Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
X - 2014
Nakladnik/Publisher
INSTITUT ZA ARHEOLOGIJU
INSTITUTE OF ARCHAEOLOGY
Urednitvo/Editorial board
Katarina Boti, Hrvoje Kalafati, Sinia Krznar, Ivana Oani Rogulji, Ana Konestra, Andreja Kudeli, Asja Tonc,
Marina Ugarkovi
Lektura/Lanuage editor
Ivana Majer (hrvatski jezik/Croatian)
Sanjin Miheli (engleski jezik/English)
Dizajn/Design
REBER DESIGN
Korektura/Proofreades
Kristina Jelini Vukovi
Kristina Turkalj
Ivana Oani Rogulji
Katarina Boti
Raunalni slog/Layout
Hrvoje Jambrek
Krajem rujna i poetkom listopada 2013. nastavljena su probna sondiranja na prostoru gradine Svete Trojice. Nastavljen je
rad na sondi 4 otvorenoj prethodne godine te su istraene jo tri probne sonde malih dimenzija. Sonda 4 nalazi se na junim
obroncima gradinskog naselja i u njoj je istraen sloj znatne debljine, s velikom koliinom nalaza. Pronaena je uglavnom
keramika, rjee metalni nalazi, a istie se jedan komad novca. Predmeti se mogu datirati u posljednjih nekoliko stoljea prije
Krista. Pregledima terena i malim sondama nastavlja se izdvajanje poloaja od veeg potencijala za budua istraivanja.
Kljune rijei: probna iskopavanja, Starigrad Paklenica, Velebit, liburnsko gradinsko naselje, prapovijest, 3.1. st. pr. Kr.,
kasna antika
Key words: trial excavations, Starigrad Paklenica, Velebit, Liburnian hillfort settlement, prehistory, 3rd-1st centuries BC, late
antiquity
Krajem rujna i poetkom listopada 2013. obavljena su je uoeno i prilikom navedenih terenskih pregleda (Dubolni
nova probna iskopavanja na lokalitetu gradine Svete Trojice Glavan, Glava 2011: sl. 2; Ilki, Rebi 2014: kat. br. 1617,
nedaleko od Starigrada Paklenice, u Velebitskom primorju.1 3033). Osim zakovica caligae, o prisutnosti rimske vojske na
Arheolokoj zoni, smjetenoj kod naselja ibuljina u opini ovom prostoru najzornije svjedoi nalaz paljevinskog groba au-
Starigrad, Zadarska upanija, pripada prapovijesno gradinsko gzilijara keltskog podrijetla datiran u augustejsko doba (Tonc,
naselje s masivnim suhozidnim bedemom smjeteno na rubu Radman-Livaja, Dizdar 2013).
Tribanjske drage te podruje bizantskog kastruma na uzvienju U listopadu 2010. obavljena su prva probna iskopavanja
oko crkve sv. Trojice s grobljem, iznad magistrale. Podruju se na terasama u podnoju gradinskog naselja. Ukupno je otvoreno
mogu dodati podvodni nalazi amfora koji bi mogli pripadati est sondi pri emu je istraena povrina od oko 30 m. Pri-
ostacima brodoloma ili pristanita, a koji su pronaeni u uvali kupljeni su uglavnom sitni ulomci keramike koji stanjem (jako
Kusaa u podnoju crkve sv. Trojice.2 oteeni, izlizani rubovi) i fragmentacijom odgovaraju erozivnoj
O topografiji i kronologiji samog nalazita detaljnije je akumulaciji materijala (Tonc 2011). U sljedeoj kampanji u li-
izvijeteno nakon bespravne gradnje ceste prema zaselcima Jo- stopadu 2012. otvorene su etiri sonde ukupne povrine oko
via i Adia kojom je na pojedinim dijelovima uniten bedem, 17 m, dvije na padini u podnoju gradine sjeverno od bizant-
razotkrivi debljinu kulturnog sloja te brojne nalaze (Dubolni skog bedema, izmeu makadamske ceste na istoku i suhozidnih
2006; 2007). Daljnjim terenskim pregledima potvreno je po- ograda na zapadu, a dvije na junim padinama gradinskog nase-
stojanje zone bogate nalazima koja obuhvaa dva vrna platoa lja, koje su se pokazale mnogo bogatije nalazima (Tonc 2013).
gradine i podgrae na junim padinama. Sustavnim pregledom Rije je o prostoru unutar perimetra naselja, odnosno terasama
zabiljeeni su karakteristini povrinski nalazi poput numidskog na junim obroncima koje ine podgrae gradine i na kojima je
novca iz 2. stoljea pr. Kr. ili eljeznih zakovica legionarskih ci- prikupljena znatna koliina povrinskih nalaza. U istraivanjima
pela (caligae) koje datiraju u kasnorepublikansko i ranocarsko 2012. u sondi 4 je pronaen eljezni krivi no pune drke koji
vrijeme (Tonc 2010; 2011). Brojni nalazi kartaanskog i numid- najbolje analogije ima meu primjercima skupine IIIb po po-
skog novca prikupljeni na irem podruju gradine potvruju djeli M. Parovi-Peikan, a istie se i nalaz bikoninog kantara
ivot na naselju tijekom posljednjih stoljea prije Krista kao i koji takoer datira u razdoblje od 3. do 1. stoljea pr. Kr. (Paro-
koncentraciju nalaza na predjelu oko gradinskog naselja te po- vi-Peikan 1982: 4041, T. IV: 38; eelj 2005: 5658; Tonc
tom opet juno od sjevernog bedema bizantskog kastruma, to 2013: 119). S obzirom na dubinu kulturnog sloja i nedostatak
financijskih sredstava istraivanja su prekinuta kako bi se isko-
pavanje nastavilo uz proirivanje sonde. Dokumentacija je stoga
1 Istraivanja lokaliteta provode se u suradnji Instituta za arheologiju i Arhe-
olokog muzeja u Zagrebu. Od 2013. godine financirana su u sklopu tro- nastavljena na postojeu to se tie numeriranja stratigrafskih
godinjeg projekta Ministarstva kulture (Ugovor br. 49-885-13). Dodatna jedinica i novih sondi.
sredstva osigurana su od strane znanstvenog projekta Razvoj i mobilnost Sonda 4 istraena je u dimenzijama oko 3,20x1,80 m.
protopovijesnih zajednica naseljenih na tlu kontinentalne Hrvatske, voditelja dr.
sc. Marka Dizdara s Instituta za arheologiju. Sukladno rjeenju Konzerva- Nakon ienja povrinskog sloja definitivno je utvreno da nije
torskog odjela u Zadru voditelj istraivanja provedenih izmeu 25. rujna i rije o grobnom ukopu kako je pretpostavljeno u samom poet-
4. listopada 2013. bio je dr. sc. Ivan Radman-Livaja iz Arheolokog muzeja ku otvaranja sonde, nego o bogatom kulturnom sloju s velikom
u Zagrebu, a zamjenica Asja Tonc s Instituta za arheologiju. koliinom keramike, amfora, ivotinjskih kostiju i koljaka,
2 Podatak o rezultatima podvodnog rekognosciranja dugujemo kolegi dr. kako je ve uoeno prethodne godine i to je jedan od razloga
sc. Mati Ilkiu s Odjela za arheologiju Sveuilita u Zadru, kao i pomo pri
140 analizi novanih nalaza, na emu srdano zahvaljujemo. prekida radova. Sloj rahle tamnosmee zemlje s kamenjem ui-
A. Tonc, I. Radman-Livaja, REZULTATI PROBNIH ISKOPAVANJA NA GRADINI SVETE TROJICE ... , Ann. Inst. Archaeol. X/2014., str. 140-143
polovine 1. stoljea pr. Kr. ili poetkom nove ere. Prikupljeni su uoenog prole godine, naglaava vanost formalne zatite ita-
i uzorci ivotinjskih kostiju, roga i koljaka koji e nakon analize vog nalazita kako bi se daljnje sline aktivnosti mogle prijaviti
pruiti vrijedne podatke o prehrani stanovnika gradine. Od i eventualno sankcionirati, ali i daljnjih istraivanja kojima bi
metalnih nalaza istie se novac koji se moe pripisati siraku- se u lokalnoj zajednici potaknuo interes za ouvanje i zatitu
koj kovnici iz vremena Hijerona II., 274.216. godine pr. Kr.3 vlastite batine.
(PN-13). Novac ovoga sirakukog vladara pronaen je u osta- Dosadanja istraivanja omoguila su izdvajanje vie
vama iz Mazina, Vrankamena i Molata4 (Mirnik 1981: 4546, poloaja zanimljivih za daljnja sondiranja. Juni obronci gra-
4849; Batovi 1973: 131134; 2011: 29). Kao pojedinani na- dine pruili su mnogo povrinskih nalaza od kojih su posebno
laz, novac Hijerona II. naen je jo u Donjoj Dolini na Savi, na znaajni oni numizmatiki. Prisutnost sjevernoafrikih emisija
kolapijanskom nalazitu u Kiringradu, na japodskoj gradini u podudara se sa stanjem na nizu drugih liburnskih, ali i japod-
Burzinoj glavici kod Graaca te na Velikoj gradini kod Obrovca, skih nalazita. Svojom brojnou ove bi emisije mogle upuivati
a primjerci su zabiljeeni i na istarskoj obali te u Bosni (Mirnik na nekakav oblik novane privrede. Nakon analize cjelokupne
1987: 370, 383384; Ilki, Rebi 2014: kat. br. 56). Kao i keramike grae moi e se detaljnije govoriti o keramikim
numidski i kartaanski novac, ovaj se tip javlja u ostavama ma- kategorijama koje se javljaju na naselju. Zanimljive podatke o
zinskog tipa, ali i kao pojedinani nalaz na lokalitetima diljem prehrani, stoarskim ili lovnim aktivnostima mogli bi pruiti
liburnskog podruja ukljuujui i gradinu kod Svete Trojice. podaci dobiveni buduim analizama ivotinjskih kostiju. De-
Nastavkom sustavnog pregleda terena nastojalo se locirati bljina sloja upuuje na intenzivnu naseljenost tijekom dueg
poloaj groblja koritenog od strane stanovnika gradine te se na razdoblja, no uslijed dugotrajne erozije moe se pretpostaviti
nekoliko poloaja otvorilo male sonde radi provjere arheolokog da se velik dio nalaza iz pliih slojeva nalazi izvan prvotnog
potencijala. Sonda 5 otvorena je na izduenoj terasi pruanja konteksta. Sva se dosad prikupljena graa moe datirati unutar
istok zapad neposredno juno od crkve sv. Trojice. Na itavom razdoblja od 3. do 1. stoljea pr. Kr. U sljedeoj kampanji pla-
prostoru ispod i uokolo crkve i groblja mogu se uoiti povrin- nira se sondiranje na vrnom platou gradine kako bi se utvrdio
ski nalazi keramike, ukljuujui ulomak Lamboglia 2 amfore s kronoloki odnos gornjih terasa i junog podgraa. Nastavit e
peatom kojeg zbog jake oteenosti nije mogue proitati pri- se i sustavno pregledavanje terena uz biljeenje pokretnih nalaza
je daljnje obrade. Sonda vrlo malih dimenzija otvorena je zbog kako bi se pokualo odrediti odnos gradinskog dijela arheoloke
povrinskih nalaza i jakog signala detektora metala kako bi se zone i podruja bizantskog kastruma. Indikativan bi pritom
utvrdio potencijal za otvaranje vee povrine, ali se sloj pokazao mogao biti raspored zakovica caligae, koje su naene na zaravni
relativno plitkim, s tek neto ulomaka keramike u jako loem u podnoju gradine, tj. izvan samog bedema naselja, te u blizini
stanju te ulomkom eljeznog predmeta s bronanom zakovicom. crkve, i sugeriraju lociranje ranocarske faze blie poloaju kas-
Ipak, okolica crkve pokazuje se kao zanimljiv poloaj za budua nijega bizantskog kastruma. Na takvo lociranje upuuje i dis-
istraivanja s obzirom na povrinske nalaze, ali i ostatke zidova tribucija ranocarskog novca (Dubolni Glavan, Glava 2011: sl.
s vezivom primijeene uz sam rub ceste iznad crkve te istono 2). Naznake vojne prisutnosti jo uvijek nije mogue pouzdano
od groblja. Oni bi mogli predstavljati ostatke kasnoantike faze objasniti. Takoer ostaje upitan poloaj groblja. Pregledom te-
lokaliteta, no za detaljnija razmatranja potrebno je prethodno rena nisu u bliem okoliu samog naselja uoene konstrukcije
krenje koje bi omoguilo daljnje praenje smjera pruanja kao od kamenih ploa koje bi odgovarale najeem obliku liburn-
i veliine ovih zidanih konstrukcija. Gusta vegetacija i uruenost skih grobova, uz pretpostavku da bi one bile donekle vidljive
pojedinih dijelova oteavaju razluivanje ostataka recentnije da- u uglavnom krkom terenu. Ostaje mogunost da je koriten
tacije od onih starijih, mogue kasnoantikih. Iako kasnoanti- neki drugi oblik groba koji nije lako uoljiv na povrini ili da se
ka faza nije u fokusu istraivanja ovog projekta, s obzirom na ra- pokapanje vrilo neto dalje od samog naselja.
norimske nalaze moda e se u sklopu buduih radova krenjem
pokuati osloboditi povrina za istraivanja oko ostataka zidova.
Dvije sonde otvorene su u neposrednoj blizini gradine.
Sonda 6 u obliku rova, dimenzija otprilike 3x1,5 m, otvorena je
na zaravni nasuprot ulaza na gradinu, s desne strane ceste. ivac
se na nekim mjestima pojavljuje ve na vrlo maloj dubini, a sloj
je bio bez nalaza. Uoeno je samo neto zapeene zemlje, no s
obzirom na blizinu puta kao i tragove paljevine te suvremenog
otpada vrlo je mogue da je rije o tragu recentnih aktivnosti
lokalnog stanovnitva. Sonda 7, dimenzija cca 2x1 m, iskopana
je u vrtai ispod sjevernog bedema gradine. Osim povrinskog
ulomka keramike i jednoga eljeznog komada koji vrlo lako
mogu biti recentne datacije, u iskopu je potpuno sterilna glina-
sta zemlja tamnosmee boje, stoga je mogue da je i u prapovi-
jesno vrijeme bilo rije o lokvi, tj. prirodnoj akumulaciji vode.
Nalazima pronaenima u kampanji 2013. moemo do-
dati ulomke koje su, po prianju pastira, odbacili sakupljai koji
detektorom pretrauju ovo, ali vrlo vjerojatno i druga slina na-
lazita. Predmeti su bili na hrpi, tek malo prekriveni zemljom.
Meu njima se istiu ulomci aes rude i aes formatum te olovna
tessera s natpisom. Naalost, nepoznate ostaju tone okolnosti
nalaza koje mogu biti vrlo indikativne za zakljuke o karakteru
nalazita i mikrotopografiji zone (primjerice, je li tessera naena
blie samoj gradini ili oko crkve, gdje se trae ostaci rimske pri-
sutnosti). Jo jednom se tim povodom, nakon devastacije kod
izgradnje ceste kao i probijanja prilaznog puta u blizini bedema
Literatura Summary
Batovi, . 1973, Prapovijesni ostaci na zadarskom otoju, Diadora, 6, The trial excavations in the area of the Holy Trinity hillfort near
5165. Starigrad Paklenica were carried out at the end of September and in early
Batovi, . 2011, Predrimski novac iz june Italije na istonom jadran- October 2013. The excavation resumed in probe 4, started in the previ-
skom primorju, Diadora, 25, 746. ous season, located on a steep slope at the periphery of the settlement. The
Cipriano, M. T., Carre, M.-B. 1989, Production et typologie des am- ca. 1.50 m deep deposit exhibits no visible changes or structures, mak-
phores sur la cte adriatique de l'Italie, in: Amphores romaines et ing it probable that this is an accumulation brought about by erosion.
histoire conomique: dix ans de recherche (actes colloque Sienne 1986), The steepness of the terrain and the marked fragmentation and frequent
Collection de l'cole franaise de Rome, 114, Rome, 67104. damage on the material speak in favour of this assumption. The collected
Dubolni, M. 2006, Prapovijesna nalazita na podruju Starigrada Pa- assemblage consists of abundant animal bones and shells; pottery (frag-
klenice, Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 48, ments of Gnathia ware, various pots of coarse fabric), amphorae mostly of
155. Lamboglia 2 type, and few metal objects, among which a coin of Hiero II,
Dubolni, M. 2007, Argyruntum i njegov teritorij u antici, Radovi Za- a ruler of Syracuse, can be singled out. Although probe 5, excavated south
voda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 49, 158. of the church, yielded only a little material, it is located at a position of
Dubolni Glavan, M., Glava, V. 2011, Prilog poznavanju najstarijeg interest for further excavation. Probes 6 and 7, excavated near the hillfort,
optjecaja novca na prostoru junog Velebita, Prilozi Instituta za were sterile.
arheologiju u Zagrebu, Vol. 28, 95121.
Ilki, M., Rebi, M. 2014, Noviji nalazi predcarskog novca iz Japodije
i june Liburnije, INCC 2013: zbornik radova 7. meunarodnog
numizmatikog kongresa u Hrvatskoj, Opatija, 27.28. rujna 2013.,
94108.
Lippolis, E. (ed.) 1994, Catalogo del Museo Archeologico Nazionale di
Taranto III.1. Taranto, La necropoli: aspetti e problemi della docu-
mentazione archeologica tra VII e I secolo a. C., Taranto.
Mirnik, I. 1981, Coin hoards in Yugoslavia, BAR S95.
Mirnik, I. 1987, Circulation of North African etc. currency in Illyri-
cum, Arheoloki vestnik, 38, 369392.
Mie, M. 2013, Prilog prouavanju isejske keramike tipa Gnathia,
Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 106, 99130.
Parovi-Peikan, M. 1982, Grka mahajra i problem krivih maeva,
Godinjak Centra za balkanoloka ispitivanja, XX/18, 2552.
eelj, L. 2005, Utjecaji dirahijskih keramikih radionica na podruju
srednje Dalmacije, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, 98,
4961.
Tonc, A. 2010, Terenski pregled podruja TribanjKruicaGradina Sv.
Trojice, Annales Instituti Archaeologici, VI, 118121.
Tonc, A. 2011, Rezultati probnih istraivanja na Gradini Sv. Trojice kod
StarigradaPaklenice 2010., Annales Instituti Archaeologici, VII,
8587.
Tonc, A. 2013, Rezultati probnih istraivanja na gradini Svete Trojice
2012. godine, Annales Instituti Archaeologici, IX, 116120.
Tonc, A., Radman-Livaja, I., Dizdar, M. 2013, The warrior grave from
Sveta Trojica near Starigrad Paklenica, in: Rimska vojna oprema u
pogrebnom kontekstu. Radovi XVII. ROMEC-a / Weapons and mili-
tary equipment in a funerary context. Proceedings of the XVIIth Ro-
man Military Equipment Conference, Sanader M., Rendi-Mioevi
A., Tonini D., Radman-Livaja I. (eds.), Zagreb, 245258. 143