova
za kontakt, koji se moe dobiti na telefon: BOS PTT 33 495 352 / RS PTT 051 315 133.
iv
Original: Engleski
Uvod
Uputstava Stranama
Izmjena 19
1. studenog 2001.
PROCES MODIFICIRANJA UPUTSTAVA STRANAMA
Uputstva Stranama su autoritet na osnovu koga OS u BiH obavljaju vojne aktivnosti

sukladno Aneksu 1 A Opeg okvirnog mirovnog sporazuma. Meutim, ako je to u duhu
konsenzusa, OS u BiH mogu predloiti izmjene Uputstava Stranama s vremena na
vrijeme u cilju jaanja povjerenja i suradnje izmeu entiteta i SFOR-a.
Zbog toga SFOR dozvoljava Stranama da predloe amandmane po sljedeoj proceduri:
Strana alje svoj prijedlog Tajnitvu SPVP i nezvanini primjerak ZVP u GZ SFOR-a.
Sekretarijat SPVP upoznaje ostale Strane sa prijedlogom.
Ostale Strane prihvate ili odbiju taj prijedlog.
Ako ostale Strane prihvate taj prijedlog, Tajnitvo SPVP ga zvanino, preko ZVP,
prezentira GZ SFOR-a.
Nakon to prijedlog razmotri GZ SFOR-a, zapovjednik SFOR-a e odobriti ili odbiti
prijedlog.
Ako zapovjednik SFOR-a prihvati zajedniki prijedlog, isti e se usvojiti na
zasijedanju ZVK u oujku, srpnju, rujnu i prosincu i objaviti.
v
Original: Engleski
Uvod
Uputstava Stranama
Izmjena 19
1. studenog 2001.
SADRAJ
POGLAVLJ NAZIV IZMJENA

E
1 RJENIK TERMINA I DEFINICIJA 19
2 ODOBRENJE I INSPEKCIJA LOKACIJA 19
3 REGULIRANJE AKTIVNOSTI STRANA UKLJUUJUI 19
NOENJE I SKLADITENJE NAORUANJA
4 KONTROLA KRETANJA 19
5 UPUTSTVA O OBUCI UKLJUUJUI BOJEVO GAANJE U 19
BOSNI I HERCEGOVINI
6 ZDRUENA VOJNA KOMISIJA 19
7 POVLAENJE STRANIH SNAGA I RASPUTANJE 19
NAORUANIH SKUPINA CIVILA I SPECIJALNE POLICIJE
8 UPUTSTVA ZA OPERACIJE UKLANJANJA MINA I 19
EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA
9 KONTROLA ZRANOG PROSTORA 19
10 KONTROLA ELEKTRO-MAGNETNOG SPEKTRA 19
11 FORMULARI 19
12 IZBRISANO 19
13 SKLADITENJE VOJNE MUNICIJE I EKSPLOZIVA 19
14 ORUANE SNAGE ENTITETA U DEMOKRATSKOM 19
DRUTVU ETIKA I PROFESIONALIZACIJA
vi
Original: Engleski Poglavlje 1
Izmjena 19 Upute Stranama
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 1
TERMINI I DEFINICIJE
Uvod Za svrhu Uputa Stranama zapovjednika SFOR-a primjenjuju se sljedee definicije

sadrane u ovom poglavlju. Kurzivom su napisani pojmovi koji su definirani na drugom
mjestu u ovom Poglavlju.
Aktivirati: Slubenom naredbom staviti u funkciju neku postrojbu, mjesto, kamp, postaju,
bazu, ili obalsku aktivnost, koja je prethodno organizirana i odreena imenom ili brojem, ili
oboje, tako da moe funkcionirati sukladno zadacima koji su joj dodijeljeni.
Administrativna lokacija: Lokacija na kojoj nema oruja, streljiva, ni naoruanih straara.

Ovakve lokacije mogu rabiti vojne postrojbe, ali se ne smije imati nikakva obiljeja lokacije za
skladitenje naoruanja. Inspekciju administrativnih lokacija vrit e SFOR i to putem
sluajnog uzorka.
Lokacija protuzrane obrane (C1): Lokacija na kojoj se nalazi oruje za protuzranu obranu,
kako je definirano u ovom Poglavlju. Ove lokacije mogu se rabiti i za smjetaj posluilaca
oruja ili se, pak, na njima, pored PZO sustava, moe nalaziti naoruan straar i/ili
administrativno/tehniko osoblje.
Oruje za protuzranu obranu:
a. Top kalibra 20 mm i iznad, namijenjen za protuzrano djelovanje,
b. Brzopotezni topovi, kalibra 20 mm i iznad, sa velikim kutom elevacije, namijenjeni za

protuzranu obranu;
c. Prenosivi lansirni sustavi (kombinacija projektila i lansirnih mehanizama); Samo se

RUNO PRENOSIVI projektili SAM/MANPAD mogu smatrati streljivom;
d. SAM lanseri, oprema za kontrolu vatre i svi radari koji uz njih idu.
Zrana luka: Lokacija primarno namijenjena za operacije ili odravanje vojnih helikoptera i
zrakoplova. Ove se lokacije mogu rabiti i za smjetaj posade letjelica ili, pak, pored opreme
mogu imati i samo jednog naoruanog straara i/ili administrativni/tehniki detaman.
Lokacije sa helikopterskim uzletitima trebaju se klasificirati sukladno svojoj primarnoj ulozi.
Streljivo: Ovaj generiki termin obuhvaa sve tipove projektila koji se ispaljuju na
neprijatelja, kao to su meci, granate, rakete, borbena punjenja, rune bombe, torpeda,
bombe i navoene rakete sa svojim pogonskim gorivom, kapislama, detonatorima i
punjenjima od eksplozivnih i drugih materijala. Ovaj termin ukljuuje materijale koji se rabe
za osvjetljavanje, signalizaciju, ispaljivanje salvi, rudarske radove, kopanje, rezanje,
ubrzavanje, usporavanje, razdvajanje, katapultiranje osoblja ili materijala, ukljuivanje ili
zaustavljanje mehanizama, unitavanje, namamljivanje u klopku, sredstva koja ne dovode do
smrtnog ishoda, sredstva za vjebanje, obuku, strau, lov i sport. Sve komponente ovih
1-1
1. studenog 2001.
materijala smatraju se streljivom. U svezi sa uvozom i izvozom oruja i internom isporukom

iz tvornica, vidi zasebnu definiciju u Poglavlju 4.
Oruane snage: Ovaj termin obuhvaa sve organizacije koje posjeduju naoruanje koje
podlijee ogranienju iz Sporazuma, osim ogranizacija osmiljenih i organiziranih za
obezbjeenje unutarnje sigurnosti pod mirnodopskim uvjetima.
Oklopno borbeno vozilo: Samohodno vozilo zatieno oklopom, sa sposobnou kretanja po

svakom terenu. U oklopna borbena vozila spadaju oklopni transporteri, oklopna pjeadijska
borbena vozila i borbena vozila sa tekim naoruanjem.
Oklopno pjeako borbeno vozilo: Oklopno borbeno vozilo namijenjeno i opremljeno prije
svega za transport borbenog pjeakog odreda (8 11 vojnika), iz ije unutranjosti, pod
zatitom oklopa, vojnici mogu otvarati vatru, naoruano topom kalibra najmanje 20
milimetara, a ponekad i antitenkovskim bacaem raketa koji su njegov integralni ili organski
dio. Oklopno pjeako borbeno vozilo predstavlja glavni sustav naoruanja oklopnog ili
mehaniziranog pjeatva, ili formacija i postrojbi motoriziranog pjeatva.
Oklopni transporter: Oklopno borbeno vozilo namijenjeno i opremljeno za transport

borbenog pjeakog odreda (8 11 vojnika), koje je po pravilu naoruano orujem kalibra
najmanje 20 milimetara koje je njegov integralni ili organski dio.
Oklopno vozilo slino oklopnom transporteru i oklopno vozilo slino oklopnom pjeakom
vozilu: Oklopna vozila sa istom asijom, a izvana slina oklopnom transporteru, odnosno
oklopnom pjeakom borbenom vozilu. Ova vozila nemaju niti top niti topniko orue kalibra
20 milimetara ili iznad i konstruirana su ili modificirana tako da se u njima ne moe prevoziti
odred borbenog pjeatva. Uzimajui u obzir odredbe enevske konvencije Za poboljanje
uvjeta ranjenih i bolesnih u oruanim snagama na terenu od 12. kolovoza 1949, kojima se
vozilima hitne pomoi i oklopnim sanitetskim transporterima daje poseban status, oklopno
sanitetsko vozilo nee se smatrati oklopnim borbenim vozilom niti vozilom slinim oklopnom
transporteru.
Jurini helikopter: Borbeni helikopter opremljen za uporabu protuoklopnog navoenog

naoruanja zrak-zemlja ili zrak-zrak i opremljen integriranim sustavom za kontrolu vatre i
nianjenja za ova oruja. Termin jurini helikopter obuhvaa specijalizirane jurine
helikoptere i vienamjenske jurine helikoptere.
Ovlatene policijske snage: Civilne policijske snage koje imaju mandat odgovarajueg
entiteta i koje je IPTF priznao.
Skladite streljiva: Bilo koja lokacija na kojoj se nalaze streljivo i/ili eksplozivi. To moe biti
samo jedna zgrada, skupina zgrada ili otvoren prostor namijenjen za skladitenje streljiva.
Mogu to biti lokacije za trajni smjetaj streljiva (sa stalnim objektima) ili otvoren prostor
(lokacija na kojoj nema stalnih objekata, tzv. terenski uvjeti). Na ovakve lokacije se prilikom
inspekcija obraa najvie pozornosti i nad njima treba provoditi najstrou kontrolu.
Vojarna (C4): Lokacija na kojoj se nalazi znaajna koliina naoruanja (broj odreuje
Multinacionalna divizija, po vlastitom nahoenju, ali je osnova 500 komada oruja sa dugom
cijevi i vojnog oruja koje je definirano u ovom Apendiksu, ali u koje ne spada oruje za
protuzranu obranu ili teko naoruanje) ili snaga, a koja se mogu rabiti za mobiliziranje
postrojbi kao direktna prijetnja SFOR-u. Na ovim lokacijama se mogu nalaziti i objekti za
uvanje vozila i objekti za skladitenje oruja, pripadnici borbenih postrojbi (pjeatvo,
1-2
1. studenog 2001.
oklopne postrojbe, specijalne snage), postrojbi borbene potpore (protuzrana obrana,

topnitvo, inenjerija) i slubi borbene potpore (u sastavu ili kao direktna potpora borbenim
postrojbama i postrojbama borbene potpore prema borbenom rasporedu, bez kojih borbene
postrojbe vojski SNAGA ne mogu voditi odrive zdruene operacije rodova vojske). Od
sutinskog je znaaja da pojmovi znaajna i snage budu konzistentno definirani na itavoj
teritoriji zone odgovornosti multinacionalnih divizija.
Borbeni tenk: Samohodno oklopno borbeno vozilo velike vatrene moi, prevashodno iz topa
koji ima veliku brzinu ispaljivanja direktne vatre protiv oklopnih i drugih ciljeva, sa velikom
sposobnou kretanja po svakoj vrsti terena, sa visokim stupnjem samozatite, a koje nije
prvenstveno namijenjeno niti opremljeno za prijevoz borbenih trupa. Ovakva oklopna vozila
predstavljaju glavni sustav naoruanja za formacije oklopnih tenkova i druge oklopne
formacije.
Borbeni tenkovi su oklopna borbena vozila sa gusjenicama koja bez tereta tee najmanje
16,5 metrikih tona i naoruana su obrtnim topom koji se moe okretati 360, kalibra
najmanje 75 milimetara. Pored ovoga, borbenim tenkom e se smatrati svako oklopno vozilo
sa tokovima koje se uzima u slubu i ispunjava sve gore navedene kriterije.
Kamp (12): Lokacija na kojoj se nalazi zanemariv broj snaga, sa infrastrukturom za potporu,
na kojoj nema tekog naoruanja niti sustava naoruanja za protuzranu obranu, ali na kojoj
se nalazi ili naoruani straar ili skladita za pjeako naoruanje, streljivo ili oruje sa dugom
cijevi. Ima sljedee podkategorije:
a. Postaja vojne policije,
b. Vojna kola ili akademija,
c. Odaja za vjebu ili druga lokacija (ak i ako je prazna i ne sadrava nikakvo
naoruanje) koji priuvne snage koriste za rutinsko okupljanje i obuku. Ako se
lokacija koristi za mobiliziranje velikog broja priuvnih snaga (prema odluci
Multinacionalne divizije, ali je polazni broj 300 pripadnika), svrstava se u kategoriju
borbene lokacije.
d. Osmatraki toranj ili osmatranica na kojoj su SNAGE stalno nazone, s najvie 40
pripadnika.
Kantonman: (ili garnizon): Skupina vojarni i drugih objekata definiranih geografskom

lokacijom, namijenjenih potpori vojnih aktivnosti.
Kontrolni punkt: Lokacija na kojoj jedan ili vie pripadnika lokalne policije provode
neodreeni vremenski period i zaustavljaju vozila/ljude.
Civil: Svaka osoba koja nema status vojnog lica.
Civilna straa: Civilno osoblje koje u civilnim objektima obavlja dunosti straara i radnika
obezbjeenja, sa orujem ili bez njega, i nema status radnika u javnoj slubi.
Lokacija civilne policije: Dravni objekat i/ili prostorije koje civilna policija trajno koristi za
obavljanje svojih dunosti. To je javna zgrada koja mora biti propisno oznaena kako bi je
puanstvo moglo prepoznati. Entitetska Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) moraju SFOR-
u dostaviti spiskove ovih lokacija.
Civilno naoruanje: U civilno naoruanje spadaju samarice, sportske puke bez optikih
niana, automatski pitolji i revolveri.
1-3
1. studenog 2001.
Kolektivna obuka: Svaka obuka formacija (npr. vod, satnija ili bojna) iji je cilj razvoj
kolektivnog dejstva.
Kolektivno naoruanje: naoruanje za koje su potrebni posluioci, koje je tee od pjeakog,

a lake od tekog naoruanja (minobaca kalibra 60 mm, teki mitraljezi, laki i srednji
mitraljezi sa tronocem, nenavoena laka protuoklopna orua).
Borbena letjelica: Letjelica sa fiksiranim krilima ili sa krilima promjenjive geometrije koja je
naoruana i opremljena za gaanje ciljeva navoenim ili nenavoenim raketama, bombama,
topnikim oruima, topovima ili drugim razornim oruem, kao i svaki model ili verzija ovakve
letjelice koja obnaa druge vojne funkcije, kao to su izvianje ili elektronski rat. Pojam
borbena letjelica ne obuhvaa letjelice za obuku.
Borbeni helikopter: Letjelica sa rotacionim krilima, naoruana i opremljena za gaanje

ciljeva, ili opremljena za obnaanje drugih vojnih funkcija. Ovaj pojam borbeni helikopter
obuhvaa jurine helikoptere i helikoptere za borbenu potporu, ali ne i nenaoruane
transportne helikoptere.
Borbena lokacija: Borbena lokacija spada u jednu od dvije podkategorije (druga je

infrastrukturna lokacija) lokacija za skladitenje naoruanja. Pojam borbena lokacija
obuhvaa:
a. Lokacije za protuzranu obranu (C1)
b. Lokacije za teko naoruanje (C2)
c. Zrane luke (C3)
d. Vojarne (C4)
Helikopter za borbenu potporu: Borbeni helikopter koji ne ispunjava uvjete za jurine

helikoptere, a koji moe biti opremljen raznim orujem za samoobranu i neutraliziranje, kao
to su topovi, mitraljezi i nenavoene rakete, bombe ili kazetne bombe, ili za obavljanje
drugih vojnih funkcija.
Borbeno vozilo: Svako vozilo koje je ili oklopno, ili trajno opremljeno tekim naoruanjem.
Ova kategorija obuhvaa vozila opremljena za elektronsko ratovanje/obavjetavanje.
Lokacija veze (I4): Stalna, fiksna radio-relejna postaja, lokacija za ponovni prijenos, radio-
toranj ili slian objekat namijenjen olakavanju uspostave vojnih veza.
Potivanje: Pod ovim pojmom podrazumijeva se ispunjavanje svih zvaninih uputa i obveza
koje su u ime zapovjednika SFOR-a date Stranama.
Obuka posluilaca oruja: Tehnika obuka iji je cilj razvoj kolektivnih vjetina posluilaca
(do 15 ljudi) kolektivnog, tekog illi protuzranog oruja ili bilo kog drugog borbenog
sredstva. Mada ovakva obuka moe obuhvaati vie skupina posluilaca, centar pozornosti je
na posluiocima kao skupini, a svaka skupa posluilaca mora uraditi isto.
DARE (pristup entitetskim bazama podataka i njihova uporaba): DARE je sustav kontrole i
evidentiranja naoruanja (uporaba baze podataka kao softverska aplikacija na samostalnom
raunalu) namijenjen olakavanju i standardizaciji inspekcije, monitoringa i izvjetavanja o
zalihama koje posjeduju entiteti. On omoguuje transparentnost i direktnu kontrolu
evidentiranja u Oruanim snagama u Bosni i Hercegovini, a automatizacija olakava
podnoenje izvjea.
1-4
1. studenog 2001.
Demilitarizirana oblast: Oblast koju je zvanino odredio zapovjednik SFOR-a i na kojoj nisu
smjetene vojne snage i objekti. Kretanje i noenje odore i oruja u ovoj oblasti moe se
dopustiti samo uz izriito odobrenje SFOR-a.
Lokacija za unitavanje: Lokacija na kojoj se oprema (oruje i streljivo) unitava ili povlai iz
vojne uporabe.
Manevarska obuka: Taktika obuka, individualna ili kolektivna, koja ne ukljuuje ispaljivanje
bojevog, mada moe ukljuivati uporabu manevarskog streljiva, pitotehnikih i laserskih
sredstava, a koja se odvija s ciljem simulacije (npr. sustav MILES), na odobrenim podrujima
za obuku. Ovaj se naziv odnosi i na taktiku obuku sa svim tipovima sustava naoruanja i
oklopnih vozila.
Elektro-eksplozivno sredstvo: Elektro-eksplozivno sredstvo je jednokratni eksploziv ili

pirotehnika naprava koja se koristi kao inicijalni element nekog eksploziva koji se aktivira
pomou elektrine energije.
Oprema za elektronski rat/obavjetajna oprema veze: Sva sredstva ija je primarna uloga
voenje elektronskog rata i obavjetavanje. Ukljuuje, ali se ne ograniava na sljedee:
a. Analiza mogu se rabiti sve vrste raunala, kao i specijalna oprema za transkribiranje i
tehniku analizu, kao to su visoko usavreni magnetofoni ili analizatori spektra.
b. Antene za presretanje se mogu rabiti sve vrste antena. Poseban tip potreban je samo
za posebne opsege spektra. Antene koje mogu presretati razliite opsege frekvencija.
Radiogoniometrijske antene su posebne i koriste se samo u radiogoniometrijske svrhe.
c. Komunikacije za slanje gotovih izvjea nadreenoj formaciji/korisniku moe se rabiti
svaki tip primopredajnika. Ovim pojmom obuhvaeni su visoko usavreni
kriptografski/kodirajui sustavi koji se koriste sa navedenom opremom. Najee im je
svrha povezivanje korisnika (linija ili radio) i rasporeenih radiogoniometrijskih ureaja
(radio).
d. Radiogoniometrijski ureaji obino su rasporeeni pomou beinih veza do mjesta
presretanja. Radiogoniometrijska oprema je specijalizirana, pasivna (samo prima) i
odailja pokazuje smjer.
e. Prijemnici: Civilni ili vojni prijemnici sa mogunosti skeniranja, koji se koriste za
presretanje.
f. Primopredajnici Vrst radija koji se koristi za komunikacije moe se rabiti i za nadziranje
ili presretanje. Namjenski prijemnici sa mogunosti skeniranja ukazuju na lokaciju na
kojoj se nalazi elektronska oprema/izvjetajna oprema veze.
Elektromagnetni spektar: Pod elektromagnetnim spektrom podrazumijeva se cjelokupni

spektar radio-frekvencija, ukljuujui sve opsege radio-valova i koritenje vojnih i
komunikacijskih lasera, televizije i radija.
Entiteti: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska.
Pripadnici oruanih snaga u Bosni i Hercegovini: Pripadnici koji imaju trajni ili privremeni
status vojnog lica.
Priuvne snage Oruanih snaga u Bosni i Hercegovini: Vojnici koji trenutno nisu u aktivnoj
vojnoj slubi i podlijeu mobilizaciji. Prema Uputstvima Stranama i Opem okvirnom
mirovnom sporazumu, za njih vae ista ogranienja kao i za redovnu vojsku.
1-5
1. studenog 2001.
Lokacija sa vojnom elektronskom opremom i obavjetajnim sredstvima veze (I4): Svaka

lokacija, fiksna ili pokretna, namijenjena ili opremljena kao mjesto za voenje elektronskog
rata i obavjetavanja. Ovakva lokacija smatra se lokacijom veze (I4).
Vjeba: Vojni manevar ili simulirana ratna operacija koja obuhvaa planiranje, pripremu i
izvrenje. Izvodi se u cilju obuke i ocjenjivanja. Moe biti kombinirana, zdruena ili vjeba
samo jednog roda, ovisno od organizacija koje uestvuju.
Eksplozivi: Svako eksplozivno sredstvo koje ukljuuje eksplozive visoke razorne moi, TNT,
DNT i RDX, niskoeksplozivna goriva, raketni motori i pojaivai, detonatori, upaljai, inicijalne
kapsle i pripaljivai, inicijalna sredstva, ukljuujui i barut, upaljae za granate i sve druge
tipove projektila, mina i bombi.
Lokacija izvoza: Lokacija na kojoj se naoruanje priprema za izvoz i sa koga se alje na

lokaciju van teritorije Strane koja izvozi.
Snage: Svo osoblje i udruge sa vojnim kapacitetima, ukljuujui vojne snage, nacionalnu
gardu, priuvne snage, vojnu policiju i specijalnu policiju. Ova definicija snaga ne obuhvaa
snage Meunarode policije i SFOR. Prema Opem okvirnom mirovnom sporazumu,
naoruane skupine civila i specijalna policija su zabranjene snage i SFOR e ih razoruati i
raspustiti.
Opi okvirni mirovni sporazum: Sporazum koji su 14. prosinca 1995. potpisale Vlada Bosne i
Hercegovine i regionalne sile u Daytonu, Ohio. Naziva se jo i Dejtonski sporazum ili
Dejtonski mirovni sporazum.
asnik sa inom generala: Osoba sa inom jednakim NATO-ovom OF-6 inu ili iznad, bez
obzira na status (aktivan, neaktivan, priuvni ili drugi) u Stranama u Bosni i Hercegovini.
Dravne tvornice vojnih sredstava: Svaka tvornica, postrojenje, pogon, objekt, radionica ili
poduzee u dravnom vlasnitvu ili vlasnitvu privatnog lica koja proizvodi ili vri popravku
vojnih sredstava.
Dravni objekat: Svaki javni objekat koji se koristi za obavljanje zvaninih poslova vlade
(dravne zgrade, vojarne, dravne tvornice vojnih sredstava).
Zapovjednike lokacije (I3): lokacije na kojima se nalazi zapovjednitvo formirane postrojbe

ili formacije i skladita pjeakog naoruanja, streljiva ili oruja sa dugom cijevi.
Borbeno vozilo sa tekim naoruanjem: Svako oklopno borbeno vozilo iji je integralni ili
organski dio top za direktnu vatru kalibra najmanje 75 mm i teine najmanje 6,0 metrikih
tona bez tereta, a ne spada u kategoriju oklopnog transportera, oklopnog pjeakog
borbenog vozila ili borbenog tenka.
Teko naoruanje: Svaki tenk i oklopno vozilo, sva vozila kalibra 75 mm i iznad (sem
protuzranog oruja) i svi minobacai kalibra 81 mm i iznad.
Lokacija s tekim naoruanjem (C2): Lokacija na kojoj se nalazi teko naoruanje definirano
u ovom Poglavlju.
Visoki poligon: Poligon sa vertikalnom sigurnom visinom iznad 20.000 stopa klasificiraju se
kao visoki poligoni.
1-6
1. studenog 2001.
Djelatnosti uvoza i izvoza: Ove djelatnosti obuhvaaju uvoz oruja i streljiva, kao i
proizvodnju i mogui izvoz oruja i streljiva iz Bosne i Hercegovine.
Poetna toka: Odobrena lokacija sa koje poinje kretanje. To mora biti dravna tvornica
vojnih sredstava, lokacija za skladitenje oruja ili lokacija za skladitenje streljiva.
Krajnja toka: Mjesto gdje se vri primopredaja robe. Na ovom lokacijau odvija se carinska
inspekcija i posljednja inspekcija na teritoriji Bosne i Hercegovine. Krajnja toka moe biti
granini prijelaz Bosne i Hercegovine ili pomorska ili zrana luka ili eljeznika postaja u kojoj
se vri ukrcavanje.
Aktivnosti unutar vojarne: Svaka aktivnost koja se izvodi u krugu od 300 metara oko
objekata za smjetaj trupa i skladitenje oruja, unutar vojne lokacije ili dijela lokacije sa
ogranienim pristupom i koji je ograen i pod straom.
Individualna obuka: Obuka koja ima za cilj usavravanje vojnika kao pojedinaca i njihovih
individualnih sposobnosti. Premda ova obuka moe ukljuivati skupine vojnika, naglasak je
na pojedincu.
Infrastrukturna lokacija: Svaka lokacija koja ima funkciju vojne potpore i koju uvaju
naoruani straari. Primjeri ovakvih lokacija su logistike lokacije (I1), kampovi (I2), glavna
zapovjednitva (I3) i lokacije veze (I4). Na infrastrukturnim lokacijama moe se nalaziti
oruje, ali ne i oruje za protuzranu obranu ili teko naoruanje. Inspekcija infrastrukturnih
lokacija vri se svakih 180 dana.
Meuentitetska linija razgranienja: Linija razgranienja izmeu Federacije Bosne i

Hercegovine i Republike Srpske, kako je prikazano na kartama u prilogu Aneksu 2 Opeg
okvirnog mirovnog sporazuma i u kasnijim amandmanima koje je odobrio IFOR/SFOR.
Snage Meunarodne policije (IPTF): Snage Meunarodne policije Ujedinjenih naroda

uspostavljene sukladno Aneksu 11 Opeg okvirnog mirovnog sporazuma. IPTF nadzire i
razvija profesionalne snage civilne policije koje SFOR smatra zakonitim civilnim snagama.
Laserska sredstva: Sredstva koja stimuliranim emitiranjem zraenja proizvode uzak zrak
koncentrirane pojaane svjetlosti. Vojna uporaba laserskih sredstava obuhvaa direktnu
paljbu, nianjenje, domet, odeivanje ciljeva, simulaciju i slino.
Obuka u bojevom gaanju: Taktika ili tehnika obuka koja obuhvaa ispaljivanje iz oruja,
projektile i eksplozivna sredstva na otvorenim strelitima, poligonima za obuku i probnim
poligonima, ukljuujui i pjeako naoruanje, topove, minobacae, bombe, protuoklopna
oruja i sve kategorije navoenih raketa, ispaljivanje bojevog streljiva na odobrenim
lokacijama. Ova kategorija moe obuhvaati i kombinaciju taktikog manevra i bojevog
gaanja.
Poligon za bojevo gaanje: Podruje za taktiku ili tehniku obuku koje je odobrio SFOR-a i
gdje se vri ispaljivanje iz oruja, projektila i eksplozivnih sredstava. U zavisnosti od uporabe,
u Bosni i Hercegovini postoje sljedea tri tipa poligona za bojevo gaanje:
a. Tip A poligoni koje koristi iskljuivo SFOR,
b. Tip B poligoni koje koristi i SFOR i oruane snage u BiH,
c. Tip C poligoni koje koriste iskljuivo Oruane snage u BiH
1-7
1. studenog 2001.
Lokalne vlasti: Zvanine vlasti ustanovljene na razini Federacije ili na lokalnoj razini (kanton
ili opina).
Lokalna policija: Policijske snage opine/kantona.
Lokalni poligon/podruje za obuku: Poligon ili podruje za obuku koje je odobrio SFOR i koje
je ili integralni dio garnizona u kojem su smjetene trupe koje se obuavaju, ili se nalazi uz
njega (u krugu od 5 km). Lokalni status ovakvih poligona potvruje se dobijanjem
odobrenja odgovorne multinacionalne divizije SFOR-a.
Lokacija: Prijava lokacija se vri koristei estoznamenkaste ili osmoznamenkaste koordinate

po Univerzalnoj transferzalnoj mrei ili geografsku duinu i irinu izraenu u stupnjevima,
minutama i sekundama, uz obvezatno rabljenje sustava World Geodetic 1984 (WGS84). U
korespondenciji izmeu SFOR-a i entiteta moraju se rabiti UTM koordinate.
Logistika lokacija (I1): Lokacija ili objekat na kojemu se nalazi postrojba koja prua vojnu
logistiku potporu (ali ne postrojbama u borbenom poretku). Obuhvaa:
a. Lokaciju za skladitenje streljiva,
b. Radionu ili objekat za tehniko odravanje i servisiranje,
c. Objekat za skladitenje opih vojnih sredstava, npr. inenjerijsko skladite i skladita
pogonskog goriva.
Oruje sa dugom cijevi: Ovaj pojam se koristi da bi se napravila razlika izmeu osobnog
naoruanja i drugog vojnog naoruanja. Oruje sa dugom cijevi su puke (automatske ili
druge), vojne samarice, poluautomatske puke, ali mogu imati i sposobnost automatske
paljbe i automati, bez obzira na duinu cijevi, koji ne moraju obvezno biti napravljeni za
automatsku paljbu. Oruje za koje su neophodni posluioci ne spada u ovu kategoriju.
Niski poligon: Poligoni sa vertikalnom sigurnom visinom od najvie 3000 stopa iznad razine
zemlje klasificiraju se kao niski poligoni. Niski poligoni se smatraju podrujima stalne
opasnosti, te ih stoga letjelice uvijek trebaju izbjegavati.
Pukomitraljez: Automatsko oruje sa punjenjem iz redenika na opasau, redenika s

metalnim lancima ili bubnja, kojim se moe pucati samo u duim intervalima.
Runo prenosivi sustav protuzrane obrane (MANPADS): Raketno protuzrano oruje iz koga
se puca sa ramena.
Srednji poligon: Poligoni sa vertikalnom sigurnom visinom od preko 3000 stopa iznad nivoa
zemlje klasificiraju se kao srednji poligoni. Srednji poligoni mogu se smatrati podrujima
povremene opasnosti, pa e za njihovo prelijetanje biti potreban zahtjev kontrole zranog
prostora i najava letaima.
Vojna oprema: Svako sredstvo koje nije oruje, a vojne snage ga rabe u obavljanju svojih
zadataka.
Vojni asnik: asnik sa inom potporunika ili iznad koji slui u Oruanim snagama u Bosni i
Hercegovini.
Vojna policija: Vojna policija Oruanih snaga u BiH. Svaki pripadnik vojne policije pripadnik je
vojske.
1-8
1. studenog 2001.
Vojna lokacija: Generiki pojam koji obuhvaa sve lokacije definirane u ovom Poglavlju koje
Ministarstvo obrane ili Federacije BiH posjeduju, kontroliraju, uzimaju u najam ili
zaposjedaju, a koristi se u obrambene svrhe.
Vojno naoruanje: Pod ovim pojmom podrazumijeva se svo vojno naoruanje, izuzev
osobnog, i oruje sa dugom cijevi kalibra ispod 75 mm, kao i minobacai kalibra ispod 81
mm i svi pukomitraljezi kalibra ispod 20 mm. Primjer ovakvog oruja su RPG, laki
minobacai i pukomitraljezi ope namjene. Glede uvoza i izvoza oruja i internog tansporta
od tvornice, vidi zasebnu definiciju u Poglavlju 4.
Mine: Mina (kombinacija tijela mine, ekspllozivnog punjenja i upaljaa) je eksplozivna

naprava namijenjena nanoenju tete opremi ili ljudstvu. Aktivira se radnjom cilja protiv koga
se rabi, protokom vremena ili sredstvom kontrole. Mine spadaju u streljivo i sa njima tako
treba i postupati.
Mobilizacija:
a. in pripreme za rat ili drugu vanrednu situaciju putem okupljanja i organiziranja dravnih
resursa.
b. Proces u kome se oruane snage ili jedan njihov dio dovode u stanje pripravnosti za rat ili
drugu vanrednu situaciju. Obuhvaa okupljanje i organiziranje ljudstva, zaliha i materijala
za aktivnu vojnu slubu.
Odobrenje za transport: Odobrenje koje se izdaje jednom ili vie vozila za kretanje
kontroliranom rutom u utvreno vrijeme sukladno uputstvima o kretanju.
Dejstva koja nisu povezana sa operacijama: Svaka aktivnost koju provode pripadnici
Oruanih snaga BiH, a ija svrha nije u direktnoj svezi sa njihovim uobiajenim operativnim
zadacima i koja moe predstavljati minimalnu prijetnju SFOR-u i miru. Ovo je irok pojam
koji obuhvaa vojne sveanosti, sprovode, parade i sl.
Oprema koja ne podlijee ogranienjima iz Sporazuma: Obuhvaa svo oruje koje nije
obuhvaeno definicijom oruja koje prema sporazumu podlijee ogranienju, izuzev osobnog
naoruanja.
Organizacije: Vojska, Zrane snage, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova,

policija i specijalna policija, kao i svi drugi vladini odjeli koji koriste ili vre obuku s orujem.
Operacija: Vojna akcija ili provoenje stratekog, taktikog, slubenog, vjebovnog ili
administrativnog vojnog zadatka; bitka shvaena kao proces, ukljuujui transport,
snabdjevanje, juri, obranu i manevre koji su neophodni za postizanje ciljeva svake bitke ili
kampanje.
Strane: U svrhu ovog dokumenta, strane se definiraju kao:

a. Federacija Bosne i Hercegovine,
b. Republika Srpska,
c. Vojska Federacije Bosne i Hercegovine, koju zastupaju najvii vojni zapovjednici,
d. Oruane snage Republike Srpske, koju zastupaju najvii vojni zapovjednici.
Pitolj: Vrst pjeakog oruja koja se dri i ispaljuje jednom rukom. Nema bitne razlike
izmeu civilnih i vojnih pitolja. Civilima je potrebna dozvola za posjedovanje, a vojnicima za
noenje pitolja.
1-9
1. studenog 2001.
Pirotehniki materijali: Mjeavina kemikalija koje kada se zapale reagiraju egzotermiki i

proizvode svjetlost, toplotu, zvuk ili plin, a budui da mu je vrijeme sagorijevanja poznato,
moe se rabiti i za usporavanje vatrenog lanca. Pogonska goriva i eksplozivi ne spadaju u
pirotehnika sredstva.
Puka: Termin koji znai oruje sa nalijebljenom cijevi iz kojeg se puca s ramena i slui za
sportske aktivnosti, a odnosi se i na puke sa klizajuim zatvaraem i na poluautomatsko.
Puke sa kapacitetom okvira preko 9 metaka i automatske puke spadaju u vojno oruje.
Osjetljivo podruje: Podruje koje zapovjednik SFOR-a zvanino odredi kao podruje na
kome treba izbjegavati meuentitetske tenzije i u koje se bez SFOR-ovog ovlatenja ne moe
dovoditi niti rasporeivati vie vojnika.
Osjetljive lokacije u dravnom vlasnitvu: Objekti u dravnom vlasnitvu i/ili prostorije od

najveeg znaaja za entitet u ijem su vlasnitvu. uvaju ih pojedinci koji nisu vojna lica.
Odgovarajue Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane moraju prijaviti ove
objekte, a entiteti moraju SFOR obavijestiti o njihovoj lokaciji.
Osjetljivo oruje i oprema: U ovu kategoriju spadaju skupine oruja i sredstava koji mogu biti
direktna prijetnnu miru. Pojam obuhvaa sljedee:
a. Oruje za protuzranu obranu,
b. Teko naoruanje,
c. Svo naoruanje koje podlijee ogranienju prema Sporazumu.
Samarica: Oruje sa nenalijebljenom cijevi duine preko 50 cm, namijenjeno za ispaljivanje

kugliastih projektila. Samarica-repetirka sa kapacitetom okvira veim od 5 metaka i/ili cijevi
kraom od 50 cm spada u kategoriju vojnog oruja.
Pjeako naoruanje: Pitolji, pukomitraljezi, puke i laki ili srednji mitraljezi (kalibra ispod
20 mm).
Osobno naoruanje: Pojmovi bono ili osobno naoruanje su sinonimi u Bosni i

Hercegovini i obuhvaaju pitolje i revolvere, ali iskljuuju potpuno automatske pitolje.
Specijalna policija: Snage sline specijaliziranoj policiji, ali koje SFOR zbog njihove vojne
prirode i drugih razloga nije potvrdio kao takve. Naoruane skupine civila i specijalna policija
su, prema Opem okvirnom mirovnom sporazumu za mir, zabranjene snage i morat e se
izvriti njihova reforma ili ih se raspustiti pod nadzorom SFOR-a, a u okviru provedbe Aneksa
1A Opeg okvirnog mirovnog sporazuma.
Specijalizirana policija: Organizacije specijalizirane policije entitetskih Ministarstava

unutarnjih poslova. Obuhvaaju: Postrojbu za osiguranje zgrada i imovine, Postrojbu
(antiteroristiku) za provoenje Ustava Federacije i policijsku Antiteroristiku brigadu,
takoer Federacije. Svi pripadnici ovih postrojbi su potpuno obueni policajci koji djeluju
samo kao potpora redovitoj civilnoj policiji.
Lokacija specijalizirane policije: Objekt i/ili prostorije u dravnom vlasnitvu koje

specijalizirana policija trajno koristi za obavljanje svojih slubenih zadataka. To je javna
zgrada i mora biti propisno obiljeena kako bi je puanstvo moglo lako prepoznati. Entitetska
Ministarstva unutarnjih poslova i/ili Ministarstva obrane trebaju SFOR-u dostaviti spisak ovih
lokacija.
1-10
1. studenog 2001.
Taktika obuka: Vjeba u manevarskom ili bojevom gaanju pod kojom se podrazumijeva
kombinacija gaanja i pokreta ili uporaba raznih vrst oruja.
Operativna skupina:
a. Privremena skupina postrojbi pod jedinstvenim zapovjednitvom, formirana u svrhu
provoenja specifinih operacija ili misija;
b. Polustalna organizacija postrojbi pod jedinstvenim zapovjednitvom, formirana u svrhu
provoenja stalnog specifinog zadatka;
c. Element flote koju osniva zapovjednik operativne flote ili neki vii organ u cilju
izvravanja specifinog zadatka ili zadataka.
Tehnika obuka: Gaanje kolskim streljivom ili bojevo gaanje u kome se moe u isto
vrijeme rabiti samo jedna vrst oruja i koje iskljuuje bilo koju kombinaciju vatre i pokreta.
Obuka: Svaka aktivost koja za cilj ima poboljanje individualnih ili kolektivnih sposobnosti.
Lokacija za obuku: Oblast koja posjeduje odgovarajuu infrastrukturu za obuku vojnih

formacija ili postrojbi, a koju mogu rabiti postrojbe ratnog ili mirnodopskog sastava, a da ne
naputaju svoje vojarne/garnizone u kojima su stacionirane.
Obui i opremi: program opremanja i obuke. To je program koji sponzorira meunarodna

zajednica, a cilj mu je postizanje ravnotee snaga izmeu entiteta i podizanje nivoa
profesionalizma.
Oprema koja podlijee ogranienju prema Sporazumu: Ovaj pojam obuhvaa pet kategorija
definiranih u Sporazumu o konvencionalnim oruanim snagama u Evropi (CFE), uz male
izmjene glede oruja za protuzranu obranu i topnikog naoruanja. To su sljedee
kategorije: borbeni tenk, oklopno borbeno vozilo, topniko naoruanje kalibra 75 mm i iznad
(ukljuujui minobacae kalibra 81 mm i iznad), oruje za protuzranu obranu i borbene
letjelice (ukljuujui i helikoptere, ali ne i nenaoruane transportne helikoptere ili helikoptere
za obuku). Primjenjivat e se specifine definicije opreme iz odgovarajuih sporazuma, izuzev
u sluaju oruja za protuzranu obranu koje e, u svrhu ovih Uputa, biti definirano kao u
stavu 3 ovog Poglavlja. U sluaju dvosmislenosti izmeu definicija, koristit e se najira
definicija ili kombinacija definicija. Konkretno, oprema koja podlijee Sporazumu o
ogranienju definira se kao naoruanje ili oprema trenutno regulirani ili ogranieni sljedeim
dokumentima:
a. Beki sporazum o mjerama za jaanje povjerenja i sigurnosti u Bosni i Hercegovini,

prema lanku II Aneksa 1B Opeg okvirnog mirovnog sporazuma.
b. Sporazum iz Firence o subregionalnoj kontroli naoruanja prema lanku IV Aneksa 1B
Opeg okvirnog mirovnog sporazuma.
c. Svaki sljedei dogovor ili sporazum koji su entiteti sklopili jedan s drugim ili koji je Bosna
i Hercegovina sklopila sa drugim zemljama.
Neekslpodirana ubojita sredstva (NUS): Streljivo koja je ispaljeno, isputeno ili lansirano, ali
nije eksplodiralo bilo zbog kvara ili izrade, ili iz nekog drugog razloga.
Teina bez optereenja: Teina samog vozila, bez streljiva, goriva, nafte i maziva, oklopa koji
se moe skidati, rezervnih dijelova, alata i pribora, mobilnog ureaja za rad vozila pod
vodom, osoblja i njihove osobne opreme.
1-11
1. studenog 2001.
Neispravna sredstva: Oteeno streljivo ili streljivo kome je istekao rok trajanja, naputeno,
pogreno upakirano ili streljivo pronaeno u rasutom stanju, bez svog originalnog pakiranja.
Ovakva sredstva kojih ima na nekadanjim linijama fronte i u skladitima, odmah treba
klasificirati kao neispravna i prepustiti tehniaru za streljivo ili osoblju kvalificiranom za
unitavanje minsko-eksplozivnih sredstava.
Status visokog zvaninika: Status visokog zvaninika imaju sljedee osobe:

a. Predsjednik Bosne i Hercegovine;
b. Predsjednici Republike Srpske i Federacije;
c. Predsjednici entitetskih parlamenata;
d. Predsjednici vlada entiteta;
e. Ministri entiteta;
f. Svi zamjenici navedenih.
Oruje: Svako sredstvo, bilo da je smrtonosno ili ne, ili njegov dio koji je napravljen ili se
koristi da nanese tjelesne povrede, fiziki uniti protivnike snage, ili na neki drugi nain
obezbjedi prednost nad njima. Ova definicija ne obuhvaa bodee, maeve ili drugo hladno
oruje. Pod pojmom oruje podrazumijeva se svo osobno naoruanje, oruje sa dugom
cijevi, teko naoruanje, borbeni zrakoplovi i helikopteri, eksplozivi, streljivo, oprema za
voenje elektronskog rata i izvjetajna oprema veze, nuklearna, bioloka ili kemijska
sredstva i LASERSKI ili drugi ureaji koji zrae energiju. U pogledu uvoza, izvoza i interne
dostave oruja tvornice, vidi zasebnu definiciju u Poglavlju 4.
Lokacija za skladitenje oruja: svaka lokacija na kojoj se nalaze sustavi naoruanja i oprema
za naoruanje. Ove lokacije se dijele na borbene i infrastrukturne. Infrastrukturne lokacije su
sekundarne lokacije koje su po prirodi vie logistike i administrativne. Borbene lokacije su
od osobite vanosti jer se na njima moe provoditi mobilizacija i manevri snaga kao prijetnja
SFOR-u i miru. Na njih se prilikom inspekcija obraa najvie pozornosti i nad njima treba
provoditi najstrou kontrolu.
Radni dan: Dani od petka do ponedjeljka, izuzev slubenih praznika entiteta.
1-12
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 2
LOKACIJE
1. Uvod Lokacije koje kontrolira SFOR mogu se svrstati u tri kategorije: vojne lokacije,
osjetljive lokacije u dravnom vlasnitvu i lokacije sa tvornicama za namjensku proizvodnju.
2. Vojne lokacije Openito, svo vojno naoruanje i oprema ogranieni su na odobrene

vojne lokacije, sem kad Strane poduzmu odobrene im aktivnosti koje su opisane na drugom
mjestu u ovim uputstvima, a u koje spadaju i aktivnosti kao to su obuka, unitavanje
eksplozivnih sredstava, odravanje, pokreti cestama i sveanosti. Stranama je zabranjeno
naoruanje i opremu skladititi van lokacija odobrenih u te svrhe.
a. Postupak evidentiranja
O svakoj lokaciji na kojoj je uskladiteno oruje, streljivo, eksplozivi i/ili oprema za

elektronsko ratovanje i obavjetajna oprema veze mora se voditi potpuna evidencija,
i to na nain naveden u daljem tekstu:
(1) U evidenciju se moraju unijeti tip, koliina, toan lokalitet naoruanja, opreme,
eksploziva i/ili opreme za elektronsko ratovanje i obavjetajne opreme veze, kao i
serijski broj svakog komada oruja koje se nalazi na lokaciji.
(2) Svaka izmjena u zalihama naoruanja na lokaciji mora biti dokumentirana

najavom SFOR-u o premjetaju oruja ili SFOR-ovim odobrenjem pokreta oruja
(kako je navedeno u Poglavljima 4 i 5). Glavna zapovjednitva
zborova/zdrugova/posebnih postrojbi Oruanih snaga u Bosni i Hercegovini moraju
podreenim asnicima zaduenim za lokacije za skladitenje naoruanja obezbijediti
formular 4 za evidentiranje izmjena u naoruanju.
(3) Pristup lokacijama za skladitenje naoruanja mora se strogo kontrolirati, a o svim

ovakvim lokacijama na koja je pristup dozvoljen mora se voditi evidencija.
(4) Za voenje evidencije i staranje o ispravnosti oruja, streljiva, eksploziva, opreme

za elektronsko ratovanje i obavjetajne opreme veze u pismenoj formi se imenuje
asnik koji e biti zaduen za takvu lokaciju i njegov zamjenik, koji mora biti
kvalificiran za ovakav zadatak. Prilikom svake inspekcije lokacije mora biti prisutan
bar jedan kompetentan asnik.
(5) Interne inspekcije provode se jednom mjeseno, a provodi ih asnik koji

u ishodu inspekcije nema vlastitog interesa. Nadnevak i obim inspekcije moraju se
evidentirati, a u sluaju da se otkriju bilo kakve nedosljednosti, o tome se mora
obavijestiti SFOR u roku od 6 sati.
6) Karte ili dijagrame svih lokacija za skladitenje naoruanja treba dostaviti

odgovarajuoj Multinacionalnoj diviziji.
a. Inspekcija lokacija s ciljem uvida u potivanje datih propisa
(1) SFOR-ovim timovima za inspekciju mora se omoguiti ulaz na svaku lokaciju

2-1
1. studenog 2001.
i pristup svakom njenom dijelu. Na zahtjev, Strane trebaju SFOR-u dati na uvid
evidenciju o zalihama naoruanja na datoj lokaciji.
(2) SFOR zadrava pravo provoditi najavljene i nenajavljene inspekcije kad god
zapovjednik SFOR-a i zapovjednici Multinacionalnih divizija to smatraju pogodnim. U
sluaju da namjerava provesti najavljenu inspekciju, SFOR e o tome obavijestiti osoblje
na lokaciji 24 sata unaprijed.
(3) Ukoliko se tokom inspekcije ustanovi da postoje nedosljednosti ili krenje

pravila, ili da se oruje (ukljuujui streljivo i eksplozive) dri na mjestima koja nisu za to
odobrena, SFOR e predmetno oruje (ili streljivo/eksploziv) i opremu oduzeti.
a. Razmjena i unitavanje opreme
(1) Unitavanje opreme navedene u sustavu DARE
Unitavanje opreme (oruja i streljiva) navedene u sustavu DARE mora se obaviti

sukladno Planu dejstva za konsolidaciju/redukciju lokacije za skladitenje
naoruanja od 12. listopada 2001.
(2) Unitavanje opreme koja nije navedena u sustavu DARE
(a) Sva oprema (oruje i streljivo) koju SFOR nae, a lokalno puanstvo
preda tijekom operacije ETVA, ili opremu koju nau Oruane snage u Bosni
i Hercegovini, a koja nije navedena u sustavu DARE, bit e unitena. Ovu opremu
(oruje i streljivo) treba uskladititi i evidentirati odvojeno od ostalog inventara date
lokacije za skladitenje naoruanja.
(b) Ako Oruane snage u BiH otkriju ili prijave znaajnu koliinu opreme
(oruja i streljiva) u izvrsnom stanju, treba uiniti sljedee;
1. Oruanim snagama u BiH treba ostaviti mogunost da tom opremom

zamijeni onu koja je navedena u sustavu DARE i nalazi se na lokaciji za
skladitenje naoruanja.
2. Oruanim snagama u BiH treba ostaviti mogunost da tu opremu

prodaju drugim zemljama. Oprema (oruje i streljivo) koja e se prodavati moe
se ostaviti u SFOR-ovoj vojarni/depou ili na lokaciji za skladitenje naoruanja
Oruanih snaga u BiH najvie est mjeseci, a za to vrijeme treba pribaviti
odobrenje zapovjednika SFOR-a i pripremiti ugovor(e) sa zemljom(ama) koja(e)
e opremu kupiti.
a. Otvaranje novih lokacija, zatvaranje lokacija ili promjena klasifikacije - SFOR-

ove Multinacionalne divizije su autoriteti koji daju dozvole za otvaranje novih lokacija,
zatvaranje postojeih i mijenjanje klasifikacije lokacija. Obino se ne dobije dozvola za
otvaranje nove, a da prethodno neka slina lokacija nije zatvorena. Izuzetaka ipak moe
biti ako zapovjednik Multinacionalne divizije to odobri. Zapovjednik Zranih snaga za
junu Evropu je autoritet koji daje dozvolu za otvaranje novih lokacija i zranih luka
protzrane obrame, zatvaranje ovakvih lokacija, kao i sve promjene u klasifikaciji
lokacija/zrana luka za protuzranu obranu.
2-2
1. studenog 2001.
Otvaranje novih lokacija Da bi se otvorila nova lokacija, OSuBiH

moraju Multinacionalnoj diviziji dostaviti pismo u kome se zahtijeva otvaranje
nove lokacije. Uz pismo se mora priloiti zakonski dokaz o vlasnitvu nad
datom lokacijom (dokument o registraciji ili zemljinoknjini izvadak), karte ili
dijagrami lokacija, pisani dokument o naimenovanju asnika koji e biti
zaduen za voenje evidencije i njegovog zamjenika.
Zatvaranje lokacija Da bi se zatvorila neka lokacija, OSuBiH

moraju, poto isprazne lokaciju, dostaviti Multinacionalnoj diviziji pismo u
kome se zahtijeva zatvaranje te lokacije, nakon ega e Multinacionalna
divizija obaviti inspekciju lokacije kako bi bila sigurna da je spremna za
zatvaranje.
Promjena kategorije lokacija Da bi se neka infrastrukturna

lokacija preklasificirala u borbenu, OSuBiH moraju Multinacionalnoj diviziji
dostaviti pismo u kome se zahtijeva promjena kategorije lokacije. Da bi se
neka borbena lokacija preklasificirala u infrastrukturnu, ta se lokacija prvo
mora prestati klasificirati kao borbena lokacija, nakon ega Multinacionalna
divizija treba OSuBiH uputiti pismo u kome daje novu klasifikaciju lokacije.
b. Administrativne lokacije Kad vojna postrojba isprazni lokaciju za

skladitenje naroruanja u vlasnitvu Ministarstva obrane, ali eli tu lokaciju i dalje
koristiti u administrativne svrhe, ta lokacija postaje administrativna. Kad se prestane
klasificirati kao lokacija za skladitnje naoruanja, administrativna lokacija nadalje spada
pod nadzor Multinacionalne divizije, koja utvrdi ukupan broj ovakvih lokacija i vodi
evidenciju o njima. Najavljene inspekcije ovakvih lokacija nisu obavezne. Svrha
administrativnih lokacija je da se zapovjednicima OSuBiH omogui da zatvore lokacije za
skladitenje naoruanja, a da Multinacionalne divizije i dalje imaju sveobuhvatan uvid u
sve lokacije koje rabi vojno osoblje.
c. Status lokacija za skladitenje naoruanja Da bi se precizno definirao

status lokacija za skladitenje naoruanja, potrebno je koristiti sljedee formulacije:
(1) Zatvoren Ugovor su potpisale Multinacionalna divizija i sve

Strane;
(2) Zavrna inspekcija obavljena Zavrna inspekcija je obavljena,

sva oprema uklonjena sa lokacije, a ugovor potpisan od strane postrojbe koja
je obavila inspekciju i zapovjednika lokacije;
(3) U oekivanju zatvaranja OSuBiH su se sloile da se lokacija

zatvori, i, ili rade na uklanjanju opreme, ili su ve ispraznile lokaciju i eka se
zavrna inspekcija, ili je zavrna inspekcija ve provedena i eka se samo
potpisivanje ugovora;
(4) Oruje i streljivo uklonjeni Na lokaciji nema uskladitenog

oruja ni streljiva. Ima samo oruja koje se koristi u svrhe osiguranja (straa).
(5) Prazna lokacija Sav materijal i oprema uklonjeni su sa lokacije,

sem onog koje se koristi u svrhe osiguranja (straa).
2-3
1. studenog 2001.
3. Osjetljive lokacije u dravnom vlasnitvu
a. Ope Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva obrane

mogu traiti od SFOR-a da odredi osjetljive lokacije u dravnom vlasnitvu koji
trebaju biti pod straom. Lokacija nije odreena sve dok GZ SFOR-a ne odobri
zahtjev.
b. Straa Vojnicima nije dozvoljeno drati strau na osjetljivim

lokacijama u dravnom vlasnitvu. Stoga straari trebaju biti iz redova civilne
policije odobrene od Meunarodne policije (IPTF) ili postrojbe specijalne
policije koje je odobrio IPTF.
4. Lokacije sa dravnim tvornicama za namjensku proizvodnju
a. Ope - Lokacije sa tvornicama za namjensku proizvodnju su

mjesta na kojima se proizvodi i vri remont naoruanja (definirano u Poglavlju
1). Dunost Ministarstva obrane je da osigura sigurno funkcioniranje
objekata, posrednika i ugovaraa i njihovo potivanje ovih uputstava.
Ministarstvo obrane, njegovi posrednici i ugovarai smatrat e se odgovornim
za sigurno funkcioniranje i sigurnost tvornica za namjensku proizvodnju, kao i
za ispunjenje njihovih domaih zakonskih obveza.
b. Uvjeti izvjetavanja Dunost je Ministarstava obrane da

prikuplja informacije navedene u daljem tekstu i izvjea alje GZ SFOR-a.
Izvjea treba dostavljati direktno GZ SFOR-a svaka etiri mjeseca, najkasnije
7 dana prije isteka svakog etvrtog mjeseca (travanj, kolovoz, prosinac). U
izvjeu treba navesti sljedee:
(1) Spisak i broj, po stavkama, svog naoruanja proizvedenog u

prethodnom kalendarskom mjesecu na svakoj lokaciji na kome se nalazi
tvornica za namjensku proizvodnju;
(2) Zavretak proizvodnje ili zatvaranje bilo koje tvornice;
(3) Otvaranje nove tvornice za namjensku proizvodnju i poetak

proizvodnje svakog proizvoda koji se ranije nije proizvodio u toj tvornici;
(4) Objanjenje svake izmjene u proizvodnji svakog proizvoda u

tvornici koja za 25% nadmauje prethodno prijavljeni obim proizvodnje;
(5) Svaku promjenu broja telefona tvornice ili kontakt informacija;
(6) Svakih est mjeseci (u lipnju i prosincu) tvornice za namjensku

proizvodnju u dravnom vlasnitvu trebaju putem Ministarstva obrane od
SFOR-a traiti da odobri koliinu zaliha koje su im neophodne za proizvodnju
tokom narednih est mjeseci;
(7) Jednom godinje (u veljai), ili kako zapovjednik SFOR-a naredi,

Ministarstva obrane trebaju SFOR-u (Odjelu zdruenih vojnih poslova) i OESS-
u podnijeti auriran spisak lokacija sa tvornicama za namjensku proizvodnju u
dravnom vlasnitvu.
2-4
1. studenog 2001.
c. Ogranienja na lokaciji U krugu tvornice zabranjeno je sljedee:
(1) Stacioniranje i smjetaj trupa, bilo individualni ili zdrueni,

pod orujem ili bez njega.
(2) Uporaba zgrada i objekata u vojne svrhe, skladitenje bilo

kakvog naoruanja i opreme koja nije u direktnoj vezi sa proizvodnjom u
tvornici ili pridruenim tvornicama u neposrednoj okolini.
(a) Po zavrenoj proizvodnji, oruje i opremu treba u roku od

est mjeseci ukloniti iz tvornice i smjestiti je na vojnu lokaciju koju je
SFOR odobrio. Naoruanje dopremljeno u tvornicu radi popravke mora
u roku od est mjeseci biti popravljeno i vraeno na vojnu lokaciju koju
je odobrio SFOR.
(b) Oruje koje se est mjeseci nakon proizvodnje, servisiranja

ili remonta jo uvijek nalazi u tvornici smatrat e se ilegalnim, oduzeti i
unititi. GZ SFOR-a moe, ovisno od sluaja, odobriti produetak ovog
perioda, ili narediti da se oruje otpremi na odobrenu lokaciju za
skladitenje naoruanja.
c. Proba i testiranje oruja Isprobavanje oruja moe se obavljati

samo na poligonima i oblastima za obuku koje je odobrio SFOR. Uvjeti
bojevog gaanja dati su u Poglavlju 5.
d. Premjetanje oruja Glede najave pokreta oruja, vidi Poglavlje

4, stavak 5.
(1) Ako se koriste tvornika ili nevojna vozila Ministarstva

obrane, Ministarstvo obrane i uprava tvornice su odgovorni za oruje do
njegove isporuke na vojnu lokaciju koji je odobrio SFOR. Za sigurnost
pokreta odgovorna je civilna policija.
(2) Ako vojna postrojba skuplja oruje iz tvornice radi otpremanja

do lokacije za skladitenje naoruanja, za itavu operaciju odgovorna je
vojska, kao to je navedeno u Poglavlju 4. Vojna policija moe biti
zaduena za osiguranje ako je tako navedeno u SFOR-ovoj najavi.
f. Straa
(1) Strau na lokaciji tvornice za namjensku proizvodnju u dravnom

vlasnitvu uvat e ovlateni straar iz Ministarstva obrane ili Snaga
sigurnosti. Zabranjeno je u ovu svrhu koristiti vojnike, specijalnu policiju i
druge civile ili uposlenike tvornice. Ipak, postoje tri ovakve tvornice, locirane
u krugu lokacija vojnih kantonmana (Doboj-Bpmrdr BQ 695569, Hadii BP
743561, Vitez (tvornica Vitezit) YJ 218933), i jedino u ove tri tvornice
vojnicima je doputeno uvati strau, s tim da moraju potivati pravila koja
vae za straare. Straari moraju biti pripadnici regularno formiranih snaga,
nositi uniformu koja nije maskirna, lako se prepoznaje i razlikuje se od
policijske i vojne, sa sobom imati identifikacione dokumente i nositi bed koji
se po dnevnom svjetlu moe vidjeti sa 50 metara; ako su naoruani, moraju
2-5
1. studenog 2001.
posjedovati vaeu dozvolu za noenje oruja. Osoba zaduena za smjenu

strae mora nositi neku oznaku po kojoj e je lako prepoznati. Straari moraju
ostati u krugu tvornice. Broj straara, kao i odgovarajui broj oruja sa
dugom cijevi na svakoj lokaciji mora odobriti GZ SFOR. Ovaj stavak treba
itati u svezi sa uputstvima datim u Poglavlju 3 ovog dokumeta. Isto vai i za
tvornice za namjensku proizvodnju i njihove straare. Odgovornost
Ministarstva obrane je da pribavi odgovarajue SFOR-ove brojeve telefona i
da obavijesti svoje osoblje zadueno za sigurnost.
(2) Kontrola i koordinacija U sluaju da na lokaciji tvornice doe

do bilo kakvog incidenta ili vanredne situacije, treba obavijestiti policiju i
najbliu SFOR-ovu postrojbu to je prije mogue, kako bi se izbjegao rizik
nesporazuma ili mijeanja u operacije civilne policije.
2-6
1. studenog 2001.
ANEKS A
EVIDENCIJA KONTROLE NAORUANJA

I UPORABA SOFTWARA DARE
1. Ope Program pristupa entitetskim bazama podataka i njihovo koritenje je
software za evidenciju kontrole naoruanja na samostalnom raunalu. Omoguuje
transparentnost i direktnu kontrolu evidencije u OSuBiH, a automatizacija izvjetavanja
podie razinu profesionalizma u OSuBiH. Raunala koja daju SFOR i OESS koristit e se do
razine zdruga i ostat e u vlasnitvu SFOR-a i OESS-a. Uvoenje programa DARE i traena
razmjena podataka putem disketa je sredstvo pomou koga se kontrolira potivanje zahtjeva
postavljenih uvjetima Opeg okvirnog mirovnog sporazuma, Aneks 1-A.
2. Podaci o naoruanju OSuBiH moraju osigurati tonost i pravovremeno

auriranje podataka vezanih za vlastite Oruane snage, vlasnitvo Ministarstva obrane (vojne
lokacije, tvornice za namjensku proizvodnju u dravnom vlasnitvu, itd.). Korisnici trebaju
pruati sve informacije kako je definirano u software-u. Ovaj proces e zapoeti tako to e
entiteti preko svojih zapovjednih lanaca do 15. oujka 2000.g. dostaviti GZ SFOR-a sve
traene informacije o zalihama naoruanja. Aurirane podatke treba dostavljati GZ SFOR-a
najkasnije do 15. u mjesecu. Traene informacije entiteti e dostavljati na to manjem broju
disketa (kad je mogue na samo jednoj disketi). Multinacionalne divizije e provoditi
selektivne inspekcije i preglede podataka u sustavu DARE kako je navedeno u Poglavlju 2
Uputstava Stranama. Koritenjem programa DARE kao pomo OESS-u u odgovornostima
navedenim u Aneksu 1-B upravljat e osoblje OESS-ov odjel za regionalnu stabilizaciju.
3. Raspodjela programa DARE i hardware za podrku Raspodjela prvog dijela

opreme DARE poela je na razini Zdruenog zapovjednitva/Glavnog stoera i nastavit e se
postupno sve dok se oprema potpuno ne distribuira do razine zdruga. Dunost je svakog
entiteta da, im primi ovu verziju Uputa Stranama, poalje GZ SFOR-a (Odjelu za zdruene
vojne poslove) status svog plana raspodjele. U planu raspodjele lokacije opreme moraju biti
naveden po prioritetima. OSuBiH moraju otpoeti sa raspodjelom opreme DARE nakon to
SFOR odobri njihov plan.
4. Kontrola i odravanje OSuBiH ne smiju pokuavati promijeniti software

DARE. Nikakvo premjetanje raunarskog hardware-a nee biti doputeno ukoliko to SFOR
ne odobri. OSuBiH su odgovorne za odravanje svojih raunala. Ukoliko se neki oteti ili
pokvari, dunost je OSuBiH da ga popravi ili zamijeni. SFOR i OESS imaju pravo u svako
doba vratit opremu i software. U sluaju da iskrsnu tehniki problemi ili problemi vezani za
software, entiteti to moraju prijaviti GZ SFOR-a u roku od 48 sati.
2-7
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 3
NOENJE ORUJA
1. Uvod - Ovo poglavlje odreuje uvjete pod kojima Strane mogu nositi oruje.
Ukoliko se oruje bude nosilo bez valjanog ovlatenja ili dozvole koji su sukladni ovim
Uputstvima, SFOR e ga zaplijeniti i unititi.
2. Dozvole
a. Ministarstvo obrane odgovarajue Strane e izdavati i kontrolirati dozvole kojima se

pripadnicima Strane dozvoljava otvoreno nositi oruje. Politika Ministarstva obrane za
izdavanje dozvola za noenje oruja i sve budue promjene te Politike podnosit e se
Glavnom zapovjednitvu SFOR-a na odobrenje. SFOR u svakom trenutku moe
dozvolu proglasiti nevaeom. Sadanje dozvole za noenje oruja koje je izdao SFOR
ostaju na snazi dok im ne istekne rok.
b. Dozvole Ministarstva obrane e olakavati i regulirati noenje linog naoruanja,

dugocijevnog oruja i streljiva za:
(1) Smjenu strae na udaljenim lokacijama,
(2) asnike generalskog ina i skupinu od do tri tjelouvara,
(3) Vojnu policiju na dunosti kada ova mora djelovati izvan vojnih
lokacija,
(4) OSSE-ove timove za osiguranje ograniene na najvie osam ljudi,
(5) Straare Ministarstva obrane, kao one na lokacijama za dranje

materijalno-tehnikih sredstava,
(6) Za uporabu oruja i manevarskog streljiva tokom aktivnosti ne-operativnog

karaktera vidi stavak 3 u daljem tekstu.
(7) Vojni asnici ispod ina generala sa jednom zvjezdicom koji posjeduju
zakonske civilne dozvole za noenje vatrenog oruja mogu nositi osobno
naoruanje. asnici koji ne posjeduju zakonske dozvole za noenje vatrenog
oruja, ali imaju pismeno ovlatenje zapovjednitva svoga zbora ili posebnog
zapovjednitva zdruga za noenje osobnog naoruanja, mogu to initi samo
dok su na dunosti i u odori.
(8) Nije dozvoljeno noenje oruja u zoni Distrikta Brko, osim po specijalnom
odobrenju SFOR-a.
(9) Pripadnici specijalne policije, do njene tranzicije pod aneks 11 Opeg okvirnog
sporazuma za mir, imaju odobrenje za noenje osobnog naoruanja samo
kada su u odori. Zahtjevi za noenje dugocijevnog oruja podnosit e se
sukladno procedurama iz Poglavlja 4 i 5 Uputstava Stranama. Nakon
tranzicije, ove organizacije e se tretirati kao specijalizirana policija.
3-1
1. studenog 2001.
Ministarstvo unutarnjih poslova e davati odobrenja, izdavati i kontrolirati

dozvole za noenje oruja specijaliziranoj policiji.
c. Dozvole Ministarstva obrane ili zapovjednika zbora za zaposlene u Ministarstvu

obrane, bilo da su vojna lica ili civili, vait e samo dok su na dunosti i nee
dozvoljavati dranje oruja u privatnim boravitima. Pripadnici vojske koji posjeduju
vaeu civilnu dozvolu mogu, kada nisu na dunosti, legalno posjedovati civilno
naoruanje. Pripadnicima vojske zabranjeno je noenje dugocijevnog ili vojnog
oruja kada nisu na dunosti.
3. Aktivnosti ne-operativnog karaktera - Sljedea posebna pravila se odnose na izvoenje

aktivnosti ne-operativnog karaktera, odnosno svih aktivnosti koje, iako ih izvode pripadnici
OS u BiH, nisu u izravnoj vezi sa njihovim uobiajenim operativnim dunostima i koje mogu
predstavljati minimalnu prijetnju kako SFOR-u tako i miru. Ova iroka kategorija moe
obuhvatiti vojne ceremonije, sahrane, parade
a. Strana mora najaviti svoju nakanu noenja vatrenog oruja pri aktivnostima ne-
operativnog karaktera i obavijest poslati SFOR-ovoj MND najmanje 24 sata ranije.
Ako postoje opravdani razlozi za urbu, prihvatit e se i obavijesti sa kraom
najavom. Moe se odobriti najvie 30 komada oruja svih vrsta.
b. Zahtjevi koji se odnose na vie od 30 komada oruja pri izvoenju aktivnosti ne-
operativnog karaktera moraju se podnijeti datoj multinacionalnoj diviziji na zvanino
odobrenje najmanje pet radnih dana prije.
c. Noenje i koritenje oruja ogranieno je samo na vojna lica u odori.
d. Samo manevarsko streljivo se moe koristiti za plotune iz vatrenog oruja.
e. Oruje za izvoenje aktivnosti ne-operativnog karaktera se od odobrene lokacije do

odreenog podruja mora prevoziti zajedno. Oruje se mora vratiti na polaznu toku
im prije nakon okonanja aktivnosti ne-operativnog karaktera. U svakom sluaju, svo
naoruanje mora biti vraeno na odobrenu lokaciju u roku od tri dana po okonanju
aktivnosti ne-operativnog karaktera. Osoba zaduena za prijevoz mora sa sobom
imati jedan primjerak najave kretanja SFOR-u (Poglavlje 11, Formular 4).
4. Ostala uputstva koja se tiu drugog naoruanja i vojne opreme se nalaze u Poglavlju 4 i
Poglavlju 5.
3-2
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 4
KONTROLA KRETANJA
1. Uvod - Kada se uspostavi stabilnost, SFOR se nee truditi da kontrolira kretanje vojnih
konvoja Strana u okviru sveobuhvatnog sustava kontrole kretanja u BiH.
2. Postupci najave - Sukladno tabeli u Aneksu A, za odreene transporte bit e potrebne

najave i odobrenje SFOR-a. Primjerci svih najava za kretanje e se slati Ministarstvu obrane
drugog entiteta preko Tajnitva Stalnog povjerenstva za vojna pitanja (SPVP). OS u BiH e
obino slati primjerak zahtjeva za kretanje datoj multinacionalnoj diviziji (MND), bilo faksom,
bilo preko kurira. Za kretanja za koja je potrebna samo najava, OS u BiH e naznaiti samo
najava u rubrici za biljeke. OS u BiH e, takoer, faksom poslati jedan primjerak formulara
svojom nadreenom zapovjednitvu (zbor/vojska/ministarstvo obrane). Ministarstvo obrane
e faksom poslati formular Tajnitvu SPVP-a. Tajnitvo e ga faksom proslijediti
odgovarajuem ministarstvu obrane. Kada Tajnitvo primi taj formular, najava se smatra
obavljenom. SFOR e nasumce vriti provjeru procesa u cilju osiguranja potivanja. Potrebni
formulari se nalaze u Poglavlju 11. Formulari 4, 6 ili 7 koristit e se za sve transporte za koje
SFOR trai najavu sukladno tabeli u Aneksu A, ukljuujui i prijevoz do i sa podruja za
obuku.
3. Ogranienja
a. S vremena na vrijeme MND moe objaviti zabranu prolaska vojnih konvoja Strana
na odreenim marrutama.
b. MND e na svojim podrujima nadgledati, pratiti i kontrolirati transporte na

odabranim marrutama, prema svom nahoenju.
4. Identificiranje vozila koja prevoze oruje
a. Odvajanje oruja od streljiva - Streljiva i oruje se moraju transportirati u odvojenim

vozilima kada se prijevoz vri unutar Bosne i Hercegovine. Sve vrste projektila i lanseri
prevozit e se u odvojenim vozilima, ako to dozvoljavaju njihova tehnika svojstva. Sva
inicijalna sredstva se moraju prevoziti odvojeno od eksploziva.
b. Obiljeavanje opasnosti - Sva vozila, civilna ili vojna, koja prevoze oruje (osim oruja
navedenih u Poglavlju 3) trebaju na vjetrobranu imati istaknut crveni znak upozorenja
(veliine priblino ove stranice). Ovo je standardna europska praksa.
c. Registracijske tablice - Na svim vojnim i civilnim vozilima i prikolicama, izuzev na

vozilima sa gusjenicama, potrebno je istai odgovarajue jedinstvene BiH registracijske
tablice eda bi se moglo putovati javnim putevima.
5. Uvoz i izvoz oruja i interne poiljke fabrika
Ministarstvo obrane Federacije i Ministarstvo obrane Republike Srpske su odgovorni za

kretanje svog vojnog oruja i streljive unutar i van svojih teritorija.
Ministarstvo unutarnjih poslova Federacije (MUP Federacije), Ministarstvo unutarnjih

poslova kantona (MUP kantona) i Ministarstvo unutarnjih poslova RS (MUP Republike
4-1
1. studenog 2001.
Srpske) su odgovorni za kretanje svog civilnog oruja i streljiva unutar i van svojih
teritorija.
Da bi se podijelila nadlenost izmeu Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova

za izdavanje odobrenja za uvoz i izvoz oruja i internih poiljki fabrika, potrebno je
ponovo dati definiciju oruja i streljiva.
Da ne bi bile kontradiktorne definicijama navedenim u Poglavlju 1, sljedee definicije
imaju ova dodijeljena znaenja samo za ovo Poglavlje 4, Dio 5.
Vojno oruje: Svako ubojito i neubojito sredstvo ili njegov dio, napravljen ili koriten da
nanese tjelesnu povredu, fiziko unitavanje ili na drugi nain osigura prednost nad
protivnikom stranom. Ova definicija ukljuuje svo oruje koje nije ukljueno u dole
navedenu definiciju o civilnom oruju, a posebno ukljuuje sljedee: teko naoruanje,
borbene avione i helikoptere, opremu za elektronsko ratovanje i signalno-izvjetajnu
opremu, nuklearne bioloke i kemijske reagense i laserske ureaje ili druge ureaje za
emanaciju energije.
Vojno streljivo: Ovaj generiki izraz ukljuuje sve vrste projektila koji se ispaljuju na
neprijatelja, kao to su: meci, projektili, rakete, ahure, granate, torpeda, bombe, i
navoene rakete sa svojim pogonskim gorivom, kapisle, upaljai i detonatori, i vojni
eksplozivi i njihovi sastavni dijelovi. Svi sastavni dijelovi streljiva smatraju se streljivom.
Civilno oruje: Civilno oruje su sredstva namijenjena samo za port i lov, kao to su
puke, portske i lovake puke, zrane puke i pitolji i puke i pitolji za kemijske
projektile, signalni pitolji i sredstva sa klinovima za humano ubijanje ivotinja. U ovu
kategoriju jo spadaju i starinsko vatreno oruje i pitolji/revolveri kalibra manjeg od 9
mm. Ova skupina takoer ukljuuje i maeve, bajunete, koplja i sl.
Civilno streljivo: Sve vrste streljiva koje se koriste samo za civilno oruje. Tu spadaju
industrijski eksploziv i svi njegovi inicirajui i neeksplozivni dijelovi, pirotehniki materijal
za vatromete, mamci i rakete za razbijanje grada.
a. Najava - Strane trebaju traiti odobrenje od GZ SFOR-a za svaki uvoz i izvoz

oruja i poiljke oruja iz tvornica u BiH najmanje 15 dana unaprijed (Formular 5,
Poglavlje 11).
Svaki zahtjev koji se alje GZ SFOR-a mora se poslati preko nadlenog ministarstva (MO
Federacije / MO Republike Srpske / MUP Federacije / MUP kantona / MUP Republike
Srpske. Slanje zahtjeva na bilo koji drugi nain nee se prihvatiti. GZ SFOR-a poslat e
Strani koja je podnijela zahtjev odgovor u pismenoj formi, bilo da je zahtjev odobren ili
odbijen. Za prijevoz vojnih predmeta MO Federacije / MO Republike Srpske poslat e
formulare Tajnitvu SPVP. Tajnitvo e ih proslijediti odgovarajuem ministarstvu obrane.
Nakon to Tajnitvo faksom primi formulare, proces najave se smatra zavrenim. SFOR
e nasumce vriti provjeru procesa u cilju osiguranja potivanja. Ovi formulari ne
zamjenjuju, nego su vie dodatak obavezama Strana o izvjetavanju koje proizilaze iz
njihovih
sporazuma sa OSSE-om ili kojima je sponzor OSSE. Strane nee smatrati da je SFOR dao
odobrenje samim tim to je formular dostavljen GZ SFOR-a. Za najavu kretanja svakog
oruja, streljiva i vojne opreme od tvornice do tvornice unutar BiH, u okviru procesa
proizvodnje, odgovarajua tvornica za namjensku proizvodnju u dravnom vlasnitvu
4-2
1. studenog 2001.
mora uputiti SFOR-u podatke o kretanju i traiti odobrenje za kretanje najmanje 5 radnih
dana prije samog kretanja. Za takvo kretanje bit e potreban samo Formular 6.
b. Odobrenje za kretanje - Strane (preko MO Federacije / MO Republike Srpske ili

MUP Federacije / MUP kantona / MUP Republike Srpske) moraju GZ SFOR-a
poslati i podatke o kretanju za svaki konvoj sa poiljkom oruja i traiti odobrenje
za kretanje najmanje 5 radnih dana prije poetka kretanja unutar zemlje. Formular
6 za traenje odobrenja za kretanje moe se nai u Poglavlju 11. GZ SFOR-a
poslat e odobrenje u pisanoj formi Strani i obavijestiti datu MND da obavi
inspekciju poiljke.
c. Inspekcije - SFOR zadrava pravo da pregleda svaki uvoz i izvoz oruja i interne
poiljke fabrika, bilo da se radi o civilnom ili vojnom oruju, jer svako takvo kretanje
moe imati vojni aspekt. Ako je potrebno, skinut e se peati i obavit e se detaljan
pregled inventara u cilju provjere tonosti deklaracija tereta.
6. Kretanje koje ukljuuje prelazak meuentitetske crte razgranienja - Entiteti su duni da

osiguraju koordiniranje za kretanje koje ukljuuje prelazak meuentitetske crte razgranienja
i podruja odgovornosti OS u BiH. Postrojbe e koordinirati kretanje direktno sa onim
postrojbama preko ijih e podruja odgovornosti prei.
7. Vojna kretanja kroz Brko - Distrikt Brko je demilitarizirana zona. Svi zahtjevi za obuku i
kretanje OS u BiH su sukladni tabelama o obuci i kretanju Poglavlja 4 i 5 Uputstava
Stranama. SFOR striktno kontrolira vojna kretanja kroz Distrikt Brko, sukladno sljedeim
odredbama:
(a) Dozvoljeno je kretanje samo SFOR-ovom marrutom Teksas. Ukoliko je potrebno

odobrenje SFOR-a (sukladno Uputstvima Stranama), MND sjever je jedino tijelo
nadleno za izdavanje odobrenja. Zaustavljanja na marruti Teksas nisu dozvoljena.
MND sjever je jedino nadleno tijelo koje odobrava sva vojna kretanja van marrute
Teksas.
(b) Za vojne delegacije pri inspekcijama OSSE-a (Aneks 1B Opeg okvirnog sporazuma za
mir) nije potrebna najava za obuku i kretanje OS u BiH, niti odobrenje SFOR-a.
(c) Vojno kretanje je definirano kao svako kretanje pripadnika vojske, opreme ili kretanje
radi opskrbe marrutom Teksas kroz Distrikt Brko.
(d) Krenja odredbi vezanih za kretanja kroz Brko podlijeu kaznenim mjerama sukladno
Uputstvima Stranama zapovjednika SFOR-a.
(e) Pojedinana vojna lica u odorama koja prolaze ili ulaze u Distrikt Brko mogu
se smatrati prekiteljima lana 73 Statuta Distrikta Brko, te tako podlijegati
zakonskim mjerama.
4-3
1. studenog 2001.
ANEKS A
PREGLED KRETANJA
KRETANJE
ODOBRENJE POTREBNA
NAJAVA
1. Uvoz, izvoz, interne poiljke tvornica Odobrenje GZ SFOR-a 21 dan / 5 radnih

dana
2. Prijevoz svih oruja, streljiva ili vojne opreme izmeu tvornica unutar BiH
kao dio proizvodnog procesa Odobrenje GZ SFOR-a, 5 radnih dana
zatim obavijestiti drugi
entitet
3. Kretanje svake opreme koja podlijee Sporazumu o ogranienju, ukljuujui teko naoruanje, oruje za protuzranu obranu
i bilo koje drugo naoruanje koje je predmet OSSE sporazuma o ogranienju naoruanja ili bilo kog drugog sporazuma o
ogranienju naoruanja.
a. Ako ima vie od 4 borbena vozila ili bilo koja druga Odobrenje MND, zatim 21 dan
borbena vozila-gusjeniara na vlastiti pogon. obavijestiti drugi entitet
b. Drugi sluajevi koji se odnose na oruje obuhvaeno
Sporazumom o ogranienju opreme. Obavijestiti MND i drugi 7 radnih dana
entitet
4. Svako kretanje vie od 150 vojnika sa ili bez pjeadijskog naoruanja. Odobrenje MND, zatim 5 radnih dana
obavijestiti drugi entitet
5. Kretanje od 31 do 150 vojnika, sa ili bez pjeakog naoruanja, ili 7 i vie Obavijestiti MND 5 radnih dana
neborbenih vozila bez prelaska meuentitetske crte razgranienja.
6. Odlazak/povratak sa obuke ili operacije 30 ili manje vojnika, ili konvoja Nije potrebno Nije potrebno
od 6 ili manje neborbenih vozila na svim putevima, bez prelaska
meuentitetske crte razgranienja.
7. Svi ulasci ili prolazak kroz osjetljiva podruja (vidi stav 3). Odobrenje MND, zatim 5 radnih dana
8. Kretanje preko meuentitetske crte razgranienja tri ili vie vojnih vozila Obavijestiti MND, zatim 5 radnih dana
bez naoruanja, ili druga kretanja preko meuentitetske crte razgranienja obavijestiti drugi entitet
sa naoruanjem, bez obzira na broj ili tip vozila. Ovo se ne odnosi na asnike
generalskog ina i do tri pratioca.
9. Prijevoz eksploziva Odobrenje MND, zatim 5 radnih dana

10. Prijevoz do 30 komada oruja (vidi Poglavlje 3, stav 3) radi uporabe u Obavijestiti MND 24 sata
aktivnostima neborbenog karaktera.
11. Prijevoz vie od 30 komada oruja radi uporabe u aktivnostima Odobrenje MND 5 radnih dana
neborbenog karaktera.
12. Preijvoz bilo koje opreme koja nije ograniena sporazumom, Odobrenje MND, zatim 5 radnih dana
naoruanja ili streljiva koja nije pomenuta. Ovim su obuhvaene sve vrste obavijestiti drugi entitet
streljiva.
13. Prijevoz oruja/streljiva namijenjenih za unitenje. Odobrenje MND, zatim 5 radnih dana
14. Svaka operacija razminiranja.
Odobrenje MND 5 radnih dana
15. Kretanje protuzrane artiljerije ili artiljerijskog oruja i opreme PZO
koje nije u svrhu obuke. Odobrenje AOCC-a u GZ 21 dan
SFOR-a
16. Prijevoz oruja ili streljiva koje nije protuzrano, kao potpora obuci
koja je u toku. Obavijestiti MND 5 radnih dana
17. Trajno premjetanje oruja ili streljiva.
Odobrenje MND 5 radnih dana
4-4
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 5
OBUKA I OPERACIJE
1. Uvod - Strane e biti dune obavijestiti SFOR, OESS i Ministarstvo obrane drugog entiteta
o planovima za odreene aktivnosti obuke velikih razmjera i posebne tekue operacije.
SFOR zadrava prerogativ izvrenja najavljene i nenajavljene inspekcije svih aktivnosti
obuke i operacija Strana. SFOR moe osporiti planirane aktivnosti obuke Strana, njihove
vjebe ili operacije u bilo koje vrijeme.
2. Postupci najave Sukladno dole navedenoj tabeli, Strana koja dostavlja najavu ili zahtjev
za obuku dostavit e primjerke potrebne korespondencije sa SFOR-om Ministarstvu
obrane drugog entiteta preko Tajnitva Stalnog povjerenstva za vojna pitanja (SPVP). OS
u BiH e obino slati primjerak zahtjeva za kretanje Multinacionalnoj diviziji faksom ili
preko teklia. Za onu obuku i operacije za koje je potrebna samo najava, OS u BiH
naznait e samo najava u rubrici za biljeke. OS u BiH e takoer poslati faksom jedan
primjerak formulara svom nadreenom zapovjednitvu (zbor/vojska/ministarstvo
obrane). Ministarstvo obrane e faksom poslati formular Tajnitvu Stalnog povjerenstva
za vojna pitanja. Tajnitvo e faksom formular poslati odgovarajuem Ministarstvu
obrane. Kada Tajnitvo primi poslani formular, najava se smatra okonanom. SFOR e
izvriti provjeru formulara u cilju osiguranja potivanja pravila. Ovi primjerci nisu zamjena
za obvezu izvjetavanja koja proizilazi iz sporazuma Strana sa OESS-om ili sporazuma
koji sponzorira OESS prema Aneksu 1 B Opeg okvirnog mirovnog sporazuma, nego
predstavljaju dodatak. Strane ne trebaju pretpostavljati odobrenje SFOR-a na osnovu
slanja zahtjeva OESS-u.
a. Tabela za najave - Ako se vie od jedne aktivnosti odnosi na jedan dogaaj,

primjenjivat e se jae mjere i najdui rokovi. Na primjer: za obuku 400 vojnika sa
razliitim orujem koja ukljuuje bojevo gaanje iz naoruanja koje podlijee Sporazumu
o ogranienju opreme, na srednjem poligonu, trebat e dostaviti sve potrebne formulare
najmanje 21 dan unaprijed, nakon toga slijedi odobrenje Multinacionalne divizije, zatim
odobrenje zranog odjela Multinacionalne divizije, a kopije svih odobrenih formulara se
onda alju Ministarstvu obrane drugog entiteta preko Tajnitva Stalnog povjerenstva za
vojna pitanja.
5-1
1. studenog 2001.
OBUKA
Najmanji
DOGAAJ ODOBRENJE rok
najave
1. Sve vrste obuke, ukljuujui i pojedinanu Odobrenje GZ SFOR-a, 30 dana
obuku u inozemstvu. zatim obavijestiti drugi
entitet
2. Bojevo gaanje na srednjim poligonima (>910 Odobrenje MND za zrane
m /3000 stopa/ iznad razine zemlje vertikalna op., zatim obavijestiti drugi 21 dan
sigurna visina): putanja zrna indirektne vatre entitet
prelazi 910 m iznad razine zemlje
3. Obuka kombiniranim orujem, >349 vojnika ili Odobrenje MND, 14 dana
razina operativne skupine zatim obavijestiti drugi
entitet
4. Sve vrste obuke ili vjebe u radijusu od 2km od Obavijestiti MND, drugi 21 dan
meuentitetske crte razgranienja entitet
5. Vjeba mobilizacije/ aktiviranja 500 ili vie ljudi Obavijestiti MND, drugi 21 dan
ili priuvna brigada. entitet
6. Obuka na opremi za elektronsko ratovanje / Odobrenje GZ SFOR-a, 21 dan
signalno-izvjetajnoj opremi zatim obavijestiti drugi
entitet
7. Bojevo ili manevarsko gaanje sa bilo kojom
opremom ogranienom sporazumom, ukljuujui Obavijestiti MND, drugi 7 radnih
teko naoruanje i drugo oruje koje podlijee entitet dana
OESS Sporazumima o ogranienju naoruanja ili
bilo kog drugog sporazuma o ogranienju (osim
naoruanja za PZO)
8. Kombinirana obuka OS u BiH Obavijestiti MND 3 radna
dana
9. 20-40mm protuavionsko manevarsko gaanje Odobrenje Sredita SFOR-a 15-og u
ili obuka na simulatoru prenosivog PZO sustava za kontrolu zranih mjesecu za
operacija, naredni
zatim obavijestiti drugi mjesec
entitet
10. Svaki sluaj ukljuivanja radara na oruima Odobrenje Sredita SFOR-a 14 radnih
PZO zbog odravanja za kontrolu zranih dana
operacija,
zatim obavijestiti drugi
entitet
11. Odravanje/inspekcija raketa za protuavionska
orua, prenosive PZO sustave i orua PZO (bez Odobrenje MND 7 radnih
pripadajueg radara) dana
12. Bojevo gaanje na niskim poligonima (<910
m iznad razine zemlje vertikalna sigurna visina): Obavijestiti MND, drugi 3 radna
putanja zrna indirektne vatre nia od 910 m iznad entitet dana
razine zemlje
13. Manevarska obuka izmeu 150 i 349 vojnika Obavijestiti MND 7 radnih
dana
14. Manevarska obuka izmeu 1 i 149 vojnika Bez najavljivanja -
5-2
1. studenog 2001.
OPERACIJE
15. Poboljanje mogunosti opreme ograniene Odobrenje GZ SFOR-a,
sporazumom zatim obavijestiti OESS 90 dana
(glavni ured u BiH) i drugi
entitet
16. Prva uporaba ili isporuka nove kategorije Obavijestiti OESS (glavni 21 dan
naoruanja ogranienog Sporazumom ured u BiH), MND i drugi
entitet
17. Operacije koje ukljuuju opremu za Odobrenje GZ SFOR-a, 21 dan
elektronsko ratovanje / signalno-izvjetajnu zatim obavijestiti drugi
opremu entitet
18. Operacije koje traju 24 sata van podruja Odobrenje MND, 14 dana
obuke ili lokacija za skladitenje naoruanja onda obavijestiti drugi
entitet
19. Odravanje emisije radara (vidi Poglavlje 9) Odobrenje Sredita SFOR-a 14 dana
za kontrolu zranih
operacija,
onda obavijestiti drugi
entitet
20. Operacije obuke specijalne policije/ zajednike Obavijestiti MND, 7 radnih
operacije ili obuka vojne/civilne policije (vidi zatim obavijestiti drugi dana
stavak 5) entitet
21. Operacije letenja OS u BiH
a. Standardni profil leta:
(1) Zrakoplov 4 radna
(2) Helikopter dana
3 radna
b. Nestandardni profil leta Odobrenje Sredita SFOR-a dana
(1) Zrakoplov za kontrolu zranih
(2) Helikopter operacija,
onda obavijestiti drugi 5 radnih
c. Operacije letenja koje ukljuuju entitet dana
padobranstvo 3 radna
dana
5 radnih
dana
22. Aktivnosti razminiranja
a. U radijusu 2km od meuentitetske crte Obavijestiti MND, 5 radnih

razgranienja zatim obavijestiti drugi dana
b. U Distriktu Brko Entitet
c. Ostalo
23. Uporaba odobrenog oruja (vidi Poglavlje 3, Obavijestiti MND 24 sata
stavak 3) za aktivnosti neoperativnog karaktera
24. Unitavanje oruja i streljiva koje se ve nalazi Odobrenje MND 7 radnih
na lokacijama za skladitenje dana
5-3
1. studenog 2001.
b. Formulari
(1) Formular 4, Dio 1A - Strana koja eli da obavi bilo kakvu obuku, osim manevarske
obuke na protuavionskom topnitvu, ili operaciju za koju je potrebna najava i
odobrenje, kao to je naznaeno u stavku 2, mora dostaviti popunjen primjerak
Formulara 4, Dio 1. Svi dijelovi Formulara 4 mogu se nai u Poglavlju 11.
(2) Formular 4, Dio 1B - Strana koja eli da preveze orua PZO u cilju izvrenja
manevarske obuke na topnitvu PZO mora dostaviti ispunjen Formular 4, Dio 1B.
(3) Formular 4, Dio 2A - Za aktivnosti obuke sa bojevim gaanjem za koje je

potrebna najava, Strane moraju takoer dostaviti Formular 4, Dio 2A. Dio 2A
dostavit e se u istom najavnom periodu kao i formular za prijavu glavne obuke
(Dio 1). Potrebno je odobrenje za zrane operacije za koritenje srednjih
poligona.
(4) Formular 4, Dio 2B - Pored Dijela 1B, Strane koje ele izvriti manevarsku obuku
osim obuke na protuavionskom topnitvu ili prenosivim PZO sustavima, moraju
podnijeti Formular 4, Dio 2B.
(5) Formular 4, Dio 2C - Strane koje ele izvriti manevarsku obuku na

protuavionskom topnitvu ili simulatoru prenosivog PZO sustava moraju podnijeti
Formular 4, Dio 2C.
(6) Formular 4, Dio 3 - Strane koje ele vriti kombiniranu obuku zrak-zemlja
trebaju dostaviti popunjeni primjerak Formulara 4, Dio 3. Ovaj formular treba
dostaviti u istom najavnom periodu kao i formular za prijavu glavne obuke (Dio
1). Ovaj zahtjev je dodatak na zahtjeve koji su naznaeni u Poglavlju 9.
(7) Formular 4, Dio 4 - Strane koje su izvrile bilo kakvu PZO obuku moraju poslati
mjeseno izvjee Sreditu za kontrolu zranih operacija u skladu sa Formularom
4, Dio 4.
c. Otkazivanje ili promjene - Ako Strana eli otkazati, odgoditi ili promijeniti neku
aktivnost za koju je bilo potrebno dostaviti najavu SFOR-u ili dobiti odobrenje SFOR-a, ta
Strana mora kontaktirati zapovjednitvo lokalne Multinacionalne divizije najmanje 24 sata
ranije. Meutim, u sluaju apsolutne nunosti, OS u BiH mogu telefonskim putem traiti
odobrenje od zapovjednitva nadlene Multinacionalne divizije da otkau aktivnost u roku
od 24 sata prije samog poetka. O odobravanju ovih zahtjeva odluuju zapovjednici
Multinacionalnih divizija.
3. Ogranienja obuke
a. Obuka protuzrane obrane - SFOR nee odobravati obuku ili bojevo gaanje iz PZ
oruja koje ukljuuje ispaljenja iz PAT-ova u izravnoj vatrenoj ulozi osim za:
(1) Manevarsku obuku sa 20-40mm protuavionskim topnitvom ili obuku na

simulatoru prenosivog PZO sustava.
(2) Sredstva za obuku prenosivog PZO sustava ili simulirani projektili za

uporabu na lokalnim vojnim ceremonijama.
5-4
1. studenog 2001.
(3) Detaljan plan za obuku ili vrenje bojevog gaanja iz PZ oruja na

sigurnim, podesnim lokacijama koje je odobrilo GZ SFOR-a.
b. Radari Uporaba radara i radarskih kontrolnih sustava, ukljuujui kontrolu vatre,

pravovremeno upozoravanje, akviziciju, lociranje topnitva, protuavionsko topnitvo i sve
projektile zemlja - zrak je strogo zabranjeno, osim ako to nije ukljueno u aktivnost PZ
obuke koju je odobrilo GZ SFOR-a. Vidi Poglavlje 9 za procedure koje se primjenjuju za
osnovno odravanje radara.
c. Obuka nevojnog osoblja - Entitetima se zabranjuje da vojno obuavaju bilo koga osim
vojnika.
d. Manevarsko streljivo - Na lokacijama vojnih kantonmana, uporaba manevarskog

streljiva je openito zabranjena, osim ako za tu lokaciju nije dato odobrenje nadlene
Multinacionalne divizije.
4. Poligoni za bojevo gaanje/podruja za manevarsku obuku
a. Proces odobravanja zatvaranja poligona Prije zatvaranja poligona za bojevo

gaanje/podruja za manevarsku obuku, Strane trebaju izraditi plan rada kojeg e
razmotriti i odobriti nadlena Multinacionalna divizija. Ti planovi rada trebaju se baviti
zadacima i vremenskim okvirima koji su potrebni za postizanje krajnjeg rezultata za
svaki poligon. Taj krajnji rezultat za svaki poligon treba ukljuiti uklanjanje
infrastrukture i popravak tete nanijete okolini u okviru sigurnih i praktinih granica.
b. Proces odobrenja otvaranja poligona Strana moe traiti odobrenje Multinacionalne

divizije SFOR-a da uspostavi ili ponovo uspostavi poligon za bojevo gaanje/podruje
za manevarsku obuku. Postupak je sljedei:
(1) Nakon to Strana poalje zahtjev, Multinacionalna divizija SFOR-a vri
inspekciju predloenog poligona/podruja za manevarsku obuku da se utvrdi da
ono zadovoljava sve sigurnosne standarde, ukljuujui one vezane za ometanje
zranog prostora koji koriste komercijalni prijevoznici i SFOR.
(2) Samo poligon za bojevo gaanje bit e klasificiran kao niski ili kao srednji
poligon:
(a) Niski poligon Poligoni sa vertikalnom sigurnom visinom od 3000 stopa

(910 m) iznad razine zemlje, i manjom, klasificirat e se kao niski poligoni.
Niski poligoni se aktiviraju kao stalna opasna podruja i zbog toga ih letjelice
uvijek trebaju izbjegavati.
(b) Srednji poligon - Poligoni sa vertikalnom sigurnom visinom iznad 3000

stopa (910 m) iznad razine zemlje klasificirat e se kao srednji poligoni.
Srednji poligoni se mogu jedino klasificirati kao ne-stalna opasna podruja
aktivirana zahtjevom za mjerama kontrole zranog prostora ili najavom
pilotima.
c. Odgovornosti na poligonima za bojevo gaanje/podrujima za manevarsku obuku - Za

vrijeme bojevog gaanja ili manevarske obuke Strane e biti odgovorne za:
5-5
1. studenog 2001.
(1) Sigurnost i potporu na poligonima/podrujima za obuku, ukljuujui mjere

sigurnosti, sanitetsku potporu, komunikacije i brigu o opasnosti na zemlji po
trupe i civilno stanovnitvo.
(2) Komunikacije i kontrolu nad operacijama na poligonu svih ukljuenih

organizacija (npr. tvornice za namjensku proizvodnju i podruja za testiranje).
(3) Biljeenje, obavjetavanje i neutralizacija moguih opasnosti koje predstavljaju

neeksplodirana ubojna sredstva.
(4) Nee se graditi nova podruja za manevarsku obuku bez pisanog obrazloenja
GZ SFOR-a i njegovog odobrenja. Opravdani razlog za otvaranje novog podruja
treba imati za posljedicu zatvaranje jednog starog podruja i sadravati izjavu o
njegovom utjecaju na povratak raseljenih osoba i izbjeglica.
5. Razminiranje Za sve operacije razminiranja potrebno je odobrenje Multinacionalne

divizije 5 radnih dana prije polaska na zakazane operacije razminiranja. Osim toga, za
razminiranje u radijusu od 2 km od meuentitetske crte razgranienja ili u Distriktu Brko
potrebno je obavijestiti drugi Entitet. Formular 4 treba poslati odgovarajuoj
Multinacionalnoj diviziji. Samo u izuzetnim prilikama bit e urueni zahtjevi sa kraom
najavom.
6. Aktivnosti vojne policije OS u BiH
a. Ovlatenje za hapenje Vojna policija ima ovlatenja za hapenje svog vojnog

osoblja svojih oruanih snaga. Ova ovlatenja se iskljuivo odnose na prekraje
poinjene prema vojnom zakonu i primjenjuju se na svo osoblje koje se nalazi na i
van dunosti. Vojna policija nema jurisdikciju nad civilima. Ovo ovlatenje za
hapenje moe se izvravati jedino unutar granica svakog vojno kontroliranog
podruja, za vrijeme odobrenih vojnih kretanja ili za vrijeme zajednikih aktivnosti
vojne i civilne policije. Vojna policija moe koristiti ova ovlatenja jedino unutar
granica svog entiteta, osim ako nisu sklopljeni dogovori na zadovoljstvo oba entiteta,
tako da Vojna policija jednog entiteta, u pratnji Vojne policije drugog entiteta vri
istrage ili druge kombinirane aktivnosti.
b. Istrage Vojne policije Vojna policija ima ovlatenje da vri sve istrage u vezi krenja
vojnog zakona koje poini vojno osoblje. Vojna policija moe traiti izjavu o
injenicama od civilnog(ih) svjedoka u vezi prekraja nad kojim Vojna policija ima
jurisdikciju. Ako neki civilni svjedok odbije dati izjavu u svezi istrage Vojne policije,
odbijanje treba prijaviti civilnoj policiji. Vojna policija ne moe poduzeti bilo kakvu
radnju kojom bi prisilila civilnog svjedoka da da izjavu. Uz to, vojni policajci nemaju
jurisdikciju nad civilnim predmetima, naroito deloacijama i povratkom izbjeglih i
raseljenih osoba.
c. Identificiranje Vojna policija se uvijek mora jasno razlikovati od drugog vojnog

osoblja kada izvrava zadatke vojne policije. Traka na ruci na kojoj pie VP mora se
nositi tijekom dunosti. Vojna policija uvijek mora nositi identifikacionu karticu (na
kojoj se nalazi fotografija nositelja isprave, ime i adresa postrojbe i ovlatenje
postrojbe). Na kartici mora biti navedeno da imaju ovlatenje za hapenje.
d. Oruje - Pripadnici Vojne policije imaju odobrenje da nose osobno naoruanje kada
su u odori i na odobrenoj dunosti. U izuzetnim sluajevima vojnim policajcima je
5-6
1. studenog 2001.
dozvoljeno noenje dugih cijevi uz odobrenje Ministarstva obrane, sukladno

Poglavlju 3.
e. Zajednike aktivnosti vojne i civilne policije Vojna policija moe vriti zajednike
ophodnje i aktivnosti sa civilnom policijom, na zahtjev civilne policije, pod uslovom da
je data prethodna najava Multinacionalnoj diviziji (uz primjerak zahtjeva civilne
policije za zajednikom ophodnjom) i Ministarstvu obrane drugog entiteta kao to se
to trai sukladno stavku 2 gore.
f. Fizika sigurnost Vojna policija se moe koristiti kao snage za zatitu vojnog osoblja
i imovine na svim podrujima koja su pod vojnom kontrolom, kao i za osiguranje svih
odobrenih vojnih kretanja nakon odobrenja zapovjednika odgovarajue
Multinacionalne divizije.
g. Vojna pomo civilnoj zajednici Vojna policija se moe koristiti da odrava javni red,
pomaui civilnoj policiji za vrijeme prirodnih katastrofa. Bilo koji zahtjev za pomo
odgovarajue Ministarstvo unutarnjih poslova poslat e svom Ministarstvu obrane. O
svakom takvom zahtjevu mora se izvijestiti zapovjednik SFOR-a da bi dao odobrenje,
prije nego to Vojna policija prui bilo kakvu pomo. Za vrijeme takvih odobrenih
aktivnosti, Vojna policija mora biti pod kontrolom civilne policije.
5-7
1. studenog 2001.
ANEKS A
PROCEDURE ZA ODOBRENJE OBUKE U SREDITU ZA BORBENU

OBUKU VOJSKE FEDERACIJE U GLAMOU, BIH
1. Veze
Karte: Livno/Glamo specijalna za sjever i Livno/Glamo specijalna za jug, 1:50.000.

(Odobrio je Odjel zdruenih vojnih poslova GZ SFOR-a 5. svibnja 1998.)
2. Ope
a. Svrha ovih procedura je da se uspostavi koordiniranje izmeu asnika za vezu divizije

SFOR-a, Multinacionalne divizije jugozapad, i odjela S-5 Sredita za borbenu obuku
Vojske Federacije radi odobrenja zahtjeva za obuku u zoni poligona Sredita za borbenu
obuku Vojske Federacije.
b. Kada se ove procedure odobre, primjenjivat e se u obuci postrojbi Vojske Federacije
u Sreditu za borbenu obuku Vojske Federacije, Glamo, BiH, i na elemente Sredita za
borbenu obuku (osoblje i operativne snage).
c. Sljedee aktivnosti su obuhvaene ovim procedurama: rotacije u Sreditu za borbenu
obuku Vojske Federacije; svaka obuka bojevim gaanjem koju izvode postrojbe Vojske
Federacije na strelitu Resolute Barbara i vienamjenskom strelitu Sredita za borbenu
obuku (strelitu Pelikan) kao i odvojena manevarska obuka osoblje Sredita za borbenu
obuku Vojske Federacije ili operativnih snaga.
3. Procedure odobravanja SFOR-a za rotacije i/ili bojevo gaanje koja se izvode u

manevarskim zonama Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije, vienamjenskom
strelitu Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije ili strelitu Resolute Barbara.
a. Postrojbe Vojske Federacije moraju se pridravati izmjene 18 Poglavlja 5 Uputstava

Stranama prilikom rasporeda obuke u Sreditu za borbenu obuku Vojske Federacije.
Formulari 4 za raspored i premjetaj, koje podnosi postrojba, idu preko SFOR-ovih
lokalnih kanala do MND - JZ. Postrojbe moraju poslati faksom primjerak svakog
Formulara 4, ukljuujui promjene u odjelu S-5 Sredita za borbenu obuku Vojske
Federacije, na broj ++387-80-272-508.
b. Sredite za borbenu obuku Vojske Federacije podnijet e odgovarajui zahtjev

(Formular 4) sukladno Poglavlju Uputstava Stranama, za sve vjebe bojevog gaanja
koje izvodi ovo zapovjednitvo. Ovo ukljuuje:
1) Vjebu bojevog gaanja operativnih snaga bojne koja se izvodi kao dio
svih rotacija.
2) Bilo koju vjebu bojevog gaanja koju izvodi osoblje Sredita za borbenu obuku
Vojske Federacije ili operativne snage.
c. Matricu obuke Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije uputit e odjel S-5
Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije asniku za vezu zdruga u
Tomislavgradu jedan tjedan prije rotacije u Sreditu za borbenu obuku Vojske
Federacije i ona e sadravati raspored/ premjetaj u Sreditu za borbenu obuku
Vojske Federacije, datume i lokacije obuke za tu rotaciju dok se nalaze u Sreditu za
borbenu obuku Vojske Federacije. Vidi primjer ovih matrica u privitku 1.
5-8
1. studenog 2001.
4. Procedure SFOR-ovog odobrenja za obuku manevarskim gaanjem i manevara za

operativne snage i/ili osoblje Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije.
a. Za izvidnice osoblja Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije ili operativnih snaga
bilo koje zone za obuku i manevre (manje od 149 ljudi, 6 vozila i bez naoruanja) nije
potrebno prethodno koordiniranja sa SFOR-om.
b. Za obuku operativnih snaga manevarskim gaanjem i manevar u zonama A, B, C, i E

koji prekorauju ogranienja navedena u podstavku 4a ili ukljuuju naoruanje:
1) Nije potreban Formular 4.

2) S-5 Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije poslat e uvodno pismo i
matricu obuke asniku za vezu zdruga 7 radnih dana prije obuke, kako je
navedeno u privitku 2.
3) S-5 Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije moe napraviti izmjene ove
obuke, s tim da izvijesti asnika za vezu zdruga SFOR-a najavom od 24 sata
unaprijed (telefonom ili faksom).
5. Koordiniranje
a. S-5 Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije je jedino sredstvo kontakta sa

asnikom za vezu zdruga SFOR-a.
b. asnik za vezu zdruga SFOR-a koordinirat e predloene aktivnosti Sredita borbene
obuke Vojske Federacije sa SFOR-om u Glamou, MND - JZ i asnikom za vezu
strelita Resolute Barbara.
c. Izravno kordiniranje izmeu S-5 Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije i
osoblja Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije, asnika za vezu zdruga SFOR-a
i asnika za vezu strelita Resolute Barbara u procesu koordiniranja.
d. Uloga MPRI-a je samo pomaganje bilo osoblju Sredita za borbenu obuku Vojske
Federacije, asniku za vezu zdruga SFOR-a ili asniku za vezu strelita Resolute
Barbara u procesu koordiniranja.
Privici:
1. Primjer matrice za rotaciju Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije.

2. Primjer uvodnog pisma Sredita za borbenu obuku Vojske Federacije i zahtjeva za
obuku manevarskim gaanjem u podruju manevra.
5-9
1. studenog 2001.
PRIMJER MATRICE ZA ROTACIJU SBO VF (SAMO JEDNA STRANICA)
SREDITE ZA BORBENU OBUKU VOJSKE FEDERACIJE

MATRICE ZA KRETANJE TRUPA/ORUJA OD 19 RUJNA 2 LISTOPADA XXXX
ROTACIJA 99-5: 4. BOJNA/1. GARDIJSKA BRIGADA
KVALIFIKACIJSKO GAANJE: 167. I 247. OKLOPNA BOJNA
DATUM POSTROJBA AKTIVNOST KRETANJE/RUTA/LOKACIJA KOMENTARI

19.ruj D-2 Prethodnica EMCC-a Razmjetanje W/F/008 - B3 - zona obuke EMCC lokacija u blizini
XJ552814.
Prethodnica SBO VF-e Razmjetanje W/F/008 - B3 - zona obuke
20.ruj D-1 Prethodnica 4/1 Razmjetanje Drvar- Emu - Pelican - A2 - zona AA (Borova Vidi Formular 4 4/1
Glava)
Osoblje EMCC-a Razmjetanje W/F/008 - B3 - zona obuke EMCC operativna bliz.
XJ552814 do 29. ruj.
Prethodnica operativnih snaga Razmjetanje W/F/008 - B3 - Baza Vuk (Wolf) GZ operativnih snaga
operativna blizina
XJ568550 do 29. ruj.
Osoblje SBO VF-e (-) Razmjetanje W/F/008 B3 - Pelican - A2 - zona AA (Borova
Glava)
Osoblje SBO VF i prethodnica 4/1 Taktiki mar po Zona A (Borova Glava) - TAA (XJ6074), ruta AB-
cesti 1(zona BA)
21ruj Dan D Glavne snage 4/1 Razmjetanje Drvar - Emu Pelican - A2 -zona AA Vidi Formular 4 4/1
Osoblje SBO VF-e Razmjetanje W/F/008 - Pelican - A2 - zona AA
Glavne snage operativnih snaga Razmjetanje W/F/008 - B3 - baza Vuk
Osoblje SBO VF i glavne snage 4/1 Taktiki mar po Borova Glava (zona AA) - TAA (XJ6074), ruta AB-
cesti 1(zona BA)
Privitak 1
5-10
1. studenog 2001.
PRIMJER UVODNOG PISMA SBO VF I ZAHTJEVA ZA MANEVARSKU OBUKU U

MANEVARSKIM ZONAMA
VOJNO-STABILIZACIJSKI PROGRAM
Federacija Bosne i Hercegovine
Sredite za borbenu obuku Vojske Federacije
DATUM:
ZA: asnik za vezu zdruga MND-JZ, Tomislavgrad
PREDMET: Zahtjev za SFOR-ovo odobrenje obuke
SBO VF TRAI ODOBRENJE ZA KORITENJE SLJEDEIH ZONA OBUKE:
DATUM OBUKE:
MANEVARSKA OBUKA U ZONAMA MANEVRA: A B C E
STRELITA ZA BOJEVO GAANJE
ZONA D (SBO VF MPRC) / STRELITA:

_____________________________
STRELITE RESOLUTE BARBARA :

________________________________
S-5
SBO VF
GLAMO, BIH
Privitak 2
5-11
1. studenog 2001.
PRIMJER ZAHTJEVA ZA MANEVARSKU OBUKU U MANEVARSKIM PODRUJIMA
SREDITE ZA BORBENU OBUKU VOJSKE FEDERACIJE

MATRICE ZA KRETANJE POSTROJBI/ORUJA I VOZILA
OBUKA MANEVARSKIM GAANJEM I MANEVAR 19. 21. RUJNA XXXX
DATUM POSTROJBA AKTIVNOST KRETANJE/RUTA/LOKACIJA KOMENTARI

19. ruj. Bojna operativnih Razmjetanje WF/008 Pelican - A2 - zona obuke Lokacija zapovjednog
snaga (-) AA mjesta: XJ______
23 osobe
16 pukomitraljeza M-60
pitolji 29 mm
3 transportera i 1 tenk
20. ruj. Bojna operativnih Pokreti za obuku oklopnih i Zona obuke AA
snaga (-) mehaniziranih odjeljenja
21. ruj. Bojna operativnih Ponovno razmjetanje Zona obuke AA - A2 Pelican

snaga (-) W/F/008
Privitak 2
5-12
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 6
ZAJEDNIKO VOJNO POVJERENSTVO
1. Situacija - Zajedniko vojno povjerenstvo (ZVP) i njemu podreena vojna povjerenstva (VP) e
i dalje funkcionirati kao sredinje tijelo za koordinaciju i rukovoenje implementacijom vojnih zadataka
propisanih Daytonskim mirovnim sporazumom. Osobe koje su sada pod optunicom ili protiv kojih je u
postupku podizanje optunice od strane Meunarodnog tribunala za bivu Jugoslaviju nee uestvovati
u radu ZVP ili bilo kojeg podreenog povjerenstva ili komiteta. SFOR e pruiti potporu OHR-u pri
uspostavljanju Stalnog povjerenstva za vojna pitanja (SPVP) Predsjednitva. Krajnji cilj je da se
progresivno iri opseg nadlenosti ovog Povjerenstva kako bi se, gdje je to prikladno, do isteka misije
SFOR-a, proveo prenos ovlasti sa struktura ZVP na SPVP. Treba istaknuti da su u oblastima koje su u
nadlenosti ZVP, odluke ZVP pravno snanije od odluka SPVP-a.
2. Zadaci - Ovo poglavlje precizira funkcije, sastav i procedure rada ZVP i njemu podreenih VP.
3. Nain rada
a. ZVP
(1) Funkcije - ZVP je glavni metod zapovjednika SFOR-a za izdavanje Uputstava

Stranama. ZVP zapovjednika SFOR-a odrava se na najvioj razini, ali i u VP moe biti ista
razina.
(2) Sastav - Sastav ZVP je sljedei:
Predsjedatalj: Zapovjednik SFOR-a ili njegov predstavnik
lanovi: Visoki vojni zapovjednik Federacije Bosne i

Hercegovine
Zamjenik Visokog vojnog zapovjednika
Federacije Bosne i Hercegovine
Dva civilna savjetnika u ime Federacije
Bosne i Hercegovine
Visoki vojni zapovjednik Republike Srpske
Dva civilna savjetnika u ime Republike
Srpske
Druge osobe prema izboru predsjedatelja
Visoki predstavnik ili njegov naimenovani
predstavnik
(3) Zapovjednik SFOR-a moe delegirati dunost predsjedatelja svog ZVP dozapovjedniku
SFOR-a za operacije (DCOMOPS) i ovlastiti DCOMOPS-a da uspostavi sebi podreenu
strukturu Vojnog povjerenstva. lanovi ZVP s DCOMOPS-om kao predsjedateljem ostaju isti
kao i kad tu dunost obnaa zapovjednik SFOR-a. Predsjedatelj moe osnovati ili raspustiti
potpovjerenstva ZVP-a prema vlastitom nahoenju kako bi se potpomogle aktivnosti Strana.
(Aktivna) potpovjerenstva su opisana u daljnjem tekstu.
(4) Procedure - ZVP funkcionira kao savjetodavno tijelo za zapovjednika SFOR-a.

Zapovjednik SFOR-a prima izvjea i izdaje upute visokim vojnim zapovjednicima Strana kako
bi se osiguralo potovanje Daytonskog mirovnog sporazuma. Koliko je god mogue, problemi
se trebaju rjeavati meusobnim dogovorom. Meutim, predsjedatelj ZVP-a je odluujui
autoritet u pogledu svih vojnih pitanja i problema u svezi potovanja Daytonskog mirovnog
sporazuma.
6-1
1. studenog 2001.
(5) Uestalost sastanaka - Povjerenstvo e se sastajati u terminima koje odredi

Zapovjednik SFOR-a.
b. Divizijske ZVP
(1) Najuobiajenija podreena VP su divizijska ZVP
(2) Sastav - Sastav divizijskog ZVP je sljedei:
Predsjedatelj: Zapovjednik MND SFOR-a.
lanovi: Zapovjednici zborova OSuBiH ija podruja odgovornosti potpuno ili

djelimino pripadaju podruju odgovornosti MND-e.
Zapovjednici samostalnih postrojbi OSuBiH (npr. topnika divizija ili
samostalnih brigada) ija podruja odgovornosti potpuno ili djelimino
pripadaju podruju odgovornosti MND-e.
Lokalne civilne vlasti prema izboru predsjedatelja.
Druge osobe, kako odredi predsjedatelj.
Predstavnik Visokog predstavnika.
(3) Procedure - Procedure rada podreenih VP identine su onim opisanim

u stavku 3.a. (4) gore navedenom.
(4) Uestalost sastanaka - Divizijska ZVP sastajat e se u terminima koje odredi zapovjednik
MND; meutim, preporuka je Glavnog zapovjednitva SFOR-a da se sastanak odrava
svakog drugog mjeseca. Uz to, Strane takoer mogu zatraiti odravanje sastanaka.
c. Prisustvo zapovjednika formacija OSuBiH sastancima divizijskih ZVK-a
(1) Gdje postoji preklapanje izmeu dvije ili vie ZVP MND-a, zapovjednici formacija OSuBiH
imat e mogunost izbora kojem ZVP ele prisustvovati. Uobiajeno, to bi trebala biti
MND u kojoj je lociran vei dio formacije OSuBiH. Nazonost zapovjednika formacije
OSuBiH ovoj divizijskoj ZVK e predstavljati pitanje potivanja zahtjeva.
(2) Odgovarajui zamjenik ili podreeni zapovjednik treba ga zastupati na ostalim sastancima
ZVP MND-a na kojima on prema svojemu opredjeljenju nee prisustvovati.
(3) Ukoliko zapovjednik MND-e smatra neophodnim da zapovjednik formacije OSuBiH

prisustvuje odreenom ZVP, moe se izdati naredba za prisustvo, a prisustvo e se
tretitati kao pitanje potovanja zahtjeva.
d. Druga podreena ZVP
(1) ZVP bi se takoer mogla organizirati i na drugim podreenim razinama SFOR-a, kao to
su brigade i borbene grupe. To bi trebala biti specijalizirana VP posveene odreenoj temi
(razminiranje, povratak raseljenih osoba i izbjeglica, izbori,)
(2) Sastav - Sastav podreenih ZVP je sljedei:
Predsjedatelj: Lokalni zapovjednik SFOR-a
lanovi: Zapovjednici postrojbi OSuBiH (brigada, pukovnija) ija podruja

odgovornosti potpuno ili djelimino pripadaju podruju odgovornosti
MND-e, ili oni koje predsjedatelj odredi, naprimjer naelnik
inenjerije, iz zbora OSuBiH kojima pripadaju gore navedene
postrojbe.
Lokalne civilne vlasti prema izboru predsjedatelja.
6-2
1. studenog 2001.
Druge osobe koja odredi predsjedatelj.
(3) Procedure - Procedure rada podreenih ili specijaliziranih ZVP

identine su onim opisanim u stavku 3.a. (4) gore navedenom.
(4) Uestalost sastanaka - Podreena ili specijalizirana ZVP sastajat e se u

terminima koje treba odrediti lokalni zapovjednik SFOR-a. Uz to, Strane takoer mogu
zatraiti odravanje sastanaka.
4. Uputstva za koordinaciju
a. Strane e o sastanku ZVP biti pravovremeno obavijetene, a prije

sastanka primit e prijedlog dnevnog reda. Strane se pozivaju da daju svoje primjedbe na
taj prijedlog i zatrae promjene najkasnije 72 sata prije sastanka.
b. Ukoliko ele, Strane mogu zatraiti pratnju, a svoju nazonost sastanku

potvrdit e najkasnije 48 sati prije sastanka.
c. Strane e primiti konanu verziju dnevnog reda i potvrdu sastanka 48 sati prije sastanka.
5. Potpovjerenstva Zajednikih vojnih povjerenstava
Potpovjerenstvo za meuentitetsku crtu razgranienja - Potpovjerenstvo za meuentitetsku

crtu razgranienja je funkcionalno potpovjerenstvo ZVP. Formirano je da bi se ispunili zahtjevi
Aneksa 2 Daytonskog sporazuma. Svrha potpovjerenstva za meuentitetsku crtu
razgranienja je pomo Stranama u postizanju sporazuma o promjenama meuentitetsku crtu
razgranienja.
a. Obiljeavanje crta
(1) Prikazivanje i obiljeavanje - Strane su se suglasile da crte na zemljovidu 1:50.000 u

Dodatku A Aneksa 1-B Daytonskog mirovnog sporazuma i ratificirane promjene koje
prikazuju meuentitetsku crtu razgranienja budu mjerodavne i definitivne, a precizne su
do priblino 50 metara. U sluajevima kada ne postoji civilni sporazum, a SFOR ima
zahtjev za obiljeavanje meuentitetske crte razgranienja, zapovjednik SFOR-a moe,
prema potrebi, narediti obiljeavanje. Selektivno obiljeavanje granice izvrit e Strane.
(2) Meuentitetska crta razgranienja - Strane meusobno mogu prilagoavati

meuentitetsku crtu razgranienja, ali samo zajednikim dogovorom i uz konsultiranje
zapovjednika SFOR-a prije bilo kakve promjene.
b. Potpovjerenstva za IEBL - Postoje dva glavna podsastava Potpovjerenstva za meuentitetsku crtu

razgranienja i oni su detaljno opisani nie u tekstu:
(1) Potpovjerenstva za meuentitetsku crtu razgranienja u punom sastavu. Predsjedava joj

naelnik stoera Glavnog zapovjednitva SFOR-a uz prisustvo predstavnika svih Strana.
(2) Bilateralno potpovjerenstvo za meuentitetsku crtu razgranienja. Predsjedava joj

naelnik zemljopisnog odjela uz nazonost predstavnika samo dvije Strane ili povremeno
samo jedne Strane ako ona zahtjeva posebne informacije ili savjete.
c. Dokumentacija - Postoji nekoliko vrsta dokumenata koji su potrebni u procesu rada

Potpovjerenstva za meuentitetsku crtu razgranienja. Ovi dokumenti daju pravni temelj za
razmjenu teritorija. Vrste dokumenata su sljedee:
6-3
1. studenog 2001.
(1) Prijedlozi zemljovida - Oni se biljee na odgovarajue zemljovide Strana i precrtavaju na

zemljovide koje je osiguralo osoblje Zemljopisnog odjela, u boji strane koja podnosi
prijedlog. Ako se Strana koja je podnijela prijedlog sloi sa crtom razgranienja koja je
nastala kao rezultat tog precrtavanja, zemljovid se umnoava jo tri puta. Zemljovid koji
je dostavila Strana i ovjereni preslik vraaju se predlagatelju, po jedan ovjereni preslik
dostavlja se svakoj od druge dvije Strane, dok original zadrava Zemljopisni odjel. Svi
izraeni preslici imaju obiljeen datum i vrijeme, a identinost originalu potvruje nazoni
vii predstavnik Zemljopisnog odjela.
(2) Usuglaeni prijedozi - Usuglaeni prijedlozi su slini prijedlozima zemljovida samo to je

povuena crta usuglaena sa svim Stranama. Reproducira se u crnoj boji, a uz original je
potrebno jo ukupno 5 preslika. Uz legendu zemljovida nalaze se oznake koje pokazuju
broj preslika karte i dio sa potpisima lanova Potpovjerenstva za meuentitetsku crtu
razgranienja.
(3) Dokumenti o sporazumu - Oni biljee pravne temelje po kojima Vlade zainteresiranih
Strana formalno ratificiraju promjene meuentitetske crte razgranienja. Dokumente o
sporazumu priprema Tajnitvo ZVP, a prije potpisivanja moraju ih odobriti Strane i Pravni
odjel Glavnog zapovjednitva/lokalnog zapovjednitva SFOR-a.
(4) Dodaci sporazumu o zemljovidima - Ovo su dodatni uvjetni sporazumi na temelju kojih je
Sporazum o zemljividima postignut, poput prava pristupa putevima ili izvoru vode. Oni
moraju biti otipkani na jezicima i pismima svih Strana na naljepnicu koja je privrena na
kartu na koju se odnosi.
d. Zvanini dokument je verzija na engleskom jeziku, a prevodi mogu biti dostavljeni kako bi bili
Stranama od pomoi. Prevedeni dokumenti moraju imati fusnotu na svim pismima u kojoj se ovo
navodi.
e. Kako bi se primjenile promjene meuentitetske crte razgranienja bile primjenjene, potrebno je

sljedee:
(1) Sve Strane moraju se usuglasiti o crti na usuglaenom prijedlogu zemljovida.
(2) Sve Strane, naelnik stoera Glavnog zapovjednitva SFOR-a i naelnik Zemljopisnog
odjela moraju potpisati Usuglaeni prijedlog zemljovida.
(3) Sve Strane, naelnik stoera Glavnog zapovjednitva SFOR-a i naelnik Zemljopisnog
odjela moraju potpisati Aneks Dokumenta o sporazumu.
(4) Vlade Strana moraju potpisati Dokument o sporazumu.
(5) Prije no to se izdaju bilo kakve naredbe o implementaciji, Zemljopisni odjel Glavnog
zapovjednitva SFOR-a mora lokalno izraditi dovoljan broj preslika novih zemljovida.
(6) Zemljopisni odjel Glavnog zapovjednitva SFOR-a ugovara izradu zamjene zemljovida za
sve korisnike.
(7) Zapovjednik SFOR-a je svjedok Dokumenta o sporazumu.
6. Zahtjevi za obavjetavanje Zajednikog vojnog povjerenstva, kako su izloeni u Daytonskom

sporazumu
a. Strane moraju i dalje dostavljati aurirane verzije promjena sljedeeg:
(1) Poloaja i opisa svih poznatih neeksplodiranih ubojnih sredstava, eksplozivnih sredstava,
minskih polja, mina iznenaenja, ianih prepreka i ostalih fizikih ili vojnih opasnosti po
sigurno kretanje svog ljudstva u Bosni i Hercegovini.
6-4
1. studenog 2001.
(2) Poloaja puteva preko dogovorene meuentitetske crte razgranienja na kojima nema
takvih opasnosti.
(3) Poloaja i opisa utvrenja, minskih polja, neeksplodiranih ubojnih sredstava, eksplozivnih
sredstava, zapreka i ostalih runo izraenih prepreka, stovarita municije, glavnih stoera
zapovjednitava i komunikacijskih mrea unutar deset kilometara oko dogovorene
meuentitetsku crtu razgranienja.
(4) Poloaja i opisa svih projektila zemlja-zrak i njihovih lansirnih sustava, ukljuujui i
pokretne sustave, radare za potporu i pridruene sustave za zapovjednitvo i kontrolu.
(5) Poloaja i opisa svih mina, neeksplodiranih ubojnih sredstava, eksplozivnih sredstava,
prepreka, sustava oruja, vozila i sve druge vojne opreme koja se ne moe premjestiti,
demontirati ili unititi.
(6) Poloaja, vrste i koliine bilo kakvih toksinih kemikalija, kemijskih i biolokih ratnih
agenasa (ukljuujui nadraujua sredstva).
(7) Lokacije, vrste, brojnog stanja i naoruanja svih svojih snaga.
(8) Karti koje pokazuju lokaciju, vrstu, brojno stanje i naoruanje svih svojih snaga.
(9) Poloaja i opisa svih utvrenja, minskih polja, neeksplodiranih ubojnih sredstava,
eksplozivnih sredstava, zapreka i ostalih runo izraenih prepreka, stovarita streljiva,
glavnih stoera zapovjednitava i komunikacijskih mrea.
(10) Poloaja i opisa svih zrakoplova i helikoptera.
(11) Bilo koje druge informacije vojne prirode koje zatrai SFOR.
b. Strane moraju dostavljati aurirane verzije promjena ovih detalja odreenom vojnom
povjerenstvu na svakom sastanku ili po zahtjevu predsjedatelja.
6-5
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 7
POVLAENJE STRANIH SNAGA I RASFORMIRANJE

NAORUANIH CIVILNIH SKUPINA I SPECIJALNE POLICIJE
1. Strane snage Snage koje nisu porijeklom iz ove drave, bilo da su

zakonski ili vojno podreene jednoj ili vie Strana ili ne, klasificiraju se kao strane snage. U Bosni i
Hercegovini nije dozvoljeno prisustvo nikakvih stranih snaga. Sukladno lanu II stava 1 Aneksa 1-A
Opem okvirnom mirovnom sporazumu, termin snage ne ukljuuje Meunarodnu policiju i SFOR.
2. Naoruane skupine civila Strane su, sukladno stavu 3 lana II Aneksa 1-A,
odgovorne za razoruavanje i rasformiranje svih naoruanih skupina civila, izuzev ovlatenih policijskih
snaga. tovie, Strane su obavezne da nastave sprijeavati civile i skupine civila u noenju oruja.
Naoruane skupine civila i specijalna policija su, prema Opem okvirnom mirovnom sporazumu,
zabranjene, i bit e razoruane i rasformirane od strane SFOR-a.
3. Postupanje sukladno Opem okvirnom mirovnom sporazumu - Sukladno

lanu 1 Aneksa 1-A Opem okvirnom mirovnom sporazumu, Strana odgovorna za prisustvo
neovlatenih stranih snaga ili naoruanih skupina civila unutar Bosne i Hercegovine podlijegat e akciji
SFOR-a, kako bi se osiguralo potivanje Opeg okvirnog mirovnog sporazuma. Zapovjednik SFOR-a
ima ovlast da, bez mijeanja ili traenja dozvole od bilo koje Strane, poduzme sve to smatra
neophodnim i ispravnim kako bi osigurao provedbu ovog Poglavlja.
7-1
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 8
OPERACIJE UKLANJANJA MINA I EKSPLOZIVNIH SREDSTAVA

Veza:
a. Opi okvirni sporazum za mir, Aneks 1-A
1. Uvod
a. Ope - Mine i neeksplodirana ubojna sredstva i dalje kontaminiraju Bosnu i Hercegovinu (BiH).
Mnoga minirana podruja nisu propisno evidentirana, ili su evidencije zagubljene ili unitene.
Veina miniranih podruja su i dalje neobiljeena, a mine su uklonjene samo sa manjeg dijela
ukupnog kontaminiranog podruja. Kontaminiranost minama i dalje ugroava graane BiH,
usporava povratak raseljenih lica i izbjeglica i onemoguava obnovu.
b. Operacije razminiranja: obaveze i ovlasti - Aneks 1-A Opeg okvirnog sporazuma za mir i
sporazumi postignuti na Londonskoj konferenciji o implementaciji mira (Londonska konferencija) u
prosincu 1996, obavezuju Strane u BiH na angairanje njihovih oruanih snaga na uklanjanju i
unitavanju mina i eksplozivnih sredstava, te pokretanju drugih operacija u cilju smanjenja
opasnosti od mina i eksplozivnih sredstava i poljskih utvrda. Iz ovih dokumenata proistie mandat
za Uputstva zapovjednika SFOR-a.
c. Politika borbe protiv mina zapovjednika SFOR-a: ope - Namjera zapovjednika SFOR-a je da sve
Strane angairaju svoje vojne snage na vrenju sigurnih, efikasnih i produktivnih operacija
uklanjanja mina i eksplozivnih sredstava (operacije razminiranja) u skladu sa Dravnim planom za
razminiranje. Definiranje ciljeva i koordinaciju ovih operacija vrit e Centri za uklanjanje mina
Federacije, RS i BiH (MAC). Politika zapovjednika SFOR-a jeste da obueni i akreditirani monitori
SFOR-a selektivno nadziru operacije razminiranja. Dozvole za sve oblike vojne obuke i kretanja,
ukljuujui kopnene snage, zrane snage i pomorske aktivnosti ovisit e o stepenu izvrenja
sigurnih i produktivnih operacija razminiranja.
2. Svrha i ciljevi
a. Svrha - Svrha Poglavlja 8 je dati uputstva Stranama za izvrenje produktivnih operacija

razminiranja i stvoriti osnovu za potpunu integraciju samoodrivih, autohtonih operacija
razminaranje OSuBiH u Dravni plan za razminiranje.
b. Ciljevi - Ciljevi ovih Uputstva su sljedei:
(1) Obavezati Strane da u potpunosti ispotuju obvezu razminiranja i druge odgovarajue

odredbe GFAP-a i sporazuma postignutih na Londonskoj konferenciji.
(2) Definirati obvezu Strana da odravaju operativno efikasne kapacitete za razminiranje koji
e biti u stanju kontinuirano izvoditi operacije u svako doba godine.
8-1
1. studenog 2001.
(3) Definirati obavezu Strana da odravaju efikasne veze sa BiHMAC-om, Federalnim i RS

MAC-om, njihovim podrunim uredima i nadlenim stoerima multinacionalnih divizija (MND) u
svezi svih pitanja vezanih za mine i operacije razminiranja. Detalji vezani za odgovornosti
asnika za razminiranje OSuBiH sadrani su u Aneksu C ovog Poglavlja.
(4) Definirati detaljnu prirodu operacija i odgovarajue omjere radova.
(5) Uspostaviti odgovarajue mjere za djelovanje u skladu sa ovim Uputstvima.
3. Definicije termina vezanih za razminiranje
U Aneksu B ovog Poglavlja dati su odgovarajui termini i njihove definicije.
4. Operacije
a. Operacije uklanjanja mina (operacije razminiranja) Operacije razminiranja bi se prvenstveno

trebale fokusirati na podruja na kojima se odvijaju civilni programi obnove, a posebno povratak
civila. Izbor takvih ciljnih podruja treba blisko koordinirati sa Federalnim MAC-om, RS MAC-om i
njihovim regionalnim uredima, u skladu sa kantonalnim i opinskim prioritetima, te prioritetima
Dravnog plan za razminiranje. Strane u najveoj mjeri trebaju koristiti lokalna saznanja kako bi na
najsigurniji i najbri mogui nain smanjile opasnost. Ove operacije spadaju u sljedee iroke
kategorije:
(1) Uklanjanje i unitavanje mina i eksplozivnih sredstava. Ova komponenta operacija

razminiranja daje najvaniji doprinos sveukupnoj kampanji.
(2) Razminiranje sigurnih staza i boksova prije upotrebe mehanikih sistema ili
pasa za otkrivanje eksploziva kao podrke operacijama manuelnog razminiranja.
(3) Oznaavanje i evidentiranje miniranih i razminiranih podruja.
b. Podrka operacijama razminiranja - Operacije podrke operacijama razminiranja trebaju biti to

bolje usklaene sa planiranim operacijama razminiranja. Ciljevi su im sljedei:
(1) Priprema tla - Priprema tla koja omoguava operacije razminiranja, na primjer kontrolirano
spaljivanje vegetacije u miniranim podrujima, ili uklanjanje otpada iz podruja u kojima nema
mina poradi lakeg pristupa.
(2) Uklanjanje obrambenih objekata - Rasklapanje prepreka, ukljuujui bunkere, namotaje ice,
rovove i druge poljske utvrde uz meuentitetsku crtu razgranienja i ostale bive linije fronte koje
nisu u blizini meuentitetske crte razgranienja, a koje su naseljene i predstavljaju rizik za lokalno
stanovnitvo, ili su predviene za povratak izbjeglica i raseljenih lica, privrednu ili poljoprivrednu
obnovu i druge inicijative za revitalizaciju.
(3) Obuka - Obuka novih deminera i periodina obuka za postojee timove u tehnikama manuelnog
ili mehanikog razminiranja i pruanja medicinske pomoi.
(4) Odravanje opreme - Strane e organizirati i izvoditi kompletnu provjeru sve opreme za
razminiranje, ukljuujui i svu mehaniku opremu ili sredstva, tokom zimskog perioda. Izvoenje
programa formalnog odravanja je odgovornost OSuBiH kao i, kad je to
neophodno, popunu paketa opreme timova OsuBiH za razminiranje, odnosno zamjena oteenih
komada opreme.
8-2
1. studenog 2001.
c. Faze kampanje razminiranja - Zbog klimatskih krajnosti prisutnih u BiH, ukupna vojna kampanja
razminiranja ima dvije prepoznatljive faze: ljetnju i zimsku. GZ SFOR-a e objaviti planirane nadnevke
i dodatna uputstva za svaku od faza. Ljetna kampanja e se iskljuivo fokusirati na operacije
razminiranja irom BiH. Zimska kampanja e se prvenstveno fokusirati na manje ugroena podruja.
d. Uklanjanje i unitavanje mina i eksplozivnih sredstava - Vojne snage svih Strana e uklanjati mine i
eksplozivna sredstva u skladu sa standardima humanitarnog deminiranja i akreditiranim SOP-ovima
OSuBiH. SFOR e selektirano nadzirati te operacije. Svako sredstvo naeno tokom deminerskih
operacija koje ne bude uniteno na licu mjesta, mora biti slubeno evidentirano, po potrebi osigurano i
to skorije uniteno na siguran i kontroliran nain. Treba izbjegavati nepotrebno pomjeranje takvih
sredstava, posebno preko naseljenih podruja.
e. Redukcija minskih zaliha - Strane su se na Londonskoj konferenciji usaglasile da e reducirati zalihe

protupjeadijskih mina. Vlada BiH je ratificirala Sporazum iz Otave kojim se zabranjuju
protupjeadijske mine. U skladu sa direktivama zapovjednika SFOR-a, OSuBiH bi trebalo da su zavrile
sa unitavanjem zaliha protupjeadijskih mina do 31. kolovoza 1999. Ipak, ako se pronae jo
protupjeadijskih mina, valja ih odmah unititi.
f. Mjesta izvrenja zadataka
(1) Mjesto izvrenja zadatka bit e minirano podruje koje moe pod sigurnim uvjetima
primiti barem jedan kompletan tim za razminiranje.
(2) Produktivne operacije e se obino voditi unutar miniranog podruja za koje

Federalni ili RS MAC izdaju identifikacijski broj zadatka i Crveni fascikl zadatka.
(3) Crveni fascikl zadatka Federalnog ili RS MAC-a treba sadrati sve dostupne
informacije o miniranom podruju, ukljuujui i mapu ciljnog podruja, podatke o
poznatim minama i priblian oblik ciljnog podruja. Fascikle zadatka mogu sadrati i
manje podataka, u zavisnosti od saznanja o tom podruju. U tom sluaju treba izvriti
dodatne inspekcije 1. nivoa kako bi se prikupilo vie saznanja o podruju.
g. Ograivanje parametra i oznaavanje granice - Ograivanje parametra i oznaavanje miniranog

podruja i oznaavanje granice miniranog podruja spadaju u operacije razminiranja. Timovi za
razminiranje su odgovorni za ograde i oznake na miniranom podruju na mjestima gdje vre operacije
razminiranja. Tehnike procedure za oznaavanje granica date su u Standardnim operativnim
procedurama za razminiranje OSuBiH. Kada nije mogue ukloniti mine, mogu se umjesto toga izvriti
operacije ograivanja, ako je nadlena MND SFOR-a suglasna.
5. Procjena i izvjetavanje o operacijama razminiranja
a. Operacije razminiranja: procjena produktivnosti - Monitori SFOR-a e za svaki deminerski tim

redovito procjenjivati da li je produktivan ili ne. Produktivan tim je onaj koji vri operacije razminiranja
u skladu sa humanitarnim standardima, uz upotrebu SOP-ova koje je akreditirao BHMAC i iji je uinak
u skladu sa usaglaenim smjernicama u Aneksu F. Kod procjene uinka monitor e uzeti u obzir
razliite faktore, poput dodijeljene opreme, vremenskih uvjeta, terena, mehanikih kvarova, lokalnih
uvjeta, itd. Ne postoje gornje granice uinka i timovi mogu prekoraiti omjere date smjernicama ako
lokalni uvjeti to dozvoljavaju, s tim da potuju humanitarne standarde, pridravaju se akreditiranih
SOP-ova i ne dovode u pitanje sigurnost. Operativni uinak koji SFOR-ovi monitori ocijene
neproduktivnim i stoga suprotnim Uputstvima zapovjednika SFOR-a, vodit e u nametanje restrikcija i
na kraju u zabranu svih vidova vojne obuke i kretanja. Restrikcije e biti uklonjene tek kada otponu
produktivne operacije razminiranja. Takve restrikcije odobrava zapovjednika SFOR-a.
b. Izvjetavanje o deminerskim operacijama - Izvjetavanje o deminerskim operacijama je od

sutinskog znaaja. BiH MAC je zaduen za Dravnu bazu podataka o minama. Tek kada se u bazu
podataka unesu podaci bit e izdata Potvrda o izvrenom deminiranju ili pismo preporuke. OSuBiH
moraju proslijediti tri izvjetaja u odgovarajui (Federalni ili RS) MAC i tab MND SFOR-a:
8-3
1. studenog 2001.
(1) Sedmini tekui izvjetaj

(2) Mjeseni tekui izvjetaj
(3) Konani izvjetaj, ukljuujui i Tehniki izvjetaj i Potvrdu o zavrenom deminiranju podruja.
Procedura izvjetavanja prikazana je u Dodatku 2 na Aneks D. Formulari za izvjetavanje i garanciju

kvaliteta nalaze se u SOP-ovima. Nadleni stoer MND SFOR-a e sumirati tjedni i mjeseni tekui
izvjetaj i uporediti ih sa ocjenom produktivnosti koju daju monitori SFOR-a kako bi se ustanovio
stepen potivanja pravila. Ovo se prosljeuje u Minsko-izvjetajni odjel Inenjerije GZ SFOR-a.
6. Operativno planiranje
Procedure i uputstva za operativno planiranje date su u Aneksu D ovog Poglavlja.
7. Sigurnost i osiguranje tokom deminerskih operacija
a. Sve deminerske i operacije podrke operacijama deminiranja moraju se izvoditi na siguran

naIn. Sigurnost deminera je od najvee vanosti. Na mjesenim sastancima Tehnike radne
grupe, BiH MAC e objavljivati pouke izvuene iz svih nesrea koje su se dogodile. U ocjeni uinka
razmatrat e se i sigurnost. Ako se procijeni da se posao obavlja na nain koji je oito nesiguran,
SFOR moe naloiti prekid operacija.
b. OSuBiH e o pitanjima sigurnosti na radilitima razgovarati sa Federalnim ili RS MAC-om i

lokalnim stoerom MND SFOR-a.
8. Mehaniko deminiranje i psi za otkrivanje eksploziva (EDD)
a. Ope - Upotreba mehanike opreme i pasa za otkrivanje eksploziva kao podrke operacijama
razminiranja poveava stopu do koje podruja mogu biti razminirana u skladu sa humanitarnim
standardima i podiu stepen sigurnosti za manuelne timove za razminiranje koji dolaze kasnije.
Tehnike smjernice za upotrebu mehanike opreme date su u Aneksu E. Detaljne instrukcije za
angairanje mehanikih sredstava za razminiranje i pasa kao podrke operacijama razminiranja
detaljno su date u posebnim SOP-ovima.
b. Mehaniko deminiranje - Mehaniko deminiranje treba vriti u skladu sa SOP-ovima OSuBiH

koje je akreditirao BiH MAC. Trenutno se ovi SOP-ovi fokusiraju na upotrebu mini
mlatilice tipa Bozena. Druge vrste strojeva se nee upotrebljavati bez SOP-ova koje odobrava BiH
MAC. Mehanika obuka e se vriti u nadlenim kolama za razminiranje entitetskih vojski. Poetnu
mehaniku obuku vrili su predstavnici proizvoaa, a OSuBiH moraju odravati sopstvene
kapacitete za obuku. Mehanika obuka treba obuhvaati i operativnu obuku i obuku iz odravanja.
c. EDD Psi za otkrivanje eksploziva e se koristiti kao podrka operacijama razminiranja u skladu
sa SOP-ovima OSuBiH koje je akreditirao BiH MAC. Psi moraju proi procjenu BiH MAC-a u svrhu
registracije. Sve formacije koje se slue psima odgovorne su za sopstvenu operativnu kontrolu. Za
tehnike aspekte i administraciju odgovorna je agencija/komercijalna organizacija koja nabavlja pse
za otkrivanje eksploziva.
9. Tumaenje i primjena pravila
Regulatorni odnosi: vodei tabovi za vezu i tumaenje i primjenu pravila - Tamo gdje zona
operacija (formacije entitetskih oruanih snaga lei na dvije ili vie zona operacije MND SFOR-a,
jedan od stoera MND bit e imenovan vodeim stoerom i bit e odgovoran za sve odluke koje se
tiu statusa izdavanja dozvole za obuku i kretanje koja e se primjenjivati na tu formaciju u cjelini.
Regulatorni odnosi su dati u tabeli:
8-4
1. studenog 2001.
VRS VF
MND VF-H KOMPONENTA VF-B DEMINERSKI BATALJON
XXX XXX XXX XXX X X X X XXX XXX XXX X X
1 3 5 7 1 2 3 4 1. 2. eta 2. Stoer kola
(MOS) (TSG) (VTZ) (ORJ) eta za demin razmi za
za razminir er-ska nersk razmi
razmi anje eta e ete niranj
niranj (Sarajevo (Trav e
ej ) nik)
S
JI
JZ
Oznaava regulatorni odnos tamo gdje formacija lei na vie zona operacija multinacionalnih divizija.
Oznaava vodei stoer MND.
10. Budue inicijative
SFOR ostaje opredjeljen za identificiranje i davanje podrke svim meunarodno finansiranim,

donatorskim ili sponzoriranim programima koji jaaju vojne kapacitete za razminiranje Strana i
stvaraju bolje uvjete za deminere. Za to e biti potrebno s vremena na vrijeme izdavati dodatna
uputstva. Ta dodatna uputstva izdavati e se kao amandmani ili dodatni aneksi na ovo Poglavlje.
Aneksi:
A Djelovi o razminiranju sa Londonske konferencije o implementaciji mira, prosinac 1996;
B Operacije uklanjanja mina i eksplozivnih sredstava definicije termina;
C Oficiri za razminiranje entitetskih vojski;
D Operativno planiranje i izvjetavanje;
E Tehnike smjernice za mehaniki podrane operacije razminiranja;
F Potrebe timovi za razminiranje i radni zadaci.
8-5
1. studenog 2001.
DODATAK 1
POSTUPAK ODREIVANJA CILJEVA

UPANIJE / FEDERALNI/RS MAC ENTITETSKE VOJSKE
OPINE ODREUJU ODREUJU TRAE ZADATKE OD
ZADATKE PRIORITETNE FEDERALNOG/RS
ZADATKE MAC-a
FED/RS MAC ZA
OPERACIJE
KREIRAJU CRVENE I
PLAVE FASCIKLE;
CRVENE DAJU
ORUANIM SNAGAMA
OS u BiH
OBAVJETAVAJU
LOKALNO
ZAPOVJEDNITVO SFOR-a
O ZADATIM LOKACIJAMA
LOKALNO
ZAPOVJEDNITVO OS u BiH
SFOR-a PROVJERAVA PREGLEDAJU
REFERENCE ZADATAK I IZDAJU
ZADATKA SA PLAN
NADLENIM MAC-om
LOKALNO
ZAPOVJEDNITVO
MND-e IMENUJE
SFOR-ove MONITORE
ZA ZADATE LOKACIJE
SFOR-ovi MONITORI OS u BiH ZAPOINJU

VRE SELEKTIVNU OPERACIJE
PROVJERU LOKACIJA RAZMINIRANJA
/ OSIGURANJA PREMA SOP-u
KVALITETA
8D-2-1
1. studenog 2001.
DODATAK 2
POSTUPAK IZVJETAVANJA
VOE RAZMINERSKIH
TIMOVA PODNOSE
TJEDNA I MJESENA
IZVJEA ENTITETSKIM
ASNICIMA ZA
RAZMINIRANJE
SFOR-ov MONITOR
ASNICI ZA RAZMINIRANJE ALJE REDOVNA
OS u BiH ALJU TJEDNA I IZVJEA O REVIZIJI
MJESENA IZVJEA ZAPOVJEDNITVU MND
FED/RS MAC-u I
ZAPOVJEDNITVU SFOR
MND
ASNICI ZA RAZMINIRANJE
OS u BiH ALJU ZAVRNA
IZVJEA O IENJU MINA LOKALNO
I SKICE FED/RS MAC-u ZA ZAPOVJEDNITVO
OPERACIJE SFOR-a PROSLJEUJE
IZVJEE O
POTIVANJU ZAHTJEVA
ODJELU ZA MINE
GLAVNOG
ZAPOVJEDNITVA
SFOR-a
FED/RS MAC ZA
OPERACIJE PROVJERAVA
I IZDAJE CERTIFIKAT O
ZAVRENOM IENJU
ASNICIMA ZA VEZU OS u
BiH I BH MAC-a.
ASNICI ZA RAZMINIRANJE
OS u BiH ALJU KOPIJU
CERTIFIKATA O
BH MAC AURIRA ZAVRENOM IENJU
DRAVNU BAZU ZAPOVJEDNITVU MND-e
PODATAKA O MINAMA SFOR-a
LOKALNO
ZAPOVJEDNITVO SFOR-a
ALJE KOPIJU
CERTIFIKATA ODJELU ZA
MINE U GLAVNOM
ZAPOVJEDNITVU SFOR-a
8D-2-2
1. studenog 2001.
ANEKS A
IZVODI SA LONDONSKE MIROVNE KONFERENCIJE 1996

BOSNA I HERCEGOVINA 1997: OSTVARIVANJE MIROVNOG PROCESA (05/12/96 1200)
Strana 5 Saetak zakljuaka, stavak 5, Uklanjanje mina
Uklanjanje mina: osigurati da vlasti u Bosni i Hercegovini angairaju sva raspoloiva sredstva,
oslobode poreza svu humanitarnu pomo i surauju osiguravajui potpune informacije Sreditu za
uklanjanje mina (MAC) Ujedinjenih naroda; provesti operacije efikasnog i sveobuhvatnog civilnog
ienja mina to je prije mogue u 1997.g.
Strane 33 i 34: Uklanjanje mina
1. Vijee konstatira da, iako su meunarodna zajednica i Sredite za uklanjanje mina Ujedinjenih
naroda (MAC) uspostavili osnove zapovjedne i kontrolne infrastrukture za budue operacije
razminiranja, program razminiranja za Bosnu i Hercegovinu nije zabiljeio dovoljan pomak. Vijee
podsjea na odgovornosti vlasti u Bosni i Hercegovini za dugoroni zadatak razminiranja. Vijee
posebno pozdravlja dogovor vlasti Bosne i Hercegovine da do 31. sijenja 1997. uspostave
Povjerenstvo za razminiranje Bosne i Hercegovine, koja e ih u potpunosti predstavljati. Ovo
povjerenstvo e, uz pomo Sredita za uklanjanje mina (MAC) usmjeravati izvore i sredstva za ienje
mina Entitetima koji bi u 1997. godini trebali poduzeti opsene i efikasne operacije civilnog ienja
mina. Povjerenstvo e takoer odravati sredinju bazu podataka i karata, postaviti standarde za
operacije ienja mina i koordinirati projekte ienja mina koji podrazumijevaju prelazak
meuentitetske crte razgranienja.
2. Vijee konstatira da e se Entiteti pridravati standarda koje utvrdi Povjerenstvo Bosne i

Hercegovine. Entiteti e u suradnji sa Povjerenstvom i Sreditem za uklanjanje mina (MAC) osnovati
Regionalna sredita za razminiranje u Banja Luci, Bihau, Mostaru i Tuzli do 28. veljae 1997.
3. Da bi se poboljao napredak ostvaren tijekom 1996 godine, Vijee zahtijeva od vlasti u Bosni i
Hercegovini da:
a. angairaju svoje vojne snage na razminiranju sukladno meunarodno priznatim standardima,
b. pomau Sreditu za uklanjanje mina (MAC) dostavljajui podatke i odreujui prioritete

predloenih projekata razminiranja,
c. pruaju potporu naporima na razminiranju tako to e sve aspekte razminerskih operacija

osloboditi plaanja poreza i carinskih dabina.
4. Vijee apelira na vlasti u Bosni i Hercegovini da:
a. postignu dogovor sa MAC-om za prijenos objekata sredinjeg i regionalnih ureda MAC-a na

vlasti Bosne i Hercegovine do 31. prosinca 1997 godine,
b. nominiraju kvalificirane kandidate za programe obuke koje e koordinirati MAC,
c. osmisle plan kako da reduciraju svoje zalihe protupjeakih mina do 1. listopada 1997 godine,
a da u meuvremenu ne stvaraju nove zalihe mina.
8-A-1
1. studenog 2001.
ANEKS B
OPERACIJE RAZMINIRANJA I UKLANJANJA EKSPLOZIVNIH NAPRAVA

DEFINICIJA POJMOVA
1. Operacije razminiranja - Operacije razminiranja su definirane kao operacije ienja mina i/ili
drugih eksplozivnih naprava. Ona moe ukljuiti bilo koju od definiranih dijelova ovakvih operacija, a
koje su planirane u tijesnoj suradnji sa MAC-om Federacije ili Republike Srpske. O svim operacijama
razminiranja koje se preduzimaju, Oruane snage u BiH moraju sainiti izvjee kako je odreeno
ovim Uputama Stranama.
a. Dijelovi operacija razminiranja - Dijelovi operacija razminiranja u irem smislu sastoje se od

sljedeeg:
(1) Operacije ienja mina i eksplozivnih naprava. - Sustavno i dobro usklaeno ienje
mina i drugih eksplozivnih naprava sa definiranog podruja i kasnija kontrola terena
poslije koje se izdaje certifikat da je podruje oieno od mina (i drugih eksplozivnih
sredstava), i to uz garanciju od 99,6%.
(2) Unitavanje mina i eksplozivnih naprava - Sigurno i kontrolirano unitavanje svih tipova
mina i eksplozivnih naprava, na bilo koji pogodan nain, a sukladno SOP-u OS u BiH o
ienju mina.
(3) Obiljeavanje Obiljeavanje miniranih ili minama kontaminiranih podruja, kao i

oienih podruja, a sukladno SOP-u OS u BiH o ienju mina.
2. Operacije potpore razminiranju - Operacije potpore razminiranju su definirane kao operacije

unitavanja, demontiranja ili uklanjanja utvrenja u blizini meuentitetske crte razgranienja i bivih
crta sukoba koje se ne nalaze u blizini meuentitetske crte razgranienja, zatim unitavanja zaliha
mina i eksplozivnih naprava, prikupljanja i razmjene informacija o miniranim podrujima, potpora
razminerskih kapaciteta OS u BiH uz pomo obuke i pripremanje miniranih podruja za budue
operacije razminiranja.
a. Dijelovi operacija potpore razminiranju - Komponente operacija potpore razminiranju se u

irem smislu sastoje od sljedeeg:
(1) Identifikacija i potvrda - Utvrivanje i potvrda o postojanju miniranih podruja, koje moe
obuhvatiti formalno izvianje razine 1. Sve operacije ove vrste moraju se propisno
planirati uz tijesnu suradnju sa MAC-om Federacije ili Republike Srpske.
(2) Izvjeivanje Izvjeivanje mora ukljuivati detaljne podatke o rezultatima utvrivanja

i potvrde postojanja miniranih podruja i naknadnog uklanjanja mina i drugih eksplozivnih
naprava bilo koje vrste sukladno postupcima izvjeivanja koje su iznijete u Uputstvima
Stranama.
(3) Smanjenje broja terenskih utvrenja - Unitavanje, demontiranje i uklanjanje utvrenja

koja se nalaze u blizini meuentitetske crte razgranienja i bivih crta sukoba koje se ne
nalaze u blizini meuentitetske crte razgranienja.
(4) Smanjenje zaliha mina - Unitavanje zaliha mina i drugih eksplozivnih naprava, a naroito
protupjeakih mina sukladno dogovorima postignutim na Londonskoj mirovnoj
konferenciji i Inicijativom iz Ottawe.
8-B-1
1. studenog 2001.
(5) Priprema za operacije razminiranja - Priprema miniranih podruja za budue operacije

razminiranja, uz preduzimanje odgovarajueg uklanjanja krhotina i ostataka, kontrolirano
spaljivanje vegetacije i, gdje je potrebno, izvianje razine 1. Uz to, odravanje kapaciteta
za razminiranje organiziranjem osnovnih razminerskih teajeva i vjebi za obnavljanje
znanja, te odravanjem i zamjenom opreme za razminiranje.
3. 3. Minirano podruje - Minirano podruje je bilo koja lokacija u kojoj, na kojoj ili oko koje su mine
bilo koje vrste, ili druge eksplozivne naprave, poloene ili postavljene s namjerom ili nasumino, i za
koju je napravljen i postoji izriit zapis o nainu na koji su mine postavljene ili eksplozivne naprave
rasporeene i uvezane, ili je taj zapis izgubljen ili uniten, ili za dato minirano podruje zapis sa
podacima o postavljanju mina nije nikada ni bio napravljen.
4. Obiljeavanje miniranog podruja - Sukladno meunarodno priznatim tehnikim i sigurnosnim

standardima u BiH, obiljeavanje miniranog podruja se sastoji iz dva dijela:
a. Ograivanje obodne granice - Ograivanje obodne granice miniranog podruja je fiziko

oznaavanje obodne granice miniranog podruja; pri tome se treba rukovoditi SOP-om OS u
BiH o ienju mina. Lokalni standardi mogu varirati sukladno raspoloivom materijalu za
obiljeavanje. U takvim sluajevima nain obiljeavanja mora biti zadovoljavajui za MAC
Federacije ili Republike Srpske ili njihove regionalne urede.
b. Obiljeavanje granica Obiljeavanje granica miniranog podruja je postavljanje specijalnih
markera na granice miniranog podruja na kojem je vreno ienje mina sukladno SOP-u OS
u BiH.
5. Pravno reguliranje - Predvieno reguliranje operacija razminiranja strana, koje e vriti SFOR,
sastoji se od sljedeih aktivnosti:
a. Tumaenje i primjena propisa - Ukoliko to bude neophodno, odgovarajue zapovjednitvo

MND-a SFOR-a je nadleno za tumaenje i primjenu usvojenih propisa.
b. Lokalne varijacije prioriteta za razminiranje - Sporazumijevanje i potvrda ili revizija postojeih

prioriteta dogovorenih sa svakom postrojbom i njihovo objavljivanje.
c. Suradnja i planiranje - Suradnja i planiranje su procesi kojima se predloene operacije

razminiranja usuglaavaju.
d. Nadgledanje operacija razminiranja - Nadgledanje znai da e SFOR selektivno pratiti i

izvjetavati o operacijama razminiranja koje vre strane, kako bi se osiguralo da se operacije
izvravaju sukladno SOP-u OS u BiH o ienju mina. Nadgledanje ukljuuje i potrebu za
podnoenjem izvjea koji se tiu procjene produktivnosti i potivanja zahtjeva.
e. Procjena produktivnosti - Ovo predstavlja procjenu izvoenja operacija razminiranja sukladno

SOP-u OS u BiH o ienju mina i humanitarnim standardima i koje su obavljene na siguran
nain, a kojom se odreuje da li im se moe pripisati priznanje za produktivnost prema
smjernicama iz Aneksa F.
f. Izvjeivanje - Potvrda i izvjetavanje o operacijama razminiranja SFOR-ovom linijom

subordinacije i MAC-u Federacije ili Republike Srpske. Dunost je strana da pripreme tjedno i
8-B-2
1. studenog 2001.
mjeseno izvjee o tijeku operacija, te konano izvjee i podnesu ih nadlenom MAC-u

Federacije ili Republike Srpske i MND SFOR-a, kako je pojanjeno u SOP-u.
6. Nadleno zapovjednitvo MND-a SFOR-a - Nadleno lokalno zapovjednitvo SFOR-a u svakoj od tri
oblasti djelovanja multinacionalnih divizija SFOR-a jeste zapovjednitvo MND-a ili bilo koja podreena
formacija koju zapovjednik MND-a ovlasti da tumai i primjenjuje ove propise.
7. Angairanje timova deminera na operacijama. Izraz angairan na operacijama obuhvata

sljedee:
a. Operacije razminiranja na terenu
b. Planirane neradne dane izmeu pojedinanih operacija kao to su vikendi, dravni i ostali
zvanini praznici, dani predvieni za glasovanje, itd.
c. Planirane periode odmora izmeu 20-dnevnih kvalifikacionih perioda koji e formacijama OS u

BiH naloiti nadlena lokalna zapovjednitva SFOR-a.
d. Bilo kakav drugi prihvatljiv period izmeu fizikog izvravanja operacija deminiranja koji nije
odmor ili odsustvo, a koje je dogovoreno unaprijed i koje je prihvatljivo za nadleno lokalno
zapovjednitvo SFOR-a.
8. Procjena izvrenja operacija - Terminologija koja se primjenjuje u procjeni operacija je kako slijedi:
a. Ispunjavanje postavljenih zahtjeva - Ispunjavanje postavljenih zahtjeva je ispunjavanje svih

formalnih uputstava i obveza upuenih stranama u ime Zapovjednika SFOR-a u onom stupnju
koje e nadleno lokalno zapovjednitvo SFOR-a smatrati zadovoljavajuim.
b. Izvravanje - Izvravanje predstavlja cjelokupni obim postignutog ispunjavanja postavljenih

zahtjeva, uporeen sa obimom koji je zahtijevan ili predvien utvrenim mjerilima ili
odobrenim planovima. Ovo se moe procjenjivati svakodnevno, tjedno ili tijekom nekog
kontinuiranog perioda.
c. Produktivnost - Mjera ispunjenja kljunih indikatora operativne uspjenosti, osim ispunjenja

postavljenih zahtjeva: za operacije ienja mina ovo je povrina oienog zemljita.
9. Mehaniko razminiranje - Termin mehaniko razminiranje kada se koristi zajedno sa operacijama

ienja mina po humanitarnim standardima definiran je kao priprema terena mehanikim
sredstvima kao podrka operacijama ienja mina.
8-B-3
1. studenog 2001.
ANEKS C
ASNICI ZA RAZMINIRANJE VOJSKI ENTITETA
1. Osnove ope - Namjera SFOR-a je da integrira sve operacije razminiranja OS u BiH u dravni
plan o razminiranju. SFOR e konano biti ukljuen samo u procjenu potovanja obveza u
operacijama razminiranja OS u BiH, a OS u BiH e preuzeti punu odgovornost po svim ostalim
pitanjima u svezi s operacija razminiranja. OS u BiH trebaju planirati operacije razminiranja uz tijesnu
suradnju sa MAC-om Federacije ili Republike Srpske, suglasno upanijskim i opinskim prioritetima.
Obavezno je planirati, pripremati i izvoditi svaku operaciju ienja mina sukladno zvanino
prihvaenim i priznatim procedurama za odreivanje zadataka i procedurama izvjeivanja nadlenog
MAC-a Federacije ili Republike Srpske. Ovo e se smatrati potivanjem zahtjeva na razini vojski.
2. Operativni zadaci - asnik za razminiranje OS u BiH je direktna veza izmeu OS u BiH i nadlenog
MAC-a Federacije ili Republike Srpske, kao i minsko-obavjetajnog odjela iz inenjerije, Glavnog
zapovjednitva SFOR-a . On je ukljuen u sva pitanja koja se tiu planiranja i izvrenja operacija
razminiranja OS u BiH, ukljuujui procedure za odreivanje zadataka i podnoenje izvjea.
3. Pravila rada
a. Funkcija: asnik za razminiranje VF-B/VF-H/VRS pri MAC-u Federacije ili Republike Srpske.
b. Imenovanje: asnik za razminiranje mora biti pripadnik nadlene OS u BiH. asnika za

razminiranje e imenovati Naelnik ininjerije odgovarajue OS u BiH.
c. Period vrenja funkcije: Imenovani asnik za razminiranje e sluiti najmanje jednu godinu.
d. Lokacija: asnici za razminiranje VF-B i VF-H-a e ostvarivati vezu sa MAC-om Federacije u

vojarni Maral Tito u Sarajevu. asnik za razminiranje VRS-a e ostvarivati vezu sa MAC-om
Republike Srpske u Banjaluci.
e. Radno vrijeme: asnik za razminiranje e raditi odreen broj sati koji je neophodan za
uspjeno izvravanje obaveza.
f. Podnoenje izvjea - asnici za razminiranje e podnositi izvjea svom naelniku ininjerije

nadlene OS u BiH i upravniku operacijama MAC-a Federacije ili Republike Srpske ili njihovim
predstavnicima. Preslik izvjea e se slati lokalnom zapovjednitvu SFOR-a.
g. Odgovornosti: asnici za razminiranje su odgovorni za koordinaciju i vezu izmeu timova za

razminiranje njihove nadlene OS u BiH i MAC-ova Federacije ili Republike Srpske u svim
operacijama koje se odnose na razminiranje u njihovoj zoni operacija. Oni su, posebno,
odgovorni za:
(1) Odreivanje lokacija na kojima se namjerava vriti razminiranje, uz konsultacije sa

odjelom za operacije MAC-a Federacije ili Republike Srpske i naelnicima ininjerija
OS u BiH.
(2) Uputiti na vrijeme MAC-u Federacije ili Republike Srpske zahtjeve za odreivanje
identifikacionog broja zadatka i za dodjelu crvenih fascikli za nove zadatke
razminiranja, kao to je odlueno na gore pomenutim sastancima.
8-C-1
1. studenog 2001.
(3) Pravovremeno dostavljanje zadataka iz crvenih fascikli nadlenim timovima za

razmininiranje kako bi se omoguilo izvoenje odgovarajueg planiranja i
pripremanja za izvrenje zadatka.
(4) Pravovremeno dostavljanje MAC-ovima Federacije ili Republike Srpske svih izvjea i
povratnih informacija koji se odnose na operacije razminiranja njihove OS u BiH, a
preslik izvjea e se slati lokalnom zapovjednitvu SFOR-a.
(5) Dostavljanje pisama pohvale od strane MAC-a Federacije ili Republike Srpske
multinacionalnim divizijama SFOR-a.
(6) Obezbjeivanje, prema potrebi, auriranih informacija SFOR-u, svojim OS u BiH i

MAC-ovima Federacije ili Republike Srpske o sadanjim i buduim operacijama
razminiranja koje vre demineri njihove OS u BiH.
Osim toga, u ime naelnika ininjerije svoje vojske, asnici za razminiranje moraju da:
(7) Prisustvuju svim sastancima Tehnike radne skupine BiHMAC-a i drugim sastancima
koji e biti od koristi za operacije razminiranja nadlene OS u BiH.
(8) Uestvuju u radu Istranog organa koji su ustanovili MAC-ovi Federacije ili Republike
Srpske u svrhu istrage nesrea u koje je umijean tim za razminiranje njihovog
entiteta.
(9) Pomau Odjelu za operacije MAC-ova Federacije ili Republike Srpske u svim ostalim
pitanjima u svezi operacija razminiranja svoje OS u BiH.
(10) Daje prijedloge, po potrebi, u svrhu unapreenja veze izmeu programa

razminiranja OS u BiH i MAC-ova Federacije ili Republike Srpske.
4. Kvalifikacije:
a. Radno znanje o procedurama za humanitarno razminiranje, dravnim tehnikim smjernicama i

sigurnosnim standardima, te o standardnim operativnim procedurama (SOP) za razminiranje
OS u BiH.
b. Radno znanje o organizaciji za razminiranje svoje OS u BiH i razminerske strukture MAC-a.
c. Radno znanje o planiranim, i o operacijama koje su u tijeku u njegovoj OS u BiH, kao i

postupcima planiranja i rasporeivanja zadataka.
d. Vjetina u pisanju i poznavanje rada na raunaru.
e. Poeljno radno znanje engleskog jezika.
f. Neovisnost i sposobnost neovisnog rada.
5. Oprema:
a. asnici za razminiranje OS u BiH moraju imati svoja prijevozna sredstva.
b. MAC-ovi Federacije ili Republike Srpske moraju obezbijediti radni sto i pristup telefonu i faksu
za svakog asnika za razminiranje.
8-C-2
1. studenog 2001.
ANEKS D
OPERATIVNO PLANIRANJE I IZVJETAVANJE
1. Opi principi - Svrha suradnje i planiranja je da osigura da su programi operacija razminiranja na

vrijeme dostavljeni, analizirani, dopunjeni ako je neophodno i odobreni prije nego to izvravanje
operacija zapone.
2. 20-dnevni ciklus izvjeivanja
a. Ope - Sve postrojbe e biti ocjenjivane u jedinstvenom 20-dnevnom ciklusu izvjeivanja.

Ovo e postrojbama nalagati nadleno lokalno zapovjednitvo SFOR-a koje regulira operacije
razminiranja date postrojbe. Ovaj princip e se primjenjivati kontinuirano tijekom zimskih i
ljetnjih kampanja.
b. 20-dnevni ciklusi i periodi kada se se ne izvode operacije razminiranja - 20-dnevni ciklusi

e uvijek poinjati ponedjeljkom. Sedmodnevni period (ponedjeljak-petak) kada se ne vri
razminiranje, izmeu ovih perioda treba iskoristiti za sastanke, izvianje i provjere i pregled
vojne opreme za razminiranje. Demineri OS u BiH nisu u obvezi raditi preko vikenda (subotom
i nedjeljom). Meutim, uz odobrenje SFOR-a, postrojbe mogu raditi i preko vikenda.
c. Prognoza - Prognoze za 20-dnevne cikluse e objaviti Glavno zapovjednitvo SFOR-a,

zajedno sa dodatnim uputama za periode kada se ne vri razminiranje, kao i za ljetnje ili
zimske kampanje.
d. Izuzeti dani - Na dane kada nije mogue izvravanje operacija ili ako odgodu
izvravanja aktivnosti dopusti odgovarajua MND SFOR-a primjenjuje se sljedee:
(1) Opi princip 20-dnevni periodi izvjeivanja su fiksni. Postoji mogunost da u

svakom od ovih perioda bude dana kada izvravanje radova zbog vremenskih uvjeta
nije mogue ili ako je odgoda izvravanja aktivnosti doputena npr. zbog nacionalnih i
drugih zvaninih praznika i dana predvienih za glasovanje.
(2) Pravila u svezi izuzetih dana - Za svaki izuzeti dan u bilo kojem 20-dnevnom
periodu izvjeivanja, proporcionalan broj dana efikasnog izvravanja e biti reguliran
ime e se dati odraz stvarnog broja dana izvravanja operacija razminiranja.
(3) Zahtjevi za izuzete dane Zapovjednitva OS u BiH e podnijeti zahtjeve za

izuzete dane zapovjednitvu MND SFOR-a koliko god je to mogue unaprijed, da bi se
ovi podaci mogli objaviti i ukljuiti u planove.
3. Ciljne oblasti za operacije razminiranja - U cjelini, ciljne oblasti e se odreivati sukladno dravnom
planu o razminiranju. Strane treba da vre planiranje svojih programa o razminiranju tijesno
suraujui i konsultujui se sa vlastima upanije i opine, kao i MAC-om Federacije ili Republike
Srpske. Postupci za ciljne oblasti za sve operacije razminiranja dati su u Dodatku 1 ovoga Poglavlja.
Ciljna podruja za operacije razminiranja kojima je data prednost su ona gdje predloeni programi
usmjeravaju napore ka onome to je navedeno u daljnjem tekstu. To su oblasti u kojima e rad na
razminiranju biti od najvee koristi:
a. Najvei prioritet Najvei prioritet treba se dodijeliti operacijama za razminiranje gdje se

smatra da je smanjenje opasnosti od presudnog znaaja za sigurnost puanstva.
b. Opi prioriteti - Operacije razminiranja bi trebale predstavljati direktnu podrku povratku

izbjeglica i raseljenih lica, kao i podrku drugim programima obnove i povratka.
c. Zabranjene lokacije - Zabranjena je svaka lokacija koja bi se mogla koristi u vojne svrhe ili
gdje bi uklanjanje mina potpomoglo jasno izraenu krajnju politiku ili vojnu aktivnost, kao to
su vojni objekti, poligoni i podruja za obuku, osim ako ih izriito ne odobri Glavno
8-D-1
1. studenog 2001.
zapovjednitvo SFOR-a. Ova odobrenja e se openito davati za operacije kao direktna

podrka ostalim zahtjevima Uputa Stranama.
4. Obavjetavanje zapovjednitava SFOR-a. OS u BiH treba da izvijeste nadleno zapovjednitvo MND-

e SFOR-a o lokaciji za svaku operaciju razminiranja koja je odreena kao cilj. To e omoguiti da
nadlena zapovjednitva MND SFOR-a odrede monitore.
Dopune:
1. Postupci odreivanja normi

2. Postupci izvjeivanja
8-D-2
1. studenog 2001.
ANEKS E
TEHNIKE SMJERNICE ZA MEHANIKI PODRANE OPERACIJE RAZMINIRANJA
1. Uvod
Cilj ovih Tehnikih smjernica je dati potrebne upute za ukljuivanje mehanikih sredstava u
cjelokupne napore OS u BiH na razminiranju u BiH. Smjernice za same procedure sadrane su u
relevantnim SOP-ovima za deminiranje OS u BiH.
2. Operacije sa Bozena sistemom mini mlatilice na daljinsko upravljanje
SFOR je iz donatorskih sredstava obezbijedio BOZENA mini sisteme na daljinsko upravljanje. Ova
vozila za potporu operacija razminiranja odreena su za koritenje u programima razminiranja OS u
BiH.
3. Opi principi
a. Vlasnitvo - Vozila BOZENA ostaju vlasnitvo SFOR-a, a poslije povlaenja SFOR-a (ili SFOR-ovog
nasljednika) na prikladan nain e se predati BH MAC-u. BOZENE su besplatno iznajmljene stranama,
uz detaljna uputstva o kriterijima za njihovo povlaenje kako ih je definirao SFOR.
b. Identifikacija - Na svim BOZENAMA e sa obje strane koljke bijelim slovima pisati SFOR. Svako
vozilo ima jedinstveni broj za identifikaciju. Ovi brojevi se dodjeljuju, a trebaju biti prikazani na
sljedei nain:
(1) Brojevi po SFOR-ovom sistemu
(a) Vojska Federacije - SFOR - F/01 i tako dalje po numerikom redu (SFOR - F/02, SFOR
- F/03 itd.)
(b) VRS - SFOR - RS/01 i tako dalje po numerikom redu (SFOR - RS/02, RS/03, itd.)
(2) Brojevi urezani u i bojom napisani na koljki - Jedinstveni identifikacijski broj mora biti
urezan u asiju svakog vozila uz pomo oksiacetilenske let-lampe prije nego to se
preboji u bijelo, a potom se crnom bojom nanese natpis. Dimenzije slova i brojeva ne
smiju biti manje od 200 x 200 mm, a debljina linija ne smije biti manja od 20 mm.
c. Garairanje i kretanje kole za deminiranje Strana su lokacija na kojoj e vozila biti smjetena
kada nisu na zadatku. Sigurnost vozila u operacijama razminiranja je u nadlenosti voe tima za
razminiranje. Nadlenu lokalnu komandu MND SFOR-a treba stalno informirati o lokaciji i kretanju
vozila BOZENA.
d. Obuka - Poetne teajeve za obuku je obezbijedio proizvoa. Na stranama je da postignu

odgovarajui nivo strunosti i da ga odravaju. Ovo podrazumijeva organiziranje i odravanje
teajeva za obuku na mehanizaciji u budunosti. Svaki tim deminera OS u BiH
mora imati najmanje tri vojnika obuena za rad na BOZENA mini mlatilic, a jedan od njih treba biti
zapovjednik tima.
e. Odravanje - ak i u vrijeme kada nije ukljuena u aktivnosti, BOZENU se mora redovito odravati.
Ova potreba je posebno izraena na poetnim teajevima obuke koje je vodio proizvoa. Strane
trebaju odravanje voditi na ispravan nain.
8-E-1
1. studenog 2001.
f. Inspekcije - Monitori kola za razminiranje, predstavnici nadlenog lokalnog zapovjednitva MND

SFOR-a ili predstavnici Glavnog zapovjednitva SFOR-a mogu u svako vrijeme izvriti inspekciju
lokacije na kojoj je BOZENA garairana i stanja u kojemu se nalazi. SFOR e, takoer, vriti redovite
rutinske kontrole svih BOZENA na mjestima njihovog zadatka, kako bi se provjerilo da li se
primjenjuju ispravne procedure za odravanje.
4.SOP
Posebne Standardne operativne procedure (SOP) za mehaniku podrku operacijama razminiranja sa

vozilima BOZENA zvanino je odobrio BiH MAC. Ovaj SOP obavezan je za operacije razminiranja uz
pomo BOZENE.
5. Koritenje
SFOR je tijelo nadleno za odreivanje stepena koritenja BOZENE.
6. Smjernice za mehanike valjke/ralice - preraene operativne borbene tenkove i T-55 tenkove
a. Veza:
Sporazum o sub-regionalnoj kontroli naoruanja od 14. lipnja 1996.
b. Pravna i operativno-administrativna pitanja
(1) Ovlasti
(a) Ovlasti za raspolaganje i rukovanje preraenim borbenim tenkovima Ovlasti Strana da

raspolau i u operacijama razminiranja angairaju posebno adaptirane borbene tenkove kao
komponente mehanikih valjaka/ralica za razminiranje zasniva se na Sporazumu o sub-
regionalnoj kontroli naoruanja od 14. lipnja 1996. i na sporazumima postignutim na
sjednicama Konsultacijskog povjerenstva za sub-regionalnu kontrolu naoruanja. Prema
regulativi SFOR-a, angairanje ovakvih vozila u operacijama razminiranja takoer zahtijeva
prethodno odobrenje zapovjednika SFOR-a.
(b) Ovlasti za upotrebu operativnih borbenih tenkova za operacije razminiranja - Ovlasti za

upotrebu operativnih borbenih tenkova za potrebe mehanike potpore operacijama
razminiranja zasniva se na Aneksu 1-A Opeg okvirnog sporazuma za mir i Uputstvima iz ovog
Poglavlja.
(2) Uvjeti za upotrebu operativnih borbenih tenkova
(a) Ope - Operativni borbeni tenkovi iz borbenog rasporeda tenkovskih ili drugih jedinica
mogu se koristiti kao valjci/ralice za deminiranje, uz prethodnu saglasnost nadlenog lokalnog
zapovjednitva SFOR-a.
(b) Tehniki uvjeti
1. Glavno i sekundarno naoruanje tenka - Mehanizam zatvaraa glavnog topa

mora biti uklonjen i uskladiten odvojeno od tenka, na odobrenom mjestu za
skladitenje. Mitraljez mora biti uklonjen sa tenka ili na slian nain
deaktiviran. Nikakva municija ne smije biti u vozilu, niti ju smiju nositi lanovi
bilo kojeg tima za razminiranje ili posade za potporu koja upravlja vozilom.
8-E-2
1. studenog 2001.
2. Kupola - Kupola mora biti okrenuta unazad, a mitraljez mora biti uadima ili
lancima privren za zadnji dio tenka.
3. Identifikacija - Kada nije garairan na odobrenom mjestu, na tenku mora biti

uvrena jasno vidljiva ploa sa upozorenjem u boji, tako da bude itljiva iz
zraka.
(3) Upotreba adaptiranih borbenih tenkova
(a) Adaptacija - Adaptacija tenkova T-55 mora se izvriti u skladu sa Dijelom VIII Protokola o
redukciji, izuzev dogovorenih privremenih tehnikih odstupanja koja je prihvatilo Sub-
regionalnog konsultacijsko povjerenstvo. Svako vozilo treba obavezno imati elinu zaptivnu
plou (20 mm debljine) zavarenu cijelim obimom preko otvora prstena kupole. Ulaz za
zapovjednika vozila moe biti prosjeen na ploi i moe imati privrenu kupolu, ili moe
imati ploe za odbijanje i zatitu od gelera, zavarene pod uglom na zaptivnu plou tako da i
drugi lan posade moe obnaati funkciju zapovjednika vozila. Vozilo ovakvih karakteristika
imat e kodni naziv LIBERATOR.
(b) Status LIBERATOR vozila - Ova vozila i dalje ostaju predviena za moguu redukciju
sukladno Sporazumu i mogu se zadrati samo onoliko dugo koliko ih OS u BiH budu koristile
za operacije razminiranja. Glavno zapovjednitvo SFOR-a zadrava pravo da u svakom
trenutku ponovo ostvari punu kontrolu nad ovim vozilima. Ako se neko od ovih vozila oteti
u toku upotrebe tako da se ne moe popraviti ili ako ga SFOR iz bilo kojeg razloga zaplijeni,
vozilo e se ili unititi ili e potpasti pod mjere redukcije u skladu sa smjernicama
ustanovljenim u Protokolu o redukciji, a prema odluci zapovjednika SFOR-a. Zapovjednik
SFOR-a moe narediti pljenidbu ili unitenje ovakvih vozila u skladu sa njegovim ovlastima iz
Aneksa 1-A Opeg okvirnog sporazuma za mir.
(c) Izgled - Trup svakog vozila mora biti obojen u bijelo. Svako vozilo treba obavezno imati
jedinstven identifikacijski broj. Ovi brojevi se dodijeljuju i bit e prikazani kako slijedi:
1. Sistem numeracije za identifikacijske brojeve koje je odobrio SFOR:
(a) Vojska Federacije - F/01 i nadalje (F/02, F/03, itd.),
(b) VRS - RS/01 i nadalje (RS/02, RS/03, itd.).
2. Broj urezan i oznaen bojom na trupu - Jedinstveni identifikacijski broj mora se

prije bojenja trupa u bijelo urezati let-lampom (oksiacetilen) na trupu svakog
vozila, na gornjoj strani prednje oklopne ploe, otprilike na sredini, a potom se
crnom bojom nanosi natpis. Dimenzije slova i brojeva ne smiju biti manje od 200
x 200 mm, a debljina linija ne smije biti manja od 20 mm.
3. Broj urezan i oznaen bojom na zaptivnoj ploi otvora kupole - Broj se na trupu
svakog vozila, a prije bojenja trupa u bijelo, mora urezati let-lampom za gasno
rezanje (oksiacetilen) na zaptivnoj ploi otvora kupole, a potom se crnom bojom
nanosi natpis. Dimenzije slova i brojeva ne smiju biti manje od 450 x 450 mm, a
debljina linija ne smije biti manja od 35 mm.
4. Simbol za mine oznaen bojom na trupu i zaptivnoj ploi - Crveni trokut

upozorenja na mine, dimenzija 600 mm x 450 mm x 450 mm, sa ispisanom rijei
8-E-3
1. studenog 2001.
MINE obojenom u bijelo, veliina slova 80 mm visina x 70 mm irina, debljina

bojene linije oko 15 mm, treba obavezno biti na trupu i zaptivnoj ploi otvora
kupole, odmah do identifikacijskog broja.
(d) Registracija - Svako vozilo mora biti registrirano. Da bi vozilo bilo registrirano i prihvaeno
kao dio voznog parka za mehaniku potporu operacija razminiranja, podaci o identifikacijskom
broju vozila koje mu je dodijelio SFOR i tvornikom serijskom broju asije moraju biti
pohranjeni kod Glavne komande SFOR-a.
(e) Prijava o garairanju i kretanju - Lokacija na kojoj je svako od ovih vozila garairano kada
ne uestvuje u operacijama deminiranja mora biti zavedena kod nadlenog zapovjednitva
MND SFOR-a. Odlazak i povratak sa operacija, sa mjesta garairanja i kretanje izmeu
lokacija garairanja unaprijed odobrava nadleno zapovjednitvo MND SFOR-a u ijoj se zoni
operacija pokreti vozila i operacije razminiranja izvode, a izvode se pod nadzorom i pratnjom
SFOR-a. Tokom trajanja operacija, ova vozila mogu biti parkirana na lokacijama izvoenja
operacija, s time da ih vozai na kraju svakog radnog dana moraju imobilizirati i osigurati.
(f) Inspekcije - Predstavnici komande nadlene MND SFOR-a, predstavnici OSCE-a i potpisnici
dokumenta navedenog pod vezom A mogu, u svrhu verifikacije, u bilo koje vrijeme izvriti inspekciju
lokacija i stanje u kojem se adaptirani tenkovi nalaze.
8-E-4
1. studenog 2001.
ANEKS F
POTREBE - TIMOVI ZA RAZMINIRANJE I NORME IZVRAVANJA
1. Ope
a. Opi zahtjevi - U svakoj od postrojbi svaki angairani tim za razminiranje trebao bi imati za cilj
ostvariti najveu moguu produktivnost u okviru postavljenih standarda sigurnosti i humanitarnih
standarda, kao to je naznaeno u Standardnim operativnim procedurama za razminiranje
Oruanih snaga u BiH. Procjena potivanja vri se tokom 20-dnevnog perioda, a zasnivat e se na
na ostvarenoj produktivnosti. Raspored ovih perioda izdat e Odjel za mine Glavnog
b. Odmor, obuka i odravanje - Odmor i obuka deminera i odravanje opreme su najvaniji da bi se

osiguralo da se operacije razminiranja nastave izvoditi sa postojeim kapacitetima na siguran i
efikasan nain. Ovo se mora ostvariti u okvirima raspoloivih kapaciteta. Nije prihvatljivo
neispunjavanje zahtjeva za angairanje zahtijevanog broja timova za razminiranje u punom
sastavu. Zbog toga e trebati mudro koristiti obuene rezerve.
c. Neradni dani - Redovni period petodnevnog odmora e biti izmeu svakog 20-dnevnog
izvjetajnog perioda, kako bi se omoguio odmor, obuka, odravanje i planiranje. Postrojbe mogu,
ukoliko ele, nastaviti raditi u ovom periodima odmora. Bilo kakvo priznavanje produktivnosti
tijekom ovog perioda dodat e se na prethodni 20-dnevni period, osim ako drugaije ne odredi GZ
SFOR-a. GZ SFOR-a e objaviti odreene periode odmora kao dio zimske kampanje.
2. Ljetnja kampanja
a. Ope - Sve postrojbe e tijekom ljetnje kampanje izvoditi operacije razminiranja sa minimalnim,
dole naznaenim brojem timova:
Red. Vojska Postrojba Traeni ljetni kapaciteti razm.

br timova
(a) (b) (c) (d)
01 1. Razminerski zbor 7
02 2. Razminerski zbor 7
03 VF-B 3. Razminerski zbor 5
04 Zbor za razminiranje GZ 0
05 Razminerska kola 0
06 1. Gardijska brigada (MOS) 2
07 2. Gardijska brigada (TSG) 2
08 VF-H 3. Gardijska brigada (VTZ) 2
09 4. Gardijska brigada (ORJ) 2
10 1. Zbor 4
11 VRS 3. Zbor 4
12 5. Zbor 4
13 7. Zbor 4
8-F-1
1. studenog 2001.
b. Norme koje se trebaju ispotovati su zasnovane na produktivnosti
(1) Norma izvravanja - Norma izvravanja za svaku postrojbu je postizanje stope produktivnosti
tijekom cjelokupnog 20-dnevnog perioda izvjetavanja koji jasno odraava uvjete na lokalitetu na
kojem se vre operacije razminiranja. Norme izvravanja e procjenjivati i usuglaavati SFOR-ov
monitor i voe razminerskog tima prije poetka radova.
(2) Procjena kolektivnog izvoenja operacija - Podatak o ukupnoj produktivnosti koji postignu svi
razminerski timovi u svakoj postrojbi zbrajat e se kao kolektivno izvoenje operacija. Ukupan zbir
e se porediti sa pokazateljem obvezne norme.
(3) Pokazatelji kolektivnog izvoenja operacija Pokazatelji kolektivnog izvoenja operacija

pimjenjivat e se na kolektivnu stopu produktivnosti za svaku postrojbu kako bi se procijenilo
potivanje zadatog.
(4) Dani koji se ne raunaju - Za svaki dan koji se ne rauna u 20-dnevnom periodu izvjetavanja,
napravit e se proporcionalna prilagodba stopi produktivnosti.
c. Zahtjev - Svaka postrojba OS u BiH treba ostvariti stopu produktivnosti koja se zasniva na
standardima datim u Aneksu F i SFOR-ovim SOP-ovima 77-01 (D1-3). Ove stope produktivnosti su
teoretske vrijednosti za savrene uvjete, za svaku kategoriju tla, a iskljuuju sve vanjske imbenike.
Monitor e biti obuen za procjenu stope produktivnosti u odnosu na sve vanjske faktore.
(1) Kategorije tla - Kategorije tla i opi uvjeti tla su navedeni dole. Smatra se da lokalitet ili
jedan njegov dio spada u odreenu kategoriju ako ispunjava jedan od uvjeta. Takoer se
mora imati na umu da, iako je priroda terena prepoznatljiva ve prema izgledu rastinja,
nagiba i uvjeta tla, drugi imbenici, kao to su zemljite sa visokom koncentracijom eljeza i
kontaminirano metalima, svakako moe iskomplicirati detekciju i promijeniti kategoriju tla. Ako
je poznato da je lokalitet bio poprite, onda treba oekivati takvu kontaminaciju. Kategorije tla
su kako slijedi:
(a) Kategorija A - Lokalitet ili jedan njegov dio, gdje je (po miljenju supervizora):
1. Tlo ravno ili blago nageto

2. Rastinje (bez grmlja i drvea) nie od 1m
3. Sve druge prepreke na lokalitetu se klasificiraju umjerenim
(b) Kategorija B - Lokalitet ili jedan njegov dio, gdje je (po miljenju supervizora):
1. Tlo ima umjerene do jake nagibe

2. Rastinje (bez grmlja i drvea) je nie od 1.5m
3. Demineri i mehanizacija se mogu bez problema kretati oko grmlja
4. Sve druge prepreke na lokalitetu su klasificirane tekim
(c) Kategorija C - Lokalitet ili jedan njegov dio, gdje je (po miljenju supervizora):
1. Tlo veoma nageto

2. Rastinje (bez grmlja i drvea) je vie od 1.5m
3. Opasnost od mina iznenaenja je velika
4. Sve druge prepreke na lokalitetu su klasificirane veoma tekim
5. Druge izuzetne tekoe su prisutne
(2) Tabela teoretske produktivnosti - Donja tabela daje smjernice koje e monitor primijeniti
pri procjeni stope produktivnosti; one ne predstavljaju maksimalni rezultat. Navedene stope
produktivnosti (etvorni metri) se odnose na 4 sata rada /po danu/ po ovjeku. Voe timova
mogu prekoraiti dnevno radno vrijeme. Monitori e procijeniti, zajedno sa voom tima na
8-F-2
1. studenog 2001.
tom lokalitetu, najvjerovatniji rezultat za dati lokalitet koji e potom biti koriten kao smjernice
za produktivnost.
Metod rada Kategorija tla / Stopa produktivnosti Primjedbe

(etvorni metri)
A B C
(a) (b) (c) (d) (e)
4.2 3.8 3.0 Deminer u stazi za Ienje radi 30
Pipalica min., a odmara 10 min.
5.2 4.5 3.7 Tim sa dva ovjeka
65 60 45 Deminer u stazi za Ienje radi 30

Metal min., a odmara 10 min.
detektor 90 75 60 Tim sa dva ovjeka
Pipalica i 35 30 20
metal
detektor
kombinirano
Mehaniko 2000 1000 drugo
(Bozena)
EDDT Dva psa provjeravaju svaki boks.
jedan voa/ 400 - 800 200 - 400 drugo Pretpostavka je da je tlo unaprijed
dva psa pripremljeno.
(3) Mjerenje stope produktivnosti - Monitor nee primjenjivati mjeru nametanja odreene
povrine koja se mora oistiti u 20-dnevnom periodu. Gornja tabela e se koristiti samo kao
smjernice. Stopa produktivnosti, a samim tim i stupanj potivanja zadatog e biti subjektivno
pitanje. Ako doe do bilo kakvog neslaganja ili razlaza u miljenjima u svezi stope
produktivnosti, odluka monitora bit e konana. Voa razminerskog tima proslijedit e sve
daljnje komentare GZ SFOR-a putem asnika za razminiranje OS u BiH.
3. Zimska kampanja
a. Ope - Svrha zimske kampanje jeste da odri razina kampanje razminiranja OS u BiH, da zadri
i pobolja kapacitete postignute tijekom ljetnje kampanje, da izvodi obuku i operacije
neophodne da se odri puni kapacitet i da se sauvaju osnovne operativne vjetine. Potrebni
kapaciteti ostaju isti, ali e se vrsta i obim operacija razlikovati od ljetnje faze kampanje.
Pitanje potivanja zadatog bit e subjektivna procjena.
b. Cjelokupni zahtjevi - Formacije e zadrati razminerske kapacitete jednake kapacitetima koji su

potrebni za provoenje ljetnje kampanje. Od ovih kapaciteta jedan dio e se dodijeliti za
planirane razminerske operacije na jugu BiH, ili druge dogovorene operacije razminiranja.
Preostali timovi za razminiranje e vriti operacije (potpore) razminiranju, ukljuujui obuku,
prikupljanje podataka i informacija i druge operacije u njihovim zonama odgovornosti. Na
narednoj strani su prikazani cjelokupni kapaciteti koje treba zadrati i operativni fokus za
istovremene operacije razminiranja i operacije potpore razminiranja:
8-F-3
1. studenog 2001.
Red. Vojska POstrojba Razminerski Razminerski

br. timovi angairani timovi angairani
na operacijama na operacijama
razminiranja (potpore)
tijekom zime razminiranju
tijekom zime
(a) (b) (c) (d) (e)
01 1. Deminerski zbor
02 2. Deminerski zbor
03 VF-B 3. Deminerski zbor 3 16
04 Zbor za razminiranje GZ
05 Razminerska kola
06 VFBiH 1. Gard.brig (MOS)
07 (HVO 2. Gard.brig (TSG) 2 6
08 komponenta 3. Gard.brig (VTZ)
09 ) 4. Gard.brig (ORJ)
10 1. Zbor
11 VRS 3. Zbor 3 13
12 5. Zbor
13 7. Zbor
c. Operacije razminiranja u zimskoj kampanji Sljedea tabela prikazuje zone odgovornosti

postrojbi i minimalni broj razminerskih timova koji se treba odrediti za operacije razminiranja koje
se planiraju na jugu BIH gdje postoji mala vjerovatnoa nepovoljnih vremenskih uvjeta. Tabela
pokazuje geografska podruja u kojima e se vriti operacije razminiranja. Razminerske timove e
slati OS U BiH po principu kratkoronih rotacija kako bi se smanjio pritisak na razminerske timove u
ovim podrujima, a da bi se zadrale neophodne operativne vjetine.
Br. Vojska Postrojba Broj razmin. timova

Zona odgovornosti (vidi stavak 9 gore)
(a) (b) (c) (d)
01 VF-B 3. Razminerski zbor 3
02 VF-H 2. Gardijska brigada 2
03 VRS 7. Zbor 3
d. Potrebe - Operacije potpore razminiranju - Planovima za operacije potpore razminiranju treba

osigurati da se angairaju oni timovi za razminiranje koji nisu stalno angairani tijekom radnog
tjedna u 20-dnevnom periodu izvjetavanja. Procjena izvoenja operacija ovih timova bit e
subjektivna, jer je vrlo teko utvrditi koliinu izvedenih operacija u obliku ekvivalentnom
produktivnosti. Procjena izvoenja operacija bit e u nadlenosti odgovarajueg GZ MND SFOR-a.
Dodatak:
1. Sastav timova za razminiranje
8-F-4
1. studenog 2001.
DODATAK 1
TIMOVI ZA RAZMINIRANJE
1. Timovi za razminiranje Ope Potrebno je da tim za razminiranje u svom sastavu ima najmanje 9
potpuno opremljenih vojnika. Tim ine zapovjednik, bolniar i 7 deminera. Prijave za vie deminera u
bilo kom timu ii e preko GZ SFOR-a. Odgovarajue GZ MND SFOR-a e zbog izuzetnih razloga
garantirati privremeno izuzee od ove obveze timovima sa manje od 9 vojnika. Po tri vojnika iz svakog
razminerskog tima obuavat e se za rad na sustavu BOZENA; jedan od njih e biti zapovjednik tima.
Svrha ovih timova je da vre operacije Ienja mina. U timove se mogu rasporediti dodatni vojnici
ija e posebna dunost biti samo da vre ograivanje i oznaavanje ili da voze.
2. Opa organizaciona struktura tima za razminiranje
ZAPOVJEDNIK
BOLNI^AR
DEMINER DEMINER DEMINER DEMINER DEMINER DEMINER DEMINER
3. Oprema tima Dole navedena oprema smatrat e se minimalno potrebnom za sigurne, efikasne
operacije i tretirat e kao jedan od dijelova pri procjeni potivanja zadatog.
a. 8 ljemova sa balistikim vizirima
b. 8 zatitnih odijela
c. 3 pipalice za mine
d. 3 detektora za mine
e. 1 ambulantno vozilo
f. 1 potpun komplet medicinskog pribora (za prvu pomo)
g. Alat za sjeenje rastinja
Oprema za unitavanje eksplozivnih naprava
8-F-5
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 9
KONTROLA ZRANOG PROSTORA
1. Ope - Kontrola zranog prostora je bitan dio Opeg okvirnog mirovnog sporazuma (GFAP). Strane
e, tovanjem pravila i postupaka koje je ustanovio zapovjednik SFOR-a (COMSFOR), pruiti pomo pri
spreavanju nezgoda ili nesporazuma i osigurati potporu cjelokupnom mirovnom procesu. Ovim
Poglavljem objanjava se namjera zapovjednika SFOR-a glede kontrole zranog prostora, te
uspostavljaju postupci za koordiniranje izmeu SFOR-a i Strana.
2. Obveze - Obveze Strana su detaljno opisane u Aneksu 1-A Opeg okvirnog mirovnog sporazuma.
Uspostava pravila i postupaka koji se odnose na upravljanje i kontrolu zranim prostorom, kako za
vojni tako i za civilni promet, je u iskljuivoj nadlenosti zapovjednika SFOR-a. Pod tim nadlenostima
podrazumijeva se i prekid civilnog zranog prometa i neborbenih zranih aktivnosti. Zapovjednik
SFOR-a e postupno sprovesti prijenos kontrole zranog prostora na civilnu kontrolu, dosljedno
nastojanjima SFOR-a da osigura neometano i sigurno funkcioniranje zranog prometa nakon to SFOR
napusti region.
3. Koncepcija kontrole zranog prostora - Zapovjednik SFOR-a je imenovao zapovjednika

zrakoplovstva Junog krila NATO-a (COMAIRSOUTH) kao nadlenog za kontrolu zranog prostora.
COMAIRSOUTH je nadlean za kontrolu cjelokupnog zranog prometa u Bosni i Hercegovini. SFOR e
moi potpuno i nesmetano koristiti zrani prostor iznad Bosne i Hercegovine, kao i objekte nune za
zrane operacije. Strane ne smiju izvoditi letove zrakoplova ili helikoptera bez pribavljene izriite
dozvole od COMAIRSOUTH-a ili njegovog naimenovanog zastupnika. COMAIRSOUTH je ustanovio
pravila i postupke za upravljanje i kontrolu zranog prostora iznad Bosne i Hercegovine. Sve prijave za
koritenje zranog prostora bit e razmatrane u svjetlu aktualnih okolnosti i na temelju toga odobrene,
odbijene ili modificirane. Odluke se dostavljaju u pismenoj formi. Koordinacijski centar za zrane
operacije (AOCC) SFOR-a koordinira letove civilnih i vojnih zrakoplova i helikoptera koje izvode Strane.
Za odobrenje leta, entiteti moraju stupiti u vezu sa AOCC-om preko odgovarajuih entitetskih vojnih
ureda. Ukoliko ne mogu stupiti u vezu sa AOCC-om, treba kontaktirati Odjel CJ-3 JOC Glavnog
zapovjednitva SFOR-a ili Odjel zajednikih vojnih poslova.
4. Civilni zrani promet - Kako bi Strane mogle izvoditi letove civilnim zrakoplovima i helikopterima na
siguran nain, sav zrani promet mora biti ukljuen u strukturu zranog prostora.
a. COMAIRSOUTH e periodino aurirati pravila i postupke na temelju kojih e Strane koristiti

zrani prostor. COMAIRSOUTH uspostavlja rute, koridore i poligone za obuku koji e se koristiti u
Bosni i Hercegovini.
b. AOCC mora primiti zahtjev Strana za letove civilnih zrakoplova najkasnije 4 radna dana (96
sati) prije zahtijevanog vremena polijetanja za ve odobrene profile letova, uz uporabu formulara
koje osigurava AOCC. Ukoliko je nuno izvriti letove nestandardnog profila, zahtjev treba poslati 5
radnih dana unaprijed. AOCC e obraditi samo formulare koji su itko i u potpunosti popunjeni.
c. AOCC mora primiti zahtjev Strane za letove civilnih helikoptera najkasnije 3 radna dana (72
sata) prije zahtijevanog vremena polijetanja. Strane za civilne letove popunjavaju Formular 8 iz
Poglavlja 11. Ukoliko se trai odobrenje za izvoenje skokova s padobranom, onda se takav
zahtijev mora navesti u Formularu. U tom sluaju, zahtjevi za let se moraju dostaviti AOCC-u
SFOR-a najkasnije pet radnih dana prije eljenog vremena polijetanja.
SFOR-ov AOCC e obraditi samo formulare koji su itki i potpuni. Zahtjevi koji su podneseni vie od
3 radna dana unaprijed (vie od 72 sata) imaju veu mogunost da budu odobreni.
d. AOCC e u pismenoj formi obavijestiti odreenu kontakt osobu o tome da je let odobren.
Odobreni letovi moraju biti sukladni svim uvjetima i ogranienjima koji su detaljno opisani u
odobrenju za letove.
9-1
1. studenog 2001.
e. SFOR e poduzeti odgovarajue mjere prema svakoj letjelici koja odstupi od odobrenih
postupaka ili profila letenja.
5. Vojni zrani promet - Jedino vojni zrakoplovi ili helikopteri koji izvode letove potpore SFOR-u ili oni
kojima je COMAIRSOUTH izdao izriito odobrenje za let imaju pravo letenja.
a. COMAIRSOUTH e periodino aurirati pravila i postupke na temelju kojih e OS u BiH koristiti

zrani prostor. Tim se pravilima i postupcima uspostavljaju rute, koridori i poligoni za obuku koji e
se koristiti u Bosni i Hercegovini.
b. AOCC mora primiti zahtjeve OS u BiH za letove vojnih zrakoplova, najkasnije 4 radna dana (96
sati) prije eljenog vremena polijetanja, za ve odobrene profile letova, uz uporabu formulara koje
osigurava AOCC. Ukoliko se zahtijevaju letovi koji nisu standardnog profila, onda zahtjev treba
poslati 5 radnih dana unaprijed. AOCC e obraditi samo itke i potpune formulare.
c. AOCC mora primiti zahtjeve OS u BiH za letove vojnih helikoptera najkasnije 1 radni dan (24
sata) prije eljenog vremena polijetanja. OS u BiH popunjavaju Formular 8 iz Poglavlja 11. Ukoliko
se trai odobrenje za izvoenje skokova s padobranom, onda se takav zahtijev mora navesti u
Formularu. U tom sluaju, zahtjevi za let moraju se dostaviti AOCC-u SFOR-a najkasnije 5 radnih
dana prije eljenog vremena polijetanja. SFOR-ov AOCC e obraditi samo potpune i itke
formulare. Vea je mogunost da e zahtjevi podneseni vie od 3 radna dana unaprijed (vie od 72
sata unaprijed) biti odobreni.
d. AOCC e u pismenoj formi obavijestiti odreenu kontakt osobu o tome da je let odobren.
Odobreni letovi moraju biti sukladni svim uvjetima i ogranienjima preciziranim u odobrenju za
letove.
e. Odobreni vojni letovi moraju biti sukladni pravilima i postupcima koje je ustanovio
COMAIRSOUTH. SFOR e poduzeti odgovarajue vojne akcije u sluaju izvoenja letova koji nisu
odobreni ili letova koji su prvobitno odobreni, ali je dolo do odstupanja od ustanovljenih
postupaka ili profila letenja, to ukljuuje i upotrebu nune sile kako bi se osiguralo potivanje.
Na snazi su sljedea pravila koja se odnose na letove zrakoplova:
(1) Svaki let za obuku mora se podnijeti na odobrenje SFOR-ovom AOCC-u, sukladno
ovom dokumentu. Odobrenje se mora dostaviti prije izvoenja obuke iz letenja.
(2) Snage SFOR-a mogu u svakom trenutku nadgledati bilo koju letaku obuku.
(3) Snage SFOR-a mogu uvijek otkazati letaku obuku.
(4) U letjelici se ni u jednom trenutku ne smije nalaziti bojevo streljivo. Uporaba kolskog
streljiva je dozvoljena na odobrenom poligonu.
(5) Krenje smjernica iznesenih u odobrenom planu obuke bilo koje vrste ili uporabe
letjelica na nain koji bi predstavljao prijetnju po snage SFOR-a/NATO-a moe za posljedicu
imati konfisciranje opreme i/ili zabranu obuke i kretanja.
(6) Zrakoplovstvo Junog krila NATO-a (AIRSOUTH) ili SFOR, ako ocijene da je potrebno,
mogu izmijeniti nastavni plan i program obuke iz letenja RV VRS-a.
(7) Zapovjednici zrakoplovnih posada OS u BiH dostavljaju rezime mjesenog izvjea.

Ovo izvjee se nalazi u Poglavlju 5.
9-2
1. studenog 2001.
6. Uporaba radara u Bosni i Hercegovini - Zapovjednik SFOR-a je imenovao COMAIRSOUTH-a za

oblasnog zapovjednika protuzrane obrane. Svi radari za kontrolu zranog prometa, rano otkrivanje,
protuzranu odbranu i kontrolu vatre (ukljuujui ureaje za kontrolu minobacake i artiljerijske vatre
ili protubitnike radare) trebaju biti iskljueni, osim ako ne postoji posebno odobrenje COMAIRSOUTH-
a za njihovo koritenje (prema definiciji, aktivni znai da emitiraju slobodne elektrone).
a. Zahtjevi za aktiviranje ovih radara podnose se AOCC-u. AOCC proslijeuje odobrenje za svaku
operaciju izravno odreenoj osobi za kontakt.
b. Zahtjevi za aktiviranje radara za kontrolu zranog prometa moraju se dostaviti najkasnije 3

radna dana (72 sata) prije izvoenja eljene aktivnosti, uz uporabu Formulara 11 koji osigurava
AOCC.
c. Zahtjevi za aktiviranje radara za rano otkrivanje, protuzranu obranu i kontrolu vatre

(ukljuujui i radare za kontrolu minobacake i artiljerijske vatre i protubitnike vatre) moraju se
dostaviti najkasnije 14 dana prije eljene aktivnosti, uz uporabu formulara koje osigurava AOCC.
NAPOMENA: Za RADAR S-600 Marconi RV PVO VRS-a postoji automatsko odobrenje za ukljuenje
kako bi se omoguio monitoring sigurnosti za svaku odobrenu letaku obuku na zrakoplovima
VRS-a.
d. Zahtjev za aktiviranje radara koji se podnosi putem Formulara 11 mora se popuniti itko i u
potpunosti, ili nee biti obraen.
e. Nakon to se izda odobrenje, dozvoljeno je aktiviranje radara samo za minimalan period

nuan za temeljno odravanje te, ako je nuno, pod izravnim nadzorom osoblja SFOR-a.
f. Temeljno odravanje radarskih sustava za protuzranu obranu.
(1) Temeljno odravanje radarskih sustava protuzrane obrane koje zahtijeva radarsku
emisiju dozvoljeno je samo na odobrenim lokacijama, te na najdue dva sedmodnevna
perioda odravanja tijekom est mjeseci za svaki radar.
(2) Zahtjevi se podnose AOCC-u na odgovarajuim formularima. Zahtjeve treba podnijeti

najmanje 14 dana unaprijed.
(3) Na snazi su sljedea ogranienja za radarske sustave protuzrane obrane:
a) Odobrene emisije su odobrene samo u svrhu temeljnog odravanja.
b) Lanseri i radari protuzrane obrane ne smiju biti meusobno povezani ni u jednom

trenutku.
c) Projektili se ne smiju postavljati na lansere. Ovo se odnosi na sve operativne i lane

projektile/projektile za vjebu i kolske projektile.
d) Zahtjevi za temeljno odravanje koje zahtijeva radarsku emisiju ogranieni su na

jednu lokaciju tijekom sedmodnevnog perioda (od ponedjeljka do nedjelje) i najvie dva
pridruena radara sa jednog protuzranog sustava (odnosno: SA-2 / SA-3 / SA-6) e biti
odobrena. Tijekom odobrenog perioda od 17:00 - 20:59 sati, moe biti aktiviran samo
jedan radar. U sluaju SA-6/ Straight Flush (RSTON) i Marconi S-600, radarski elementi
koji slue za detekciju visine i elementi traenja smatrat e se jednom jedinicom tijekom
perioda odobrenog temeljnog odravanja.
e) Temeljno odravanje pri kojem je nuna radarska emisija biti e dozvoljeno samo u
periodu izmeu 17:00-20:59 Z, od utorka do nedjelje.
9-3
1. studenog 2001.
(4) Zrakoplovi se ne smiju pratiti bilo kojim od optikih ili radarskih sustava.
(5) Osoblju SFOR-a je dozvoljen pristup svim objektima i moe vriti provjeru sve protuzrane
opreme koja se nalazi na datoj lokaciji. U sluaju da se SFOR-u ne dozvoli da izvri provjeru,
odobrenje za vrenje temeljnog odravanja se povlai. SFOR-ovi promatrai imaju pravo da
smjesta obustave odravanje ako je to nuno.
(6) Strogo je zabranjena obuka posluitelja na radarima PZO-a. Dozvoljena je obuka iz

odravanja radara.
(7) Odobrenja za tekue odravanje bez zraenja, kao to je podmazivanje, bojanje,

zatita/spreavanje korozije, napuhivanje guma itd, koordiniraju se preko odgovarajueg
ureda lokalne MND.
g) SFOR e poduzeti odreene mjere protiv Strane koja neovlateno koristi ove radare,
u cilju osiguranja potivanja.
7. Uporaba PZO sustava u Bosni i Hercegovini - COMSFOR je imenovao COMAIRSOUTH-a za oblasnog

zapovjednika protuzrane obrane. Svi PZO sustavi moraju biti ugaeni, osim ako COMAIRSOUTH ne
izda posebno odobrenje.
a. Nain uporabe raketnih sustava protuzrane obrane dat je u daljem tekstu:
(1) Sve PZO obuke koje izvode OS u BiH (ukljuujui i obuku ratnog zrakoplovstva i obuku
kopnenih snaga) moraju se vriti sukladno planu obuke koji je odobrio COMAIRSOUTH.
(2) Meusobno povezivanje lansera i radara protuzrane obrane nije dozvoljeno.
(3) Rakete se ne smiju postavljati na lansere. Ovo se odnosi na sve operativne i lane
projektile/projektile za vjebu i kolske projektile.
(4) Obuka se vri samo na odobrenoj lokaciji na kojoj se nalazi simulator LASTA.
(5) Ne smije se ciljati nita osim toplotnog izvora LASTA.
(6) Snage SFOR-a mogu u svakom trenutku nadgledati obuku na prenosivim sustavima
protuzrane obrane.
(7) Snage SFOR-a mogu uvijek obustaviti obuku na prenosivim sustavima protuzrane obrane.
(8) Zahtjevi za izvoenjem obuke na prenosivim sustavima protuzrane obrane moraju se

podnositi sukladno uputama AOCC-a. Prije otpoinjanja obuke na prenosivim sustavima
protuzrane obrane, mora postojati odobrenje Centra za kombinirane zrane operacije na
Balkanu (BAOCC).
(9) Obuka na prenosivim sustavima protuzrane obrane moe se vriti samo sa lansirnom
cijevi, glavom tragaa, mehanizmom okidaa za obuku i lanim projektilom, prema potrebi.
Projektili sa bojevim punjenjem se ni u jednom trenutku ne smiju nalaziti u lansirnoj cijevi niti
na poligonu za obuku.
(10) Krenje smjernica iznesenih u prijedlogu koji je odobrio COMAIRSOUTH bilo koje vrste i
ovih Uputstava Stranama, ili uporaba prenosivih sustava PZO-a na nain koji bi predstavljao
prijetnju po snage SFOR-a/NATO-a, moe rezultirati konfisciranjem opreme i/ili drugim
kaznenim mjerama.
(11) Obuka na prenosivim PZO sustavima se obustavlja u sluaju da se utvrdi da simulator

LASTA nije funkcionalno sposoban za vrenje operacija obuke koje su navedene u odobrenom
planu obuke.
9-4
1. studenog 2001.
(12) Dozvoljeno je izvoenje teorijske nastave unutar zgrade, sa kolskim streljivom ili na
maketama.
b. U daljem tekstu opisana je uporaba sustava protuzrane artiljerije:
(1) Obuka e se izvoditi samo na nain iznesen u ovim Uputstvima Stranama i kako je opisano
u planu obuke na sustavima protuzrane artiljerije koji je odobrio COMAIRSOUTH.
(2) Obuka e se vriti samo na odobrenom simulatoru LASTA.
(3) Ne smije se ciljati nita osim simulatora LASTA.
(4) Snage SFOR-a mogu uvijek nadgledati obuku na sustavima protuzrane artiljerije.
(5) Snage SFOR-a mogu uvijek obustaviti obuku na sustavima protuzrane artiljerije.
(6) Zahtjevi za izvoenje obuke na sustavima protuzrane artiljerije moraju se podnositi

sukladno ovim Uputstvima Stranama i uputstvima AOCC-a. Odobrenje od Centra za
kombinirane zrane operacije na Balkanu (BCAOC) mora se primiti prije poetka obuke na
sustavima protuzrane artiljerije.
U sustavima protuzrane artiljerije ne smije se nalaziti nikakva vrsta streljiva, ukljuujui i lane
projektile, niti to streljivo smije biti postavljeno u blizini poligona ili na samom poligonu za obuku.
(7) Krenje smjernica iznesenih u odobrenom planu obuke bilo koje vrste ili uporaba
protuzrane artiljerije na nain koji bi predstavljao prijetnju po snage SFOR-a/NATO-a, moe
za posljedicu imati konfisciranje opreme i/ili zabranu obuke i kretanja.
(8) Obuka se suspendira u sluaju da se utvrdi da simulator LASTA nije funkcionalno

sposoban za prui potporu obuci na protuzranoj artiljeriji.
(9) Dozvoljeno je izvoenje teorijske nastave unutar zgrade sa vjebovnim streljivom ili na
maketama.
c. Gaanje bojevim streljivom iz oruja PZO nije dozvoljeno bez izriitog odobrenja
zapovjednika SFOR-a ili COMAIRSOUTH-a.
d. COMAIRSOUTH donosi konanu odluku u svezi sa svim pokretima PZO naoruanja.
e. Svi zapovjednici PZO OS u BiH podnose saeto mjeseno izvjee (Vidi Poglavlje 5).
f. Odobrenje za tekue odravanje PZO opreme koje nije u svrhu obuke, kao to je podmazivanje,
bojanje, zatita/spreavanje korozije, napuhivanje guma itd, koordinira se preko odgovarajueg
ureda lokalne MND.
8. Medicinske evakuacije/akcije potrage i spaavanja - Medicinske evakuacije su

situacije u kojima postoji opasnost da netko izgubi ivot ili zadobije teke i trajne ukoliko
se smjesta ne prebaci u bolnicu. Akcije potrage i spaavanja su situacije kada se srui
zrakoplov i kada je tu sruenu letjelicu potrebno pronai.
a. Zahtjeve za medicinsku evakuaciju ili za akcije potrage i spaavanja treba uputiti telefonom ili,
ako je mogue, faksom, izravno u AOCC ili Odjel CJ3 JOC Glavnog zapovjednitva SFOR-a, uz
uporabu uspostavljenih komunikacija. Ukoliko entitet koji ulae zahtjev ne moe stupiti u kontakt
sa AOOC-om ili Odjelom CJ3 JOC GZ SFOR-a, zahtjev se moe proslijediti Odjelu zajednikih
vojnih poslova ili odgovarajuem SFOR-ovom asniku za vezu ili MND. Let se moe izvriti tek
kada Strana koja je podnijela zahtjev dobije od AOCC-a ili Odjela CJ3 JOC GK SFOR-a konano
odobrenje putem telefona ili faksa.
9-5
1. studenog 2001.
b. Strane e koristiti poseban formular zahtjeva/odobrenja iz poglavlja 11, Formular 9. Svi vaniji
brojevi telefona se nalaze na ovom formularu, a jedan primjerak mora biti na zidu svakog ureda
za operacije koji se bavi ovim pitanjem. Da bi se osigurao adekvatan i brz odgovor, Strana koja
ulae zahtjev za medicinsku evakuaciju ili akciju potrage i spaavanja treba u zahtjev uvrstiti sve
nune podatake.
c. I poslije izvrenja medicinske evakuacije ili akcije potrage i spaavanja, AOCC-u treba podnijeti
uobiajeni zahtjev za letenje sukladno gore navedenom stavu 5c i Poglavlju 11 Uputstava
Stranama, Formular 8. Formulari moraju biti popunjeni, a mogu se poslati faksom ili e-mailom.
9. Posebni letovi - Za posebne letove na snazi su posebna pravila:

a. Inspekcijski letovi prema meunarodnom/vojnom sporazumu - Prema meunarodnim
sporazumima, BiH je duna osigurati letjelice za inspekcije vojnih objekata sa kratkim
najavnim rokom, a koje e vriti timovi za inspekcije iz drugih drava ili meunarodnih
organizacija. Entitet koji osigurava letjelicu za inspekcijske letove mora uloiti zahtjev za let
AOCC-u najkasnije 3 radna dana (72 sata) prije traenog vremena polijetanja. Entitet se mora
postarati da voa inspekcijskog tima stupi u kontakt sa AOCC-om to je mogue ranije prije
leta, zbog precizne koordinacije i izbjegavanja eventualnih nesporazuma.
b. Promatraki letovi U svezi sa inspekcijama iz lanka II ili IV, entiteti mogu dati suglasnost
za izvoenje zajednikih promatrakih letova. Jedan entitet moe traiti od drugog entiteta da
mu osigura letjelicu za verifikacijski let. Za ovakve inspekcijske letove zahtjev se moe uloiti
najmanje 6 radnih dana prije polijetanja.
c. Postupci za inspekcijske letove - U oba sluaja, konano odobrenje e biti obraeno na isti
nain na koji se odobravaju letovi u svrhu medicinske evakuacije i akcije potrage i spaavanja.
Pored toga, entitet koji osigurava letjelicu mora pribaviti i navigacijske karte i publikacije
nune za siguran let.
10. Nadgledanje - SFOR e nadgledati sve aktivnosti unutar zranog prostora iznad Bosne i
Hercegovine kako bi se osiguralo potivanje postupaka iznesenih u ovom Poglavlju.
Formulari:
Zahtjev za letove zrakoplova .......................................................................Formular 8A

Zahtjev za letove helikoptera.......................................................................Formular 8B
Dnevno izvjee o vojnim letovima .............................................................Formular 8C
Sedmino izvjee o civilnim letovima ..........................................................Formular 8D
Mjeseni izvjetaj RV VRS-a o temeljnoj/proirenoj obuci iz letenja................Formular 8E
Zahtjev za letove za medicinsku evakuaciju/potragu i spaavanje..................Formular 9
Najava i prijava SFOR-u za odobrenje za ukljuenje radara ..........................Formular 11
9-6
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 10
KONTROLA ELEKTROMAGNETNOG SPEKTRA
1. Uvod Postoji veliki broj agencija koje konkuriraju za koritenje elektromagnetnog spektra. U
cilju osiguranja uinkovite komunikacije izmeu svih, upravljanje frekvencijama je pod kontrolom
SFOR-a. SFOR ima pravo da neogranieno koristi elektromagnetni spektar, mada se ini sve kako
bi se izalo u susret zahtjevima svih legitimnih korisnika.
Nedavno je odlukom Visokog predstavnika osnovana Neovisna komisija za medije koja je
zaduena za stanice koje emitiraju komercijalni program.
2. Definicije Definicije vezane za elektromagnetni spektar su:
a. Elektromagnetni spektar Elektromagnetni spektar je cjelokupni spektar radio-frekvencija,

ukljuujui sve opsege radio-talasa i koritenje lasera vezanih za vojsku i komunikacije i
televizije i radija.
b. Korisnik spektra Korisnik spektra je svaka osoba ili organizacija koja rukuje radio-
predajnikom ili prijemnikom.
3. Komunikacije SFOR ima pravo da neogranieno koristi elektromagnetni spektar, kako je

navedeno u lanu VI Opeg okvirnog mirovnog sporazuma, i pravo da kontrolira i upravlja svim
frekvencijama. Ova kontrola nee predstavljati mijeanje u registrirane frekvencije Meunarodne
unije za telekomunikacije dokle god u zemlji vlada mir.
4. Koncept upravljanja frekvencijama Upravljanje frekvencijama od strane SFOR-a provodit e

Odjel za upravljanje frekvencijama pri Glavnom zapovjednitvu SFOR-a (TFMC), koji radi za
Kombinirani zdrug zajednikih komunikacija u Glavnom zapovjednitvu SFOR-a. Strane trebaju
koordinirati svoje zahtjeve za frekvencijama na sastancima Podkomisije za upravljanje
frekvencijama, koji e se redovito ugovarati i odravati u Glavnom zapovjednitvu SFOR-a, kako
je opisano u Poglavlju 6. Opsene zahtjeve za frekvencijama treba detaljno iznijeti na ovim
sastancima. Postupak je sljedei:
a. Strane podnose svoje zahtjeve za izbjegavanje ometanja frekvencija sa SFOR-om na

sastancima Podkomisije za upravljanje frekvencijama.
b. SFOR-ov Odjel za upravljanje frekvencijama koordinira, otklanja ometanje frekvencija i

dodjeljuje frekvencije imajui u vidu samo opsege spektra koje zahtjeva SFOR i njegove
agencije za potporu.
c. Po pitanju svega to je u svezi sa frekvencijama, kontaktirati SFOR-ov Odjel za upravljanje

frekvencijama u Sarajevu.
d. Radi koordinacije i dobijanja pomoi od SFOR-ovog Odjela za upravljanje frekvencijama,

Strane na zahtjev podnose pitanja u svezi sa spektrom na sastancima za upravljanje
frekvencijama.
5. Nadzor SFOR e nadzirati sve aktivnosti navedene u ovom poglavlju.
6. Ovlasti Zapovjednik SFOR-a ima ovlast da bez mijeanja i traenja dozvole od bilo koje Strane
poduzme sve to smatra neophodnim i ispravnim kako bi osigurao provoenje ovog Poglavlja u skladu
sa lanom VI Aneksa 1-A Opem okvirnom mirovnom sporazumu. Strana odgovorna za nepotivanje
bilo kojeg od ovih zahtjeva podlijegat e akciji SFOR-a.
10-1
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 11
FORMULARI
FORMULARI NAZIV
1. DOZVOLA SFOR-a ZA NOENJE DUGOCIJEVNOG I OSOBNOG NAORUANJA
2. DOZVOLA ZA ORUJE PRIPADNICIMA POLICIJSKIH SNAGA
3. ODOBRENJE ZA NOENJE ORUJA LANOVIMA MEUNARODNIH ORGANIZACIJA
4. DIO 1A PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE OBUKE ILI KRETANJA
DIO 1B PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE KRETANJA ILI OBUKE PZO TOPNITVA
DIO 2A PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE GAANJA BOJEVIM STRELJIVOM
UPUTSTVA ZA POPUNJAVANJE DIJELA BR. 2A
DIO 2B PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE IZVOENJA GAANJA SA KOLSKIM

STRELJIVOM
DIO 2C PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE IZVOENJA GAANJA SA KOLSKIM

STRELJIVOM IZ PZO NAORUANJA
DIO 3 NAJAVA I PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE OBUKE U ZRAKU
DIO 4 MJESENO IZVJEE ENTITETA O PROTUZRANOJ OBUCI
5. PRIJAVA NAMJERE ZA PRIJEVOZ KROZ BOSNU I HERCEGOVINU ORUJA, STRELJIVA I VOJNE

OPREME PROIZVEDENE U TVORNICI ILI UVEZENE
UPUTSTVA ZA POPUNJAVANJE FORMULARA 5.
6. ZAHTJEV ZA PRIJEVOZ KROZ BOSNU I HERCEGOVINU ORUJA, STRELJIVA I VOJNE OPREME

PROIZVEDENE U TVORNICI ILI UVEZENE
UPUTSTVA ZA POPUNJAVANJE FORMULARA 6.
7. IZBRISANO
8. DIO 8A ZAHTJEV ZA LETOVE ZRAKOPLOVA
11-1
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULARI NAZIV
DIO 8B ZAHTJEV ZA LETOVE HELIKOPTERA
ODOBRENJA ZA LETOVE I UPUTSTVA
DIO 8C DNEVNO IZVJEE O VOJNIM LETOVIMA
DIO 8D TJEDNO IZVJEE O CIVILNIM LETOVIMA
DIO 8E MJESENO IZVJEE RV VRS-a O TEMELJNOJ /PROIRENOJ OBUCI IZ LETENJA
9. ZAHTJEV/ODOBRENJE ZA LETOVE ZA MEDICINSKU EVAKUACIJU/POTRAGU I SPAAVANJE
10. IZBRISANO
11. NAJAVA I PRIJAVA SFOR-U ZA ODOBRENJE UKLJUENJA RADARA
12. JAVNA OSOBNA I FINANCIJSKA IZJAVA
13. IZJAVA O PREDANOSTI MIROVNOM PROCESU
11-2
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 1
DOZVOLA SFOR-a ZA NOENJE

DUGOCIJEVNOG I OSOBNOG NAORUANJA
Div. serijski broj: ____________

Dozvola se izdaje:___________________________________,
Iz (postrojba):
___________________________________________________
U svrhu privremenog noenja: ________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
___________________________________________________
Vai od (datum i godina): ____________ Do (datum i godina): ____________
U svrhu: ___________________________________________
____________________________________________
___________________________________________________
____________________________________________
Potpis: _________________________________________________________
Ime tampanim slovima: ____________________________________
Poloaj/ Funkcija: ____________________________________________
Datum/peat: _________________________________________ 2001/02
11-3
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 2
UNITED NATIONS NATIONS UNIES
United Nations Misson in Bosnia and Herzegovina

Misson de Nations Unies en Bosnie-Herzegovine
Sarajevo
International Police Task Force
DOZVOLA ZA ORUJE PRIPADNICIMA POLICIJSKIH SNAGA
Ova dozvola se izdaje ____________________________ ,

Naelniku u ______________________ policijskoj postaji,
i daje odobrenje sljedeim pripadnicima policijskih snaga:
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
da nose dole navedeno oruje:

__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
u ______________________ dana (datum) _____________
___________________, u svrhu _______________________
__________________________________________________
__________________________________________________
__________________________________________________
Potpis: ___________________________
Ime {tampanim slovima: ___________________________
Oblasni zapovjednik IPTF-a

Oblasni stoer IPTF-a ___________________________
Datum: ____________________ 2001/02
11-4
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 3
GLAVNO
STABILIZACIJSKE
SARAJEVO
ODOBRENJE ZA NOENJE ORUJA LANOVIMA

MEUNARODNIH ORGANIZACIJA
SERIJSKI BR. POTVRDE SFOR-a: _______
1. Dole navedena osoba je ovlatena da nosi oruje sa sobom u svrhu obnaanja slubenih
dunosti u svojstvu civ. tjelesnog uvara / _____________ (Drugo) (Prekrii nepotrebno)
a. Ime(na):
b. Dravljanstvo:
c. Br. kartice:
d. Naziv organizacije, broj kontakt-telefona i broj faksa:
e. Vrsta oruja:
f. Serijski broj oruja:
g. Vremenski period izvoenja aktivnosti:
h. Odobrenje vai do:
2. Svako produenje vaenja ovog odobrenja mora biti izdato u pismenoj formi, te odobreno u vidu
posebne potvrde.
PEAT SFORA-a Potpis ____________________
Datum ____________________
PRIMJERAK -POJEDINAC/ORGANIZACIJA
- SVE MND
- Odjel CJ3 OPS GZ SFOR-a
- Odjel CJ1 OPS GZ SFOR-a
11-5
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 4/DIO 1A
PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE OBUKE ILI KRETANJA

(POPUNITI U SVIM SLUAJEVIMA)
OPE KRETANJE
A. Za: (lokalno zapovjednitvo MND SFOR-a) B1. Broj lokalnog MND SFOR-a:
B2. Broj OS u BiH:
B3: Ostali brojevi MND SFOR-a:
C. Od: (Vojska, formacija, postrojba) D. Kontakt (ime):
Telefon (broj):
E. Postrojbe (naziv, vrsta): F. Vojarna (naziv, broj, koordinate):
Broj vojnika:
G. Ruta u odlasku: H. Ruta u povratku:
Datum/vrijeme odlaska: Datum/vrijeme odlaska:
Datum/vrijeme dolaska: Datum/vrijeme dolaska:
I. Vozila/oprema koja e biti u pokretu: J. Oruje (vrsta, kalibar, koliina):

Vrsta Broj
K. Razlog kretanja: L. Streljivo

Da li se nosi odvojeno?:
Vrsta, kalibar, koliina:
Trajno izmjetanje DA / NE
OPREMA OGRANIENA SPORAZUMOM (TLE) I PROTUZRANO NAORUANJE
M. TLE (vrsta, kalibar, koliina): N. PZO naoruanje (vrsta, kalibar, koliina):
OBUKA (zaokruiti odgovarajue)

O. Klasifikacija: KRETANJE/OBUKA/OPERACIJE P. Naziv i koordinate poligona za obuku
Ealon koji se obuava:POJEDINAC/ODJELJENJE/VOD/SATNIJA/ Ako je unutar 5 km podruja postrojbe, upisati LOKALNO

BOJNA/BRIGADA/ZDRUG/ZBOR
Ealon koji nadgleda: ODJELJENJE/VOD/SATNIJA/BOJNA/

BRIGADA/ZDRUG/ZBOR
Q. Oprema/oruje R.Vrsta obuke (ako je bojeva/unitavanje, popuniti Dio 2)
POJEDINANO ORUJE/OPREMA ZA POSADU VOZILA/TEKO BOJEVA/KOLSKA/OFANZIVNA/DEFANZIVNA/OBUKA NA

NAORUANJE/TRANSPORTERI/TENKOVI/PZO TOPNITVO/ ORUJU/UPOZNAVANJE SA ORUJEM/
TOPNITVO/LOGISTIKA/INENJERIJA/OSTALO UVJEBAVANJE/VJEBE SA BOJEVIM
GAANJEM/ZAPOVJEDNO-STOERNA/OSTALO
POPUNJAVA SFOR
S. ODOBRENO / ODBIJENO T. Napomene i odreena marruta SFOR-a:
Najava/odobrenje
Potpis: Mjera nadzora:
Taktiko izvianje iz zraka: potrebno/preporuuje
se/drugo
Prelazak preko granice MND-a DA / NE
Toka prijelaza:
Marruta:
Primjerak proslijediti putem Tajnitva Stalnog povjerenstva za vojna pitanja Ministarstvu obrane drugog entiteta,
sukladno poglavljima 4 i 5 Uputstava Stranama.
11-6
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 4/DIO 1B
PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE KRETANJA ILI OBUKE PZO ARTILJERIJE
OPE KRETANJE
A. Za: AOCC SFOR-a i zapovjednitvo MND-a B. SFOR-ov serijski broj:
C. Od: D. Kontakt (ime):
Telefon (broj):
E. Postrojbe (naziv, vrsta) F. Vojarna (naziv, koordinate)

POSTROJBA 1: POSTROJBA 1:
Broj vojnika:
G. Ruta u odlasku H. Ruta u povratku

POSTROJBA 1: POSTOJBA 1:
Datum/vrijeme odlaska: Datum/vrijeme odlaska
Datum/vrijeme odlaska: Datum/vrijeme odlaska:
I. Vozila koja e biti u pokretu K. Broj pjeakog oruja (/)

POSTROJBA 1: Vrsta Broj POSTROJBA 1 :
POSTROJBA 2: Vrsta Broj POSTROJBA 2 :
L. Broj dugocijevnog oruja (/)
M. Streljivo (Da li se nosi odvojeno?)
J. Razlog kretanja:
TEKO I PROTUZRANO NAORUANJE

N. Teko naoruanje: (/) O. PZO naoruanje (vrsta, kalibar i broj)
POSTROJBA 1:
POSTROJBA 2:
OBUKA
P. Vrsta obuke: BOJEVA / KOLSKA (ukoliko je bojeva obuka Q. Naziv i koordinate poligona za obuku (ako je unutar
popuniti Dio 4C) 5 km podruja postrojbe upisati LOKALNO)
POSTROJBA 1:
POSTROJBA 2:
R. Letjelice/helikopteri: DA/NE (ako je odgovor DA, popunite Dio S. Napomene:

4F)
POPUNJAVA SFOR
T. ODOBRENO / ODBIJENO U. PROSLIJEDITI:
Potpis:
11-7
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 4/DIO 2A
PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE GAANJA BOJEVIM STRELJIVOM

(POPUNITI ZA SVA GAANJA BOJEVIM STRELJIVOM)
Datum (gaanja): Broj OS u BiH:

Broj lokane MND SFOR-a:
Poligon za obuku (naziv): Lokacija (koordinate):
Postrojba koja izvodi gaanje: Broj telefona u hitnim sluajevima:
Vrsta oruja ili nain unitavanja (pjeako naoruanje, runi b Vrijeme poetka:
minobacai, topnitvo, tenkovi, protuoklopno navoeno oruje, pr
ako su obuhvaene druge vrste): Vrijeme zavretka:
Mjesto gaanja (kooridinate): Podruje dejstva (koordinate centra):
Napomene:
Kalibar i vrste streljiva (xxx mm) / (brizantna, dimna, Maksimalna visina putanje
obina): topnikih/minobacakih projektila
(u metrima):
POPUNJAVA SFOR
Vrsta poligona: Klasifikacija poligona:
Tip A Tip B Tip C Niski Srednji Visoki
Zahtjev za potporom: Da / Ne Potrebna najava pilotima: Da / Ne

Primjerak proslijediti putem Tajnitva Stalnog povjerenstva za vojna pitanja Ministarstvu obrane
drugog entiteta, sukladno poglavljima 4 i 5 Uputstava Stranama.
11-8
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
UPUTSTVA ZA POPUNJAVANJE DIJELA 2A
1. Ope - Tono i potpuno popunjavanje ovog formulara je veoma vano. Zapovjednitvo MND-a kojoj
se dostavljaju zahtjevi, odbiti e sve nepotpune ili netone formulare. Traeni podaci predstavljaju minimum
neophodan za procjenu i kontrolu sigurnosti.
2. Kontakt - Ime asnika iz zapovjednitva ili postrojbe koja podnosi zahtjev, a s kojim se mogu
razmatrati ili potvrditi podaci navedeni u formularu.
3. Lokacije i koordinate - Sve lokacije izraziti u UTM koordinatnom sistemu (estoznamenkasti broj) na
kartama razmjera 1:50.000 iz Daytonske serije karti. U sluaju da ponositelj zahtjeva ne posjeduje ove karte,
upisuje se geografska irina i duina dok se ne dobiju odgovarajue karte.
4. Postrojba koja izvodi gaanje - Naznaava se postrojba koja e izvoditi gaanje (bojna, satnija, itd.).
5. Broj telefona u hitnim sluajevima - Telefon pored kojeg e biti deura tijekom izvoenja gaanja,
ime e se u hitnim sluajevima omoguiti prenoenje poruke da se odmah obustavi gaanje.
6. Vrsta gaanja - Preciziranjem vrste oruja koje e se koristiti i vrste gaanja, omoguava se
utvrivanje podruja neposredne opasnosti. U sluaju kada se koristi teko oruje, navodi se ukupan broj
oruja. Sve vjebe koje obuhvataju, gaanje i kretanje, te promijenjive zone opasnosti, na primjer taktiko
terensko gaanje pjeadije ili uporabu borbenih tenkova, treba upisati kao manevre.
7. Strelite - Ovo je u veini sluajeva jedna lokacija. U formular treba unijeti sljedee:
a. Za gaanje iz topninog oruja veeg dometa ili minobacaima, treba upisati lokaciju svake
pojedine baterije (manje od 8 topova) ili postrojbe koja zasebno izvodi gaanje. U sluaju kada u
vjebi sudjeluje vie od jedne bojne (vie od 18 topova), treba podnijeti poseban formular za svaku
pojedinu bojnu.
b. Za manevarsko gaanje, treba upisati polazno mjesto.
8. Podruje dejstva - Odnosi na sve oruane sustave ili eksplozive. Time se omoguava ustanovljavanje
putanje rikoeta. Kod koritenja pjeakog oruja u izravnoj vatri, unesite podatke o prosjenoj razdaljini (u
metrima) od postrojbe koja izvodi gaanje do mete.
9. Kalibar i vrsta streljiva - Svrha ove informacije jeste da se ustanovi granina zona opasnosti od
eksplozije. Kalibri se izraavaju u milimetrima. Treba nabrojati sve vrste streljiva koje su planirane za uporabu
u vjebi. Za pjeako naoruanje kalibra manjeg od 20 mm, upiite SA kao vrstu.
10. Visina putanje - Za gaanje iz topnikog naoruanja i minobacaa, unijeti podatke o maksimalnoj
visini putanje projektila u metrima, zaokruujui na visinu od narednih tisuu metara iznad tone visine.
Napomene - U rubriku napomene upiite sve neuobiajene pojedinosti koje mogu utjecati na
sigurnost ili uznemiriti lokalno stanovnitvo, na primjer: nono gaanje, svjetlee/signalno
streljivo, raketno topnitvo, simulatori, itd.
11-9
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 4/DIO 2B
PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE IZVOENJA GAANJA SA KOLSKIM STRELJIVOM

(POPUNITI ZA SVO GAANJE KOLSKIM STRELJIVOM)
Datum (obuke); Postrojba:
Poligon za obuku (naziv): Lokacija (koordinate):
Broj ljudi na obuci: Broj telefona u hitnim sluajevima:
Vrsta oruja: Vrijeme poetka:
Vrijeme zavretka:
Napomene:
11-10
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 4/DIO 2C
PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE IZVOENJA GAANJA SA KOLSKIM STRELJIVOM IZ

PZO NAORUANJA
(POPUNITI ZA PRENOSIVE SUSTAVE PROTUZRANE ODBRANE I PROTUZRANU ARTILJERIJU)
Datum (obuke) Postrojbe
Postrojba 1: Postrojba 1:
Poligon za obuku (naziv) Lokacija (koordinate)
Broj ljudi na obuci: Broj telefona u hitnim sluajevima
Vrsta oruja Vrijeme poetka
Postrojba 2:
Postrojba 2:
Vrijeme zavretka
Postrojba 1:
Postrojba 2:
Napomene:
11-11
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 4/DIO 3
NAJAVA I PRIJAVA SFOR-u ZA ODOBRENJE OBUKE U ZRAKU

(POPUNITI ZA SVE UPORABE HELIKOPTERA U KOMBINACIJI SA OBUKOM NA KOPNU)
Datum leta: Broj odobrenja za let:
Helikopterska postrojba: Vrsta helikoptera i pozivni znaci:
Kontakt:
Broj telefona:
Mjesto i vrijeme polijetanja: Poligon za obuku (naziv, koordinate):
Vrijeme slijetanja na poligon za obuku: Vrijeme trajanja zadatka:
Vrijeme polijetanja sa poligona za obuku: Oekivano vrijeme povratka:
Gaanje bojevim streljivom: DA/NE Maksimalna nadmorska visina

(u metrima):
(ukoliko je odgovor DA, popunite Dio 4/C)

11-12
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 4/DIO 4
MJESENO IZVJEE ENTITETA O PROTUZRANOJ OBUCI
Predvieni dani za obuku: Datum:
Poligon za obuku: Lokacija (koordinate):
Broj obuenih vojnika: Dani potrebni za obuku:
Vrsta oruja: Dani iskoriteni za obuku:
ZAPOVJEDNIKOVA OCJENA OBUKE
11-13
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 4/DIO 4
MJESENO IZVJEE ENTITETA O PROTUZRANOJ OBUCI
Predvieni dani za obuku: Datum:
Poligon za obuku: Lokacija (koordinate):
Broj obuenih vojnika: Dani potrebni za obuku:
Vrsta oruja: Dani iskoriteni za obuku:
11-14
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 5
PRIJAVA NAMJERE
ZA PRIJEVOZ KROZ BOSNU I HERCEGOVINU ORUJA, STRELJIVA I VOJNE OPREME

1. Od:
Kontakt:
Telefon:
2. Serijski broj:
3. Datum prijevoza:
4. Vrsta prijevoza:
5. Opis
Proizvod:
Koliina:
Ambalaa:
6. Polazno mjesto
Firma prodavca:
Grad:
Drava: (samo za uvoz)
Kontakt: (samo za uvoz)
Telefon: (samo za uvoz)
7. Krajnje odredite
Firma kupca:
Grad:
Drava: (samo za izvoz)
Kontakt: (samo za izvoz)
Telefon: (samo za izvoz)
8. Datum prispjea prijave u GZ

SFOR-a:
9. ODOBRENJE GZ SFOR-a:
Datum:
Original potpisao:
11-15
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
UPUTSTVA ZA POPUNJAVANJE FORMULARA 5
1. OD: Naziv organizacije koja podnosi zahtjev.

KONTAKT: Ime nadlenog asnika ili zvaninika.
TELEFON: Broj telefona nadlenog asnika ili zvaninika.
2. SERIJSKI BROJ: Broj u vaoj evidenciji na koji se pozivate.
3. DATUM PRIJEVOZA: Datum kada poiljka treba da se otpremi sa polazne toke.

(dravna tvornica za namjensku proizvodnju ili odobreno skladite oruja ili streljiva;
granini prijelaz preko kojeg prelazi uvezena roba).
4. VRSTA PRIJEVOZA: Cestovni, eljezniki ili zrani prijevoz od polazne do krajnje

toke (krajnja toka u BiH; zrana luka, luka, iskrcna eljeznika stanica ili granini
prijelaz).
5. OPIS
PROIZVOD: Vrsta oruja, streljiva ili vojne opreme. Svo oruje i streljivo u poiljci
trebaju biti zabiljeeni prema vrsti. Mora se prezirati neto kvocijent eksploziva (NEQ)
za svo streljivo (poeljno je koristi UN ifre).
KOLIINA: Broj proizvoda u poiljci.
AMBALAA: Vrsta ambalae (npr. vojna, drvena, ISO kontejneri) i inventurni broj.
6. POLAZNO MJESTO (FIRMA PRODAVCA): Dati opis mjesta odakle prijevoz polazi
(dravna tvornica za namjensku proizvodnju, odobreno poduzee ili odobreno
skladite oruja ili streljiva) i potpune UTM koordinate.
Samo za uvoznu robu: Iscrpne podatke o prodavcu ukljuujui i ime osobe za kontakt
i broj telefona.
7. KRAJNJE ODREDITE (FIRMA KUPCA):

Dati opis mjesta gdje roba treba da stigne (dravna tvornica za namjensku proizvodnju,
odobreno poduzee ili odobreno skladite oruja ili streljiva) i potpune UTM
koordinate za oruje koje se uvozi i unutranje poiljke tvornica.
Samo za izvoznu robu: Iscrpne podatke o prodavcu ukljuujui i ime osobe za
kontakt i broj telefona.
8. DATUM PRISPJEA PRIJAVE U GZ SFOR-a: Popunjava Glavno zapovjednitvo SFOR-a.
9. ODOBRENJE GZ SFOR-a: Popunjava GZ SFOR-a, upisuje datum i stavlja peat i potpis.
11-16
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 6
ZAHTJEV ZA PRIJEVOZ (cestom/eljeznicom/zrakom)
ZA PRIJEVOZ KROZ BOSNU I HERCEGOVINU ORUJA, STRELJIVA I VOJNE OPREME

1. Od:
Kontakt:
Telefon:
2. Serijski broj:
3. Datum prijevoza:
4. Vrsta prijevoza:
5. Opis
Proizvod:
Koliina:
Ambalaa:
6. Mjesto /vrijeme polaska:

Firma prodavca:
Grad:
Drava: (samo za uvoz)
Kontakt: (samo za uvoz)
Telefon: (samo za uvoz)
7. Krajnje odredite i
predvieno vrijeme
dolaska:
Firma kupca
Grad:
Drava: (samo za izvoz)
Kontakt: (samo za izvoz)
Telefon: (samo za izvoz)
8. Granini prijelazi
i vrijeme prelaska (koordinate
9. Posebni zahtjevi:
10. Datum prispijea zahtjeva u G

SFOR-a:
11 Odobrenje GZ SFOR-a
Datum:
Original potpisao:
11-17
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
UPUTSTVA ZA POPUNJAVANJE FORMULARA 6
1. OD: Naziv organizacije koja dostavlja zahtjev.

KONTAKT: Ime nadlenog asnika ili zvaninika.
TELEFON: Broj telefona nadlenog asnika ili zvaninika.
2. SERIJSKI BROJ: Broj u vaoj evidenciji na koji se pozivate.
3. DATUM PRIJEVOZA: Datum kada poiljka treba da se otpremi sa polazne toke.

(dravna tvornica za namjensku proizvodnju ili odobreno skladite oruja ili streljiva;
granini prijelaz preko kojeg prelazi uvezena roba).
4. VRSTA PRIJEVOZA: Cestovni, eljezniki ili zrani prijevoz od polazne do krajne toke
(krajnja toka u BiH; zrana luka, luka, iskrcna eljeznika postaja ili granini prijelaz).
5. OPIS
PROIZVOD: Vrsta oruja, streljiva ili vojne opreme. Svo oruje i streljivo u poiljci
trebaju biti zabiljeeni prema vrsti. Mora se precizirati neto kvocijent
eksploziva (NEQ) za svo streljivo (poeljno je koristi UN ifre).
KOLIINA: Broj proizvoda u poiljci.
AMBALAA: Vrsta ambalae (npr. vojna, drvena, ISO kontejneri) i inventurni broj.
6. MJESTO I VRIJEME POLASKA (FIRMA PRODAVCA): Dati opis mjesta odakle

prijevoz polazi (dravna tvornica za namjensku proizvodnju, odobreno poduzee ili
odobreno skladite oruja ili streljiva) i potpune UTM koordinate.
Samo za uvoznu robu: Iscrpne podatke o prodavcu ukljuujui i ime osobe za
7. KRAJNJE ODREDITE I PREDVIENO VRIJEME DOLASKA (FIRMA KUPCA):

Dati opis mjesta gdje roba treba da stigne (dravna tvornica za namjensku proizvodnju,
odobreno poduzee ili odobreno skladite oruja ili streljiva) i potpune UTM
koordinate za oruje koje se uvozi i unutranje poiljke tvornica.
Samo za izvoznu robu: Iscrpne podatke o prodavcu ukljuujui i ime osobe za
8. GRANINI PRIJELAZ I VRIJEME PRELASKA:
9. POSEBNI ZAHTJEVI: Navesti pojedinosti o svim posebnim zahtjevima u svezi sa

prijevozom. Vrijeme carinske kontrole.
10. DATUM PRISPJEA ZAHTJEVA U GZ SFOR-a: Popunjava Glavno zapovjednitvo SFOR-a.
11. ODOBRENJE GZ SFOR-a: Popunjava GZ SFOR-a, upisuje datum i stavlja peat i potpis.
11-18
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 8A
ZAHTJEV ZA LETOVE ZRAKOPLOVA
(A) OD (1) : . (E) SVRHA LETA (3) : ...
(B) IME (2) : .. (F) DATUMI (4) :
(C) BR. TELEFONA: .. (G BROJ ZAHTJEVA (5) :
(D) BR. FAKSA :
(H) (I) (J) (K) (L) (M) (N) (O) (P)
BROJ NA VRSTA POZIVNI

BROJ LETA (6) PROFIL (7) START (Z) (8) KRAJ (Z) (9) BRZINA KTS IFF (6)
REPU LETJELICE ZNAK
(Q) - NAPOMENE:
UKOLIKO SE ZAHTIJEVA LET KOJI NIJE STANDARDNOG PROFILA , DATI SLJEDEE PODATKE
(R) ZAHTJEVANA VISINA: FT AGL / ... FT AMSL
(S)
KOORDINATE (G. IRINA/DUINA) OPIS MJESTA (NAZIV)
POLAZNO MJESTO (10)
TOKA 1:
TOKA 2:
TOKA 3:
ODREDITE (10)
(T) (U) (V)

KOMUN. OPREMA (11) SREDSTVA ZA NAVIGACIJU (11) OPIS TERETA (12)
UHF Neusmjereni radio-far
VHF Neusmjereni radio-far v. visoke frek.
HF Automatski radiogoniometar
Glo. sistem za odreivanje poloaja
Radarski identifikator (IFF)MOD 3
Radarski identifikator (IFF) MOD C
(W) DATUM ZAHTJEVA : ..

_________________________________
(X) POTPIS PODNOSIOCA ZAHTJEVA
11-19
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
ODLUKA (6)
ZAPOVJEDNIK ZRAKOPLOVSTVA JUNOG KRILA NATO-a ODOBRAVA OVAJ ZAHTJEV ZA LETENJE
_________________________________
____
AOCC ENTITET ASNIK ZA VEZU
NAPOMENE (6):
UPUTE ZA POPUNJAVANJE (10) AKO PODACI OPISUJU PODRUJE, OSTAVITI PRAZAN

PROSTOR
(1) NPR.: ZS VF-a, ZS VRS-a, NAZIV AERO KLUBA, PODUZEE (11) DA / NE
(2) OSOBA ZA KONTAKT. NPR.: G. JOHN PITCH (12) AKO JE ZADATAK PRIJEVOZ, NAVESTI BROJ PUTNIKA ILI
(3) VOJNO: OBUKA, ODRAVANJE, PRIJEVOZ, OSTALO. U VRSTU TERETA
SLUAJU OSTALO, PRECIZIRATI (NPR. PADOBRANSKI
SKOKOVI, MEDICINSKA EVAKUACIJA ) UPAMTITI
CIVILNO: JASNO PRECIZIRATI ZA SVE SLUAJEVE
FORMULARI MORAJU BITI U POTPUNOSTI I ITKO POPUNJENI
(4) NPR.: 29. OUJAK -02. LIPANJ 2000. ILI 02.,03.,06.
VRIJEME JE ZULU
LIPANJ 2000.
KORISTITI SAMO ENGLESKI JEZIK
(5) ZA PODNOSIOCA ZAHTJEVA KOJI UPISUJE BROJ
PODNOSITI ZAHTJEVE ZA LETENJE TO JE MOGUE RANIJE
ZAHTJEVA (NIJE OBAVEZNO)
NE USTRUAVAJTE SE DA NAS KONTAKTIRATE RADI BILO
(6) SAMO ZA NAOCC / BCAOC KAKVIH INFORMACIJA ILI NEPOZNANICA NA BROJ: +387 033
(7) NPR.: C-11, M-16, N-STD 495 000; LOKAL 5434 /5.
(8) CIVILNE LOKALNE AKTIVNOSTI (NPR.: IZBACIVANJE
TERETA PADOBRANOM, RED LETENJA, JEDRENJE, VUA,
AKROBATSKO LETENJE, ITD. ) NAVESTI: VRIJEME
POETKA DOGAAJA
CIVILNE AKTIVNOSTI KOJI NISU LOKALNOG KARAKTERA.
NAVESTI: PREDVIENO VRIJEME DOLASKA
VOJNO. NAVESTI: VRIJEME POETKA ZADATKA
(9) CIVILNE LOKALNE AKTIVNOSTI (NPR. IZBACIVANJE
TERETA PADOBRANOM, RED LETENJA, JEDRENJE, VUA,
AKROBATSKO LETENJE, ITD.) NAVESTI VRIJEME
ZAVRETKA DOGAAJA
CIVILNE AKTIVNOSTI KOJE NISU LOKALNOG KARAKTERA
NAVESTI: PREDVIENO VRIJEME DOLASKA
VOJNO NAVESTI: VRIJEME ZAVRETKA ZADATKA
11-20
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 8B
ZAHTJEV ZA LETOVE HELIKOPTERA
BROJ DATUM LETA VRIJEME PRISPJEA VRSTA LETA PODNOSILAC ODOBRENO DA/NE ODGOVOR POSLAN
ZAHTJEVA ZAHTJEVA
ALJE SE STRANAMA KAO POTVRDA DA JE ZAHTJEV ZA LET ODOBREN/ODBIJEN, TE DA SE DAJU DALJNJA UPUTSTVA U SVEZI SA ZRANIM PROSTOROM.
VRSTA LETJELICE I OPIS ZADATKA TOVAR I PUTNICI
PLANIRANI RED LETENJA SVA VREMENA SU ZULU
BROJ MISIJA BROJ NA VRSTA/ POSADA/ POZIVNI PREDVIEN POLAZNO ODREDITE PREDVIEN RADARSKI RUTA ODOBRENO PRIMJEDBE
ZAHTJEVA REPU BOJA PUTNICI ZNAK O VRIJEME MJ. GEOGRAFSK O VRIJEME IDENTIFIKAT DA/NE
POLASKA GEO. A DOLASKA OR
IRINA/ IRINA/DUI
DUINA NA
TRN OBUKA MNT ODRAVANJE/PROBNI LET OPR OPERATIVNA MISIJA OTR OSTALE VRSTE MISIJA
RUTA
BRZINA PONIRANJA:
VISINA LETA:
POLAZNO MJESTO: S I
TOKA 1: S I
TOKA 2: S I
TOKA 3: S I
ODREDITE: S I
11-21
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 8C
DNEVNO IZVJEE O VOJNIM LETOVIMA
ENTITET : ____________ DATUM : ____________
HELIKOPTERI
BROJ ZAHTJEVA IZVRENO OTKAZANO RAZLOZI OTKAZIVANJA

LETOVA LETOVA
ZRAKOPLOVI
LETJELICA PLANIRANO IZVRENO OTKAZANO RAZLOZI

LETOVA LETOVA LETOVA OTKAZIVANJA
J 21
NJ 21
J 22
N 62
V - 53
11-23
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 8D
TJEDNO IZVJEE O CIVILNIM LETOVIMA
ENTITET : ____________
DATUM BROJ ZAHTJEVA IZVRENO OTKAZANO RAZLOZI OTKAZIVANJA

(1) LETOVA LETOVA
(2) (2)
OVO IZVJEE PROSLIJEDITI FAKSOM U KOORDINACIJSKO SREDITE ZA ZRANE

OPERACIJE (AOCC) DO PONEDJELJKA, 12:00 PO LOKALNOM VREMENU
(1) KAO U ZAHTJEVU ZA LET

(2) DA / NE
11-24
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
FORMULAR 8E
MJESENO IZVJEE RV VRS-a O TEMELJNOJ/PROIRENOJ OBUCI IZ LETENJA
IZVJEE O OBUCI PILOTA
Razina kvalifikacija pilota Broj pilota Potreban broj Broj izvrenih

borbenih letova borbenih letova
I
Spreman za misiju
(I)
II
Spreman za misiju
(N)
III
Djelimino spreman za
misiju
(I)
IV
Djelimino spreman za
misiju
(N)
V
Priuvni pilot
IZVJEE O PROFILIMA OBUKE
Profil 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Planirano
Izvreno
11-25
Original: Engleski
Poglavlje 11
1. studenog 2001.
ODOBRENJA ZA LETOVE I UPUTSTVA
1. Letovi se moraju izvoditi sukladno predvienom vremenu polaska (ETD) i predvienom vremenu
dolaska (ETA). Zakanjenje do 30 minuta u odnosu na ova vremena je prihvatljivo, meutim svako
daljnje kanjenje zbog vremenskih uvjeta ili tehnikih problema nee biti prihvaeno.
2. Prije polijetanja, potrebno je obaviti poziv na engleskom jeziku na frekvenciji od 122.750 AM (p) /
40.850 FM (s) MHz i saopiti sljedee:
- Ovdje (koristiti naziv iz tablice rasporeda letenja) polijee sa (naziv iz tablice rasporeda
letenja).
3. Nakon slijetanja, potrebno je obaviti poziv na engleskom jeziku na frekvenciji od 122.750 AM (p) /
40.850 FM (s) MHz i saopiti sljedee:
- Ovdje (koristiti naziv iz tablice rasporeda letenja) slijee na (naziv iz tablice rasporeda letenja).
4. Ukoliko letjelica mora odstupiti od rute naznaene u tablici rasporeda letenja u privitku zbog
vremenskih nepogoda ili zbog iznenadnih problema sa letjelicom, potrebno je obaviti poziv na
frekvenciji od 122.750 AM (p) / 40.850 FM (s) MHz i navesti razloge odstupanja od utvrene rute.
Letjelica e zatim pokuati da se to prije vrati na planiranu rutu letenja.
5. 122.750 MHz je sigurnosna frekvencija za helikoptere koju prate svi helikopteri koji lete unutar
Bosne i Hercegovine, ukljuujui i SFOR-ove helikoptere. Ova frekvencija se koristi u sluajevima
kada posada ne uje svoju vezu, ali pretpostavlja da ga oni (na zemlji) uju.
6. Ukoliko je let otkazan bilo zbog vremenskih uvjeta ili tehnike greke, potrebno je dati objanjenje
putem telefona Koordinacijskom sreditu za zrane operacije GZ SFOR-a (AOCC) na sljedee
telefone:
- PTT linija Sarajevo (071) 495 435 ili putem Odjela zajednikih vojnih poslova, PTT linija
Sarajevo (071) 495 332.
SFOR moe izvriti pregled te letjelice ili pratiti njen let.
7. Helikopteri koji polijeu ili slijeu u Rajlovac trebali bi stupiti u kontakt sa sarajevskom zranom
lukom na frekvenciji od 118.25 MHz i zranom lukom u Rajlovcu na 34.40 MHz ili 122.750 MHz.
11-26
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 13
SKLADITENJE VOJNOG STRELJIVA I EKSPLOZIVA
REFERENCA: NATO-ov Prirunik o sigurnosnim principima skladitenja vojnog streljiva i eksploziva

(NATO/PFP UNCLASSIFIED, kolovoz 1997.)
OS u BiH ostvarit e konano potivanje svih zahtjeva iz poglavlja 13 najkasnije do 30.

travnja 2002. godine.
DIO I SKLADITENJE STRELJIVA I EKSPLOZIVA
1. Odobrenje za skladitenje streljiva i eksploziva
a. Bez posebnog odobrenja SFOR-a, streljivo i eksplozive nije dozvoljeno drati izvan odobrenih
lokacija.
b. Sve objekte za skladitenje streljiva, tvornice za proizvodnju eksploziva u vlasnitvu vlade ili
druge lokacije na kojima se nalaze streljivo i eksplozivi mora odobriti nadleni organ SFOR-a.
c. Svo streljivo i eksplozivi moraju biti uskladiteni na lokacijama za skladitenje streljiva

odvojenim od lokacija za skladitenje naoruanja, i moraju biti odvojeni prilikom odobrenog
kretanja (vidi poglavlje 4 Uputa stranama) i na putu na i sa odobrene obuke (vidi poglavlje 5
Uputa stranama).
d. Lokacija za skladitenje streljiva, na kojoj se nalazi streljivo i eksplozivi, mora biti udaljena
najmanje 100 m od svih lokacija za skladitenje naoruanja na kojima se nalazi naoruanje i
sustavi naoruanja.
e. Smjernice ovog poglavlja primjenjuju se na objekte za skladitenje streljiva, tvornice za

proizvodnju eksploziva u vlasnitvu vlade, kao i na svaku drugu lokaciju ili prostor za skladitenje
na kojima se nalazi streljivo i eksplozivi.
f. COMAIRSOUTH (Zapovjednik zranih snaga za Junu Evropu) je konani autoritet koji

odobrava sva kretanja oruja za protuzranu obranu.
2. Lokacije za skladitenje streljiva
a. Lokacije za skladitenje streljiva i eksploziva su samo za skladitenje streljiva i eksploziva. To

NEE biti prostor za skladitenje druge opreme, naoruanja ili sustava naoruanja, vozila, priuva,
ili praznog materijala za pakiranje i otpada sa poligona.
b. Svaka lokacija za skladitenje streljiva ili objekat u kojem se nalazi materijal kategorije
opasnosti 1.1 mora biti udaljen najmanje 400 m od slabo naseljenih podruja (onih koji imaju do
25 stanovnika). Ako se na lokaciji ili u objektu za skladitenje streljiva nalazi kombinacija materijala
kategorija opasnosti 1.2, 1.3 i 1.4, najmanja udaljenost od periferije slabo naseljenih podruja
mora biti 270 m. S poveanjem koliine eksploziva u objektu, zahtijevat e se i vea udaljenost.
NAPOMENA: Sukladno sigurnosnim principima NATO-a (vidi referencu), odobrenje za skladitenje

eksploziva bit e potrebno za sve lokacije za skladitenje streljiva OS u BiH. Kada se ovaj korak
provede, moda e se zahtijevati vea udaljenost zbog maksimalne koliine eksploziva koja se
moe odobriti za skladitenje.
13-1
1. studenog 2001.
c. Objekti za skladitenje na lokacijama za skladitenje moraju biti osigurani i uvani. Otvoreni

prostori za skladitenje moraju imati minimum osiguranja u vidu ice i strae.
d. Streljivo i eksplozivi uskladiteni na otvorenom moraju biti zatieni od elementarnih

nepogoda nekom laganom konstrukcijom, na primjer drvenim okvirom s limenim krovom ili
ceradom. Ovo e sprijeiti najgore posljedice sunca i kie koji mogu izazvati propadanje streljiva,
to eventualno moe dovesti do nestabilnosti streljiva ili eksploziva.
e. Prostori za skladitenje moraju biti udaljeni od radio predajnika (vidi Dio III, paragraf 7).
f. Kao pomo pri protupoarnoj zatiti na lokacijama za skladitenje streljiva, svaki objekt u
kojem se nalaze streljivo i eksplozivi imat e protupoarni aparat od minimalno 6 kg suhog praha
(ili njegov ekvivalent) postavljen na ulazu u sam objekt ili u objektu neposredno pokraj ulaza.
Kontrolu ispravnosti protupoarnog aparata (provjera da nije koriten, da je napunjen i da je
sigurnosna igla netaknuta i sigurna) obavit e jednom mjeseno odgovorno lice iz postrojbe; a
kontrolu odravanja najmanje jednom godinje lokalni vatrogasni odjel. Da bi se olakala kontrola,
bit e potrebno da na protupoarnim aparatima bude privrena kartica o kontroli.
g. Objekti u kojima se nalaze kompletni sustavi naoruanja (protutenkovske mine, raketni bacai,
rasprskavajui granate, itd.) trebaju biti osigurani ispravnim alarmnim sustavima za sluaj upada.
3. Obiljeavanje lokacija za skladitenje streljiva i eksploziva
a. Granice lokacija za skladitenje streljiva moraju biti jasno obiljeene oznakama:

PODRUJE OGRANIENOG KRETANJA - ZABRANJEN NEOVLATEN PRISTUP - NE ULAZI.
Oznake koje ukazuju na ogranien pristup bit e istaknute svakih 20 m du vanjskog ruba lokacije
za skladitenje streljiva. Izmeu granice lokacije i vanjskih uglova objekta mora postojati dovoljno
rastojanje da bi se sprijeilo penjanje uljeza preko ograde vanjskog ruba na isturene dijelove ili
barikade objekta.
b. Na svakom objektu ili kontejneru koji se koristi za skladitenje streljiva i eksploziva unutar
lokacije za skladitenje streljiva bit e istaknut odgovarajui simbol o kategoriji opasnog
materijala, i to simbol najvie kategorije opasnog materijala koji je tu uskladiten
(vidi Dio IV).
4. Inspekcija lokacija za skladitenje streljiva
Osoblje SFOR-a, koje e koristiti formular za tehniku inspekciju koji se nalazi u Aneksu B, vrit e
inspekciju lokacija za skladitenje streljiva. OS BiH mogu koristiti Aneks A kao pomo u
pripremama za inspekciju.
13-2
1. studenog 2001.
DIO II PODJELA VOJNIH SREDSTAVA
1. Neispravna sredstva
a. Neispravna vojna sredstva mogu se definirati kao sredstva koja su oteena, zastarjela, kojima
je istekao rok trajanja, koja su odbaena, neispravno upakirana ili naena razbacana bez
orginalnog pakovanja. Ovakva sredstva se mogu nai na bivim ratitima i podrujima skladitenja,
a treba ih kvalificirati kao neispravna i njima treba rukovati kvalificirani tehniar za streljivo ili
osoblje za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava sa slinim kvalifikacijama.
b. Odbaeno streljivo bit e tretirano kao neispravno i uniteno to prije.
c. Tehniar za streljivo ili osoba kvalificirana za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava treba

odrediti da li se odreeni neispravni eksploziv moe sigurno prevoziti. Ako moe, treba se
premjestiti na lokaciju za unitenje i odmah unititi. Ukoliko ne moe, kvalificirano osoblje ga treba
unititi na licu mjesta.
d. Dok ekaju na unitenje, neispravna sredstva mogu se privremeno uskladititi na sigurnom

mjestu unutar lokacije za skladitenje streljiva, ali se ne smiju uskladititi zajedno sa ispravnom
streljivom. Sigurno mjesto mora biti odvojeno od drugih objekata koji sadravaju ispravna
sredstva.
e. Dok ekaju na unitenje, neispravna sredstva moraju se uskladititi u skladu sa istim

standardima kao i ispravno upakovana sredstva, u odobrenim sigurnim kontejnerima, kako bi se
sprijeio neovlaten pristup. Osobe kvalificirane za unitavanje minsko-eksplozivnih sredstava
moraju ih unititi to prije.
2. Neeksplodirana ubojna sredstva (NUS)
a. Neeksplodirana ubojna sredstva (NUS) su streljivo koja je ispaljena, baena ili lansirana, ali
nije eksplodirala bilo zbog mehanikog ili oblikovnog kvara ili nedostatka, ili zbog bilo kojeg
drugog razloga.
b. Osoba s kvalifikacijama za unitavanje minsko-eksplozivnih sredstava treba odrediti da li se

neeksplodirano ubojno sredstvo moe sigurno prevoziti. Ako moe, treba ga prebaciti na mjesto za
unitenje i odmah unititi. Ako ne, njim se na licu mjesta treba pozabaviti osoblje kvalificirano za
unitavanje minsko-eksplozivnih sredstava.
3. Ispravno upakirana sredstva - Sve kutije sa streljivom moraju se drati zatvorene, sa peatom
SFOR-a i uvezane trakom ako je mogue. Kutije sa dijelovima, najvie jedna po vrsti i broju lokacije,
ne moraju biti zapeaene, ali moraju biti izbrojane. Sva upakirana sredstva moraju biti u skladu sa
osnovnim standardima skladitenja u vezi sljedeeg:
a. Vrsti punjenja (kategorija opasnosti i skupina kompatibilnosti).
b. Neto koliina eksploziva (NKE).

c. Dodatnim opasnostima, kao to su kemijska punjenja (npr. bijeli fosfor itd.), i opasnost od
elektromagnetnog zraenja za elektro-eksplozivne naprave (projektili) itd.
d. Vidi Dio IV za standarde opasnih materijala koji se primjenjuju na obje kategorije obuhvaene
paragrafima b. i c.
13-3
1. studenog 2001.
DIO III - OPERACIJE NA LOKACIJAMA ZA SKLADITENJE STRELJIVA
1. Odgovornosti zapovjednika/nadzornika lokacije Zapovjednik ili nadzornik je osoba koja ima

najveu odgovornost za sigurne uslove rada i skladitenja unutar lokacije za skladitenje streljiva.
Sljedei postupci moraju se pravovremeno provesti:
a. Zapovjednik korpusa e odlukom, u pisanoj formi, imenovati upravnika lokacije i obavijestiti

SFOR o imenovanju.
b. Bit e napravljen plan kontrole pristupa kljuevima. On e odrediti kome se na potpis moe
izdati klju za odreeni objekat na lokaciji za skladitenje streljiva.
c. Svaka lokacija imat e spisak osoblja kojem je dozvoljen pristup lokaciji za skladitenje, o
emu e SFOR biti obavijeten.
d. Uspostaviti i provoditi ogranienje pristupa objektima s eksplozivom.
e. Uspostaviti i provoditi ogranienja koliine eksploziva za sve magazine

eksploziva i streljiva.
f. Osigurati da se pripreme Standardne operativne procedure (SOP), postave na vidna mjesta na

svim objektima i primjenjuju u svim sluajevima rukovanja streljivom i eksplozivima.
g. Periodino izvriti pregled radnih uslova i uslova ope sigurnosti unutar podruja s
eksplozivima, ukljuujui ope standarde o odravanju objekta, protupoarne vjebe i
inspekcije protupoarnih aparata, standarde prve pomoi i pribora za prvu pomo.
h. Voditi karte ili skice na kojima se nalaze lokacije svih objekata na lokaciji za skladitenje
streljiva i udaljenosti od javnih cesti, naseljenih ili nenaseljenih zgrada i koje se nalaze unutar i
izvan lokacije za skladitenje streljiva.
i. Provoditi program sigurnosti streljiva sa sustavima izvjea i istraga o nesreama, incidentima,

defektima i kvarovima.
j. Provoditi planove u sluaju poara i evakuacije.
13-4
1. studenog 2001.
2. Zabranjeni i ogranieni artikli - Nikakvi drugi artikli osim streljiva i eksploziva nisu dozvoljeni na
lokaciji za skladitenje streljiva. Osobito su zabranjeni sljedei artikli:
a. Rasvjetna tijela na petrolej i gas, sprave za grijanje ili sagorijevanje i svi aparati koji varnie ili
proizvode vatru.
b. Pogonsko gorivo (benzin, dizel, itd.) zapaljiva ulja ili razreivai koji nisu u rezervoaru vozila ili
u zapeaenom kontejneru.
c. ibice, cigarete ili drugi priruni artikli koji proizvode varnice ili vatru.
d. Duhan u bilo kojem obliku ili bilo koji artikal koji se koristi za puenje ili noenje duhana.
e. Radio predajnici ili prijemnici.
f. Pivo, vino ili alkoholna pia.
g. Bilo koja vrsta hrane.
3. Puenje
a. Puenje unutar objekata ili otvorenih prostora za skladitenje koji sadre streljivo i eksplozive
strogo je zabranjeno. Puenje je dozvoljeno iskljuivo na odobrenim prostorima udaljenim
najmanje 25 m od podruja lokacije za skladitenje streljiva.
b. Istaknuti znakovi s natpisom PUNJE NIJE DOZVOLJENO IZA OVE TAKE moraju se postaviti
na svakom izlazu iz prostora za puenje udaljenom najmanje 25 m od lokacije za skladitenje
streljiva.
c. Znak sa natpisom PANJA! BOJEVA STRELJIVO I EKSPLOZIVI NISU DOZVOLJENI U OVOJ

ZONI mora biti postavljen na vrata ili u blizini vrata koja vode u prostoriju za puenje.
4. Oluje/munje
a. Rad s eksplozivima, kao i rad u objektima u kojim se nalazi eksploziv, mora se obustaviti tokom
oluja sa grmljavinom i munjama.
b. Osoblje se mora evakuirati na odgovarajue mjesto na razumnoj udaljenosti, u skladu s

kategorijom opasnosti o kojoj se radi.
c. Streljivo koja se prevozi kamionima mora biti pokrivena. Tovar koji se mora ostaviti na
otvorenom pokrit e se ceradom.
d. Svi objekti koji sadre streljivo i eksplozive unutar lokacije za skladitenje streljiva imat e
instaliran gromobran. Ovlatena osoba mora redovito, a najmanje jednom godinje, provjeravati i
kontrolirati gromobran.
5. Skladitenje streljiva i eksploziva
a. Ope
(1) Streljivo i eksplozivi moraju se skladititi iskljuivo na lokacijama namijenjenim za tu svrhu.
(2) Prostori za skladitenje streljiva i eksploziva moraju se istiti od drugih nepotrebnih

materijala, kao to je materijal za pakovanje, ica za uvezivanje, prazni sanduci itd.
(3) Streljivo i eksplozivi razliite kategorije opasnosti i kompatibilne skupine
13-5
1. studenog 2001.
mogu se uskladititi zajedno ako su kompatibilni. Pravila za mijeanje streljiva

i eksploziva u skladitu su navedeni u dijelu IV.
b. Koritenje magacina streljiva
(1) Namjena magacina streljiva (opi naziv za skladita streljiva) je skladitenje streljiva i
eksploziva i oni se nee koristiti za skladitenje bilo ega drugog.
Pakovanja i kontejneri streljiva i eksploziva moraju biti propisno oznaeni, u dobrom stanju i u
njima ne smije biti rasute zemlje, pijeska i drugih neistoa.
(3) Razbijena i oteena pakovanja i kontejneri moraju se, prije nego to ih se primi u
magacin, prepakirati, osim ako je oteenje neznatno i ne utie na zatitnu kvalitetu
pakovanja.
(4) Prepakiranje streljiva se ne moe vriti u magacinu. Kada se pri prepakiranju streljiva i
eksploziva ne koriste originalne kutije, nove kutije bit e oznaene, a odgovarajui datalji
sadraja navedeni.
c. Slaganje streljiva i eksploziva
(1) Streljivo i eksplozivi bit e uskladiteni u svojim propisanim ili odgovarajuim kontejnerima
i naslagani odvojeno prema vrsti i tipu.
(2) Streljivo e se uskladititi na najmanje 3 ina (7,62 CM) od zatitnog materijala u

magacinu ili otvorenim prostorima za skladitenje.
(3) Streljivo se mora uskladititi na odgovarajui nain koji e sprijeiti ruenje sloenih
stokova ili lomljenje ili deformiranje kutija koje se nalaze u donjim redovima. Tako naslagane
kutije se moraju osigurati drvenim letvama.
(4) Rakete i projektili bit e uskladiteni u magacinu s bojevom glavom usmjerenom prema
najblioj zemljanoj barikadi ili prema zadnjem zidu magacina. Granate e se skladititi
usmjerene prema podu, najblioj zemljanoj barikadi ili zadnjem zidu magacina.
(5) Streljivo i eksplozivi bit e uskladiteni najmanje 0,6 m (2 stope) od bonih zidova, zadnjih
zidova, stropova i rasvjetnih tijela. To e olakati siguran izlaz u sluaj opasnosti i cirkulaciju
zraka u skladinom objektu.
6. Voenje evidencije o skladitenju streljiva i eksploziva - Na svakoj lokaciji na kojoj su uskladiteni

streljivo i eksplozivi, treba voditi detaljnu evidenciju. Tano mjesto na kojem se nalazi streljivo i
eksploziv treba biti dostupno odmah po zahtjevu za bilo kakvu inspekciju. Detaljni postupak o
evidentiranju je sljedei:
a. Evidencija o uskladitenoj streljivu i eksplozivima treba sadrati vrstu, tip, koliinu i tono
mjesto na kojem se nalazi streljivo unutar lokacije.
b. Sve promjene u priuvama streljiva i eksploziva na lokaciji moraju se propisno

dokumentirati, ukljuujui i primjerke ovlatenja za kretanje koja je izdao SFOR (formular 4, 1.
dio, ili formular 6 poglavlja 11 Uputa stranama).
c. Pristup streljivu i eksplozivima mora se strogo kontrolirati, te voditi zapisnik o svim osobama
koje imaju pristup.
d. Potrebno je naimenovati asnika koji e biti odgovoran za voenje evidencije i brigu o

skladitu streljiva i eksploziva. Njemu e pomagati kvalificirani zamjenik. Jedan od ova dva
asnika mora biti na raspolaganju za sve inspekcije na lokaciji.
13-6
1. studenog 2001.
e. Jedan asnik e biti zaduen za redovite interne inspekcije. Vodit e se zapisnik o nadnevku
i obimu inspekcije. O svakoj otkrivenoj nepravilnosti treba obavijestiti SFOR u roku od est (6)
sati.
f. Dostaviti karte ili skice lokacija skladita SFOR-u.
7. Opasnosti od elektromagnetnog zraenja za streljivo koje sadri elektro-eksplozivna sredstva

(EES)
a. Elektro-eksplozivno sredstvo
(1) Elektro-eksplozivno sredstvo je jednokratno eksplozivno ili pirotehniko sredstvo koje

se koristi kao inicijalni element u eksplozivu koji je napravljen tako da se aktivira
upotrebom elektrine energije.
(2) Zatitni osigura u strujnom krugu, koji spreava iniciranje elektro-eksplozivnog

sredstva direktnom strujom do eljenog trenutka, nije uinkovita barijera
elektromagnetskoj energiji.
(3) Ako se ne poduzmu odgovarajue mjere predostronosti, visina napona/energije koja

se iz polja stalnih radio-frekvencija inducira u vatreni lanac, moe biti dovoljna da
nepovratno aktivira elektro-eksplozivno sredstvo.
b. Ope mjere predostronosti: U zgradi, ili u blizini zaliha streljiva tipa EES, strogo je
zabranjeno sluiti se radio komunikacijama.
c. Sigurne razdaljine od zgrada i zaliha EES streljiva prilikom koritenja radio predajnika:
NAPON SIGURNA RAZDALJINA

(u vatima) (u metrima)
0,25 2
0,50 3
1,00 4
15,00 15
30,00 22
90,00 36
130,00 48
d. d. Minimalna sigurna razdaljina na kojoj se moe koristiti komunikacijska oprema je

najmanje 50 metara od svih objekata odnosno zaliha streljiva i eksploziva.
8. Prijevoz streljiva i eksploziva: Kada se za prijevoz streljiva i eksploziva koriste dravna motorna
vozila, moraju se esto pregledati da bi se osiguralo da su u ispravnom tehnikom stanjui i da su
sigurnosni ureaji ispravni. Potrebito je sljedee:
a. Dva (2) ispravna protupoarna aparata najmanje jedan aparat sa 2 kg suhog praha (ili
ekvivalent) koji moe ugasiti vatru u kabini ili motoru; i najmanje jedan aparat sa 6 kg suhog
praha (ili ekvivalent) koji moe ugasiti vatru koja ugroava teret. Protupoarni aparati imat e
peat kao potvrdu da nisu koriteni, kao i oznaku da su sukladni standardima koje su priznale
nadlene vlasti i oznaku sa nadnevkom kada treba obaviti sljedeu inspekciju.
b. Osigurati da su instalacije na vozilima u dobrom stanju i privrene na odgovarajui nain.
c. Da su rezervoar za gorivo i ostala spermita za tekuine ispravni i da ne cure.
13-7
1. studenog 2001.
d. Auspuh Da se u izduvnom sustavu ne sakuplja mazivo, ulje, benzin, ostale vrste goriva i da
su dovodi za gorivo dovoljno udaljeni od ostalih zapaljivih materijala.
e. Svi ureaji za podizanje na vozilima koji se koriste u operacijama vezanim za eksploziv imat e
ispravan mehanizam kako bi se sprijeilo iznenadno padanje tereta ako vozilo ostane bez
napajanja strujom.
f. Sva streljivo i eksplozivi natovareni na vozila bit e osigurani i uvreni prije kretanja.
g. Oznaavanje vozila postavljanje oznaka o eksplozivnom teretu na vozila omoguavaju da

vatrogasci znaju da se prevozi opasan teret. Na vozila e se privrstiti etiri odgovarajue oznake
sa kategorijom opasnosti koje e se staviti na bone strane vozila, naprijed i pozadi.
h. Vozilo e imati samo one oznake koje odgovaraju najopasnijim kategorijama, po sljedeem
redu: 1.1, 1.5, 1.2, 1.3, 1.6 i 1.4. Nain prevoza kompatibilnih skupina dat je u dijelu VI.
13-8
1. studenog 2001.
DIO IV - KATEGORIJE OPASNOSTI
1. Ope U svrhu postizanja sigurnog skladitenja opasnih materijala, razvijen je Meunarodni sustav
klasifikacije koji se sastoji od 9 klasa, od ega u klasu 1 ulaze streljivo i eksplozivi. Klasa 1 se dalje
dijeli na kategorije koje ukazuju na tip opasnosti koji se u sluaju nesree najvie moe oekivati.
2. Definicije kategorija opasnosti
a. Kategorija opasnosti 1.1 (eksplozija velikih razmjera):
(1) Materije i artikli koji nose rizik od eksplozije velikih razmjera (eksplozija velikih
razmjera je takva eksplozija koja, gotovo trenutno, zahvata itav teret).
(2) Najvaniji rizici ove kategorije su udarni val, izbaaj velike brzine, te izbaaji relativno
male brzine.
(3) Eksplozija ima za posljedicu teka oteenja na objektima, ija teina i obim su
odreeni koliinom eksploziva.
(4) Moe postojati i rizik od izlijetanja tekih komada iz objekta u kome je dolo do
eksplozije ili iz kratera.
b. Kategorija opasnosti 1.2 (efekti izbaaja):
(1) Materije i artikli koji nose rizik od izbaaja, ali ne i od eksplozije velikih
razmjera.
(2) Eksplozija za posljedice ima: progresivno isagorijevanje i eksplodiranje

nekoliko predmeta u isto vrijeme. Osim toga, fragmenti, ugarci i neeksplodirani
predmeti mogu biti izbaeni u dosta velikom broju; neki od njih mogu eksplodirati i
izazvati poare ili eksplozije.
(3) Posljedice udarnog vala su ograniene na neposrednu okolinu. U svrhu

odreivanja sigurnosne razdaljine, a sukladno dimenzijama i dometom fragmenata,
predmeti se dijele na one koji se raspadaju na male fragmente umjerenog dometa
(npr. projektili i kapisle od 20 do 60 mm) i one koji se raspadaju na krupne fragmente
i imaju veliiki domet (npr. projektili i kapisle preko 60 mm, rakete i raketni motori u
pogonskom stanju kod kojih ne postoji opasnost od eksplozije velikih razmjera).
c. Kategorija opasnosti 1.3 (poar i isijavajua vrelina):
(1) Materije i artikli koji nose opasnost od poara ili opasnost od manjeg udarnog vala ili
opasnost od slabijeg izbaaja ili oboje, ali ne i opasnost od eksplozije velikih razmjera.
Ova kategorija obuhvata materije i predmete koji isijavaju intenzivnu vrelinu ili koji gore
jedan po jedan, proizvodei pritom manji udarni talas ili efekat izbaaja.
(2) U ovu kategoriju spadaju neki predmeti koji gore naglo i sa intenzivnom vrelinom,
emitirajui jako termalno zraenje (opasnost od poara veih razmjera), te oni koji gore
sporadino. Predmeti u ovoj kategoriji mogu eksplodirati, ali obino ne formiraju opasne
fragmente. Mogu je izbaaj ugaraka i kontejnera u plamenu.
d. Kategorija opasnosti 1.4 (bez znaajnijeg rizika):

(1) Materije i artikli koji ne predstavljaju znaajniju opasnost.
13-9
1. studenog 2001.
(2) Ova podjela ukljuuje predmete koji prije svega nose umjerenu opasnost od poara.
Oni ne doprinose poaru u nekoj znaajnijoj mjeri. Posljedice su uglavnom ograniene
na samo to pakovanje. Ne oekuju se fragmenti znaajnog dometa ili dimenzija.
(3) Vanjski poar ne izaziva istovremenu eksploziju ukupnog sadraja paketa

takvih predmeta. Neki, ali ne svi od gore pomenutih predmeta, spadaju u
kompatibilnu skupinu S (vidi V Dio, paragraf 3 I.).
(4) Ovi predmeti su tako zapakovani ili dizajnirani da se svaki eksplozivni

efekat tokom skladitenja i transporta ograniava na taj paket, osim ako je
paket pogoen vatrom.
13-10
1. studenog 2001.
DIO V - KOMPATIBILNE SKUPINE
1. Opi principi
a. Streljivo i eksplozivi smatrat e se kompatibilnima ako se mogu uskladititi zajedno, a da se pri

tom ne poveava mogunost nesree ili razmjere posljedica takve nesree za datu koliinu.
b. Streljivo i eksplozivi se ne smiju skladititi zajedno sa ostalim materijalima koji im mogu

nakoditi. Primjeri za ovo su visoko zapaljivi materijali, kiseline i korozivna sredstva. Sigurnost
streljiva i eksploziva u skladitu bit e vea ako se svaka vrsta uskladiti odvojeno.
c. Ravnotea izmeu imbenika sigurnosti i drugih faktora moe zahtjevati mijeanje nekoliko
vrsta streljiva i eksploziva, ali ovakvo stanje valja drati na strogom minimumu.
2. Odreivanje kompatibilnih skupina - Na osnovu sljedeeg paragrafa, streljivo i eksplozivi se

zvanino razvrstavaju u 13 kompatibilnih skupina: od A do H, J, K, L, N i S.
3. Definicije kompatibilnih skupina
a. a. Skupina A: Primarne eksplozivne materije. Primjeri ukljuuju olovni azid, ivin fulminat i
tetracen.
b. Skupina B: Artikal koji sadrava primarne eksplozivne materije, a ne sadri dva ili vie
zatitnih mehanizama. Primjeri ukljuuju detonatorske kapisle, detonatore i upaljae.
c. Skupina C: Pogonske eksplozivne materije ili druga lakozapaljiva eksplozivna materija, ili
artikal koji sadrava takvu eksplozivnu materiju. Primjeri ukljuuju pogonsko gorivo,
raketne motore sa vrstim pogonskim gorivom, pogonsko punjenje i projektile u dijelovima.
d. Skupina D: Sekundarne eksplozivne materije, barut ili artikal koji sadrava sekundarnu
eksplozivnu materiju, ali u svakom sluaju bez inicijalnih sredstava i bez pogonskog
punjenja, ili predmet koji sadrava primarni eksploziv i jedan ili vie uinkovitih zatitnih
mehanizama. Primjeri ukljuuju amonijum nitrat, barut, mjeavine A, A-2, A-3, A-4, B, B-3,
C, C-2, C-3 i C-4, tapin, dinamit, koncentrino eksplozivno punjenje, eksplozive za
stvaranje lijevkova, AT tromblone, rasprskavajue rune bombe sa osiguraem, mine,
raketne glave, kumulativna punjenja, TNT, pentrit.
e. Skupina E: Artikal koji sadrava sekundarnu eksplozivnu materiju, bez inicijalnih

sredstava, sa pokretakim punjenjem (osim onih koja sadre zapaljivu tekuinu, gel ili
hipergoline tekuine). Primjeri ukljuuju punjenja visoko osjetljivog eksploziva dvostruke
primjene (HEDP), rakete (Stinger, Dragon, AT-4, itd.), fugasni minobacaki projektili sa
upaljaem.
f. Skupina F: Artikal koji sadrava sekundarnu eksplozivnu materiju sa vlastitim inicijalnim

sredstvima, sa pokretakim punjenjem (osim onih koja sadre zapaljive tekuine ili gel ili
hipergolike tekuine), ili bez pokretakog punjenja. Primjeri ukljuuju rasprskavajue
granate sa upaljaem.
g. Skupina G: Pirotehnika supstanca ili artikal koji sadrava pirotehniku supstancu, ili
artikal koji sadrava i eksplozivnu materiju i osvjetljavajuu, zapaljivu, suznu, ili dimnu
materiju (osim predmeta koji se aktiviraju vodom, ili onih koji sadre bijeli fosfor, fosfate,
piroforike materije, zapaljivu tekuinu, gel ili hipergolike tekuine). Primjeri ukljuuju
signale, osvjetljavajue projektile, simulatore artiljerije ili granata, sredstva za kontrolu
nereda.
h. Skupina H: Artikal koji sadrava i eksplozivne materije i bijeli fosfor. Primjeri ukljuuju
svu streljivo sa bijelim fosforom.
13-11
1. studenog 2001.
i. Skupina J: Artikal koji sadrava i eksplozivnu materiju i zapaljivu tekuinu ili gel.
Primjeri ukljuuju kemijsko streljivo iz skupine D koja sadrava zapaljive tekuine ili gelove,
napalm streljivo.
j. Skupina K: Predmet koji sadrava i eksplozivnu materiju i toksini kemijski reagens.

Primjeri ukljuuju kemijsko streljivo iz skupina A i B, sa ili bez eksploziva.
k. Skupina L: Eksplozivna materija ili predmet koji sadrava eksplozivnu materiju i

predstavlja poseban rizik (npr. zbog aktiviranja vodom ili prisustva hipergolikih tekuina,
fosfida ili piroforikih materija), te zahtijeva izolaciju svake vrste.
l. Skupina N: Artikal koji sadrava samo najneosjetljiviju eksplozivnu materiju i pokazuje

zanemarljivu mogunost sluajnog iniciranja ili irenja.
m. Skupina S: Materije ili artikli tako pakovani ili oblikovani da svi rizini efekti njihovog
sluajnog aktiviranja ostaju ogranieni na paket, osim ako je paket pogoen vatrom, a u
tom sluaju su svi uinci udarnog vala ili izbaaja do te mjere ogranieni da u nekoj
znaajnijoj mjeri niti oteavaju niti onemoguavaju protupoarne mjere ili druge hitne
akcije u neposrednoj blizini tog paketa. Primjeri ukljuuju streljivo za pjeadijsko
naoruanje, mehanike zapaljivae tapina i tempirne upaljae.
4. ifra klasifikacije
ifra klasifikacije se sastoji od broja kategorije opasnosti i slova kompatibilne skupine, na primjer
1.1B.
13-12
1. studenog 2001.
DIO VI - PRAVILA ZA MIJEANJE STRELJIVA I EKSPLOZIVA

U SKLADIU I PRILIKOM PRIJEVOZA
Eksplozivna sredstva se mogu mijeati u skladitu i prilikom prijevoza prema prikazu na sljedeoj
tabeli:
Kompatibilna
A B C D E F G H J K L N S
skupina
A X
B X X1 X1 X1 X
2 4
C X X X X5 X
D X1 X X X 2 4
X5 X
E X1 X X X 2 4
X5 X
F X1 2 2 2
X X
4 4 4
G X X
H X X
J X X
K X
3
L
N X5 X5 X5 X X6
S X X X X X X X X X6 X
Legenda:
X - mijeanje dozvoljeno
Napomene:
1. Upaljai kompatibilne skupine B mogu se skladititi ili prevoziti sa artiklima na koje se montiraju,
ali se neto koliina eksploziva mora zajedno raunati i tretirati kao skupina F.
2. Skladitenje u istoj zgradi je dozvoljeno ako je sve uinkovito razdvojeno kako bi se sprijeila
popratna detonacija ili irenje. Ne mogu se prevoziti zajedno.
3. Artikli kompatibilne skupine L moraju se uvijek skladititi odvojeno, kao i odvojeno od svih drugih
predmeta skupine L. Ne mogu se prevoziti zajedno.
4. Odluku o mijeanju predmeta skupine G sa predmetima iz drugih kompatibilnih skupina pri

skladitenju i prijevozu donijet e nadleni dravni organ po svom nahoenju.
5. Artikli skupine N u principu ne bi trebalo skladititi ni prevoziti sa artiklima drugih kompatibilnih

skupina, osim skupine S. Meutim, ako se ti artikli skladite ili prevoze sa artiklima kompatibilnih
skupina C, D ili E, treba smatrati da artikli skupine N imaju karakteristike skupine D. U skladu s tim,
primjenjuju se pravila o mijeanju kompatibilnih skupina.
6. Moe se smatrati da pomijeane skupine streljiva (1.6N i 1.4S) imaju karakteristike skupine N.
13-13
1. studenog 2001.
Pravila za mijeanje i zbrajanje kategorija opasnosti prema prikazu na sljedeoj tabeli
Kategorija 1.1 1.2 1.3 1.4

opasnosti
1.1 1.11 1.11 1.11 Napomena 2
1.2 1.11 1.2 1.11 Napomena 2
1.3 1.11 1.11 1.3 Napomena 2

Napomena 2 Napomena 2 Napomena 2 Napomena 2
1.4
Napomene:
1. Ukupna neto koliina eksploziva za skladitenje tretirat e se kao kategorija opasnosti 1.1.
2. Kategorija opasnosti 1.4 moe biti uskladitena sa bilo kojom kategorijom opasnosti bez zbrajanja
neto koliine eksploziva.
13-14
1. studenog 2001.
ANEKS A
FORMULAR ZA INSPEKCIJU SKLADITA STRELJIVA I EKSPLOZIVA
LOKACIJA(E) SKLADITA STRELJIVA:
PREDSTAVNIK(CI) JEDINICE:
NADNEVAK INSPEKCIJE:
1. Jesu li inicijatori ili detonatorske kapisle, kad nisu komponenta jednog artikla, razdvojene od svih
fugasnih eksploziva, te da li se koristi barikada od vrea sa pijeskom?
2. Da li je streljivo uskladiteno u odobrenom sigurnom (sanduci moraju biti zapeaeni, oblijepljeni

trakom ili zatvoreni da se sprijei neovlateni pristup) kontejneru?
3. Da li je neispravno streljivo (oteeno ili sagoreno) uskladiteno odvojeno od ispravne streljiva?
4. Da li je neispravno i opasno streljivo uniteno na vrijeme?
5. Da li se naputeno streljivo tretira kao neispravno streljivo dok se ne izvri inspekcija i ne utvrdi
da je isto sigurno?
6. Da li su oteeni kontejneri ili sanduci streljiva odvojeni od ispravne streljiva?
7. Da li su streljivo i eksplozivi razdvojeni po tipu i upotrebljivosti? Na primjer:
a. Streljivo za pjeadijsko naoruanje, rakete, nagazne mine, upaljai, detonatorske kapisle,

rune bombe i eksplozivni materijali skladitit e se odvojeno.
b. Bijeli fosfor se pohranjuje odvojeno od svih vrsta streljiva.
8. Da li je streljivo pokrivena tako da je zatiena od atmosferskih utjecaja?
9. Da li je na tlo ispod streljiva postavljen odgovarajui pod od letvica?
10. Da li su naslagane gomile streljiva stabilne, bez otpada, i da li omoguavaju slobodan protok
zraka?
11. Jesu li rakete i projektili pohranjeni na periferiji skladine zone i usmjereni prema vrstoj barikadi?
12. Da li se raspakivanje streljiva obavlja u skladinom prostoru?
13. Da li je sva streljivo koju korisnici vrate kao neispravnu tako i oznaena i odvojena?
14. Da li su aparati za gaenje poara spremni i dostupni, a znaci zabrane puenja postavljeni?
15. Da li su radio komunikacije zabranjene unutar ili u blizini zgrade u kojoj se nalazi streljivo?
16. Ima li na lokaciji neeksplodiranih ubojnih sredstava? Ako ima, da li su jasno odvojeni od ostalih
sredstava? Da li e ova NUS biti to prije unitena?
13-15
1. studenog 2001.
ANEKS B
FORMULAR ZA IZVJEE O OBAVLJENOJ TEHNIKOJ INSPEKCIJI SKLADITA STRELJIVA

I EKSPLOZIVA
1. dio Tehniko izvjee
Original zadrava asnik koji je obavio inspekciju.

Primjerak za predstavnika postrojbe OS BiH.
Skladina lokacija:_________________________ asnik-inspektor: _______________
Predstavnik postrojbe: _______________________ Nadnevak inspekcije: _____________
Ukupna ocjena: CRNO CRVENO UTO ZELENO
Nadnevak sljedee inspekcije: _______________
13-16
1. studenog 2001.
1. DIO (Popuniti samo ako je u pitanju novoodobrena lokacija, u suprotnom prijei na 2. dio.)
Svjesnost o uklanjanju minsko-eksplozivnih sredstava (MES)
ZAHTJEV DA NE DRUGO IS-REF

1. Da li je inspektor u neposrednoj ivotnoj opasnosti:
KOMENTAR:
2. Da li izgleda da je streljivo u neispravnom stanju? II.1.a
KOMENTAR:
3. Da li na lokaciji ima neeksplodiranih ubojnih sredstava II.2
(NUS-a)?
KOMENTAR:
4. Da li postojei NUS predstavlja direktnu opasnost po
ivot?
KOMENTAR:
5. Da li je NUS uskladiten sa nekim drugim sredstvima? II.1.d
KOMENTAR:
6. Da li e NUS biti uskladiten na dui vremenski rok? II.2.b
KOMENTAR:
7. Da li ima znakova o neovlatenim opasnim promjenama III.1.f
streljiva?
KOMENTAR:
8. Da li ima dokaza o neovlatenoj ili neregistrovanoj III.6.b
upotrebi streljiva ili eksploziva?
KOMENTAR
Ako je odgovor na pitanja br. 1,3, 4 ili 5 u 1. dijelu DA, postrojba dobiva ocjenu CRNO. U TOM
SLUAJU NE NASTAVLJATI INSPEKCIJU. Ako je potrebno zatraiti pomo strunjaka za
uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava, treba ih odmah konsultirati. Kvalificirani tehniar za streljivo
mora obaviti ponovnu inspekciju u roku od 28 dana.
Ako su odgovori na sva pitanja NE ili DRUGO, treba prijei na 2. dio. Ako je odgovor na pitanja br. 2,
6, 7, i 8 NE, moe se oprezno prijei na 2. dio.
13-17
1. studenog 2001.
2. DIO
SIGURNOSNI ASPEKTI DOKUMENTACIJE
ZAHTJEV DA NE DRUGO IS REF

9. Da li je osoba zaduena da se brine o sigurnosnim III.1
standardima upoznata sa odgovarajuom sigurnosnim
pravilima?
KOMENTAR:
10.Da li su uspostavljena i provedena ogranienja za pristup III.1.d
personala objektima sa eksplozivima?
KOMENTAR:
11. Da li postoje Stalne operativne procedure (SOP) za rukovanje III.1.f
i upravljanje streljivom i eksplozivima?
KOMENTAR:
12. Da li su SOP propisno istaknute i da li ih osoblje koje radi sa III.1.f
eksplozivima razumije?
KOMENTAR:
13. Da li postoje karte i skice koje pokazuju gdje se nalaze objekti III.1.h
u podrujima sa eksplozivima? III.6.f
KOMENTAR:
14. Da li se na kartama vidi udaljenost izmeu javnih cesta i III.1.h
nastanjenih/nenastanjenih objekata i podruja sa eksplozivima?
KOMENTAR:
15. Da li postoje dostupni podaci sa tanom lokacijom streljiva i III.6.a
eksploziva po vrstama?
KOMENTAR:
16. Da li se promjene zaliha prate voenjem ispravne III.6.b
dokumentacije, ukljuujui primjerke o odobrenom kretanju koje
izdaje SFOR?
KOMENTAR:
17. Da li postoji sustav za podnoenje izvjea i provoenje III.1.i
istrage ako se desi greka, nesrea ili kvar prilikom upotrebe
streljiva?
KOMENTAR:
18. Da li svo osoblje koje radi u podruju sa eksplozivima ima III.1
odgovarajuu obuku?
KOMENTAR:
19. Da li je instaliran alarm protiv upada na svim objektima u I.2.g
kojima se nalaze kompletni sustavi naoruanja (antitenkovske
mine, raketni bacai, itd.)?
KOMENTAR:
20. Da li je ita poduzeto po preporukama iz 2. Djela prethodnog
izvjea?
KOMENTAR:
Ako su odgovori na tri ili vie pitanja u 2. dijelu NE, postrojba dobija ocjenu UTO.
Ako su odgovori na sva pitanja iz drugog dijela, bez izuzetka, DA ili DRUGO, postrojba dobiva ocjenu
ZELENO.
Prijei na sljedei dio.
13-18
1. studenog 2001.
3. DIO
OPI ASPEKTI NEPOSREDNE SIGURNOSTI

21. Da li su podruja za skladitenje streljiva udaljena najmanje I.2.b
400 m od nastanjenih objekata i stanovnitva?
KOMENTAR:
22.Da li su najmanje udaljene 270 m od internih objekata ili I.2.b
podruja za rad koji se esto koriste?
KOMENTAR:
23. Da li je streljivo uskladiteno odvojeno od sustava I.1.c
naoruanja?
KOMENTAR:
24. Da li su na snazi mjere koje e osigurati da korisnici streljivo III.5.b.4
otpakiraju samo na poligonu, a ne u magacinu za streljivo?
KOMENTAR:
25. Da li je neispravno streljivo (oteeno i sl.) uskladiteno II.1.d
odvojeno od ispravnog?
KOMENTAR:
26. Da li je neispravno streljivo (oteeno i sl.) kao takvo i III.1.e
oznaeno?
KOMENTAR:
27. Da li se odbaeno streljivo tretira kao neispravno dok se ne II.1.b
pregleda i odredi da je sigurno?
KOMENTAR:
28. Da li je neispravno streljivo uskladiteno po istim standardima II.1.e
kao i ispravno?
KOMENTAR:
29. Da li se neispravno i oteeno streljivo unitava to prije? II.1.c
KOMENTAR:
30. Da li su orci i neispaljeni projektili uniteni na siguran nain i II.1.c
u razumnom roku?
KOMENTAR:
31. Da li postoje i da li se redovno odravaju protivpoarne i III.1
vjebe u sluaju nesree? Nadnevak posljednje vjebe?
KOMENTAR:
32. Da li se streljivo sa bijelim fosforom dri odvojeno, uz III.1.f
efikasne mjere predostronosti za potapanje u vodu streljiva koja Tabela VI
curi?
KOMENTAR:
33. Da li postoje odgovarajue mjere prve pomoi za opekotine III.1.f
od bijelog fosfora?
KOMENTAR:
34. Da li postoji znak koji precizno navodi koji su artikli zabranjeni III.2
i ogranieni, a koji je istaknut na ulazu uprostor za skladitenje
streljiva?
KOMENTAR:
35. Da li se striktno provode disciplinske mjere u svezi sa III.2
zabranjenim artiklima?
KOMENTAR:
36. Da li su protupoarni aparati i i protupoarna oprema spremni I.2.f
za upotrebu? Da li se ova oprema redovno kontrolira i da li je u
ispravnom stanju?
KOMENTAR:
37. Da li su oznake ZABRANJENO PUENJE jasno istaknute? III.3.a.b.
KOMENTAR:
13-19
1. studenog 2001.
38. Da li je sigurno da u podruju ne postoje indikacije da je tu III.3.a

netko puio?
KOMENTAR:
39. Da li se druge zapaljive materije uvaju pod drugim krovom? III.2
KOMENTAR: I.2.a
40. Da li su poduzete odgovarajue mjere predostronosti protiv III.7.d
elektromagnetnih opasnosti? Da li je najmanja udaljenost izmeu
komunikacijske opreme i svakog objekta ili naslagane streljiva i
eksploziva 50 metara?
KOMENTAR:
41. Da li je ita poduzeto po preporukama iz 3. djela prethodnog
izvjea?
KOMENTAR:
Ako su odgovori na 6 ili vie pitanja u 3. dijelu NE, postrojba moe dobiti ocjenu CRVENO.
Tehniar za streljivo mora obaviti ponovnu inspekciju u roku od 28 dana.
Ako su odgovori na najmanje 16 pitanja u 3. dijelu DA, postrojba moe dobiti ocjenu UTO.
Ako su odgovori na sva pitanja u 3. dijelu DA, postrojba moe dobiti ocjenu ZELENO.
Oprezno prijei na 4. dio.
13-20
1. studenog 2001.
4. DIO
Sigurnosni aspekti skladitenja

42. Da li je streljivo uskladiteno u odobrenom kontejneru? III.5.C.1
KOMENTAR:
43. Da li su kontejneri zapeaeni, uvezani trakom ili stavljeni u II.3
kutije da bi se sprijeio neovlaten pristup?
KOMENTAR:
44. Da li su inicijatori, detonatori i detonatorske kapisle koje nisu VI Vidi
komponenta artikla, odvojeni od svih fugasnih eksploziva? napomenu 1
KOMENTAR:
45. Da li su ovi predmeti efikasno razdvojeni? Tabela VI
KOMENTAR:
46. Da li su streljivo i eksplozivni predmeti odvojeni u skladu sa Tabela VI
kategorijama opasnosti i kompatibilnim skupinama?
KOMENTAR:
47. Da li su raketne glave i projektili usmjereni u sigurnom III.5.c.4
pravcu?
Da li je osigurano da, ako doe do sluajnog ispaljenja, samo-
ispaljiv MTS ne dospije u nastanjeno podruje ili objekat?
KOMENTAR:
48. Da li postoji odgovarajui grudobran ili barikada koja e III.5.c.4
sprijeiti da rakete i projektili preu bilo koju udaljenost?
KOMENTAR:
49. Da li postoje simboli na granicama skladinog podruja koji I.3.a
jasno ukazuju na najviu kategoriju opasnosti streljiva koja se
nalazi u podruju?
KOMENTAR:
50. Da li je streljivo zatieno od atmosferskih utjecaja? Da li su I.2.d
naslagane gomile streljiva zatiene od visokih temperatura, kie,
vlage i direktne suneve svjetlosti?
KOMENTAR:
51. Da li su na tlo ispod streljiva postavljene odgovarajue III.5.c.3
palete?
KOMENTAR:
52. Da li su naslagane gomile streljiva stabilne? III.5.c.2
KOMENTAR:
53. Da li naslagane gomile streljiva omoguavaju slobodan III.5.c.5
protok zraka?
KOMENTAR:
54. Da li postoje uinkoviti disciplinski propisi u sluaju kada III.1.f
nema eksploziva?
Da li su pakovanja praznog streljiva i odbaeni predmeti kao to
su prazne ahure prekontolisani i da li je potvreno da ne sadre
eksplozivne komponente?
KOMENTAR:
55. Da li je organizirano odgovarajue provjetravanje podruja za III.1.f
skladitenje streljiva?
KOMENTAR:
56. Da li se odrava istoa u podruju za skladitenje streljiva? III.5.a.2
KOMENTAR:
57. Da li su kontejneri odobreni i sigurni? II.3
KOMENTAR:
13-21
1. studenog 2001.
58. Da li su naslagane gomile streljiva oiene od otpada? III.5.a.2

KOMENTAR:
59. Da li je sigurno da u podruju nema dokaza o nepaljivom III.5.b.3
rukovanju streljivom i eksplozivima (kutovi oteenih sanduka,
itd.)?
KOMENTAR:
60. Da li se objekti i istureni dijelovi objekata i ceste pravilno III.1.g
odravaju?
KOMENTAR:
61. Da li je vegetacija posjeena na udaljenosti do 30 m od NATO
objekata? standardi
KOMENTAR:
62. Da li su ulazi i izlazi raieni i mogu li se otvoriti? III.1.g
KOMENTAR: NATO
standardi
63. Da li je mogue osigurati objekte za skladitenje? I.2.c
KOMENTAR:
64. Da li otvoreni prostori za skladitenje imaju minimalno I.2.c
osiguranje u vidu iane ograde i uvara?
KOMENTAR:
65. Da li objekti imaju neki vid gromobrana? III.4.d
KOMENTAR: NATO
standardi
66. Da li se prostor za skladitenje streljiva i eksploziva odravaju III.5.a.2
istim od nepotrebnog materijala kao to je materijal za
pakiranje, ica za uvezivanje i prazni sanduci?
KOMENTAR:
67. Da li su odgovarajui dodatni simboli za protupoarnu zatitu II.3
istaknuti na odgovarajua mjesta, npr. oznake za Aparat za
disanje, Zatitna odjea i Ne koristiti vodu?
KOMENTAR:
68. Ako se obavlja postupak sa streljivom, da li se on izvodi u III.5.b.4
odvojenom objektu?
KOMENTAR:
69. Da li je spisak streljiva koje se nalazi na prostoru(ima) za Tabela VI
skladitenje napravljen sukladno pravilima o mijeanju
kompatibilnih skupina?
KOMENTAR:
70. Da li je oprema za prijevoz streljiva, kao to su kamioni i III.1.g
viljukari, sigurna i ispravna?
KOMENTAR:
71. Da li je ita poduzeto po preporukama iz 4. Djela prethodnog
izvjea?
KOMENTAR:
Ako su odgovori na bilo kojih pet pitanja u 4. dijelu NE, postrojba dobiva ocjenu CRVENO.
Tehniar za streljivo mora obaviti ponovnu inspekciju u roku od 28 dana.
Ako su odgovori na sva druga pitanja u 4. dijelu DA ili DRUGO, postrojba je ocijenjena ZELENO (do
tada).
13-22
1. studenog 2001.
2.dio Izvjee zapovjednika
Zadrava zapovjednik postrojbe u kojoj je obavljena inspekcija.

Primjerak Zapovjednitva MND iz koje je asnik koji je obavio inspekciju.
Skladina lokacija:_________________________ asnik-inspektor: _______________
Predstavnik postrojbe: _______________________ inspekcije: _____________
Ukupna ocjena: CRNO CRVENO UTO ZELENO
Nadnevak sljedee inspekcije: _______________
Lokacija ispunjava /ne ispunjava zahtjeve poglavlja 13 Uputa stranama.
CRNO Ne ulazi Postoji problem vezan za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava koji

predstavlja prijetnju za ivote osoblja SFOR-a. Moda e biti potrebno angairati
kapacitete za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava da odmah poduzmu akciju.
Postoje odreeni direktni i znaajniji sigurnosni aspekti koji iziskuju trenutane akcije
za popravljanje situacije. Vojnici SFOR-a ne mogu stupiti na lokaciju prije nego to se
razrijee nesigurni uslovi. Tehniar za streljivo mora obaviti ponovnu
inspekciju u roku od 28 dana.
CRVENO Potrebna izuzetna opreznost Vojnici SFOR-a mogu ui i obaviti inventuru ili
druge aktivnosti samo ako im pomau ili daju smjernice zvanini specijalisti za
uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava. Primjer za ocjenu Crveno: lokacija nije
dobro organizirana; ispravni artikli nisu uskladiteni na siguran nain, ili su
uskladiteni na nedovoljno siguran nain; neispravni artikli razbacani na nain koji
predstavlja opasnost i moda su pomijeani sa ispravnom robom. Tehniar za
streljivo mora obaviti ponovnu inspekciju u roku od 28 dana.
UTO Postupaj oprezno Vojnici SFOR-a mogu stupiti na lokaciju bez pomoi ili smjernica
specijalista za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava. Lokacija je sigurna i sukladna
osnovnim sigurnosnim standardima, ali postoje jo neki sigurnosni aspekti kojima se
treba pozabaviti.
ZELENO Sigurna lokacija Lokacija ispunjava standarde poglavlja 13 Uputa

stranama.
Zavrni komentar asnika koji je obavio inspekciju:
Potpis: _______________________________
13-23
1. studenog 2001.
POGLAVLJE 14
ORUANE SNAGE U BOSNI I HERCEGOVINI U DEMOKRATSKOM DRUTVU
ETIKA, RAZVOJ I SURADNJA
1. Ope
a. Osnovni podaci - Graani Bosne i Hercegovine moraju imati povjerenje u potenje, ustavnu
lojalnost i vojnu osposobljenost asnika OSuBiH uope, a posebno asnika sa inom generala.
Provedbu mirovnog procesa e omoguiti i potaknuti prisustvo visokih asnika OSuBiH ija se
podrka ovom procesu ne dovodi u pitanje i koji se uzdravaju od neprikladnog uea u
politikom ivotu Bosne i Hercegovine i njenih entiteta. Zapovjednik Stabilizacijskih snaga direktno
je zainteresiran za razvoj OSuBiH i namjera mu je da pomogne stranama u razvoju OSuBiH, kao
kljunom koraku na putu ka integraciji Bosne i Hercegovine u odgovarajui ustroj evropske
sigurnosti. U tom cilju zapovjednik SFOR-a e na dravnoj razini, preko Stalnog povjerenstva za
vojna pitanja, poticati uspostavljanje funkcije generalnog inspektora sa sveobuhvatnom ovlasti da
vri nadgledanje i istragu neophodnih pitanja koja se tiu profesionalnosti i etinosti u OSuBiH.
Ovo e uspostaviti pravedan i nepristrasan mehanizam kojim ime i ugled svih asnika mogu biti
zatieni putem neovisnih ispitivanja i istraga, izvan funkcija u postojeim mehanizmima OSuBiH.
Zapovjednik SFOR-a e biti obavijeten o dokazanim navodima kako bi mogao poduzeti akciju ili
da bi ih mogao razmotriti prije upuivanja zapovjednicima vojski, koji e poduzeti akcije sukladno
sa odgovarajuim zakonima. Ovi standardi mogu takoer posluiti kao osnova za razvoj drugih
slubi. U meuvremenu ovim se uputstvima opisuju standardi profesionalizma, pravila etikih
smjernica i postupci nadgledanja potivanja zahtjeva koje e vriti visoki asnici OSuBiH
primjenjujui te standarde i pravila.
b. Ovlasti Zapovjednik SFOR-a ima pravo, odgovornost i ovlast, po Vojnom aneksu Opeg
okvirnog mirovnog sporazuma, da osigura da vojno osoblje i civili iz OSuBiH koje su nadlena
tijela OSuBiH predloila za naimenovanje na generalski poloaj ili, u sluaju civila, na ovlatenu
vojnu dunost budu profesionalni, politiki neutralni i da podravaju mirovni proces, te da stoga
ne predstavljaju prijetnju miru i sigurnosti. Svakog asnika OSuBiH koji svojom djelatnou
ugroava mirovni proces zapovjednik SFOR-a moe suspendirati, smijeniti ili sprijeiti da preuzme
bilo koje vojno zapovjedanje ili drugu dunost. Politike istke profesionalnih asnika OSuBiH su
ozbiljna prijetnja provedbi Opeg okvirnog mirovnog sporazuma, one ugroavaju mirovni proces i
predstavljaju prijetnju sigurnosti.
c. Primjenjivost - Ova Uputstva stupaju na snagu po trenutku njihova primanja. Ona se odnose
na sve asnike sa generalskim inom strana u Bosni i Hercegovini bez obzira na njihov status
(aktivan, neaktivan, priuvni ili drugi) iji je in jednak ili vii od vojnog ina u strukturi NATO-a
oznaenog kao OF-6 (u daljem tekstu asnici sa inom generala). Ona se primjenjuju i u odnosu
na predloena promaknua, premjetaje u istom rangu, naimenovanja, smjenjivanja, suspenzije,
vraanja na nii in ili umirovljenja bilo kojeg asnika sa inom generala strana u Bosni i
Hercegovini. Takoer se odnose i na sve asnike strana u Bosni i Hercegovini koji slue u
oruanim snagama, bez obzira na in, kao to slijedi:
(1) asnike koji su postavljeni na poziciju koja je odobrena za formacijski in asnika sa

inom generala bez obzira na lini in.
(2) asnike koji zauzimaju pozicije odreene za profesionalno vojno osoblje u

ministarstvima obrane koje su odobrene za formacijski in asnika sa inom generala bez
obzira na osobni in.
(3) asnike sa generalskim inom sa bilo kojim statusom, ako personalni potezi ili uslovi
utiu na njegov osobni ili formacijski in.
14-1
1. studenog 2001.
(4) Civile koji su predloeni za naimenovanje na poziciju koja je zvanino odreena kao
pozicija za asnika u inu generala ili odgovara poziciji asnika u inu generala.
2. Standardi
a. Ope - Biti pripadnik OSuBiH predstavlja javnu odgovornost. Svaki pripadnik ima
odgovornost prema dravi i njenim graanima da iznad svojih privatnih interesa stavi lojalnost
Ustavu, zakonima i etikim principima. Kako bi se osiguralo da svaki graanin moe imati
potpuno povjerenje u vlasti, svi asnici OSuBiH, a posebno svaki asnik sa inom generala,
slijedit e i potivati standarde kompetentnosti, karaktera i ponaanja izloene u daljem
tekstu. Ovi standardi predstavljaju prvi korak u profesionalizaciji OSuBiH. Sljedei koraci e
ukljuivati utvrivanje zahtjeva, kao to su profesionalna civilna i vojna izobrazba, te posebno
iskustvo.
b. Vojna kompetencija za asnike sa inom generala/civile u odgovarajuem rangu - Bilo koji

pojedinac koji je imenovan da preuzme ili je ve na dunosti asnika sa inom generala u
Bosni i Hercegovini mora posjedovati visoki stupanj vojne kompetencije, uz potenje,
distanciranje od politike te podravanje Daytona. Pokazatelji vojne kompetentnosti za
promaknue u in ili slubu u rangu asnika sa inom generala ukljuuju:
(1) Bogato relevantno iskustvo, definirano kao uspjeno zapovijedanje na razini

satnije, pukovnije ili brigade, ili ekvivalentno tehniko, specijalistiko ili upravljako
iskustvo.
(2) Uspjean profesionalni razvoj, definiran kao zavrene potrebne profesionalne

kole za svaki stupanj i odgovarajua via ratna kola za visoke asnike ili njoj
ekvivalentna izobrazba.
(3) Dokazani osobni kvaliteti, ukljuujui sposobnost rukovoenja, uz druge osobine,

kao to su:
(a) Potenje ispravni potezi, u pravnom i moralnom smislu.

(b) Lojalnost -- ustavima i civilnim vlastima koje imaju zapovjednitvo nad njima.
(c) Nesebinost u slubi - postavljanje interesa svoje dravne i entitetske vlade,
vojske i podreenih iznad svojih osobnih.
(4) Da ispunjavaju kriterije za promaknua odreene lankom 11, Slubeni list Armije
BiH, od 15. 10. 1996. godine, ili lankom 41, Slubeni glasnik Republike Srpske, od 31.
12. 1996. godine, i druge kriterije koje su usvojile oruane snage na koje se odnose, ili
koji su sadrani u Pravilima slube entiteta ili sastavnica.
(5) Civili moraju ispuniti ope standarde izobrazbe i iskustva koji se oekuju od
asnika sa inom generala na slinoj poziciji. Odgovarajua informacija o civilnoj osobi
koja dobija naimenovanje ukljuit e, najmanje, opis radnog mjesta, biografske podatke
ili profesionalnu biografiju, kako bi se tijelima SFOR-a pomoglo u odluivanju o
pogodnosti, kvalifikaciji, obrazovanju i odgovarajuem radnom iskustvu kandidata.
c. Razvoj - Da bi podrao viu razinu vojne kompetentnosti, zapovjednik SFOR-a e traiti

od zemalja lanica NATO-a i drugih zemalja lanica SFOR-a da prue mogunost za
profesionalni razvoj asnika, a u dogledno vrijeme i postrojbi OSuBiH. Takve mogunosti
mogu ukljuivati pohaanje vojnih ili civilnih teajeva, kao i promatranje ili uee na
vjebama obuke gdje je to pogodno i izvodivo.
d. Integritet: Osnovne obveze - Osobni integritet ukljuuje iskazanu odanost, kako u

prolosti tako i sada, idealima estitosti, stavljanja interesa slube iznad vlastitih i potivanje
vladavine zakona. Osobe kanjavane za ozbiljna krivina djela i civilna ili vojna lica koja su
optuena ili su pod istragom Meunarodnog krivinog tribunala za ratne zloine poinjene na
14-2
1. studenog 2001.
teritoriji bive Jugoslavije ne mogu biti asnici OSuBiH ili kandidati za odgovarajue civilno
namjetenje. Uz to, svi asnici, a asnici sa inom generala naroito, uskladit e svoje line
poslove i postupati tako da izbjegnu postojanje ili pojavljivanje bilo kakvih sukoba izmeu
njihovih javnih dunosti i privatnih interesa, bilo da su financijske ili politike prirode.
Standardi o integritetu, politikom angamanu, podrci Daytonskom mirovnom sporazumu i
politici zabrane dvostrukog prelaska su univerzalni za sve asnike i primjenjuju se na sve
asnike strana u Bosni i Hercegovini bez obzira na osobni i formacijski in i na njima
odgovarajue civilne namjetenike. Ne ograniavajui openitost ovog principa, svi asnici i
civilni namjetenici odgovarajueg ranga:
(1) Ne mogu imati financijske poslove koji se sukobljavaju sa savjesnim obavljanjem

njihove dunosti.
(2) Ne mogu primiti niti navesti nekoga da primi poklon ili bilo to drugo od
materijalne vrijednosti od bilo koje osobe ili organizacije koja od oruanih snaga
trai zvaninu akciju, poslovni odnos ili izvoenje aktivnosti, ili od onih na ije
interese izvoenje ili neizvoenje asnikih dunosti moe imati sutinski uticaj.
Ovo ne ukljuuje :
(a) Honorare ili poklone od bilo koje organizacije za profesionalne angamane

koji ne prelaze vrijednost od 50 KM.
(b) Poklone od podreenih i pokloni podreenima povodom prilika kao to su

promaknua, predaja zapovjedne dunosti ili druga profesionalna postignua
koji ne prelaze vrijednost od 400 KM.
(c) Pokloni nadreenima za specijalne prilike kao to su vjenanja, roendani,

godinjice i slini dogaaji su izuzeti. Meutim, ukupna vrijednost poklona ne
treba prei vrijednost uobiajenu za te prilike.
(d) Pokloni od obitelji i prijatelja povodom specijalnih prilika i praznika te mali

pokloni u znak gostoprimstva u drutvenim ili poslovnim prilikama izuzeti su
od ove zabrane.
(e) Svi primljeni pokloni trebaju biti prijavljeni asnikovom nadreenom i

prikazani u javnom osobnom i financijskom izvjeu (ako se zahtijeva).
(3) Ne mogu biti izabrani ili postavljeni na javne dunosti dok su aktivni ili uticati na
lica u javnim slubama za svoje privatne svrhe.
(4) titit e i uvati dravnu imovinu i nee je koristiti u druge svrhe osim odobrenih.
(5) Nee se angairati niti u izvravanju poslova van svoje slube niti u bilo kakvim
drugim aktivnostima koje su u sukobu sa zvaninim dravnim dunostima i
odgovornostima.
(6) Obznanit e prevaru i korupciju.
(7) Bit e graani koji se dre zakona, to podrazumjieva ispunjavanje svih pravnih
obveza, ustanovljenih financijskih obveza i plaanje poreza.
e. Angairanje u politici
(1) Dozvoljene politike aktivnosti - Svaki pripadnik OSuBiH se moe:
(a) Registrirati za glasovanje i glasovati.
14-3
1. studenog 2001.
(b) Poticati druge pripadnike vojske da izvre svoje graansko pravo glasovanja,
ali samo onda ako takav poticaj ne predstavlja pokuaj da se utjee ili da se
uplie u rezultate izbora.
(2) Zabranjene politike aktivnosti - Pripadnici koji su u vojnoj slubi, ukljuujui i asnike
sa inom generala, trebaju biti neutralni u politici i ne mogu se angairati u politiki pristrasnim
aktivnostima bilo koje vrste. Profesionalnim pripadnicima vojske nije dozvoljeno da budu lanovi
politikih stranaka. Ne ograniavajui openitost prethodno navedenog, asnici ne mogu:
(a) Koristiti svoj slubeni poloaj da bi se uplitali odnosno utjecali na tijek ili
rezultate izbora, ili navoditi glasae da glasuju za odreenog kandidata ili
toku u izbornom programu.
(b) Pomagati ili voditi politiku kampanju, ili vriti podsticanje, prihvatanje ili
primanje priloga u politike svrhe.
(c) Uestvovati, na bilo koji nain, u politikim kampanjama ili dogaajima kao
to su skupovi, veere, parade, sastanci, aktivnosti za prikupljanje novanih
sredstava ili dranje govora, bilo da nose odoru ili ne.
(d) Dozvoliti da se njihova titula ili poloaj iskoriste u politike svrhe.
(e) Traiti od podreenih da dobrovoljno rade ili daju doprinos za politike

ciljeve, skupove ili aktivnosti prikupljanja novanih sredstava.
(f) Biti kandidati ili predloeni za naimenovanje na funkciju u politiki

opredijeljenoj grupaciji.
(g) Navoditi, osim ako se radi o glasovanju, i podsticati na uee u politikim

aktivnostima ili odvraati od njih.
(h) Dozvoliti ili potaknuti izdavanje politiki pristrasnog lanka u znak potpore ili
suprotstavljanja bilo kom politikom pitanju, partiji ili kandidatu.
(i) Vriti bilo koju zvaninu dunost, ili biti sponzori ili pristae bilo koje politike
stranke ili sljedbenikog politikog kluba odnosno organizacije.
(j) Uestvovati na bilo kom radio, televizijskom, internet ili drugom programu ili
u grupnim diskusijama kao zastupnici ili sljedbenici bilo kojeg politikog
pitanja, partije ili kandidata.
(k) Koristiti prezirne rijei protiv onih koji su na javnim funkcijama ili protiv
kandidata.
(l) Isticati politike znakove, transparente ili plakate na dravnim ili privatnim
vozilima ili imovini.
(m) Osiguravati ili organizirati koritenje privatnih ili dravnih vozila za prijevoz
osoba na politike skupove, sastanke ili glasovanje.
f. Podrka Daytonskom mirovnom sporazumu - Od asnika se trai da podre provedbu

Opeg okvirnog mirovnog sporazuma. Nikakve aktivnosti ili smetnje usmjerene protiv
Daytonskog sporazuma nisu prihvatljive i one predstavljaju osnov za smjenjivanje takvih
asnika. U privitku se nalazi Formular 13 sa Izjavom predanosti mirovnom procesu.
g. Politika zabrane dvostrukog prelaska - SFOR nee dozvoliti asnicima sa bilo kojim
inom koji napuste OSuBiH da bi preli u oruane snage druge drave da se vrate u
slubu OSuBiH. Odlazak iz OSuBiH e oznaiti njihovo konano povlaenje iz oruanih
14-4
1. studenog 2001.
snaga i u budunosti im nee biti dozvoljen povratak ni na koju funkciju u OSuBiH ili u
Ministarstvo obrane njihovog entiteta. Ovo pravilo stupa na snagu odmah po objavljivanju
Izmjene 19.
3. Postupci
a. Aktivni asnici sa inom generala - Ministarstva obrane entiteta e pregledati sluajeve

svih aktivnih asnika sa inom generala, kako bi utvrdila da li se potivaju navedeni
standardi. Ovaj pregled e zahtijevati od svakog od tih asnika da podnese detaljan javni
osobni i financijski iskaz, kako je prikazano u Poglavlju 14. Ukoliko se po izvrenom
pregledu ustanovi da neki od asnika sa inom generala ne ispunjava standarde koji su
postavljeni u Uputstvima stranama, taj asnik nee moi (ovisno o odredbama perioda
doputenog za ispravku) obavljati bilo kakvu dunost u oruanim snagama, a zapovjednik
SFOR-a e biti u potpunosti izvijeten o sluaju. Po zavretku navedenog pregleda ministri
obrane oba entiteta e zapovjedniku SFOR-u proslijediti spisak asnika sa inom generala
iji su sluajevi pregledani, i potvrdu da svaki od navedenih asnika ispunjava standarde
date u Uputstvima. Ministri obrane e takoer zapovjedniku SFOR-a proslijediti formulare
iskaza svakog navedenog asnika, koji e po zahtjevu biti dostupni javnosti. Ministri
obrane e traiti od svakog asnika sa inom generala u aktivnoj slubi da do 15. oujka
svake godine podnese aurirani osobni i financijski iskaz; ovi formulari e takoer biti
dostupni javnosti.
b. Budue aktivnosti - Bilo kakve aktivnosti vezane za promaknue asnika u in generala,

premjetanje na drugu dunost ili poloaj istog generalskog ranga, te vraanje na nii in,
smjenjivanje, suspendiranje ili umirovljenje asnika sa inom generala nee se vriti bez
odobrenja zapovjednika SFOR-a u pisanoj formi. Ova odluka stupa na snagu odmah. Kada
se na odobrenje podnese prijedlog za promaknue, zahtjev za promaknue e ukljuivati
popunjen formular iskaza za predloenog asnika i uvjerenje entitetskog ministra obrane o
tome da pojedinac ispunjava standarde navedene u ovom Uputstvu. Nakon to
zapovjednik SFOR-a odobri predloeno promaknue, ministar obrane e, na zahtjev, dati
javnosti na uvid iskaz dotinog asnika. U sluaju da se pokae, bilo kada u budunosti,
da aktivni asnik sa inom generala nije ispunjavao ili ne ispunjava standarde date u
Uputstvima, taj asnik e biti smijenjen sa svih dunosti u oruanim snagama, a
zapovjednik SFOR-a e biti detaljno izvijeten o sluaju.
c. Period doputen za ispravku (Grace period) - Ukoliko se utvrdi da asnik sa inom

generala ili asnik predloen za promaknue u taj in ne ispunjava standarde date u ovom
Uputstvu, iz razloga koje taj asnik moe ispraviti u periodu od trideset dana nakon to je
isto utvreno, bit e mu dato toliko vremena da poduzme aktivnosti na ispravljanju datog
stanja. Ukoliko se propust ne ispravi ni nakon datog perioda, asnik e, ako ve ima
generalski in, biti smijenjen sa daljeg vrenja bilo kakve dunosti u oruanim snagama.
Ako je asnik predloen za promaknue, isto nee biti odobreno, a zapovjednik SFOR-a e
biti detaljno izvijeten o sluaju.
4. Nepotivanje zahtjeva - SFOR zadrava pravo da preduzme sve kaznene ili druge mjere
potrebne za osiguranje potivanja odredbi njegovog mandata (Aneks 1-A Opeg okvirnog
mirovnog sporazuma). Zapovjednik SFOR-a je ovlaten da, ukoliko to smatra neophodnim,
nametne provoenje ovog mandata. Ako neka strana ili vojno lice ne potuju standarde ovih
Uputstava, ta strana ili asnik podlijee mjerama SFOR-a. Te mjere mogu ukljuiti, ali navedenim
nisu iscrpljene, neodobravanje predloenog promaknua, smjenjivanje asnika koji ne potuje
postavljene zahtjeve, neodobravanje suspenzije ili smjenjivanja, ogranienja ili zabrane obuke i
opremanja, te rasputanje postrojbe ili organizacije.
14-5
1. studenog 2001.
Formulari:
- Javni osobni i financijski iskaz (Uputstva stranama, Poglavlje 11, Formular br. 12)
- Izjava o predanosti mirovnom procesu (Uputstva stranama, Poglavlje 11, Formular br. 13).
Aneksi:
A. Ured generalnog inspektora oruanih snaga.
14-6
1. studenog 2001.
ANEKS A
URED GENERALNOG INSPEKTORA ORUANIH SNAGA
Reference:
a. Poglavlje 14 Uputstava stranama zapovjednika SFOR-a, Oruane snage u BiH u demokratskom

drutvu etika, razvoj i suradnja (Izmjena 19).
b. Opi okvirni mirovni sporazum u Bosni i Hercegovini parafiran 21. studenog 1995, potpisan 14.
prosinca 1995.
1. Svrha
a. Ovaj Aneks privremeno provodi jedan aspekt reference (a), kojom se predvia uspostavljanje
Ureda generalnog inspektora. U svom konanom obliku, Ured generalnog inspektora djelovat e
na dravnom nivou, a bit e podreen Stalnom povjerenstvu za vojna pitanja (SPVP). Ured
generalnog inspektora imat e sveobuhvatne ovlasti da prati, i po potrebi, vri istragu pitanja koja
se tiu profesionalnosti i etikog ponaanja asnika bilo kog ina u Oruanim snagama u Bosni i
Hercegovini (OS u BiH).
b. Pokree osnivanje Ureda generalnog inspektora koji djeluje pod zapovjednitvom i kontrolom
zapovjednika SFOR-a. Kada zapovjednik SFOR-a odredi da je SPVP vrsto uspostavljen i sposoban
za izvravanje zadataka koordinacije aktivnosti OS u BiH, on namjerava prenijeti zapovijedanje i
kontrolu nad Uredom generalnog inspektora na Tajnitvo SPVP-a.
c. Uspostavlja polazne odgovornosti, funkcije, ovlasti i odnose Ureda generalnog inspektora,

prema dolje navedenim smjernicama.
2. Primjenjivost i podruje djelovanja
a. Ovaj Aneks na referencu (a) odnosi se na sve OS u BiH, tj. dva elementa Vojske Federacije
VF-H (hrvatsku komponentu) i VF-B (bonjaku komponentu) i Vojsku Republike Srpske (VRS).
b. Prema tome kako se koristi u ovoj direktivi, termin asnik sa generalskim inom odnosi se na
sve asnike Strana u Bosni i Hercegovini, iji je in jednak ili vii od ina brigadnog generala ili
stoernog brigadira, u NATO ustroju oznaenog kao OF-6 (u daljnjem tekstu asnici sa
generalskim inom). On se, takoer, odnosi na svaki prijedlog za promaknue, premjetaj u
istom rangu, naimenovanje, smjenjivanje, suspenziju, vraanje na nii in ili umirovljenje bilo
kojeg asnika sa inom generala Strana u Bosni i Hercegovini. Takoer, odnosi se na sve asnike
strana u Bosni i Hercegovini koji slue u Oruanim snagama i to u oblastima osobnog integriteta,
politike angairanosti, podrke Daytonskom mirovnom sporazumu i politike zabrane dvostrukog
prelaska, bez obzira na in.
c. Odredbe ove direktive obuhvataju sve programe i operacije koje vode ili financiraju OS u BiH.
3. Zadaci
Kao neovistan i objektivan Ured, najprije podreen zapovjedniku SFOR-a, a kasnije SPVP-u, Ured
generalnog inspektora treba da:
a. Vri, nadgleda, prati i pokree ispitivanja i istrage o svim navodnim nepropisnim postupcima
asnika OS u BiH. Pod nepropisnim postupcima se podrazumijevaju krenja pravila i ogranienja
koja se odnose na standarde etikog ponaanja, dozvoljene politike aktivnosti i profesionalnu
kompetenciju i osobni integritet.
5-1
1. studenog 2001.
b. Osigurava administrativni nadzor, prikupljanje i uvanje podataka, kao i administrativnu

kontrolu nad postupkom izvjetavanja koje se trai od OS u BiH i asnika sa generalskim inom, a
to je izloeno u referenci (a).
c. Osigurava voenje, koordinaciju i preporuuje nain djelovanja u aktivnostima i obuci koji

trebaju unaprijediti profesionalnost (osobni integritet, lojalnost Ustavu i vojnu kompetentnost)
asnika sa generalskim inom ili visokih asnika OS u BiH.
d. Osigurava uvjete za potpunu i stalnu informiranost vlada entiteta, SPVP-a, zapovjednika SFOR-
a i priznatih meunarodnih organizacija koje djeluju u Bosni i Hercegovini o svim problemima i
manjkavostima koje se tiu provoenja reference (a), kao i potrebi provoenja korektivnih mjera i
njihovom toku.
e. Kao naknadni zadatak, nakon to SPVP preuzme zapovjedanje i kontrolu, sluit e kao veza
izmeu SPVP-a, zapovjednika SFOR-a i OS u BiH u promoviranju ekonomije, efikasnosti,
efektivnosti i profesionalnosti u upravljanju i operacijama OS u BiH i dravne obrane.
4. Organizacija
a. Ured generalnog inspektora imat e osam (8) vojnih lica u sljedeem sastavu:
(1) Iz VF-H: jedan asnik u rangu pukovnika (NATO-ov ekvivalent OF-5) i jedan asnik u
rangu bojnika (NATO-ov ekvivalent OF-3), svaki od njih slui po godinu dana u Uredu
generalnog inspektora.
(2) Iz VF-B: jedan asnik u rangu pukovnika (NATO-ov ekvivalent OF-5) i jedan asnik u
(3) Iz VRS: jedan asnik u rangu pukovnika (NATO-ov ekvivalent OF-5) i jedan asnik u
(4) Iz Glavnog zapovjednitva SFOR-a: jedan SFOR-ov asnik u rangu pukovnika (NATO-ov
ekvivalent OF-5) i jedan SFOR-ov asnik u rangu bojnika (NATO-ov ekvivalent OF-3).
b. Svaki pojedinac postavljen ili na slubi u Uredu generalnog inspektora mora posjedovati visoki
stupanj vojne kompetentnosti, uz lini integritet, distanciranje od politike i pruanje potpore
Daytonskom mirovnom sporazumu. Svako naimenovanje odobrava zapovjednik SFOR-a. Pokazatelji
vojne kompetentnosti za sluenje u Uredu generalnog inspektora ukljuuju:
(1) Bogato relevantno iskustvo, po mogunosti sa barem jednim zapovjednim poloajem.
(2) Uspjean profesionalni razvitak.
(3) Dokazane osobne kvalitete, ukljuujui sposobnost rukovoenja, druge osobine, kao to
su:
(a) Osobni integritet ispravni potezi, u pravnom i moralnom smislu.
(b) Lojalnost ustavima, kao i civilnim vlastima koje imu zapovjedaju.
(c) Nesebinost u slubi postavljanje interesa dravne i entitetske vlade, vojske i

podreenih iznad svojih osobnih.
c. Funkciju vieg generalnog inspektora obavljat e naizmjenino asnici ina OF-5 iz svake OS u BiH,
u etvoromjesenim intervalima.
5-2
1. studenog 2001.
d. Funkciju naelnika Ureda generalnog inspektora obavljat e asnici iz SFOR-a ina pukovnika
(NATO-ov ekvivalent OF-5) sve do prelaska u nadlenost Stalnog povjerenstva za vojna pitanja, a
suglasno nastavku angairanosti SFOR-a.
5. Odgovornosti i funkcije
a. Ured generalnog inspektora e:
(1) Biti vodei savjetnik SPVP-u pri ispitivanjima i istragama koje su pokrenute sukladno referenci
(a), kao i u stvarima koje se tiu profesionalizacije OS u BiH.
(2) Pokretati, izvoditi i nadgledati ispitivanja i istrage o navodnom nepropisnom ponaanju ili
krenju standarda etikog ponaanja, zabranjenim politikim aktivnostima i profesionalnoj
kompetentnosti i osobnom integritetu asnika OS u BiH:
(a) Navodna umijeanost asnika generalskog ina u kriminalne radnje po pravilu ostaje u
nadlenosti lokalne policije. Meutim, u sluajevima kada se optuba za ozbiljne kriminalne
radnje nepovoljno odraava na osobni integritet i profesionalnu vojnu kompetentnost asnika
sa generalskim inom, Ured generalnog inspektora e pratiti krivinu istragu, izvijestiti o
rezultatima i nainiti odgovarajue preporuke (tj. suspenziju tokom istrage ili smjenjivanje po
proglaenju krivice).
(b) Izvjetaji o ispitivanju ili istrazi bit e nainjeni u pismenoj formi, uz koritenje izjava pod
zakletvom ili potpisanih izjava kad god je to mogue, a u njima e se nalaziti injenice i
preporuke. Svako ispitivanje e po pravilu voditi asnik koji e biti pripadnik istih OS u BiH kao
i asnik koji je pod istragom. Svaku istragu e po pravilu voditi asnik koji je pripadnik istih OS
u BiH kao i asnik koji je pod istragom. U sluaju kada postoje pritube protiv asnika sa
generalskim inom, asnik za istrage po pravilu nee biti iz istih OS u BiH, da bi se izbjegle
bilo kakve aluzije da istraga nije pravedna i nepristrasna. etiri generalna inspektora e
konsenzusom odrediti sastav tima koji e vriti istragu i koji treba odobriti zapovjednik SFOR-
a. Rezultati i preporuke e se zasnivati na injenicama, a odobrit e ih vii asnik svakog od
etiri elementa Ureda generalnog inspektora (VF-H, VF-B, VRS i SFOR). Po okonanju,
izvjetaj o ispitivanju ili istrazi bit e proslijeen zapovjedniku SFOR-a i SPVP-u radi
preduzimanja odgovarajuih mjera.
(c) Izvjetaji o ispitivanju ili istrazi bit e povjerljivi i nee biti dostupni izvan Ureda generalnog
inspektora, osim ako drugaije ne naloi zapovjednik SFOR-a ili SPVP.
(3) Prihvatiti pritube bilo kog pojedinca koji je u vojsci ili zabrinutog graanina. Kada Ured
generalnog inspektora primi pritubu, vii asnici iz Ureda generalnog inspektora e konsenzusom
postignutim na osnovu injenica donijeti odluku o provoenju ispitivanja ili istrage. U sluaju pritubi
protiv asnika sa generalskim inom, zapovjednik SFOR-a odobrit e nalog za pokretanje istrage.
Zapovjednik SFOR-a e takoer odobriti slanje obavjetenja nadlenom ministru obrane i/ili
zapovjedniku Oruanih snaga. Zapovjednik SFOR-a nee biti ukljuen u svaki sluaj, ali ima vrhovni
autoritet da odobri ili odbije provoenje istrage. Sve odluke Ureda generalnog inspektora su konane.
(4) Izvoditi administrativni nadzor i provoenje neophodnih postupaka izvjetavanja OS u BiH i

asnika sa generalskim inom koji su navedeni u referenci (a):
(a) Obezbijediti pomo i smjernice kako bi OS u BiH podnijele poetni, godinji i specijalni Javni
osobni i financijski iskaz (za imenovanje asnika sa generalskim inom, premjetanje u istom
rangu, vraanje na nii in, smjenjivanje, suspendiranje ili umirovljenje) koji se trai u referenci
(a).
5-3
1. studenog 2001.
(b) Voditi dosjee i odgovarajuu elektronsku bazu podataka o Javnim osobnim i financijskim
iskazima i odobrenjima oba entitetska Ministarstava obrane za sve asnike sa generalskim inom
koji trebaju podnijeti izvjetaj u skladu sa referencom (a).
(c) Osigurati izvjetaj za zapovjednika SFOR-a i SPVP o svakom aktivnom asniku sa generalskim
inom koji nije ispunio ili ne ispunjava profesionalne vojne standarde opisane u referenci (a).
(5) Preporuiti propise i koordinirati odnose izmeu OS u BiH i zapovjednika SFOR-a kako bi se
povealo javno povjerenje u osobni integritet, ustavnu lojalnost i vojnu kompetentnost asnika i
institucija dravne obrane:
(a) Pomoi u koordiniranju aktivnosti mogue obuke u organizaciji NATO-a i zemalja uesnica u
misiji za zapovjedni kadar i asnike OS u BiH, a ime e se poboljati profesionalnost, etiko
ponaanja i osobne sposobnosti vojnog vostva OS u BiH.
(b) Preporuiti i koordinirati postavljanje standarda za profesionalnost, pravila etikog voenja i

uputstva u vezi dozvoljenih i zabranjenih politikih aktivnosti u skladu sa smjernicama i filozofijom
datim u referenci (a), a koje e sprovoditi sve OS u BiH. Za voenje Ureda generalnog inspektora
u oblasti profesionalnosti, etikog ponaanja i politikih aktivnosti u OS u BiH potrebno je
odobrenje zapovjednika SFOR-a.
6. Odnosi
a. Ured generalnog inspektora vrit e gore navedene obveze i funkcije pod generalnim nadzorom
zapovjednika SFOR-a sve dok se nadzor ne prenese na SPVP.
b. Koordinacija Ureda generalnog inspektora sa zapovjednikom SFOR-a vrit e se preko pripadnika

SFOR-a u timu Ureda generalnog inspektora, kao i preko Odjela za zdruene vojne poslove Glavnog
c. Imenovanje asnika OS u BiH na dunost lana Ureda generalnog inspektora bit e odobreno u
pismenoj formi, nakon to zapovjednik SFOR-a odlui da predloeni kandidat posjeduje neophodan
nivo profesionalne vojne kompetentnosti i osobnog integriteta. Kako bi se pomoglo zapovjedniku
SFOR-a u donoenju ove odluke, od kandidata nominiranih za Ured generalnog inspektora se trai da
podnesu Javni osobni i financijski iskaz i Izjavu o predanosti Daytonskom mirovnom procesu kako je
opisano u referenci (a).
d. Oruane snage bilo kog entiteta ili dravnog organa BiH nee spreavati niti zabranjivati asnicima
OS u BiH da, dok su u slubi kao lanovi Ureda generalnog inspektora, pokreu, sprovode ili obavljaju
bilo kakvo ispitivanje ili istragu. asnici OS u BiH koji su na dunosti u Uredu generalnog inspektora ne
mogu biti prebaeni, vraeni na nii in, smijenjeni, suspendirani ili umirovljeni bez odobrenja
zapovjednika SFOR-a u pisanoj formi.
e. Tokom obavljanja dodijeljenih obveza i funkcija, Ured generalnog inspektora e urno izvjetavati
zapovjednika SFOR-a i SPVP kada Ured generalnog inspekora bude smatrao da postoje realne osnove
za sumnju da je asnik sa generalskim inom u slubi u OS u BiH prekrio zakon.
7. Ovlasti
a. Ured generalnog inspektora e imati pristup svim zapisnicima, izvjetajima, istragama,

pregledima, dokumentima, aktima ili drugom materijalu koje vode OS u BiH, a koji su neophodni
za obnaanje dodijeljenih obaveza i funkcija.
b. Neka od OS u BiH moe odbiti objavljivanje dokumenta iz sigurnosnih razloga. Zapovjednik

SFOR-a e biti konani arbitar u takvim pitanjima.
5-4
1. studenog 2001.
c. Ured generalnog inspektora moe zatraiti pomo od SFOR-a u bilo kom obliku kako bi izvrio
dodijeljene obaveze i funkcije. Zahtjevi za pomo takve vrste podnosit e se preko Odjela za
zdruene vojne poslove Glavnog zapovjednitva SFOR-a.
8. Upravljanje
a. Na poetku, Ured generalanog inspektora bit e samostalni i objektivni ured pod izravnim
nadzorom i upravom zapovjednika SFOR-a. Kada se zapovjednitvo i kontrola prenesu na
SPVP, Ured generalnog inspektora odravat e uporedo vezu sa zapovjednikom SFOR-a preko
Odjela za zdruene vojne poslove Glavnog zapovjednitva SFOR-a.
b. Administrativna i logistika potpora Uredu generalnog inspektora bit e sljedea:
(1) Osiguranje prikladne asnike plate, prihoda ili dohotka bit e obveza OS u BiH ili drave.
(2) Osoblje za administrativnu potporu (jedan prevodilac i jedan administrativni asistent) na

poetku e osigurati zapovjednik SFOR-a. Kada zapovjednik SFOR-a prenese odgovornosti
zapovjedanja i kontrole na SPVP, SPVP e preuzeti i odgovornost da osigura osoblje za
administrativnu potporu.
(3) Ured generalnog inspektora e preko SFOR-a dobiti uredski prostor na odgovarajuoj
lokaciji u Sarajevu. Ured e imati prikladnu opremu (tj. PTT liniju, stroj za fotokopiranje,
opremu za automatsku obradu podataka, vozilo, namjetaj, itd.) za provoenje svojih
zadataka. Zapovjednik SFOR-a e do prenoenja zapovijedanja i kontrole na SPVP pruati
financijsku potporu logistici i osigurati snabdijevanje.
5-5
Original: Engleski
Distribucija
Uputstava Stranama
Izmjena 19
1. studenog 2001.
DISTRIBUCIJA
Napomena: Svi adresanti dobivaju verziju na engleskom. Verzije na bosanskom, hrvatskom i srpskom bit
e distribuirane kao to je dolje oznaeno.
Vanjska:
(Engleska verzija sa odgovarajuim prijevodom)
Ministar obrane, Federacija Bosne i Hercegovine H

Zamjenik ministra obrane, Federacija Bosne i Hercegovine B
Ministar obrane, Republika Srpska S
Ministar unutarnjih poslova, Federacija Bosne i Hercegovine B
Zamjenik ministra unutarnjih poslova, Federacija Bosne i Hercegovine H
Ministar unutarnjih poslova, Republika Srpska S
Zapovjednik Vojske Federacije Bosne i Hercegovine B
Zamjenik zapovjednika Vojske Federacije Bosne i Hercegovine H
Zapovjednik Vojske Republike Srpske S
Vanjske agencije:
(Samo engleska verzija)
OHR
OSSE
IPTF
UN MAC
Regionalna komanda junog krila NATO-a

Zapovjednik zrakoplovstva junog krila NATO-a
Zapovjednik pomorskih snaga junog krila NATO-a
Odjel za vezu SFOR-a sa Hrvatskom
(Engleska verzija sa prijevodima)
MND (S) B H S
MND (JI) B H S
MND (JZ) B H S
Unutarnja:
(Stavljena u biblioteku na Sbut-library (L:) i po primjerak sljedeim)
Vojni savjetnik zapovjednika SFOR-a

Vojni savjetnik zamjenika zapovjednika SFOR-a
Vojni savjetnik zamjenika zapovjednika SFOR-a za operacije
Vojni savjetnik naelnika taba
Vojni savjetnik pomonoka naelnika taba za operacije
Vojni savjetnik pomonika naelnika taba za zdruene vojne poslove
Vojni savjetnik pomonika naelnika taba za potporu
Politiki savjetnik NATO-a
Politiki savjetnik SAD-a
Politiki savjetnik zamjenika zapovjednika SFOR-a za operacije
i
Original: Engleski
Distribucija
Uputstava Stranama
Izmjena 19
1. studenog 2001.
Pravni savjetnik (LEGAD) /2 primjerka/
Odjel za informacije
Medijsko informativni ured
CJ1 do CJ9
Sjedite za kontrolu zranih operacija
Odjel SFOR-a za zrane operacije
CJ operativne snage za specijalne operacije
CJ inenjerija
Ured generalnog inspektora
Odjel zdruenih vojnih poslova B H S
- GZ SFOR-a (5 primjeraka)
- Ured za vezu u Sarajevu B H
- Ured za vezu u Banjoj Luci S
- asnici za vezu OS u BiH B H S
Tajnitvo ZVP
Povjesniar
ii

Sfor 19

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Sfor 19

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Original: Engleski

A. Opi okvirni mirovni sporazum za Bosnu i Hercegovinu

1. Opi pojmovi - U dopisu od 30. studenog 1996. upuenom Generalnom tajniku

- Federacija Bosne i Hercegovine

3. Cilj - Dostaviti Stranama Uputstva zapovjednika SFOR-a u cilju pojanjenja pravila i

a. Ovim Uputstvima se ne anuliraju, niti dopunjavaju obaveze i prava sadrana u

b. Zapovjednik SFOR-a je vrhovni autoritet u odreivanju svega to procijeni

c. Zapovjednik SFOR-a ili predstavnik kojeg on odredi e davati daljnja uputstva

4. Odgovornost - Najvii vojni zapovjednici Strana duni su osigurati da se njihove

7. Izmjene - SFOR ima ovlatenje da promijeni i unese amandmane na ova Uputstva

8. Izuzee - Ova Uputstva, njihov sadraj i primjena od Strana, njihovih zaposlenih i

9. Ovaj dokument je napisan na engleskom jeziku i preveden je na bosanski, hrvatski i

10. Kontakt sa SFOR-om - Zapovjednik SFOR-a je odredio odjel Zdruenih vojnih

PROCES MODIFICIRANJA UPUTSTAVA STRANAMA

Uputstva Stranama su autoritet na osnovu koga OS u BiH obavljaju vojne aktivnosti

Zbog toga SFOR dozvoljava Stranama da predloe amandmane po sljedeoj proceduri:

POGLAVLJ NAZIV IZMJENA

Uvod Za svrhu Uputa Stranama zapovjednika SFOR-a primjenjuju se sljedee definicije

Administrativna lokacija: Lokacija na kojoj nema oruja, streljiva, ni naoruanih straara.

Oruje za protuzranu obranu:

a. Top kalibra 20 mm i iznad, namijenjen za protuzrano djelovanje,

b. Brzopotezni topovi, kalibra 20 mm i iznad, sa velikim kutom elevacije, namijenjeni za

c. Prenosivi lansirni sustavi (kombinacija projektila i lansirnih mehanizama); Samo se

materijala smatraju se streljivom. U svezi sa uvozom i izvozom oruja i internom isporukom

Oklopno borbeno vozilo: Samohodno vozilo zatieno oklopom, sa sposobnou kretanja po

Oklopni transporter: Oklopno borbeno vozilo namijenjeno i opremljeno za transport

Jurini helikopter: Borbeni helikopter opremljen za uporabu protuoklopnog navoenog

oklopne postrojbe, specijalne snage), postrojbi borbene potpore (protuzrana obrana,

Kantonman: (ili garnizon): Skupina vojarni i drugih objekata definiranih geografskom

Civil: Svaka osoba koja nema status vojnog lica.

Kolektivno naoruanje: naoruanje za koje su potrebni posluioci, koje je tee od pjeakog,

Borbeni helikopter: Letjelica sa rotacionim krilima, naoruana i opremljena za gaanje

Borbena lokacija: Borbena lokacija spada u jednu od dvije podkategorije (druga je

Helikopter za borbenu potporu: Borbeni helikopter koji ne ispunjava uvjete za jurine

Elektro-eksplozivno sredstvo: Elektro-eksplozivno sredstvo je jednokratni eksploziv ili

Elektromagnetni spektar: Pod elektromagnetnim spektrom podrazumijeva se cjelokupni

Entiteti: Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska.

Lokacija sa vojnom elektronskom opremom i obavjetajnim sredstvima veze (I4): Svaka

Lokacija izvoza: Lokacija na kojoj se naoruanje priprema za izvoz i sa koga se alje na

Zapovjednike lokacije (I3): lokacije na kojima se nalazi zapovjednitvo formirane postrojbe

Meuentitetska linija razgranienja: Linija razgranienja izmeu Federacije Bosne i

Snage Meunarodne policije (IPTF): Snage Meunarodne policije Ujedinjenih naroda

b. Tip B poligoni koje koristi i SFOR i oruane snage u BiH,

c. Tip C poligoni koje koriste iskljuivo Oruane snage u BiH

Lokalna policija: Policijske snage opine/kantona.

Lokacija: Prijava lokacija se vri koristei estoznamenkaste ili osmoznamenkaste koordinate

Pukomitraljez: Automatsko oruje sa punjenjem iz redenika na opasau, redenika s

Mine: Mina (kombinacija tijela mine, ekspllozivnog punjenja i upaljaa) je eksplozivna

Organizacije: Vojska, Zrane snage, Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova,

Strane: U svrhu ovog dokumenta, strane se definiraju kao:

Pirotehniki materijali: Mjeavina kemikalija koje kada se zapale reagiraju egzotermiki i

Osjetljive lokacije u dravnom vlasnitvu: Objekti u dravnom vlasnitvu i/ili prostorije od

Samarica: Oruje sa nenalijebljenom cijevi duine preko 50 cm, namijenjeno za ispaljivanje

Osobno naoruanje: Pojmovi bono ili osobno naoruanje su sinonimi u Bosni i

Specijalizirana policija: Organizacije specijalizirane policije entitetskih Ministarstava

Lokacija specijalizirane policije: Objekt i/ili prostorije u dravnom vlasnitvu koje

Lokacija za obuku: Oblast koja posjeduje odgovarajuu infrastrukturu za obuku vojnih

Obui i opremi: program opremanja i obuke. To je program koji sponzorira meunarodna

a. Beki sporazum o mjerama za jaanje povjerenja i sigurnosti u Bosni i Hercegovini,

Status visokog zvaninika: Status visokog zvaninika imaju sljedee osobe:

Radni dan: Dani od petka do ponedjeljka, izuzev slubenih praznika entiteta.

2. Vojne lokacije Openito, svo vojno naoruanje i oprema ogranieni su na odobrene

O svakoj lokaciji na kojoj je uskladiteno oruje, streljivo, eksplozivi i/ili oprema za