Centar za

novinarstvo

Godina
Impresum

Novinari:
Aladin Abdagi, Mubarek Asani, Azhar Kalamuji, Boris
Mrkela, Jasna Fetahovi, Mahir ahinovi, Merima Hrnjica,
Ermin Zatega, Mirjana Popovi, Maida Salkanovi, Sadeta
Bajrovi

Urednici:
Renata Radi Dragi, Kenan Efendi

Fotograf:
Denis Ruvi, Edin Tuzlak

Grafiki dizajn:
Amila Hrusti

Savjetnici:
Drew Sullivan, Rosemary Armao

Produkcija:
Leila Biaki

Dizajn & Prelom:

Vedad Dizdarevi

Kontakt:
Dolina 11
71 000 Sarajevo
Bosna i Hercegovina

+387 33 560 040

info@cin.ba, www.cin.ba

Pratite nas:

facebook.com/centarzaistrazivackonovinarstvo

twitter.com/CINbih

youtube.com/channel/UCvhkCeLeW044_4jS8tcjOcA

plus.google.com/u/0/105397906739599306148/posts

cin.ba/feed
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Prvo te ignoriu, onda ti se smiju, pa se onda
bore protiv tebe, a na kraju ti pobijedi
P
rolo je deset godina otkako
je Centar za istraivako
novinarstvo poeo sa radom u
Sarajevu, u Bosni i Hercegovini. To je
deset divnih godina koje su obiljeile
mnoge dobre prie i uzbudljiva
istraivanja. Ali, nije bilo lako. Tokom
decenije rada, CIN se susreo sa mnogim
nepotenim politiarima, sumnjivim
poslovnim ljudima i kriminalcima i
pisao o pogrenoj politici i nesposobnoj
birokratiji. Kakve god bile okolnosti, CIN
je uvijek imao u vidu svoj cilj: objasniti
ljudima u Bosni i Hercegovini ta se
zaista deava sa njihovim novcem u
njihovoj zemlji.
Centar je nastojao pruiti nadu da
se situacija moe promijeniti. Njegovi
novinari i urednici su bili ismijavani,
kritikovani, bili su meta prijetnji, a
oni o kojima su pisali su ih ignorisali i
omalovaavali. Ali je sve to bilo vrijedno
rizika zbog elje da hiljadama dobrih i
potenih graana kaemo istinu. To su
bili ljudi koji su nam od samog poetka
pruili svoju podrku pristajui da
razgovaraju sa nama, sa eljom da stanu
na kraj korupciji i da kazne arogantne
politiare i javne slubenike. Novinarstvo
je posljednje utoite pravde, a CIN je,
irei prie ovih ljudi, omoguio barem
njeno moralno zadovoljenje.
Mahatma Gandhi
Stara poslovica kae da novinarstvo
tjei pogoene i pogaa zabrinute. U
periodu poslije rata, novinarstvo u Bosni
i Hercegovini je u velikoj mjeri bilo
pod uticajem politikih stranaka. Takva
situacija je dovela do jasne poslovne
ideje na kojoj je CIN nastao: kreiranje
nezavisnog izvora vijesti i informacija
koje nisu obojene komentarima,
politikim retorikama i skrivenim
motivima. U ovoj zemlji je teko
baviti se istraivakim novinarstvom,
pridravajui se meunarodno priznatih
standarda istine, tanosti i fer odnosa.
Ali, novinari CIN-a ve deceniju
dosljedno pokazuju svoju posveenost
istraivanju koje moe promijeniti ivote
i drave.
CIN je jedinstvena organizacija u
Bosni i Hercegovini i prva organizacija
na Balkanu posveena istraivakom
novinarstvu, koje predstavlja nepristrasnu
informaciju utemeljenu na jasnim
dokazima, i koja je posveena graanima
koji ele donositi promiljene odluke.
CIN je svoj rad fokusirao na izvjetavanje
o organizovanom kriminalu, korupciji te
negativnim efektima koje oni imaju na
ivot obinog ovjeka. Tokom protekle
decenije, nae prie i projekti su govorili
o problemima u obrazovanju, zdravstvu,
sportu, zapoljavanju, politici, te o
ilegalnoj trgovini duhanom i drogama i
finansijskim prevarama.
Ozbiljno smo shvatili vanu ulogu
slobodnog novinarstva kao alata kojim
se u demokratskim drutvima pokree
reforma. Zato uporno radimo na
otkrivanju loeg rada zakonodavne,
izvrne i sudske vlasti.
CIN je osnovan 2004. godine
zahvaljujui grantu USAID-a. Imali smo
tehniku pomo i podrku Fakulteta
novinarstva na New York University i
Journalism Development Group. Danas
je to bosanskohercegovaka organizacija,
koja je izrasla u jednu od najuglednijih
novinarskih organizacija u zemlji. Djeluje
kao istinski nezavisni medij u borbi
za transparentan rad vlada i njihovu
odgovornost.
Najvee domae i regionalne medijske
kue redovno objavljuju nae prie.
Tekstove prenose listovi poput Blica,
Veernjeg lista, Osloboenja, Dnevnog
Avaza i mnogih drugih. Prie su
objavljivane na portalima: www.klix.
ba, www.6yka.com, www.kapital.ba, a
stranica CIN-a biljei mjesenu posjetu
od oko 30.000 itanja. Saraujemo sa
Radiom Slobodna Europa/TV Liberty, Al
Jazeera Balkan i CNN-om.
3

Veliki broj CIN-ovih pria su
imale konkretne rezultate: pomogle
su da pojedine korumpirane sudije
i ministi budu sklonjeni sa funkcije,
pokrenule su hapenja policijskih
slubenika, zatvaranje lanog amerikog
univerziteta i razotkrivanja nedjela
dravnih slubenika. Bivi federalni
premijer Nedad Brankovi je optuen
zahvaljujui istraivanju koje smo objavili
2007 godine.
CIN je voa novinarske saradnje sa
kolegama i medijima u regionu. Jedan je
od osnivaa mree istraivakih centara
i novinara - Organized Crime and
Corruption Reporting Project (OCCRP),
koja djeluje u zemljama regiona i
zemljama biveg Sovjetskog Saveza.
4
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
Na tim svake godine u prosjeku
producira tri dokumentarna filma, koji
na drugi nain, u elektronskoj formi,
predstavljaju prie koje piemo tokom
godine. Njih objavljuju javni servisi
i nezavisne TV stanice u zemlji, te
meunarodni mediji.
Jo od prvih dana rada, Centar je
suoen sa pokuajima uruavanja ugleda
- nekoliko puta se nastojala dovesti
u pitanje zakonska osnova njegovog
postojanja, a novinarima je fiziki
prijeeno. Stoga se sigurnost novinara
u CIN-u shvata ozbiljno. Nae prie
nisu potpisane imenom novinara, ve
jednostavno, imenom organizacije -
Centar za istraivako novinarstvo.
Tim CIN-a trenutno ini osamnaest
ljudi. Oni dolaze iz svih dijelova BiH
i imaju iskustvo rada u razliitim
medijima. Dva meunarodno priznata
urednika su savjetnici lokalnim
urednicima i njihova odgovornost je
odravanje meunarodnih standarda
u radu, te stalno obuavanje novinara.
Upravni odbor CIN-a ini sedam
istaknutih pojedinaca iz BiH i
inostranstva.
CIN se u svom radu oslanja na
podrku donatora. Vremenom, svojim
radom smo stekli povjerenje kod velikog
broja organizacija koje nam pomau.
Naa namjera je da razvijemo odrivi
proizvod koji e nam u budunosti
omoguiti prihode za pokrivanje dijela
organizacijskih trokova.
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e

prekren ili ne, dae tuioci Posebnog

odjela za organizovani kriminal,
privredni kriminal i korupciju pri
Tuilatvu BiH. Ovo tuilatvo vodi
istragu protiv biveg premijera FBiH i
njegovog zamjenika Edhema Biakia
i Dragana ovia optuenih da su
nezakonito dijelili stanove odabranoj
grupi visokorangiranih politiara.

U maju 2000. godine, Nada Ludvig

Pear ivjela je na Ciglanama, u
prekrasnom stanu od 132 kvadratna
metra. Zbog zdravstvenih problema
morala je otii na lijeenje u Sjedinjene
Amerike Drave. Pear je provela
Brankovia kroz stan i kae kako joj je
tom prilikom rekao da mu se taj stan
najvie dopao od svih koje je do tada
obiao. Brankovi to negira.

Kupovina kuice iz snova Bilo kako bilo Nadzorni odbor

U proljee 2000. godine, budui
premijer Nedad Brankovi saznao je
lou vijest. Stan na Ciglanama, u kojem
je do tada ivio, morao je vratiti bivem
vlasniku. Od tog trenutka pokree
se lavina dogaaja koji e dovesti do
toga da mu Vlada Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) kupi stan.
Sedam godina kasnije, Premijer
Brankovi vlasnik je stana vrijednog
gotovo 500.000 KM na jednoj od
najelitnijih lokacija u Sarajevu. I koliko
ga je to kotalo? U certifikatima 900 KM.
U nekoj drugoj zemlji, iznoenje
ovakvih informacija u javnosti dokrajilo
bi karijeru svakog politiara. Ali, ne i u
BiH.
Novinari Centra za istraivako
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva eljeli
su saznati kako se ovako neto moglo
dogoditi. Zato su prikupili desetine
ugovora, izvoda iz zemljinih knjiga,
administrativnih rjeenja i dokaza o
izvrenim plaanjima. Na osnovu ovih
dokumenata, prikupljenih iz razliitih
izvora, izvrena je rekonstrukcija
dogaaja koji su doveli do kupovine
stana. Neki od dokumenata su i dalje
uskraeni javnosti.
Konani sud o tome da li je zakon
Energoinvesta je donio rjeenje kojim
je potvrdio da je njihov direktor toliko
vrijedan svojoj kompaniji da je zasluio
da dobije stan. Umjesto da mu dodijele
jedan od mnogobrojnih stanova koje
posjeduju, oni su odluili da mu kupe
novi, iako se firma u tom periodu
nalazila u finansijskim problemima.
U isto vrijeme je i Vlada FBiH odluila
da je Brankovi, njen kadar, lan
parlamenta bez rijeenog stambenog
pitanja dovoljno vrijedan da je zasluio
da dobije stan. Energoinvest i Vlada
su 22. maja potpisali Sporazum o
udruivanju sredstava za kupovinu stana.
Tog istog dana, Pear je prodala svoj stan
Vladi.

Ova pria je pokrenula pitanje dodjeljivanja dravnih
stanova. Nakon to je CIN objavio seriju pria o
Brankoviu i njegovim navodnim nezakonitim radnjama
u vezi otkupa stana, te investicijama, aktivistike grupe
su pokrenule kampanju traei njegovu ostavku. Jedan
od najpopularnijih alternativnih bendova u BiH
Dubioza kolektiv objavio je pjesmu naziva uti i trpi
o politiarima koji lau. U spotu za pjesmu koriteni su
dijelovi video intervjua koji je Brankovi dao CINu. 2008.
godine na zgradi u kojoj stanuje gosp. Brankovi osvanuli
su grafiti sa zahtjevom vrati stan Brankovi se alio
policiji i traio zatitu, tvrdei da se boji za svoj i ivot
svoje porodice. Kao odgovor na ovaj zahtjev, aktivisti su
pokrenuli Facebook stranicu naziva Ja sam huligan koji
je napisao grafit. Ova stranica je pozivala na nove grafite,
nakon ega je grupa aktivista unajmila bilbord u blizini
Brankovieve zgrade, na kojem je bio istaknut oglas Stan
u Sarajevu za 920 KM, koristei kao izvor CINovu priu
u kojoj je navedena stvarna cijena koliko je Brankovi
platio svoj stan. Vlasti su uklonile bilbord, pod izgovorom
da za njega nije postojala valjana dozvola, iako je isti
bilbord stajao na tom mjestu godinama prije poetka anti-
Brankovi kampanje. Mediji su glasno protestovali zbog
krenja prava na slobodu govora. U proljee 2009. godine,
Kantonalni ured tuioca je podigao optunicu protiv
Brankovia zbog nezakonite kupovine stana. Optunica
je citirala CINov tekst gotovo u potpunosti, navodei
CINove navode kao dokaze u postupku. Na osnovu
optunice, te u iekivanju suenja na Kantonalnom
sudu u Sarajevu, te pod pritiskom javnosti, SDA stranka
je donijela odluku da Brankovi podnese ostavku na
funkciju premijera u maju 2009. godine. 2010, sud je
odbacio optunicu protiv Brankovia i drugih zbog
nedostatka valjanih dokaza.

5
 C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie

Ugovor koji je potpisan izmeu Vlade
i Energoinvesta je neobian. Prvo, kao
zastupnik Energoinvesta pojavljuje
se Brankovi, to je oigledno sukob
interesa, iako se u dokumentu nigdje ne
spominje da je stan namijenjen njemu.
Nije jasno ko je u stvari potpisao ugovor,
jer se u potpisu ne navodi niti jedno
ime osim Brankovievog. Drugo, u
dokumentu se navodi da orijentaciona
cijena po uesniku iznosi cca 150.000
KM to je neprecizna brojka za
pravosnani dokument o kupovini u kojoj
Energoinvest uestvuje sa 50 posto.

K
emal auevi je tokom sedam
godina kupio devet stanova
i poslovnih prostora te 20
duluma zemljita. Njegovi tadanji
prihodi ne pokrivaju investicije ali on
kae da zarauje jo od 1986. godine.

Kemal auevi, bivi direktor Uprave

za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne
i Hercegovine je kupio nekretnine
vrijedne milion i 80 hiljada KM za
nepunih sedam godina.

Meutim, njegovi ukupni prihodi

ostvareni od 2004. godine nisu bili ni
priblino dovoljni da pokriju ulaganja u
imovinu.

Novinari Centra za istraivako Kemal auevi, bivi direktor UIO BiH u stanu iju je izgradnju sufinansirao boraki fond.
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pronali (Foto: CIN)

Milionska imovina
da je auevi od 2006. do kraja 2012.
godine kupio pet stanova, etiri poslovna
prostora i vie od 20.000 kvadratnih
metara zemljita. Nekretnine se nalaze
u najuem centru Sarajeva i na drugim
atraktivnim lokacijama u gradu.

U zemljinim dokumentima nije

biveg efa UIO BiH
uzeli u obzir trokove unajmljivanja auevi se tri puta sastao sa
zabiljeeno da su nekretnine nakon
stana u Banjoj Luci, gdje se nalazi novinarima CIN-a, ali je odbijao
kupovine stavljane pod hipoteku zbog
sjedite Uprave, plaenja poreza na zvanino razgovarati o svojim prihodima.
kredita, a u kupoprodajnim ugovorima
nekretnine, adaptacije i opremenja On je u pisanoj izjavi naveo da njegova
stoji da je vlasnike isplaivao preko
stanova i poslovnih prostora u Sarajevu, zarada od 1986. godine dvostruko
rauna ili naruke.
kao ni ivotne trokove njega i njegove premauje vrijednost imovine koju je
Prema podacima UIO-a, aueviu nezaposlene supruge. kupio. Obeao je da e dokumentovati
je od decembra 2003. do marta 2012. sve prihode, ali to nije uinio.
godine isplaeno skoro 576.000 KM na
ime plaa i naknada. To je u prosjeku
72.000 KM godinje, ne raunajui
dnevnice. Blizu 53.000 KM dodatnih
prihoda od iznajmljivanja nekretnina i
drugih djelatnosti prijavio je Poreznoj
upravi Federacije BiH (FBiH) u periodu
od 2005. do 2010. godine.

Platena mo biveg direktora UIO-a

je bila i manja jer novinari CIN-a nisu

Nakon to je CIN objavio

priu o imovini gosp.
auevia, Ured Dravnog
tuioca je pokrenuo istragu
protiv biveg direktora UIO. Poslovni prostor u kojem se nalazio kafi Epoha
zatvoren je krajem prole godine. (Foto: CIN)

6
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e

N piri majstoru dao

eto vie od pola miliona
maraka namijenjenih za
hitne i neplanirane situacije
rukovodstvo Savjeta ministara BiH je od
poetka 2010. godine do danas podijelilo
pojedincima, meu kojima su stranake
kolege, roaci i komije.
novac iz dravnog
budeta
Na porodinom imanju u mjestu Brda
kod Drvara u toku je obnova kue Nikole
piria, zamjenika premijera Bosne i
Hercegovine (BiH). U toku sedmice na
njoj rade komija Zdravko Petkovi i
majstor Borislav Vjetica, koji stanuje u
Banjoj Luci.

Petkovi i Vjetica su korisnici novane

pomoi od nekoliko hiljada maraka koje
je piri odobrio iz budetske rezerve.

Rezerva podrazumijeva novana

sredstva koja se u dravnom budetu
izdvajaju za hitne i neplanirane situacije,
trokove meunarodnih sporova,
finansiranje novih institucija i grantove
neprofitnim organizacijama. Savjet
ministara BiH odluuje o upotrebi
tekue rezerve, s tim da predsjedavajui i
njegova dva zamjenika imaju pravo da 4
posto rezerve potroe interventno, bez
javnog konkursa i pravdanja utroka.

Prema istraivanju Centra za

istraivako novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva, za manje od etiri godine za
interventno troenje izdvojeno je blizu
1,8 miliona KM iz budetske rezerve.
Neto vie od pola miliona maraka
otilo je za oko 230 pojedinaca, iako u
pravilnicima nije navedeno da se tako Nikola piri, zamjenik premijera BiH, kae da graani znaju kako mogu traiti novac iz rezerve, jer je
novac moe troiti. Novac je iao i za to objavljeno u Slubenom glasniku. (FOTO: CIN)
komije i stranake kolege politiara.
Drvaranima. piri je prije dvije godine u sadanjem ili prethodnom mandatu:
Neto manje od 410.000 KM odobrio bio predsjedavajui Savjeta ministara Vjekoslav Bevanda, Sadik Ahmetovi i
je Nikola piri za 138 pojedinaca, BiH, a trenutno je na funkciji zamjenika Zlatko Lagumdija su novac, uglavnom,
pri emu je skoro treina novca otila predsjedavajueg i na elu Ministarstva dijelile udruenjima.
finansija i trezora BiH. pirieve kolege

PRATITE NAS NA:

facebook.com/ twitter.com/CINbih youtube.com/channel/

centarzaistrazivackonovinarstvo UCvhkCeLeW044_4jS8tcjOcA

7

Nestali dokazi iz
predmeta ovi-Lijanovii
N
estali su pojedini originalni
dokumenti iz tuilakog spisa
iz predmeta ovi-Lijanovii,
na to ukazuje i prepiska izmeu
Tuilatva i Suda Bosne i Hercegovine
(BiH) i Tuilatva Kantona Sarajevo
(KS), a do koje su doli novinari Centra
za istraivako novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva.
Tuilatvo KS-a je u junu 2010. godine
utvrdilo da nedostaje 40 originalnih
dokumenata, izmeu ostalog i onih koji
Kupovinom glasova do
Lijanovievog boljitka
J
erko Ivankovi Lijanovi je za
poticaj poljoprivrede odobrio
isplatu oko tri miliona maraka iz
federalnog budeta. Veinu novca su
dobili glasai koji su na izborima 2010.
godine pomogli njegovoj stranci da ue
u vlast.
Stajka Aukst iz Zavidovia je prije
etiri godine na opim izborima glasala
za Jerka Ivankovia Lijanovia i druge
lanove Narodne stranke Radom za
boljitak (NSRZB). Uinila je to zbog
obeanja da e za svoj glas dobiti novac,
ne razmiljajui kakvu e korist od
njenog glasa imati oni koje je birala.
8
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
se tiu bive Carinske uprave Federacije
BiH (FBiH), Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH,
kao i zapisnika o sasluanju optuenih
i svjedoka. Dio dokumenata se nalazio
samo u kopijama koje sudovi u BiH
ne priznaju kao dokaz. Osam mjeseci
kasnije, prvi ljudi ovih pravosudnih
institucija odbijaju dati preciznu
informaciju o konanom broju i vrsti
izgubljenih dokumenata.
Nives Kanevev, glavna tuiteljica
Rezultati izbora pomogli su
Lijanoviu da dobije poziciju ministra
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
i zamjenika premijera Federacije
Bosne i Hercegovine (FBiH). To mu
je omoguilo da raspolae prosjenim
godinjim budetom od 70 miliona
maraka i sudjeluje u donoenju zakona i
pravila koji utjeu na ivote graana.
Federalna uprava policije (FUP)
sumnja da je Lijanovi dio glasova dobio
zbog obeanja o novanoj nadoknadi,
a da je obeanje ispunio novcem iz
federalnog budeta. Lijanovi je po
dolasku na vlast promijenio Program za
KS-a, kae da je dobila vru krompir
i da nedostaju kljuni dokazi. Njen
kolega, glavni dravni tuilac, Milorad
Barain, kae da nije rije o vanim
dokumentima, ve o, navodno, neka tri
dokumenta iz carine koje je lako ponovo
nai, ako neko eli da ih pronae.
Veina originalnih dokumenata, za
koje je Tuilatvo KS-a u junu utvrdilo
da nedostaju, koriteni su pred Sudom
BiH koji je u novembru 2006. godine
nepravomono osudio Dragana ovia
na pet godina zatvora, jer je kao ministar
finansija FBiH zloupotrijebio svoj poloaj
i omoguio firmama porodice Lijanovi
iz irokog Brijega da izbjegnu plaanje
vie od 1,8 miliona KM carinske takse.
Meutim, nakon provedenog
albenog postupka, Sud BiH se u junu
2008. godine proglasio nenadlenim, a
predmet je ustupljen Tuilatvu KS-a.
Suenje ni do danas nije nastavljeno, niti
je podignuta nova optunica.
Kaneveva kae da je predmet ponovo
u predistranoj fazi i da ga Tuilatvo
KS-a trenutno pokuava rekonstruisati
pregledavanjem stotina sati snimaka
suenja na Sudu BiH i ponovnim
traenjem originalnih dokumenata iz
nadlenih institucija. Dodaje da ne zna
hoe li nestanak dokaza samo odgoditi
ili potpuno onemoguiti procesuiranje
sluaja, to zavisi od toga da li originalni
dokumenti jo uvijek postoje.
podrku poljoprivredi i tako omoguio
isplatu jednokratnih poticaja, bez
posebne kontrole. Time je skoro tri
miliona maraka dodijeljeno ljudima koji
su trebali glasati ili prikupljati glasove za
Lijanovievu stranku.
Protiv ministra Lijanovia i njegovih
56 saradnika policija je podnijela
krivinu prijavu. Osumnjieni su za
organizovani kriminal i zloupotrebu
poloaja. Kao dokaz imaju svjedoenja
najmanje 400 osoba iz FBiH i materijalne
dokaze, kao to su rjeenja o isplatama,
kontrole, upute o glasanju i slino.
Prijava je proslijeena Kantonalnom
tuilatvu Kantona Sarajevo.
Prema navodima iz policijskog
izvjetaja, Lijanovi je pred Ope izbore
2010. organizirao stranake kolege
i aktiviste, davi im instrukcije za
skupljanje glasova. Kao protuuslugu im
je obeao radna mjesta u institucijama
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e

i novane naknade po 20 KM za svakog
biraa kojeg nagovore na glasanje.
Aktivisti su lobirali graane slabog
imovnog stanja. Obeavali su im po 100
KM za glas koji e dati kandidatima
NSRZB-a, a nekima i dodatnih 20
KM za svaku osobu koju nagovore na
glasanje. Penzionerka Stajka Aukst
iz Zavidovia je pristala na to, ne
razmiljajui o posljedicama. Ja sam tad
razmiljala kako nama svima da bude
bolje, kae ona u razgovoru za Centar
za istraivako novinarstvo (CIN). Kae
da je glasala za lanove NSRZB-a i Jerka
Lijanovia te da je pridobila oko 45
glasaa za ovu stranku.
NSRZB je na Opim izborima 2010.
bila esta stranka po uspjenosti u FBiH
i osvojila pet mandata u Federalnom
parlamentu. Dopredsjednik Stranke
Jerko Ivankovi Lijanovi je dobio 45.397
glasova za poziciju lana Predsjednitva
BiH. Taj mandat nije osvojio, ali je
nakon izbora uao u Federalnu vladu na
poziciju dopremijera i ministra.

U razgovoru za CIN premijer

Federacije BiH Nermin Niki je rekao
Nakon to je CIN objavio priu o zloupotrebi poloaja u predizbornoj
da je prilikom formiranja Federalne
kampanji, Transparency International BiH je podnio albu Centralnoj
vlade Lijanovi traio da bude ministar
Izbornoj Komisiji (CIK), pozivajui se na potencijalni sukob interesa. CIK
finansija. Ali, poto smo mi odbili,
je kaznio Ministra Ivankovia sa 10,000 KM utvrdivi stvarni sukob interesa
onda se zadovoljio Ministarstvom
u ovom sluaju.
poljoprivrede, kae Niki.

NAJNOVIJE VIJESTI

Drava oteena za
est pravnih osoba, koji se sumnjie da su
poinili vei broj krivinih djela iz oblasti
indirektnih poreza. Inspektori su firmu
Lijanovi d.o.o. povezali sa sljedeim

najmanje 11 miliona firmama iz irokog Brijega: Farmer

mesna industrija d.o.o., Farmko d.o.o.,
ZD.I. Produkt, te Laktat d.o.o. Posuje

maraka
Braa Lijanovii i druge osobe
uhapene u dananjoj akciji sumnjie se
za utaju poreza.
U budet Bosne i Hercegovine
(BiH) nije uplaeno najmanje 11
miliona maraka za porez na trgovinu
mesom i mesnim preraevinama
preko firme Lijanovi d.o.o iroki
Brijeg i drugih firmi. Ovo su podaci
Uprave za indirektno oporezivanje
BiH (BiH), iji su djelatnici nekoliko
godina pratili firmu Lijanovi i druge
s njima povezane. O tome su izvjetavali
Tuilatvo BiH, koje je pokrenulo akciju
u kojoj su danas uhapena etvorica
brae: Jerko, Mladen, Slavo i Jozo
Ivankovi-Lijanovi, njihov otac Stipo-
Lijan Ivankovi te jo devet osoba meu
kojima je i ministar trgovine FBiH
Milorad Bahilj. U priopenju iz UIO
navodi sa da je u njihovim izvjetajima,
koje su zadnje etiri godine slali
Tuilatvu BiH, obuhvaeno 14 fizikih i
i Mi-Mo d.o.o. Mostar. Povezanost svih
privrednih subjekata pokazuje se kroz
zakljuivanje ugovora o iznajmljivanju
objekata klaonice sa opremom za
proizvodnju, pogona za preradu mesa
i mesnih preraevina sa kompletnom
opremom i ugovora o licenci, koji
preduzee Lijanovii zakljuuje sa
spomenutim preduzeima. U izvjetaju iz
2011. godine, koji je u posjedu Centra za
istraivako novinarstvo (CIN), navodi
se da su Milorad Bahilj, aktualni ministar
trgovine FBIH kao direktor u firmi Mi-
Mo, Venka Ivankovi, kao odgovorno
lice uFarmer mesna industrija i Jozo
Slikovi, odgovorno lice u Farmko,

9
 C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie

poinili krivino djelo neplaanja

poreza u iznosu 2,7 miliona maraka.
Svo troje su danas uhapeni. Inspektori
UIO su Bahilja i Ivankovi sumnjiili
i za krivotvorenje ili unitavanje
poslovnih ili trgovakih knjiga ili isprava.
Inspektori su pokuali izvriti kontrolu
u preduzeimaMi-Mo i Farmer
mesna idnustrija, ali na prijavljenim
adresama nisu pronali nikakvu firmu
kao ni natpise koji bi upuivali da su
tu firme bile. Bahilj je inspektorima
rekao da je on od marta 2011. rjeenjem
Opinskog suda u Mostar razrijeen
dunosti direktora i da ne zna gdje
se nalazi dokumentacija preduzea.
Dokumentacija je navodno prebaena u
preduzee Lijanovii, ali je inspektori
nikada nisu pronali. Ni dokumentacija
iz firme Farmer mesna industrija, koju
je vodila Venka Ivankovi, inspektorima
nije bila dostupna. Prema navodima iz
institucija koje su ukljuene u ovu akciju,
pripadnici grupe koja je danas uhapena
osnivali su vie fiktivnih preduzea
na koje su u cijelosti prenosili svoju
proizvodnju, koja su zatim nastavljala
u kontinuitetu obavljati proizvodnju sa
istim zaposlenim, u istim prostorijama,
istim pogonima i po istoj licenci. Prema
nalazima inspektora, firma Lijanovi
je osnivala firme koje su se formalno
vodile kao vlasnici ili korisnici odreene
pokretne i nepokretne imovine. Te
firme su poslije podnosile zahtjev za
povrat poreza na dodanu vrijednost ili
Poslanik Dravnog parlamenta Mladen Ivankovi-Lijanovi i
federalni ministar Jerko Ivankovi-Lijanovi (Foto: Zaboljitak.ba)
su se formalno gasile, a da nisu platile
porez. S obzirom da nisu raspolagale
svojom pokretnom imovinom, jer je
ta imovina bila iznajmljena, inspektori
nisu mogli vriti prinudnu naplatu
duga. Prema informacijama UIO, takvi
poslovni traju od 2009. godine. Prema
navodima iz Dravne agencije za istragu
i zatitu (SIPA), koja je sudjelovala u
akciji, danas je uraen pretres objekata
na 17 lokacija na podruju irokog
Brijega, Gruda i Mostara s ciljem
pronalaska i privremenog oduzimanja
predmeta koji mogu posluiti kao
dokaz u daljem postupku. Uhapeni
su sumnjie za sticanje protupravne
imovinske koristi vee od 11,6 miliona
KM. Protivpravnu imovinsku korist
stekli su neplaanjem i utajom PDV-a,
od nenamjenski iskoritenih podsticaja
za razvoj poljoprivrede, otuenih
zaliha robe Federalne direkcije za
robne rezerve i neprikazane realizacije
naplaene u gotovini za prodatu
robu na crnom tritu. U priopenju
iz SIPA-e se navodi da su uhapene
osobe u namjeri da prikriju porijeklo
nezakonito steene imovinske koristi,
navedeni novani iznos vraali u legalne
finansijske tokove davanjem pozajmica
i otkupom udjela od odreenih
pravnih osoba, te uplatom gotovine na
raune. Najmanje troje uhapenih su
predstavnici zakonodavne ili izvrne
vlasti u institucijama FBIH i BIH. Jerko
Ivankovi-Lijanovi je federalni ministar
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva
te dopremijer ovog entiteta, njegov
brat Mladen Ivankovi-Lijanovi je
poslanik Predstavnikog doma dravnog
Parlamenta a Milorad Bahilj je federalni
ministar trgovine..

DRAVNA SLUBA

Do dravne slube preko

savjetnike pozicije
S
avjetnici dolaze u ministarstva na
privremeni mandat, ali pojedini
kasnije dobiju siguran posao
dravnog slubenika, pri emu za neke
bude kreirano i radno mjesto.
Najmanje 15 savjetnika su u toku
ili na kraju svog mandata postali
visokorangirani dravni slubenici i tako
privremenu slubu zamijenili sigurnim
poslom.
pismenog i usmenog
dijela ispita.
Istraivanje Centra za istraivako
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pokazuje
da su savjetnici u prednosti u odnosu
na druge kandidate kada konkuriu na
radno mjestu u instituciji u kojoj ve
rade. U konanici, odluku o zaposlenju,
uglavnom, donose rukovodioci

Savjetnike imenuju najvii zvaninici,
po svom nahoenju. Ali, da bi postali
dravni slubenici, moraju proi
konkursnu proceduru koja se sastoji od
Nekadanji savjetnik federalnog ministra rada i socijalne politike Dobrica
Jonji kae da mu je bilo neugodno na konkursu zbog mogunosti da se
osramoti, ako ne bude znao neke odgovore, jer su lanovi ispitne komisije
bili njegove kolege iz Ministarstva. (Foto: CIN)

10
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Rezultati CINovog istraivanja su prikupljeni i objavljeni u policy
dokumentu Evropskog Istraivakog Centra, navodei niz preporuka za
unapreenje procedura za zapoljavanje u dravnoj slubi.
institucija koji su ih i doveli za savjetnike.
Sead Maslo, direktor Agencije za
dravnu slubu Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH), smatra da su osobe
koje ve rade u institucijama, a konkuriu
za dravnu slubu, privilegovane u
odnosu na ostale kandidate.
U instituciji u koju su primljeni
bez konkursa savjetnici stjeu znanje
koje im omoguava da lake poloe
Kompanije u (su)vlasnitvu politiara
zaradile na javnim nabavkama 13,7
miliona KM
Firma Brko Gas u vlasnitvu ora Kojia,
poslanika SNSD-a u Narodnoj skuptini RS, jedan
je od dobavljaa vozila za Vladu RS. (Foto: CIN)
ora Koji, poslanik Saveza
nezavisnih socijaldemokrata
(SNSD) u Narodnoj skuptini
Republike Srpske (RS) dobio je najmanje
3,9 milijuna KM vrijedne ugovore na
tenderima koje su u posljednje etiri
godine raspisivala javna poduzea i
institucije vlasti u Bosni i Hercegovini
(BiH). Preko svoje tri firme: Brko Gas,
Brko Gas osiguranje i Transjug L, Koji
imenovan na mandat od pet godina.
ispit i odgovaraju na pitanja komisije,
objanjava Semiha Borovac, biva
gradonaelnica Sarajeva i nekadanja
savjetnica premijera Federacije Mustafe
Mujezinovia.
Ispitne komisije se sastoje od etiri
ili pet lanova. Na osnovu prikupljenih
podataka novinari CIN-a su doli do
saznanja da bi savjetnici koji konkuriu
na radna mjesta u instituciji u kojoj ve
rade mogli poznavati barem dva lana
je pobijedio na najmanje 46 tendera. U
barem dva sluaja kao jedini ponua,
dobio je poslove od institucija kojima
rukovode njegove stranake kolege.
Meutim, Koji nije jedini politiar
koji je preko svojih firmi pobjeivao na
tenderima.
Centar za istraivako novinarstvo
(CIN) iz Sarajeva je pregledao
obavijesti o dodjeli ugovora koje su
komisije pred kojom polau usmeni ispit.
Za razliku od FBiH gdje pomonici
ministra dobivaju stalni posao, pomonik
ministra u Republici Srpskoj (RS) biva
Takoer, veliki broj savjetnika
je u dravnoj slubi zavrio na
novoformiranim radnim mjestima
pomonika ministara.
Izuzetno je velika podudarnost da bi
bila sluajna, kae Maslo.
Meu novim dravnim slubenicima
se esto nalaze i oni koji su na
savjetnikom mjestu jedva proveli
godinu dana od etverogodinjeg
mandata na koji su imenovani.
Agencija za javne nabavke BiH i Odjel
za nabavku Brko distrikta objavile
u periodu od 2007. do augusta 2010.
godine. Najmanje 20 firmi, koje su
djelimice ili u potpunosti u vlasnitvu
aktuelnih funkcionera ili kandidata na
predstojeim izborima, sklopili su bar
166 ugovora vrijednih najmanje 13,7
milijuna KM, sa institucijama i javnim
preduzeima. Vrijednost pojedinih
ugovora je nemogue ocijeniti jer se radi
o jedininim cijenama.
Kako politiari u vlasti mogu
direktno ili preko stranakih kolega
doi do povlatenih informacija, a
time i uticati na odluke o tenderima,
donijeti su zakoni o sukobu interesa na
svim razinama vlasti. Zakoni su trebali
ograniiti poslovanje funkcionera sa
institucijama koje se financiraju iz
prorauna. Meutim, oni na nivou BiH,
RS i Federacije BiH nisu ujednaeni i
ostavljaju mogunost za zloupotrijebe.
inita Foo, direktorica Agencije za
javne nabavke BiH, koja prati provedbu
Zakona o javnim nabavkama kae da
do sada nisu dobili nijednu prijavu
od ugovornog organa da su odbili
dobavljaa zbog sukoba interesa.
11

Prema podacima koje su prikupili novinari CIN-a za rad
opinskih i gradskih izbornih komisija u 2012. godini e iz
budeta biti izdvojeno najmanje 8 miliona KM. (Foto: CIN)
Posebne naknade za
redovan posao
O
d 142 izborne komisije,
koje postoje u gradovima
i opinama u Bosni i
Hercegovini (BiH), novinari Centra
za istraivako novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva su otkrili da je najmanje njih 28
u proloj godini primalo naknadu veu
nego to je propisana Izbornim zakonom
BiH.
Gradske i opinske izborne komisije
su stalna tijela. Njihovi lanovi se
Borake organizacije: trokovi
materijalni, rauni imaginarni
R
ukovodioci Organizacije
demobilisanih boraca (ODB)
Opine Centar i njene firme
Uzrab nisu opravdali 223.000 KM koje
su podigli u gotovini sa transakcijskih
rauna ovih dviju organizacija u periodu
od 2006. do 2008. godine.
Kako joj nije predoena dokumentacija
iz koje bi se vidjelo na ta je ovaj novac
potroen, Finansijska policija Federacije
Bosne i Hercegovine (FBiH) je u martu
prole godine podnijela krivine prijave
protiv Zlatana Kovaia, predsjednika
12
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
biraju na period od sedam godina i
oni, istovremeno, mogu biti uposlenici
opina, sudova i drugih institucija. Iako
se izbori odravaju svake dvije godine,
lanovi komisija primaju naknadu svake
godine.
Prema Izbornom zakonu, lanovi
komisija imaju pravo na mjesenu
naknadu koja ne prelazi iznos pauala
odbornika u tom gradu ili opini, a izvan
izbornog perioda naknada bi trebala
Upravnog odbora ODB-a Centar, i
Ibrahima aria, biveg direktora Uzraba.
Inspektori su tek na osnovu uvida u
dokumentaciju banke u kojoj su otvoreni
rauni utvrdili da je novac uziman na
ime materijalnih trokova, naknada
i trokova lanova upravnog odbora,
pomoi borcima i raznih drugih isplata.
Meutim, o tome ne postoji evidencija
u poslovnim knjigama ODB-a Centar i
Uzraba.
Kovaia i aria policija tereti za
Baza podataka primanja
po komisijama je objavljena
2008. Meutim, ova baza
je jo uvijek jedan od
najpopularnijih sadraja na
naoj web stranici, jer nam
se ljudi jo uvijek javljaju sa
zahtjevom da ih izbriemo iz
baze, jer vie ne zarauju.
biti 30 posto od tog iznosa. Meutim,
pojedine komisije su dobijale isto novca
za naknade u izbornim i neizbornim
godinama.
Gradska izborna komisija u Banjoj
Luci je u izbornoj 2010., ali i neizbornoj
2011. godini, za za naknade izdvojila
po 51.000 KM. Predsjednik komisije
mjeseno je primao 650 KM, a est
lanova po 600 KM.
Aleksandar Radeta, predsjednik
komisije, kae da su u 2011. godini da su
imali istu naknadu kao prethodne godine
i da su bili angaovani na izborima za
savjete mjesnih zajednica.
U Izbornom zakonu ne pie da
komisija uestvuje u ovom procesu. U
Statutu Grada Banje Luke navodi se da
savjete mjesnih zajednica biraju graani,
neposredno na zborovima graana.
Naknade za lanove Opinske izborne
komisije u Doboju 2011. godine su,
takoer, bile vie od propisanih.
nesavjestan rad u slubi i nanoenje tete
organizacijama.
Tuilatvu Kantona Sarajeva (KS)
su prijavljena jo dva lana Upravnog
odbora ODB-a Centar, Elmedin Lakaa
i Hamdo urovac, jer nisu nadzirali
podizanje gotovine sa rauna i troenje
novca organizacije. Po istom osnovu
okrivljen je i Kovai, ali ovaj put kao
predsjednik Nadzornog odbora Uzraba.
U tuilatvu kau da provjeravaju
navode iz prijava Finansijske policije.
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e

Poticaji
bez javnog
poziva
Ministarstvo energije, rudarstva
i industrije Federacije Bosne i
Hercegovine (FBiH) sa Vahidom Heom
na elu je od 2007. do 2010. godine dalo
Javno preduzee Gradska groblja Visoko je za
30,7 miliona KM poticaja dravnim
dvije godine od Federalnog ministarstva energije,
preduzeima i opinama u ovom rudarstva i industrije FBiH dobilo 210.000 KM
entitetu. pomoi. (Foto: CIN)
Novac je bio namijenjen za poveanje
proizvodnje i izvoza, uvoenje novih
novac potroen za kupovinu maine za
tehnologija, te za zapoljavanje novih
kopanje raka u Memorijalnom centru
radnika i izmirenje dugovanja preduzea.
Potoari kod Srebrenice.
Nakon to je CIN objavio
Revizori FBiH su godinama priu o zloupotrebama
Hodi je u Visokom kadar lokalne
upozoravali da za poticaje nisu prilikom odobravanja poticaja,
organizacije Stranke za BiH koju
konkurisala sva preduzea koja su najavljena je unutranja
predvodi Heo. Obojica su 2000. godine
imala pravo na to, jer nisu bila zvanino kontrola, koja e ispitati
bili izabranici Opinskog vijea Visoko,
obavijetena o dodjeli novca. Takoer, potencijalna krenja zakona
a osam godina kasnije Hodi je bio
u svojim izvjetajima navodili su da od strane kompanija koje nisu
i kandidat ove stranke za naelnika
pojedina preduzea koja su dobijala ispunile postavljene zahtjeve.
opine.
poticaje, nikada nisu opravdala utroak
sredstava. U novembru 2009. godine Vlada FBiH
je Hodia imenovala za vrioca dunosti
Novinari Centra za istraivako Dodaje da je vei dio novca od poticaja
direktora Koarsko-tekstilnog kombinata
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su otkrili za KTK potroen za uvezivanje staa i
(KTK) Visoko. Na ovoj poziciji je ostao
da neke od firmi nisu ni trebale dobiti penzionisanje 237 radnika.
do aprila 2011. godine, kada se vraa u
sredstva.
Gradska groblja. Meutim, Hodiev nasljednik u
Javno komunalno preduzee Gradska KTK-u Senad Bilalovi kae da je krajem
Za 18 mjeseci, koliko je bio na elu
groblja iz Visokog 2009. godine je jula 2011. godine zatekao preduzee u
KTK, Hodi je uspio privui 1,8 miliona
dobilo 60.000 KM poticaja iz programa katastrofalnom stanju.
KM poticaja, odnosno tri puta vie nego
za pomo zaposlenicima firmi u
to je ovo preduzee dobilo od 2007. Preko 600 radnikih tubi
predsteajnom ili steajnom postupku.
godine do njegovog imenovanja. U tom onemoguavaju normalno
Meutim, ovo preduzee nije ispunjavalo
periodu Groblja nisu dobijala poticaje. funkcionisanje. One su blokirale sve
ovakve kriterije. Godinu dana ranije
dobilo je 150.000 KM poticaja. raune u bankama, objanjava Bilalovi.
Hodi kae da ima zloupotreba pri
Dodaje da su firmu tuili i oni radnici
dodjeli poticaja, ali dodaje da su ih
Naime, Asmir Hodi, direktor kojima je novcem od poticaja uvezan
preduzea koja je on vodio dobijala zato
Gradskih grobalja, kae da preduzee sta.
to je on bio dosadan i traio, a ne zbog
posluje pozitivno, ali da imaju problema
stranakih veza.
sa naplatom potraivanja. Dodaje da je
560 040
+387 33 a
27/I
Ferhadija evo info@cin.ba
Saraj www.cin.b
71 000
egovina Ferhadija 27/I +387 33 560 040
and Herz
Bosnia info@cin.ba
Reporting 71 000 Sarajevo
stigative 2, 2010 Bosnia and Herzegovina www.cin.ba
for Inve | Feb.
the Center N 19 Ferhadija
A New sletter of 27/I
71 000 Saraje +387 33
Reporting 560
A Newsletter of the Center for Investigative Bosnia and
Herzegovina
vo info@cin.ba 040
N 19 | Feb. 2, 2010
n
d Bosnia
www.cin.ba
A Newsletter
of the Cente

nterfeitels with Counterfeited Crim r for Inves

inals with
tigative Repo

CouCrimina Bosnian

Prijavi se na
N 19 | rting

als with um Counterfei

Feb. 2, 2010

Crimin ents and

terminds e
nts ted Bosnian
Doc have continuously esuncohaveverebeen Docume
d the mas and thos
reported For five years Do
Prosecutor masterminds and cument
ce in BiH
thers.
and poli five yearspape
Many abusOffice
Prosecutors neig
coun
ringpolice
hboand
tries . associates the
in BiH have continuously uncovered
invol the
ved in coun s Officeand
andthose
police
s
ce For tity
ors Offi Bosnian iden sinvolved ens from Many abuses who gothave been reported
terfeiting in BiH have
Prosecut iting inal and
associates
citizin counterfeiting Bosnian identity papers.
First publish false docu Bosn
ments inclu ian identity pape
countries. continuou
sly uncovered
years the in counterfe de crim and citizens fromed onneighboring

H
For five ts inclu who got false documents include criminals Jan. 22, 2010 de criminals rs. Many
abuses have the maste
s involved documen undreds of and citize been repor rminds and
associate who got false criminals, people, including ns from neigh
First published on Jan. 22, 2010
manag
obtain counte ed to
boring coun ted and those

H
Jan. 22,
2010 undreds of people, including docum rfeited tries.
hed on ents. Bosnian
First publis le, inclu
ding criminals, managed to them to avoidThese fake docum
of peop obtain counterfeited Bosnian justice, police ents enable
undreds managed to

H
but also to and
ian
criminals, terfeited Bosn enable documents. These fake documents enable passports cross borders freely, prison
and to obtain
obtain coun ments them to avoid justice, police and prison many other visas, and abuse
fake docu n ways. them in
s. These e, police and priso n but also to cross borders freely, to obtain
document obtai
passports and visas, and abuse them in
This is how
avoid justic freely, to in drug dealers terrorists, war crimin
them to cross borders
to abuse them many other ways. , car thieves
but also and visas, and commit busine , people whoals,
passports ways. This is how terrorists, war criminals, in econom ss fraud,
other crimi nals, thieves, people who ic criminal people who engage
many ists, war drug dealers, car how they can can hide. This
how terror es, people whoengage commit business fraud, people who engage associations, register various citizen is
This is
deale rs, car thiev , people who is in economic criminal can hide. This is Gojko Vasi, private companies, s
drug fraud Srpska (RS) a head of the Repub said
business nal can hide. Thisns how they can register various citizens
commit Crime Police. lika
mic crimi us citize associations, private companies, said

na newsletter!
in econo can register varioanies, said Over the
how they s, private comp Republika Gojko Vasi, a head of the Republika , Office of past two years, the
Department
association , a head of the Srpska (RS) Crime Police. nal Police fake has condu
Bosnia-Herze Prosecutors
e. RS Crimi
who ownedPhoto by CIN cted wide ofgovina (BiH)
Gojko Vasi Crime Polic
of thethe
years, Prosecutors forgeries and aresult
cutors pastthe
Over theVasi, twohead the people . investi gation into
Department,
half of Montenegro . The Police
Srpska (RS) illegal issuing
Criminal
, the Prose Office of ximately
GojkoBosnia-Herzegovina
Serbia and
(BiH) Gojko Vasi, the head Identit
in May
of the RS
2005 of BiHs
Gojko Vasi,
past two years vina (BiH) said appro came from
wide investigation into one
said approximately
er docum
half ofy the
Protec
the
people
Cour t who
tion owned fake
System oyee
of Citizen
s said approxi the head of the RS
Over the ia-Herzego has conducted a anoth fromwas an empl Photo by CIN documents mately half of the
Criminal
into documents came on ents.and
Serbia Montenegro.
Prosec (CIPS) Police Departm
Bosn tigation forgeries and illegal issuing eofthis person to
Citizens documents tigati
this inves oftoCvijo stateTovil ovi, utors in
preciseior (MUP)said it is
came from people who
Office of ucted a wide invesg of Citizens Serbia and owned ent,
Identity Protectionorder to
enabl (CIPS)
System services convictionMini thatstry of Inter figures, but they difficuone
hundr lt 2005. The result of Montenegro. fake
has cond and illegal issuin (CIPS) s. For his eds person to suspect in May
another Photo by
System it is difficult documents. Serbia, inProsecutors
ian papersaidritsome 4.000 KM Serbia,
is difficult of the RS crimin
in order to enable this of people ,on
includthis
Serbia
was the , in Court
order to BiHs
ofenable CIN
forgeries Luka.papers. Forhave
als, his obtain ing investigation obtain
Protection said obtain Bosn eithethey suspect
for but
figures, obtain Bosnian services
ed in4.000a divisi
ed bogus Bosnianan employee this person
Identity s. Prosecutors they suspect to state precise ani asked
Banja
asked for This work
either
has some ment BiH IDs. of Cvijo
KMs, conviction Smilja Tovilovi, papers For his service to
. in another one
document se figures, butincluding thatSmilj of people,
hundreds rcycle . including veredSmiljani Tovilovi,
who shown
nal docu that CIPS,n forof the RS Ministry ofni asked (MUP)
Interior for either
preci or a moto obtained bogus been BiH disco
IDs. or a motorcycle.
be a system
CIPS perso that hs in priso ion, designed or a motor
cycle. some 4.000 s this investi in May 2005. The
to state reds of people, bogus BiH IDs. criminals, have activities have mainly that issued identifito 18 montwould
cation In thwart
addit Banja Luka.
forgin
to KM convic gation was
the Court
result of
inal but nced docum
beenrity. discovered Criminal a division tion
that hund have obtained to This has Crimshown CIPS,
thatcoun try, designed ina, to
, Bijelj of evo. Criminal was sente
activities
fake IDsand haveautho ents g of
of the RS of Cvijo Tovilovi, of BiHs
, designed t the andbut ployedand the use Tovilovi, who worked activit
throug in ies have been
criminals, throughou would , Brkoforging
thwart and Saraj abusing
throughout the office
crime,country, anhelp mainly
unem fight andt organi of hout the Ministry an employee
show n that CIPS rt forging of be a system dthat Banja Luka and Tuzlathe use of s Offic e, av Kne
Luka,
has not
evi,
Brko, lived
Bijeljina,
found up
agains
guilty thatzed issued CIPS personal
around Banja
documents,
country, but discovered Banja Luka. of Interio
r (MUP)
This has that would thwa the use of identification aroun documents nica, aroundMilis Banja also ton.expectations. to 18 months in prison
Luka, for mainly in
s and nac, Vlase against Prosecutor with emanBoris , was Tuzla
Grube priso
andinSarajevo. was sentenced Bratun Brko, Bijeljin
be a systemion document organizedfake IDs
Bratuand helptofightthe BiH organized orts Bratunac, Vlasenica,
polic to two years
i, a spokes ac, VlasenIn addition,
and authority. a, Tovilovi,
against According ng IDs and passp
to expectations. for According BiH Prosec
tonced
the BiH Prosecutors
utors Office Office,sted infor
person abusing office Accord ingunemployed
ica, Tuzla
and Sarajev that issued who worked in a
identificatand help fight expectations. crime, has notal lived lookiup easily obtained sentebelieveIDs people intere ,with the Kneevi,
Milisav originaan
to the BiH o. was senten CIPS personal docum n
divisio
fake IDs not lived up to
origin be original looking evi d to and
found passports
be master woulsaidd then
70 people l lookin
foundg guilty
Prosecutors
and
on for theare namesacan
Grubei,
Borisfake spokesperson for the behind
Kne
can bethoseeasilyIDs,
fake
andminds
obtained for
them and a policeman,
forfacilita are fake also
was names IDs and passports
Office, ced
abusing office to 18 months in ents,
crime, has spoke spers le 0. Office, said 70 people e are
said
fake namessuspec
acqui ring activit
ment s toSo
ies. client s tors
sentenced to two
2,000 years can
in prison.
be easily with and prison for
ei, a 70 peop BiH Prosecutors2,00 s Offic for 2,000. provi
ts have
de the docubeen arreste far, some
sh his 25 . obtained
for Milisav Knee authority.
In additio
Boris Grub s Office, saidand facilitators believed to be masterminds cutor
BiH Prose to some
and facilitators
Center (CIN) munic would furni
ipalheofficia d, includ
issued in the
Kneevi
es found people interested in policeman, vi, an unemployed n,
cutor ds
BiH Proseto be mastermin far, some 25behind those
Theactivities. So far, thein Saraj
ent sent 25 evo The BiH enforc First,
fee.Prosecutors
ement
lsityand
Office said
cards
employees sing
notic The BiH Prosec would then sentenced was also found guilty
in a statem neda statement d ident
agenci with boguofThese
thatfor
acquiringinfake
law IDs, and
a statem utors Office
believed ties. So dingsuspects have been Reporting
arrested, including obtaiin with forge
docum ents.toofthe
sent Center
BiH, esand issue
of BiH. ent sent
to them for a said to two years and
those activi arrested, inclu of law tigative employees haveofbeen ation in Sarajevo part(CIN) personprovide the documents
Investi to the in prison.
behind been municipalInves officials s IDs couldity paper
and laws and otherInvestigative
cates
Feder
For
Reporting
they left this for getting afee. al
First,that
gative Repor his
would furnish
he bogus
Center for
tingclients
Kneevi
found people
have oyees that bogu personal certifi examp
ing
could have been obtained
tial of in Sarajev acquir
suspects officials and emplissue persoenforcement nal agencies that
g old ident
issue cates, that bogus workeIDs
show le, Mlade
s are essenn a new place identityIDs cards issued
could in the
have been o (CIN)
ing fake interes
provide the IDs, and would ted in
by forgin s, -- birth certifi documentsbywere oldd identity
ment
as papers
a investi ion cardand in
Smilja
otherni, whowith forged by forgin g old
municipal nt agencies that documents. forging
. police docu ificatgator Brko DistricFederation docum of BiH, with ybogus
andidentit notices
obtained
fee. First, documents to them
then
document . These fake identity cards --and
new ident
birth wascertificates, incertificates s, they left ents, -- birth papers and
enforceme s. nship Smiljani, documents,
for the also the local this part of BiH. These other he
with forged would furnish his for a
ani, whoFor Mladen
of citize
example, issuing
new who Interp
resideThesence. fake documents were
contac t
ns treal photo
showing of citizenship. certific
gettingates,
document en Smilj ict as athen used for in Brko District
investigator
of citizenship.
was arreste ols office red a perso
in Sarajev
cards. documents then used are essential Thesefor fake a certificates
Federation identity cards issued
clients
ple, Mlad Brko Distr worked then used for issuingd in IDs newfeatu
Februa identity o,
new identification card
for issuing in anewnewdocum
place ofents were of BiH, and
For exam investigator in contactpolice and was also Casecontact tigation,
the local indictm Old ry 2009. In in
with bogus the

Posjeti www.cin.ba i prijavi se!

ent, identity cards. showing they
worked
as a the local evo,for the Interpols The First
office in Sarajevo, inves First tCase
Thewarran
he was
against an accused of hiding a residence.
the The First
Case documents left this part of BiH. notices
was also ongoing ucted
Saraj
police and pols office in2009. In was
to the2009. In the e cond
s Offic unnamed
person from Old Prior new identifi are essential for getting These
the arrested inPrior February
Prosecutor Prior to the ongoing investigation, to the a persons real photos,
IDs featured
for the Inter ary ga thewas
he BiHaccused of hiding a the BiH Prosecongoing investi residence. cation card in a new a
ed in Febru ed of hidin indictment,
- 1 -from the BiH Prosecutors Office conducted utors Office gation, place of
was arrest t, he was accus n from against an unnamed person
persowarrant conducted
med Old
indictmen st an unna -1-
-1-
IDs feature
d a person
again
warrant s real photos
,

13

Politike
kirije
O
ptine u Bosni i Hercegovini
(BiH) godinama besplatno
ili uz minimalnu kiriju daju
poslovne prostore strankama na tetu
lokalnih budeta iz kojih se finansiraju
projekti od interesa graana.
Prihvatajui poslovne prostore
bez naknade, stranke kre Zakon o
finansiranju politikih stranaka BiH koji
im zabranjuje da, osim novca iz budeta,
primaju druge priloge od institucija
vlasti, javnih preduzea i ustanova.
Od 2004. do 2009. godine razliiti
nivoi vlasti su iz budeta izdvojili neto
vie od 111 miliona KM za plaanje
trokova stranaka, ukljuujui i kiriju.
Meutim, Centralna izborna komisija
(CIK) nema podatke da je bilo koji nivo
vlasti u BiH umanjio budetska davanja
strankama za iznos neplaene rente.
Iako su sankcije za uzimanje
nedozvoljenih priloga propisane
Zakonom, zvaninici CIK-a kau da
jo nemaju mehanizam za kanjavanje
stranaka koje te prostorije koriste bez
naknade.
Stranke su uglavnom dobijale na
koritenje poslovne prostore, a u
pojedinim opinama su im dodjeljivane i
Tender izaziva sumnju
Neregularnosti postoje u tenderskim
pravilima za privatizaciju Aluminija
d.d. Mostar, jedne od najvanijih bh.
kompanija, koji u ukupnom izvozu
Bosne i Hercegovine (BiH) uestvuje sa
oko 10 posto.
Strunjaci upozoravaju da tender
koji ima neuobiajene kriterije i koristi
nesvakidanje procedure ne zadovoljava
ni meunarodne ni standarde Svjetske
Banke, da nije dovoljno transparentan i
da je moda ak i nezakonit.
Naredni ponedjeljak (23. april) je
krajnji rok za podnoenje ponuda za
14
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
Revizori CIK-a su utvrdili da Stranka za BiH duguje 27.190
KM Opini Stari Grad za koritenje poslovnog prostora
koji se nalazi u ulici Fra Grge Martia. (Foto: CIN)
zgrade predkolskih ustanova. Opinski
odbor Stranke demokratske akcije (SDA)
Novi Travnik dobio je na besplatno
koritenje u 2008. godini prostor u
obdanitu Rijad Dizdarevi. Iste godine
opina Modria je lokalnom odboru
Saveza nezavisnih socijaldemokrata
(SNSD) ustupila prostorije starog
obdanita.
Prema izvjetajima CIK-a, opine
i druge institucije vlasti su od 2004.
do 2009. godine strankama ustupile
na besplatno koritenje najmanje 246
poslovnih prostora. Revizori CIK-a su
uspjeli izraunati da je nedozvoljeni prilog
DRAVNE KOMPANIJE
kupovinu 88 posto dionica mostarske
kompanije.
Kompanije koje su do ovog
trenutka predale svoje ponude, ili
su pak od Agencije za privatizaciju
Federacije BiH (FBiH) zatraile
tendersku dokumentaciju su: Glencore
International AG iz vicarske,
ALRO S.A. iz Rumunije, Ukio banko
investiciona grupa (UBIG) iz Litvanije,
United Company Rusal iz Rusije,
Vedanta Resouces iz Velike Britanije,
Mytilineos Aluminium de Grece iz
Grke, te konzorcij kojeg ine Feal
za 121 poslovni prostor iznosio 1.079.437
KM. Za preostalih 125 poslovnih prostora
nisu dobili podatke o kvadraturi i cijeni
zakupa, zbog ega nisu mogli izraunati
nenaplaeni iznos rente.
Nakon objavljivanja prie,
Federalni pravobranilac je
podnio tubu protiv Federacije
BiH zbog dozvole za koritenje
prostora u Titovoj ulici, koja je
data na koritenje politikim
strankama.
d.o.o. iz irokog Brijega i etiri hrvatske
kompanije.
Tenderska komisija e bodovati svakog
ponuaa na osnovu kriterija kao to
su: cijena, plan zapoljavanja, poslovni
plan, kvalificiranost ponuaa, itd.
Ponua koji bude imao najvie bodova
e pobijediti na tenderu.
Neuobiajeno visok broj bodova
maksimalno 15 od 100 bodova, bit
e dodijeljen ponuaima na temelju
dosadanje suradnje i postojeih odnosa
sa Aluminijem. Primjera radi, tenderska
komisija e razmotriti potpisane ugovore
za razdoblje od slijedee tri godine,
to ide u prilog sadanjim poslovnim
partnerima ove kompanije.
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Energoinvest prodao
dugove za sitne pare
K
ompanija Energoinvest d.d.
Sarajevo propustila je priliku
da dobije sudsku presudu
za naplatu predratnog duga od drave
Kongo, koji je prije 10 godina prodala
za 3,3 miliona dolara. Dug je od tada
utrostruen i danas vrijedi 100 miliona
dolara.
Umjesto da provede ve zapoeti
arbitrani postupak pred Meunarodnim
trgovakim tribunalom u Parizu,
Energoinvest je dug ove afrike drave
za sitne pare ustupio Hemisphere
Associates LLC-u, leinarskom fondu iz
New Yorka.
Hemisphere je dobio presudu u Parizu,
Milioni od koncesionih naknada
ostaju privatnicima
A
ustrijska firma Alpine Bau je
2008. godine u jablanikom
kamenolomu kupila velike
koliine granita za 70 feninga po
kubnom metru, zatim ga preradila i
prodavala eljeznicama Federacije Bosne
i Hercegovine (FBiH) po 60 puta veoj
cijeni.
a zatim je u potrazi za izvriocem doao
do albenog suda na britanskom otoku
Jerseyju, poznatoj offshore zoni.
Ovaj otoki sud je 14. jula odredio
izvor iz kojeg e finansijski fond iz
Amerike naplatiti 100 miliona dolara od
Demokratske Republike (DR) Kongo.
Presuda nalae firmi GTL, registrovanoj
na Jerseyju, da svoja budua plaanja
Gecaminesu, rudarskom preduzeu u
vlasnitvu ove afrike drave, preusmjeri
na Hemisphere.
Da li e dug biti naplaen, bit e
poznato 8. decembra.
Poetkom ove godine Britanija je
Alpine Bau je u protekle tri godine
eljeznicama isporuila 236.000 kubnih
metara granitnog tucanika za 9,9 miliona
KM. Nepreraen, taj kamen je Alpine
Bau kotao samo 165.000 KM.
Kamen je kupljen od nekadanjeg
dravnog preduzea Granit iz Jablanice,
Na ovoj prii, CIN je
saraivao sa novinarima
Guardiana i BBC. UK
teritorije Jersey i Isle of Man
su, nakon objavljivanja prie,
poduzele zakonske korake
koji spreavaju leinarske
fondove da u njihovim
sudovima podnose zahtjeve
za nadoknadu svojih dugova.
Ovim potezom su zatvorene
dvije od najboljih ansi za
ovakve aktivnosti.
donijela zakon kojim ograniava fondove
da tue zemlje u razvoju za dugove i pri
tome zarauju ogromne koliine novca.
Meutim, zakon se ne primjenjuje na
otoku Jerseyju koji je dio Britanije, ali sa
posebnim pravosudnim sistemom. Zbog
toga je ovaj otok bio pogodna teritorija
za djelovanje leinarskih fondova.
Firma Hemisphere je 2001. godine
otkupila od Energoinvesta 29,3 miliona
dolara kongoanskog duga za 3,3 miliona
dolara. Od tog iznosa sarajevsko
preduzee naplatilo je 2,7 miliona dolara,
dok je preko 700.000 dolara pripalo
advokatskoj kancelariji iz Washingtona
Debt Advisory International (DAI), koja
je posredovala u prodaji duga.
Hemisphere je registrovan na adresi
300 De Kalb u Brooklynu, a to mjesto
izvana izgleda kao garaa otkrili su
novinari BBC-a i Guardijana koji su na
ovoj prii radili zajedno sa Centrom
za istraivako novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva.
posredstvom firme Alpine koju je
Alpine Bau registrovala u Banjaluci.
Upotrijebljen je kao podloga za obnovu
pruge od Konjica do apljine, a posao
su obavile austrijske firme Alpine Bau i
Swietelsky.
Podaci Bosanskohercegovake
15
 C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie

eljeznike javne korporacije, koja

je rukovodila projektom, pokazuju
da je obnova ove dionice kotala oko
100 miliona KM. Novac za obnovu, CIN je objavio seriju pria na u prii Porezna uprava Unsko-
ukljuujui i nabavku kamena, eljeznice temu koncesija na iskoritavanje Sanskog kantona je pokrenula hitne
su obezbijedile iz evropskih razvojnih prirodnih bogatstava, te injenicu inspekcije kamenoloma u ovom
kredita, koje e godinama otplaivati da BiH nema uspostavljen zakonski kantonu; Hercegovako-Neretvanski
graani BiH. sistem koji bi regulisao ovu oblast. kanton je pokrenuo procedure
Ubrzo nakon objavljivanja pria, izmjene postojeih procedura,
Dio novca je u budete trebao biti Vlada RS je dostavila tekst Zakona kojim se zabranjuje dodjeljivanje
vraen naplatom koncesionih naknada o koncesijama u RS na odobravanje; koncesionih ugovora bez javnog
za iskopani granit. Meutim, Vlada na osnovu spiska koji je CIN objavio poziva.
Hercegovako-neretvanskog kantona
(HNK), u ijoj nadlenosti se nalaze
jablanika nalazita, ne naplauje ove
javne prihode, propisane Zakonom o
koncesijama HNK , koji je donijet 2003.
godine.

Prema vaeem cjenovniku, godinja

koncesiona naknada za granit u HNK
iznosi 25 KM po kubnom metru. Tako
su optinske i kantonalne vlasti HNK
za koliinu granita koji je Alpine Bau
isporuila eljeznicama mogle naplatiti
najmanje 5,9 miliona KM.

Od decembra 2008. godine,

koncesionari nakon potpisivanja ugovora
moraju plaati i jednokratnu koncesionu
naknadu koja iznosi najmanje 1,5
posto vrijednosti nalazita ili prihoda
koji firma planira ostvariti u toku
koncesionog ugovora.

Meutim, ni Granit ni Alpine nemaju Drobilice kamena Alpine su u Granitovom nalazitu radile gotovo dvije
koncesiju pa, samim tim, ne plaaju godine nakon proglaenja steaja u jablanikom preduzeu. (Foto: CIN)
koncesione naknade.

Srbija duguje Bosni i Hercegovini

50 miliona eura u nekretninama
V
eliki broj objekata u
Srbiji koji je u vlasnitvu
bosanskohercegovakih firmi
je nezakonito prodat ili je naputen i
propada. Ni srpske firme jo uvijek nisu
vratile svoju imovinu koja je u BiH, jer
dvije zemlje godinama ne primjenjuju u
potpunosti Sporazum o sukcesiji.
Sudbina prodavaonica, salona,
magacina i ostalih nekretnina koje
su u vlasnitvu firmi na teritorijama
Srbije i Bosne i Hercegovine (BiH)
nije rijeena ni deceniju nakon
potpisivanja Sporazuma o sukcesiji. Tim
dokumentom su se drave obavezale da
e svu imovinu vratiti vlasnicima.
Ovaj sporazum, potpisan u Beu 2001.
godine, predvia da e imovina drugih
drava biti priznata, zatiena i vraena
u prvobitno stanje u kojem je bila 31.
decembra 1990. godine, bez obzira na
nacionalnost, dravljanstvo i boravite
vlasnika.
Ipak, za vrijeme vaenja Sporazuma
imovina pojedinih firmi je preprodavana,
nezakonito prisvojena i skrivana od
stvarnih vlasnika.
Prema istraivanju novinara centara
za istraivako novinarstvo iz Beograda
i Sarajeva (CINS/CIN), vie od 50 bh.
firmi potrauje imovinu koja se nalazi
u Srbiji, dok 38 srpskih preduzea
trai imovinu koja je u BiH. Izmeu
ostalih, na listi bh. preduzea su: Hepok,
Agrokomerc, Borac Travnik, Koarsko-
tekstilni kombinat (KTK) Visoko, kao i
srpske firme Tehnopromet i Autotehna-
Avis.

16
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Duniko ropstvo naftnih
terminala u Ploama
N
aftni Terminali Federacije
(NTF) u luci Ploe u
Hrvatskoj, od osnivanja 2006.
godine posluju pod teretom obaveza,
nastalih najveim dijelom kao posljedica
tetnih ugovora sa kompanijom
Deltagrip Limited iz Londona.
Finansijska policija Federacije BiH
(FBiH) je izraunala da je bive vodstvo
NTF-a otetilo ovu kompaniju za 9,8
miliona KM. Poslovne odluke su bile
toliko loe da je firma prole godine u
dva navrata bila pred steajem. Vlada
FBiH je oba puta spaavala firmu
novcem poreskih obveznika, uplativi
ukupno 4,7 miliona KM.
Terminali u Ploama su jedino
bosanskohercegovako skladite za
tena goriva na obali Jadranskog mora.
NTF posjeduju 12 skladita iji ukupni
kapacitet iznosi priblino 81.500 tona
goriva. Uprava procjenjuje vrijednost
firme na oko 700 miliona KM. Ova
skladita imaju i strateku vanost
za BiH, jer omoguavaju trgovcima
gorivom da godinje na transportnim
trokovima utede oko 40 miliona KM.
Njihova uteda se direktno odraava na
cijenu goriva u zemlji.
Vlada FBiH se prema svojim
terminalima nije uvijek odnosila
domainski.
Glavni inspektor Finansijske policije
FBiH, Zufer Dervievi, kae da su
krajem 2007. godine bivem federalnom
premijeru Nedadu Brankoviu dostavili
izvjetaj o problemima u NTF-u, ali da
on i nakon toga nije nita poduzeo.
Finansijska policija FBiH je u julu
2008. godine podnijela krivinu prijavu
protiv bivih direktora preduzea, Drage
Bureleza i Josipa Tomia, i protiv jo
pet osoba meu kojima su i premijer
Brankovi te ministar energije, rudarstva
i industrije FBiH, Vahid Heo. Burelez
i Tomi su, izmeu ostalog, osumnjieni
CIN je objavio priu, donosei niz
detalja o velikim gubicima naftnih
terminala u Ploama, nastalih kao
rezultat loeg upravljanja biveg
direktora. Prema naim navodima,
FBiH je propustila da reaguje na
brojne opomene koje su stizale
od strane Finansijske policije te
za prevare u slubi i sklapanje tetnih
ugovora sa britanskom firmom Deltagrip
Limited iz Londona, a elnici Vlade zato
to nisu poduzeli nita da zatite NTF od
tetnih poteza njenog vodstva.
Takoer, Tomia je Opinsko dravno
odvjetnitvo u Metkoviu, u decembru
2008. godine optuilo za sklapanje
tetnih ugovora i kupovinu opreme po
znatno veim cijenama od realnih.
Aktuelna Uprava NTF-a je krajem
2009. godine sainila analizu ugovora sa
Deltagripom. Njihovi podaci pokazuju
da je NTF, samo zbog niske cijene najma
skladita Deltagripu i raznih kaznenih
penala, izgubio vie od 3 miliona KM.
Osim toga, Deltagrip trai isplatu od 9,3
miliona KM zbog pretrpljene tete.
U Upravi strahuju da bi tete za
kompaniju mogle biti i vee. Naime, oni
su u naknadnoj kontroli otkrili ugovore
za ije postojanje nisu znali ni Nadzorni
odbor ni Finansijska policija FBiH. Ove
akte potpisivao je Tomi. Analiza ove
dokumentacije tek predstoji.
uprave firme Terminal (u ijem
su vlasnitvu i Naftni terminali
FBiH u Ploama). Vlada FBiH je
donijela odluku kojom se odobrava
isplaivanje 2 miliona KM na ime
duga koji je potpisao bivi direktor,
te je dozvolila prebacivanje 6
miliona KM na raun kompanije.
17

Investiciona banka
RS dodijelila kredite
firmama pod istragom
D
vije velike kompanije na
ijem su elu osobe bliske
premijeru Republike Srpske
(RS) Miloradu Dodiku, dobile su dva
kredita u ukupnom iznosu od 10 miliona
KM. Kredite je dala razvojna banka koju
kontrolie Dodik, a koja je osnovana i
sa ciljem da pomogne firmama koje ele
proiriti svoje poslovanje.
Kredite kompanijama Integral i Integra
inenjering u vlasnitvu Slobodana i
Slavice Stankovi odobrio je odbor kojim
predsjedava Dodik. Prema podacima
Investiciono-razvojne banke RS ugovori
o kreditu su potpisani tano sa mjesec
dana razlike, u septembru i oktobru.
Nekoliko sedmica ranije novinari Centra
za istraivako novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva su otkrili da je kredite vrijedne
na desetine miliona KM banka dodijelila
firmama u vlasnitvu stranih kompanija
sa off-shore raunima.
Uprava Razvojne banke
RS i republiki revizori su
povodom izrazito negativnih
nalaza revizorskih izvjetaja
bili pozvani za javno sasluanje
pred revizorskim odborom
Narodne skuptine RS.
Otvoren put za prodaju
imovine Elektrobosne
O
pinski sud u Jajcu donio
je odluku da odobri
pokretanje hipoteke koju
je Elektrobosna-N zaloila u banci u
Mostaru. Ovaj korak mogao bi u roku
od mjesec dana dovesti pred zatvaranje
ovo preduzee koje je, tokom svoje
109 godina duge istorije, bilo toliko
18
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
Slobodan Stankovi, vlasnik
konglomerata Integral inenjering.
(Foto: CIN)
Glavni revizor RS je uoio brojne
neregularnosti u poslovanju banke,
navodi se u izvjetaju koji je objavljen
u augustu ove godine. Finansijskim
izvjetajima banke za 2008. godinu dali
su generalno negativnu ocjenu.
Revizori u svom izvjetaju konstatuju
da ne postoji adekvatan sistem interne
kontrole na nivou banke, kao ni
adekvatna kontrola rizika prilikom
dodjele sredstava. Banka je postupila
po preporukama revizora i usvojila
mjere koje bi trebale poboljati praksu
izdavanja kredita.
S obzirom na njegovu premijersku
funkciju, Dodik je po automatizmu
predsjednik najvieg kreditnog odbora
banke. Sve kredite koji prelaze sumu
od 500.000 KM potpisuje on lino ili u
njegovom odsustvu ministar finansija.
je oteen za preko 100 miliona KM,
Dodik i brani par Stankovi su navodi se u izvjetaju SIPA-e.
dugo godina povezani i navode se kao
osumnjieni u krivinoj istrazi koju je Krivini izvjetaj je proslijeen
provela Dravna agencija za istrage i tuiocima.
zatitu (SIPA).
Dodjela kredita i izvjetaj SIPA-e
Prema krivinom izvjetaju, preduzea ukazuju na vezu izmeu Dodika i
u vlasnitvu branog para Stankovi branog para Stankovi. Na upit o
uestvovala su na veem broju tendera namjeni za koju je odobren kredit ovim
koji su navodno namjeteni u njihovu kompanijama iz press ureda banke
korist. Tenderima za izgradnju autoputa, novinari CIN-a nisu dobili zvanian
tunela i vladinih zgrada, budet RS odgovor.
vlasti pokreu istragu za istragom i
sakupljaju dokumentaciju koja upuuje
na korupciju i nesavjesno poslovanje
od direktora koji su se nadmetali
za upravljanje preduzeem. Samo
finansijska policija je izvila sedam
istraga.
vano da su njegovi dimnjaci ukraavali
Ali, nita nije uraeno po tom pitanju.
grb Socijalistike Republike Bosne i
Hercegovine. Odluka koju je prole srijede donio
sudac Jozo Karada otvara put za prodaju
I pored porasta potranje za njenim
imovine Elektrobosne vrijedne devet
proizvodima, firma poslije rata biva
miliona KM. Na aukciji koja je zakazana
rascjepkana, zapada u dugove i propada.
za april tekue godine, poetna cijena
Pod pritiskom razljuenih radnika,
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Nakon CINove prie o lanoj
privatizaciji Elektrobosne,
te nalaza o nelegalnim
aktivnostima uprave ovog
preduzea, sudovi su donijeli
odluku o prisilnoj likvidaciji
i prodaji imovine firme. Bivi
upravnici nisu pobjedili
na tenderu za prodaju
Elektrobosne, ve Bosanac koji
godinama radi u Njemakoj
i koji nastoji revitalizirati
kompaniju.
te imovine bie 4.5 miliona KM (sve od
fabrikog ulja pa do industrijskih pei),
to je dovoljno novca da bi se pokrio
neotplaeni kredit Hypo-Alpe-Adria
banke iz Mostara.
Ako se ne pojavi kupac na prvoj drabi
cijena e biti sputena na 3 miliona KM a
ako se ni tada ne proda, firma se nudi za
nominalnu cijenu od 1 KM. Predstavnici
italijanske kompanije Metallege
koja je zainteresovana za kupovinu
Elektrobosne, izjavili su Centru za
istraivako novinarstvo u Sarajevu
(CIN) da im je banka ponudila firmu za
Revizori sumnjaju
u regularnost
rekonstrukcije ceste
Iako treeplasirana i za milion KM
skuplja, Sarajevoputevi, graevinska
kompanija u dravnom vlasnitvu, ipak
je 2005. godine dobila posao vrijedan
vie od 5 miliona KM na tenderu
za rekonstrukciju glavne sarajevske
saobraajnice na dionici Otoka Ilida.
Najbolje plasirana na tenderu bila
je austrijska kompanija Strabag ija
je ponuda bila najjeftinija i iznosila je
neto vie od 4 miliona KM, koliko je
i Ministarstvo prometa i komunikacija
Kantona Sarajevo (KS) bilo spremno da
izdvoji iz budeta.
Od Sarajevoputeva tenderska komisija
4 miliona KM, koliko iznosi kredit koji je
Elektrobosna podigla.
Ovo je jadno stanje stvari za preduzee
koje je imalo sve predispozicije da bude
perjanica bosanske poslijeratne industrije:
velike zalihe prirodnih sirovina, niske
trokove proizvodnje, bogato iskustvo i
blizinu evropskom tritu.
elio sam prosperitet graanima Jajca,
kazao je bivi direktor Zlatan Itvani,
jedan od nekolicine djelatnika koji se ve
deceniju meusobno bore za kontrolu
nad preduzeem. On je bio taj koji je
doao na ideju da bi se mogao privui
svje kapital nakon reorganizacije stare
Elektrobosne i njene podjele na tri
kompanije kerke, od kojih bi svaka
imala stranog partnera.
Iako je, kako danas i sam priznaje,
njegov ivotni san propao, mnogi su
je bolje rangirala i bh. kompanije
Asfaltgradnju iz Visokog i GP Put iz
Sarajeva.
Ponuda Sarajevoputeva bila je 25
posto skuplja nego to je bilo predvieno
kantonalnim budetom, to je znailo
da su dodatna sredstva morala biti
preusmjerena na tetu drugih budetskih
korisnika.
I prije nego to je dolo do
potpisivanja ovog ugovora rekla sam da u
budetu imam 4 miliona KM, a pravi se
posao od 5 miliona KM, kae ministrica
prometa i komunikacija KS Ljiljana
Saki.
izgubili puno vie od sna. Elektrobosna
iz Jajca je prije rata osiguravala 3000
radnih mjesta, a svaki sedmi dolar od
izvoza tadanje Socijalistike Republike
Bosne i Hercegovine zaradilo je ovo
preduzee.
Da je neko primjenio presudu
Vrhovnog suda FBiH donesenu u maju
2004. godine, moda kompanija danas ne
bi zavrila na dobou.
Sud je doao do zakljuka da javna
kompanija koju je Itvani osnovao
pod imenom Elektrobosna nije imala
zakonske osnove da bude pravni
nasljednik predratne Elektrobosne.
Itvani je, uz odobrenje rukovodstva
tadanje Hrvatske Zajednice Herceg
Bosne (HZ HB), prilikom osnivanja
napravio takav aranman da je nova
kompanija preuzela imovinu, ali ne i
dugove stare kompanije.
CINova pria kojom se
tretira pitanje podizanja cijene
izgradnje puteva loe kvalitete
dovela je do prvog sluaja u
kojem je lokalna vlada odbila
prihvatiti radove, jer njihova
kvaliteta nije na dogovorenom
nivou. Fondacija Otvoreno
drutvo BiH je ovaj uspjeh
pripisala upravo CINu, ije su
prie dovele do promjene u
praksi.
Revizori su, u razgovoru sa novinarima
Centra za istraivako novinarstvo
(CIN) iz Sarajeva, rekli kako je praksa
vladinih agencija da neosnovano
potpisuju ugovore sa izvoaima
radova ije su ponude vie i u kojima
nisu tano navedeni svi detalji buduih
radova. Oni su primijetili i da se esto
na ugovore dodaju aneksi kojima se
ugovaraju dodatni radovi ili pak mijenja
specifikacija postojeih radova. Revizori
19

kau kako se esto dogaa i da se radovi,
koji bi trebali proi tendersku proceduru,
dodjeljuju putem aneksa. Sve to, tvrde
oni, znatno poveava trokove radova i
rezultira njihovom loijom izvedbom.
Revizori takoer sumnjaju da je
zloupotreba aneksa iroko ukorijenjena,
te da se koristi kako bi favorizirane
Doktorica u zatvoru zbog
smrti pacijentice
Doktorica Amila CvijetiKoldo radila je s
pacijentima na Klinikom centru u Sarajevu etrnaest
mjeseci nakon presude. (Foto: Osloboenje)
Doktorica Amila Cvijeti-Koldo radila
je sa pacijentima vie od godinu dana
nakon to je osuena na trogodinju
zatvorsku kaznu. Iako u zatvoru, jo
uvijek nije ostala bez radne dozvole.
etrnaest mjeseci nakon to je osuena
za smrt pacijentice, doktorica Amila
Cvijeti-Koldo otila je u zatvor. Sve do
20
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
kompanije zaradile vie novca.
Ilustracije radi, mjesec dana nakon
to je Sarajevoputevima povjerena
rekonstrukcija dionice Otoka-Ilida,
istoj kompaniji je aneksom na prvobitni
ugovor dodijeljen i novi posao
sanacija Rustem-paine ulice na Ilidi,
u vrijednosti od dodatnih 800 hiljada
ZDRAVLJE
poetka jula ova anesteziologinja radila
je sa pacijentima. To su joj omoguili
Kliniki centar Univerziteta u Sarajevu
(KCUS) i Ljekarska komora Kantona
Sarajevo, koji joj nisu uruili otkaz i
zabranili rad.
Pedesetetverogodinja Cvijeti-
Koldo jedna je od etiri doktora koji
KM. Revizori tvrde da je za radove na
ovoj ulici trebao biti raspisan poseban
tender. Dok su radovi na Rustem-painoj
bili na vrhuncu, potpisan je jo jedan
aneks na originalni ugovor, vrijedan 300
hiljada KM, kako bi se izgradila kruna
raskrsnica na Ilidi. Kao i u sluaju
Rustem-paine ulice, revizori tvrde da se
radilo o neregularnosti.
Ubrzo nakon to je pria
objavljena, doktorica Cvijeti
Koldo upuena je na
izdravanje zatvorske kazne
u tuzlanski zatvor. Kliniki
centar Sarajevo je donio
odluku o prekidu ugovora o
radu sa doktoricom.
su pravosnano osueni u posljednjih
pet godina na sudovima u Bosni i
Hercegovini (BiH). Iako su zbog njihovih
greaka pacijenti umirali ili postajali
invalidi, jedino je Cvijeti-Koldo otila u
zatvor.
Istraivanje Centra za istraivako
novinarstvo (CIN) pokazalo je da
nijednom doktoru osuenom za greke
nije oduzeta licenca. Sve do odlaska u
zatvor, doktorica Cvijeti-Koldo je radila
tamo gdje je njena greka 37-godinju
Svjetlanu Zuki kotala ivota.
Sa osuenom doktoricom se u aprilu
ove godine susreo ezdesetpetogodinji
pacijent iz Sarajeva. Cvijeti-Koldo
mu je bila anesteziolog tokom operacije
karcinoma.
Kad sam legao na operacioni stol
vidio sam nju iznad moje glave. Bio sam
okiran. Znam da je optuena i da je
trebala biti u pritvoru. Automatski me
je uhvatila panika i bio sam nesiguran
u operaciju. Tada mi nita dobro
nije prolazilo kroz glavu, ispriao je
novinarima CIN-a.
Budui da se i dalje lijei u istoj
ustanovi, nije elio da mu se navodi
ime. O sluaju ove doktorice je itao u
novinama i smatra da ona ne bi trebala
raditi sa pacijentima.
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Vrijedne
nekretnine Farisa
Gavrankapetanovia
B
ivi direktor Klinikog centra
Univerziteta u Sarajevu Faris
Gavrankapetanovi i njegova
porodica su za deset godina stekli
imovinu vrijednu dva miliona maraka.
Kada je prije petnaest godina
imenovan na mjesto zamjenika
federalnog ministra zdravstva, doktor
Faris Gavrankapetanovi nije imao
imovinu koju posjeduje danas. Nakon
dugogodinjeg obavljanja javnih funkcija
u zdravstvu postao je vlasnik: nekoliko
stanova, kua, poslovnog prostora,
vikendice i zemljita.
Gavrankapetanovi i njegova porodica
imaju nekretnine u Sarajevu i Poitelju
vrijedne vie od dva miliona maraka.
Prema podacima Centra za istraivako
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, njihovi
prijavljeni prihodi nisu mogli pokriti
kupovinu tolike imovine. Novac su troili
i za adaptaciju i opremanje stanova i
kua te za redovne ivotne trokove.
U zemljinim dokumentima nije
zabiljeeno da su nekretnine nakon
kupovine stavljane pod hipoteku zbog
kredita.
()Krajem prole godine Kantonalno
tuilatvo iz Sarajeva je pokrenulo
istragu protiv Gavrankapetanovia zbog
sumnji da je zloupotrijebio poloaj
efa Klinikog centra Univerziteta
u Sarajevu. Tuilatvo sumnja da je
u periodu od 2004. do 2010. godine
nesavjesnim poslovanjem otetio KCUS
za 23,5 miliona maraka, jer je, izmeu
ostalog, sklapao tetne ugovore u
postupcima javnih nabavki. Navodno,
Gavrankapetanovi nije potovao
zakonske procedure o broju uesnika
na tenderima, pogreno je vrednovao
prispjele ponude u postupcima nabavke
CT aparata, raunarske opreme i
softvera, a pri izboru zatitarskih
agencija za obezbjeenje objekata nije
potovao pravilo konkurentnosti.
Tuilatvo ga jo tereti da je u Kliniki
centar nezakonito zaposlio 260 osoba,
da je sa pojedinim uposlenicima
zakljuivao menaderske ugovore i da je
prikrivao gubitke u poslovanju klinike.
Gavrankapetanovia sumnjie da je
takvim postupcima ostvario imovinsku
korist.
Ubrzo nakon to je
pria objavljena, Dravni
tuilac je donio odluku o
pokretanju istrage protiv
gosp. Gavrankapetanovia u
vezi sa njegovom imovinom.
Tuioci takoer istrauju
potencijalni sukob interesa
gosp. Gavrankapetanovia dok
je bio na poloaju generalnog
direktora KCUSa, te njegove
umijeanosti u procedure
javnih nabavki u ovoj
instituciji.
21
 C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie

Kupovina hrane je
odnosno njih 47 sadri nedopustivo
visok broj mikroorganizama ili bakterija
koje uzrokuju trovanje ili ukazuju da je
hrana pokvarena.

riskantna Proteus, bakterija od koje ljudi ne

Online novinarska nagrada za 2007.
godinu koju dodjeljuje Fakultet za
komunikacije u Annenbergu.
obolijevaju, ali koja pokazuje da je hrana
zagaena fekalijama pronaena je u 27
uzoraka. Eerihija koli, bakterija koja se
takoer pojavljuje u sluaju zagaenja
fekalijama, a od koje se ljudi mogu
razboliti, pronaena je u 26 uzoraka.

Analiza je takoer pokazala prisustvo

lipolitikih bakterija u dva od pet uzoraka
kajmaka i mladog sira. Ove bakterije ne
izazivaju simptome trovanja, ali mogu
pokvariti ukus putera i drugih namirnica
koje sadre visoku koliinu mlijenih
masti. Pokazatelj su da je proizvod dugo
stajao ili da je nepropisno skladiten.

Davor Alagi, vii asistent u Zavodu

D
vadesetjednogodinji Arman
Bejtula nije zaboravio sendvi
sa piletinom i majonezom
koji je 2003. godine pojeo u sarajevskom
restoranu piceriji Impuls. Sutradan je
zavrio u bolnici, gdje je zbog trovanja
salmonelom proveo preko mjesec dana.
Danas Arman vie ne jede majonezu.
Dok govori o visokoj temperaturi,
povraanju, proljevu, malaksalosti
i bolnim pregledima crijeva koje je
doivio, i dalje se pita kako je mogue
da se otrovao hranom u restoranu koji
je uvijek bio besprijekorno ist i koji
svoju odlinu reputaciju moe zahvaliti
salatama i pileim specijalitetima.
Meutim, jo etrnaest osoba koje su u
Impulsu objedovale izmeu 13. i 15.
septembra 2003. godine zavrilo je u
bolnici.
Svaki put kada jedete hranu u za higijenu i tehnologiju namirnica pri
restoranima i fast food-ovima, ili pak Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, koji
kod kue pripremate hranu od sastojaka je za CIN nadgledao analizu namirnica,
kupljenih na pijacama, u mesnicama i kae da je otkrivanje prisustva proteusa i
prodavnicama, rizikujete da se otrujete. eerihije koli, kao i pronalazak povienog
broja bakterija u 23 uzorka lo znak. To
Novinari Centra za istraivako pokazuje da oni koji dolaze u kontakt
novinarstvo (CIN) u Sarajevu su u sa hranom ne vode dovoljno rauna o
periodu izmeu maja i jula ove godine istoi svojih ruku, pribora koji koriste i
uzeli 95 uzoraka hrane u restoranima, prostora u kojem se hrana priprema.
pijacama i kod ulinih prodavaa u
Sarajevu, Mostaru i Banjoj Luci. On kae da je CIN-ov eksperiment
ukazao na nepotivanje minimalnih
Uzorci su odneseni na Veterinarski higijenskih principa.
fakultet u
Sarajevu gdje
je obavljena
bakterioloka
analiza.
Analiza je
pokazala da
skoro pola
uzoraka,

Nakon objavljivanja rezultata CINovog

istraivanja, sanitarni inspektori u oba entiteta
su poduzeli intenzivnije kontrole, te donijeli
odluke o zatvaranju velikog broja restorana.
Osim toga, putem e-maila su kruili nalazi
koje je objavio CIN, indicirajui restorane
koji su opetovano imali negativne sanitarne
nalaze. Neki od navedenih restorana su se u
meuvremenu i zatvorili. U februaru 2009.
godine, direktor Agencije za sigurnost hrane
je najavio plan za kontrolu namirnica koji
bi koristio model upotrebljen u CINovom
istraivanju.

22
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Pacijenti uzvraaju udarac doktor
proglaen krivim za iznudu
S
pecijalista za ginekologiju i
akuerstvo iz Sarajeva, dr. Zijad
Lagumdija bio je posljednja
nada za neke od oajnih pacijenata
koji su mu se obratili za pomo.
Nakon to je saznala da ima tumor na
jajniku i pomiljala na samoubistvo
etrdesetogodinja Remzija Daferovi,
samohrana majka tinejdera, odluila je
da doktora Lagumdiju posjeti jednog
augustovskog dana 2004. godine. Godinu
dana ranije, Elvis i Zvjezdana Demirovi
su gajili nadu da e im ovaj ljekar pomoi
da konano postanu roditelji.
No, kako sami pacijenti kau, dr.
Lagumdija ih je razoarao. Zbog
njihovih prijava on e ostati upamen
kao prvi lijenik u BiH koji je osuen za
iznudu i primanje novca od pacijenata.
Ako presuda koja je donesena krajem
Vladina hirurgija za
poslovni uspjeh EFT-a
R
udnik lignita u Stanarima nije
privatiziran, ve je podijeljen
na dva dijela. Vrijedna imovina
pripala je novoformiranom preduzeu
EFT Group Rudnik lignita Stanari, a
ostatak firme poslan je u steaj.
Pored kue Mitra Grujia nalaze se
brda iskopanog lignita, tamnog mekanog
ugljena koji pripada oblinjem rudniku
u Stanarima. Vrijednu rudu uvaju
zatitari koji ograniavaju kretanje
zainteresiranim prolaznicima. Grujiu
to ne smeta. Iskopanoj rudi se veseli:
Meni se svia i zbog okoline, i radnika,
i omladine ove, i radi samog sebe, kae
ovaj ezdesetogodinjak koji na rudniku
radi.
Rudnik je nekada bio u dravnom
vlasnitvu, a danas pripada globalnoj
energetskoj grupaciji pod nazivom
septembra 2005. godine postane
pravosnana, dr. Lagumija bi se mogao
suoiti sa kaznom od est mjeseci
zatvora, novanom kaznom u iznosu od
10.000 KM i oduzimanjem lijenike
licence.
Zaokupljeni linim tragedijama
(Daferovi umire od raka, a mladi
brani par Demirovi izgubio je sina dva
dana nakon roenja), ovi pacijenti kau
da presuda nije unijela mir u njihove
ivote. Ali, njihov postupak je ponovo
skrenuo panju na rairenu praksu bh.
doktora da trae novac od pacijenata, od
kojih su mnogi siromani i nezatieni.
Sluaj Lagumdija je moda ve sad
poeo da mijenja tradicionalan odnos
izmeu pacijenata i njihovih doktora.
Moj advokat je zaduen za davanje
izjava, rekao je dr. Lagumdija
ENERGIJA
Energy Financing Team (EFT). Iako je u
javnosti ovo predstavljeno kao uspjena
privatizacija, Centar za istraivako
novinarstvo (CIN) doznaje da Rudnik
nije kupljen u cjelini, zajedno sa
dugovima i potraivanjima.
Prema finansijskoj i sudskoj
dokumentaciji, prije devet godina dolo
je do svojevrsne podjele Rudnika, pri
emu je vei dio imovine zemljite,
zgrade i oprema postao imovina
novoosnovane firme EFT Group
Rudnik lignita Stanari, koja je bila u
veinskom vlasnitvu EFT-a. Ono to je
ostalo restoran, malo zemlje, dugovi i
teko naplativa potraivanja poslano je
u steaj.
Dokumentacija pokazuje da je imovina
prodana za 10,5 miliona maraka, iako je
knjigovodstveno vrijedila 28,8 miliona
Napomena: Pr va pria
koju je
CIN objavio u januaru 20
05.
odgovarajui
na pitanje o presudi koju je izrekao sudac
Opinskog suda Goran Radovi.
Kada ga je u jesen 2004. godine
Centar za istraivako novinarstvo
(CIN) u Sarajevu, istraujui nedostatke
zdravstvenog sistema u BiH, pitao
o optubama za uzimanje mita, dr.
Lagumdija je rekao da od tih pacijenata
nikada nije primio niti marke, nego da je
dolo do nesporazuma.
Istina, rekao je dr. Lagumdija, on jeste
spomenuo novac, ali ne u smislu mita,
nego participacije koju pacijenti plaaju
prije operacije.
maraka. Zemljite povrine 267 hektara
je preputeno bez ikakve naknade.
Ispod zemlje u Stanarima ima
najmanje 100 miliona tona lignita, ija
je trenutna trina vrijednost oko est
milijardi maraka.
Dragan Mikerevi, koji je bio na elu
Vlade Republike Srpske (RS) koja je to
odobrila, kae da stari rudnik nije bio
profitabilan i da je pravio gubitke. Kada
treba da rijeite problem, onda morate
biti spremni kao hirurg da odsijeete
ruku da biste sauvali organizam. U tom
momentu odluujete ta ete odsjei.
Mi smo odluili tako, kae Mikerevi u
razgovoru za CIN.
Osnovna djelatnost grupacije EFT
su investicije i trgovina energijom,
a krajnji vlasnik je kompanija EFT
Investment Plc, firma registrovana
na Kipru, navedeno je u revizorskom
izvjetaju firme. Veinski vlasnici su Vuk
Hamovi i njegov sin Milo. Hamovia,
srbijanskog biznismena koji ima adresu i
u Londonu, mediji nazivaju balkanskim
kraljem struje.
23

EFT u fokusu interesovanja SAD,
Velike Britanije i BiH
S
rbijanski biznismen Vuk Hamovi
dobro je unovio svoju vjetinu
pregovaranja u komplikovanom
svijetu trgovine dugovima i elektrinom
energijom. Istraioci u etiri zemlje
trenutno pokuavaju utvrditi da li je
njegovoj kompaniji Energy Financing
Team (EFT) u dobijanju unosnih
poslova pomoglo jo neto osim njegove
poslovne sposobnosti. Uskoro bi trebali
biti objavljeni rezultati britanske i
amerike istrage.
Hamovi, koji je jedan od najbogatijih
poslovnih ljudi u istonoj Evropi,
zajedno sa slubenicima EFT-ja, uporno
negira postojanje bilo kakvih nezakonitih
aktivnosti. GML International, koji je
takoer predmet interesovanja istranih
organa, kategorino porie bilo kakvu
umijeanost.
Tuilatvo: Ubistvo
smiljeno i plaeno u
rotirajuem restoranu
U
optunici protiv Nasera
Kalmedija spominju se:
Fahrudin Radoni, Ekrem
Leki, Senad ahinpai aja i Naser Ori
kao lanovi njegove organizovane grupe.
Avaz Twist Tower, plavi neboder, koji
se nadvija nad Sarajevom je sjedite
Fahrudina Radonia, medijskog mogula
koji je u utrci za lana Predsjednitva
Bosne i Hercegovine (BiH).
Na drugoj strani grada uzdie se
drugi neboder, Radon Plaza, hotel sa
staklenom fasadom u sklopu kojeg je i
rotirajui restoran. U njemu se u proljee
2006. godine Radoni poeo susretati
sa nekolicinom osoba kako bi, navodno
isplanirali ubistvo Ramiza Delalia ele.
Planerima ubistva smetalo je, izmeu
24
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
Centar za istraivako novinarstvo u
Sarajevu (CIN) doao je do saznanja da
protiv EFT-ja istrage vode britanski Ured
za teke prevare (SFO) i glavni inspektor
amerike Agencije za meunarodni
razvoj (USAID). Pored njih, istragu vodi
i Tuilatvo BiH, a srbijansko tuilatvo
zatrailo je od MUP-a Srbije da izvri
predistrane radnje vezane za poslovne
aranmane EFT-ja sa Elektroprivredom
Srbije (EPS).
Istraioci Specijalnog odjela za
organizirani kriminal, privredni kriminal
i korupciju u Tuilatvu BiH izmeu
ostalog ispituju mogue nepravilnosti
oko kupovine dugova tokom 1999. i
2000. godine. Hamovi je ove transakcije
obavljao u ime londonske kompanije
GML International, u kojoj je bio jedan
od direktora do marta 2003. godine.
ORGANIZOVANI KRIMINAL
ostalog, to se Delali petljao u njihove
poslove.
Ramiz DelaliPrema tvrdnji tuitelja,
Ramiz Delali elo, bivi ratni
komandant i lan sarajevskog podzemlja
je otkrivao Kelmendijeve poslove sa
drogom (Foto: AFP)
U ljeto 2007. godine Delali je ubijen,
izreetan mecima, u pono ispred stana
u Sarajevu.
Ovi i ostali navodi su opisani na 49
strana optunice Kancelarije Specijalnog
tuilatva Republike Kosovo, u sluaju
protiv Nasera Kelmendija, porijeklom
Albanca koji je godinama ivio u Sarajevu.
Zbog tih sumnji Kelmendi je prolu
godinu proveo u zatvoru na Kosovu.
Njena osnovna djelatnost bila je trgovina
dugovima.
Meunarodni tuilac u BiH Jonathan
Ratel izdao je 2003. godine nalog za
pokretanje istrage. Na listi osumnjienih
su se, pored Hamovia, nali i Slobodan
Mrdi i Svetozar Aimovi, bivi
generalni direktori Elektroprivrede RS
(EP RS), te bivi ministar industruje,
energetike i rudarstva u Vladi RS-a
Boko Lemez. U nalogu, tuilac tvrdi da
postoje dokazi da su trojica dunosnika
poinila krivina djela, u korist
kompanija EFT i GML. Ova grupa se
tereti za zloupotrebu poloaja, sklapanje
nepovoljnih ugovora, odavanje poslovnih
tajni te davanje i primanje mita.
Glasine i poslovni dogovori su vezivali
Radonia i Kelmendija godinama, ali
ova optunica prvi put objanjava razloge
ovih veza i jasno navodi da je Radoni
bio Kelmendijev poslovni partner i
politiki zatitnik u Sarajevu.
Radoni naglaava injenicu da
on sam nije bio optuen, ve samo
imenovan u optunici kao lan
kriminalne organizacije. Ovaj donedavni
ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine
(BiH) negira navode optunice i
najavljuje pravnu bitku da to i dokae.
Kelmendi je zadran u pritvoru
zbog straha da bi mogao pokuati
da pobjegne, zastrai svjedoke ili
uniti dokazni materijal. Optunica je
fokusirana na dvije oblasti: Delalievo
ubistvo i ono za to tuioci kau da je
bila Kelmendijeva glavna djelatnost od
2000. do 2012. godine trgovina velikim
koliinama droge iz Afganistana i Turske
u Evropu.
Oekuje se da e se suenje
Kelmendiju odrati u oktobru, sticajem
okolnosti, u istom mjesecu u kojem se
Radoni nada da e mu donijeti mjesto
u Predsjednitvu. Tuioci kau da su njih
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e

dvojica povezani zamrenim poslovnim

interesima i kriminalnim radnjama,
ukljuujui ubistvo Delalia, kao i da e
sve to biti dokazano na suenju.

Glavni svjedok u optunici je ejla

Jugo Turkovi, ena Zijada Turkovia
kojem se sudi za organizovani kriminal
i ubistva. Jugo Turkovi je biva
Radonieva novinarka i pouzdani
pomonik. U razgovoru za Centar
za istraivako novinarstvo (CIN) i
Organized Crime and Corruption
Reporting Project (OCCRP) ona opisuje
sastanke i dogaaja koji su doveli do
Delalieve smrti.

Kelmendi: biznismen na
rata, ali se ponovo vratio 1998. godine,
kada je dobio i bh. dravljanstvo. On
do 2006. godine nije bio prijavljen kao
obveznik poreza na primanja u Federaciji

minimalcu BiH, a u ovom periodu njegova imovina

se znaajno poveala.

N
Od 1999. do 2009. godine kupio je
aser Kelmendi je sa kriminalne organizacije, prijavljivao
nekretnine u Sarajevu za skoro 1,7
prosjenom plaom od 360 je minimalna primanja u Bosni i
miliona KM. Uz to, njegova fabrika
KM i preduzeima koja Hercegovini (BiH), a njegova preduzea
sladoleda Adolado je procijenjena na
posluju sa gubitkom u Sarajevu stekao u Sarajevu su poslovala sa gubicima.
priblino 4,3 miliona KM.
imovinu vrijednu est miliona KM.
Kelmendi je u posljednjih est godina
Kelmendijev hotel, etiri kue i
Balkanski biznismen Naser Kelmendi, prijavljen kao uposlenik u vlastitom
stan su po nalogu Suda BiH blokirani
kojeg policajci u regiji opisuju kao hotelu Casa Grande na Ilidi, sa
u junu. Pod blokadom se ne nalazi
vou mone prosjenim
njegova fabrika sladoleda u Hadiima
mjesenim
kod Sarajeva jer je ona uknjiena kao
primanjima
imovina preduzea koje je osnovao
od oko 360
Naserov polubrat Beir Kelmendi.
KM, pokazuju
dokumenti U zahtjevu za blokadu Tuilatvo BiH
do kojih su je navelo da je Kelmendi imovinu stekao
doli novinari novcem od prodaje droge. On je u maju
Centra za uhapen u Pritini, a Tuilatvo BiH
istraivako je Interpolu dostavilo dokumentaciju
novinarsvo na osnovu koje ga sumnjii za ubistvo
(CIN). Ramiza Delalia ele i trgovinu
Njegova plaa narkoticima.
je u rangu sa
minimalnom Pod istim optubama Kelmendi je u
plaom u ljeto 2007. godine sasluan u Tuilatvu
BiH u tom Kantona Sarajevo. Negirao je vezu sa
periodu. ubistvom ele, a tada je izjavio i da
nikada nije trgovao drogom, da je mrzi
Naser kao i sve to uz nju ide. Sebe je tada opisao
Kelmendi je kao trgovca, a dodao je da se u BiH bavi
u Sarajevo ugostiteljstvom i proizvodnjom sladoleda.
doselio
1988. Meutim, ova dva biznisa nisu
godine. Kelmendiju donosila profit kojim bi
Napustio opravdao ulaganja u nekretnine u
ga je zbog Sarajevu..
25
 C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie

Kantonalna policija u Sarajevu je oduzela dozvole za
noenje vatrenog oruja, koje je prethodno izdala Naseru
Keljmendiju. Poslali su obavjetenje svim policijskim
agencijama u zemlji kojim se nalae oduzimanje oruja
i dozvola od Keljmendijevih sinova. Prema policijskim
navodima, ove akcije su rezultat CINovih pria koja
donosi istorijat Keljmendijevog hapenja, koji obuhvata
period od 1976. godine kada je Keljmendi odleao
18-mjesenu kaznu zatvora za pokuaj ubistva u Pei,
Kosovo. Istraivanje je pokazalo da bi takva presuda,
po zakonu, trebala da onemogui izdavanje dozvole za
posjedovanje vatrenog oruja. Osim toga, Uprava za
indirektno oporezivanje BiH je, na osnovu CINove prie,
pokrenula istragu u cilju utvrivanja vrijednosti uvezenog
dipa koji su Keljmendijevi saradnici naruili iz USA
2006. godine.

vercovane Pripadnici Jedinice GP Trebinje su na ilegalnim

putevima otkrivali odbaene kutije cigareta sa

cigarete
poreskim markicama Crne Gore. (Foto: CIN)

preplavile
Balkan
B
osna i Hercegovina (BiH)
je samo jedan od kotaa u
regionalnoj maineriji verca
cigaretama. Meutim, ak je i ova
mainerija tek dio daleko veeg globalnog
lanca verca. Godinje se u svijetu
proverca ili ilegalno proizvede oko 600
milijardi cigareta to znai da je svaka
deseta kutija cigarete sumnjivog porijekla.
Osim Balkana, drugi veliki centri ilegalne
trgovine cigaretama su Kina, Malezija,
Ujedinjeni Arapski Emirati.
Organizovane kriminalne grupe
porijeklom sa Balkana vercovane
cigarete prodaju kako na domaim, tako
i na znatno profitabilnijim tritima
zapadne Europe. Svjetska zdravstvena
organizacija navodi podatak da svaka
trea cigareta u BiH i svaka jedanaesta
u zapadnoj Europi dolazi na trite
ilegalnim putem.
Prema saznanjima Saveza potpisnica
okvirne konvencije koju ini 300
organizacija koje rade na suzbijanju
ovog problema, godinje se zbog verca
cigaretama izgubi oko 50 milijardi dolara
u neplaenim porezima.
Ono to ini verc cigaretama
profitabilnim su znaajne razlike u
cijenama u zemljama jugoistone i
zapadne Evrope. Primjera radi kutija
cigareta marke Marlboro se u BiH
prodaje po cijeni od 3 KM, dok je u
veini velikih evropskih gradova za
istu potrebno izdvojiti izmeu 10 i
15 KM. Razlika u cijeni se uglavnom
moe pripisati znatno niim poreskim
stopama, ali i u mogunosti utaje poreza
u veini zemalja jugoistone Evrope.
verca nisu poteene ni lokalne marke
cigareta.

Pravosue na
organiziranje lanca trgovine droge skunk
iz Bosne i Hercegovine (BiH) u Hrvatsku
te za, kako je saopeno iz Tuilatva BiH,
druga teka krivina djela.

popravnom u sluaju Informacija o pripremi ubistva

policijskog komesara je ponovo oivjela
istragu protiv etrdesetsedmogodinjeg

automafije (47) imia, koja je tri mjeseca tapkala u

mjestu.

Naime, braa iz Gruda i osam njihovih

Trgovac automobilima iz Gruda Mate
imi ponovo je uhapen nakon to je
pod pritiskom policije Tuilatvo BiH
promijenilo tuioca.
Federalna policija je 18. aprila
uhapsila vlasnika autootpada iz
saradnika uhapeni su 17. decembra
Gruda Matu imia i njegovog brata
prole godine u velikoj policijskoj
Blagu jer su, navodno, planirali ubiti
operaciji protiv automafije u zapadnoj
Zorana Galia, komesara Policije
Hercegovini. Meutim, dan kasnije svi
Zapadnohercegovakog kantona (ZHK).
osumnjieni su puteni iz pritvora.
imii su, takoer, osumnjieni i za

26
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Od 1991. godine protiv Mate imia su podnesene najmanje 23 krivine prijave za
teka krivina djela, ali u zatvoru nije proveo due od nekoliko mjeseci. (Foto: CIN)
Dravni tuilac Saa Sarajli donio
je odluku o oslobaanju, uprkos
upozorenjima policije da imi sa
slobode moe utjecati na svjedoke,
uklanjati dokaze i time ugroziti istragu.
Zbog toga je Federalna uprava policije
(FUP) uputila albu Visokom sudskom
i tuilakom vijeu (VSTV) BiH protiv
Balkanski
trgovci dionicama
ugrozili Njemaku berzu
Veina ljudi e samo rei NEIN i
spustiti slualicu.
Ali, kada dnevno nazovete 40 ili
50 firmi irom Evrope i njihovim
uposlenicima dajete nevjerovatno
isplativu ponudu, dovoljno je da
nekolicina kae JA i moete zaraditi
veliku koliinu novca. ak i kada trgujete
robom sumnjive kvalitete.
Ovaj recept su primijenila braa
Zoran i Goran Samardija, vlasnici
vicarske kompanije Dunmorr Group
AG, koja je prole godine u Bosni i
Hercegovini (BiH) osnovala mreu
ilegalnih pozivnih centara za trgovinu
dionicama na Njemakoj berzi. Koristei
lana imena osoba i firmi, desetine
njihovih uposlenika su svakodnevno
telefonom pozivale stanovnike Evropske
unije (EU), obeavajui brzo bogaenje
dionicama.
Sistem je najee funkcionisao tako
to bi Dunmorr kupovao velike koliine
tuioca Sarajlia.
U albi stoji da tuilac nije sasluao
osumnjiene, iako je prema Zakonu o
krivinom postupku BiH imao obavezu
da to uini u roku od 24 sata.
Njihovo putanje je izazvalo
uznemirenje i opu nesigurnost javnosti
dionica bezvrijednih firmi koje su zatim
njihovi uposlenici iz centara u BiH
masovno nudili kupcima u EU-u.
Na taj nain su vjetaki proizvodili
interes za dionice, to je dovodilo do
njihovog rasta na berzi. Nakon to bi ih
prodali, interes za dionice bi prestajao i
one bi naglo gubile na vrijednosti.
Naivni kupci, koji su povjerovali u lai
Dunmorrovih zaposlenika kako iza rasta
dionica stoje ulaganja u firme, vie ih
nikome nisu mogli prodati.
U izvjetaju njemake Savezne agencije
za nadzor finansijskih usluga za 2011.
godinu se navodi da je broj prijava zbog
manipulacija dionicama porastao za
gotovo 50 posto u odnosu na prethodnu
godinu. Prema izjavama sagovornika
Centra za istraivako novinarstvo iz
Sarajeva (CIN), brojne prevare su se
odnosile na dionice kojima je trgovao
Dunmorr.
Nakon objavljivanja prie,
Tuilatvo BIH je ponovno
otvorilo sluaj automafije, te
zapoelo istragu.
na podruju Zapadnohercegovakog
kantona, rekao je Dragan Luka, direktor
FUP-a, dodajui da je ovakvom odlukom
tuilac nanio nepopravljivu tetu sluaju
Meteor.
On je u izjavi za Centar za istraivako
novinarstvo (CIN) objasnio da su imii
povratnici u organizovanom kriminalu,
osobe sklone upotrebi vatrenog oruja,
podmetanju poara te da su poznati i
po zastraivanju svjedoka, napadima na
policijske slubenike i sudije.
CINova pria je inicirala
policijsku istragu u Njemakoj,
Holandiji, Srbiji, te BiH.
Berza u Frankfurtu je, na
osnovu CINove prie, inicirala
promjene u procedurama za
trgovinu dionicama.
Berza je bila nemona da zaustavi
trgovinu sumnjivim dionicama, pa
je najavila da e krajem 2012. godine
zatvoriti segment slobodnog trita u
kojem su se najee deavale prevare.
Zvaninici berze i Agencije kau da
nisu zadueni za otkrivanje organizatora
prevara u trgovini dionicama, nego
da informacije o postojanju sumnje
u krivino djelo prosljeuju policiji i
tuilatvu. Oni nemaju ni podatke o
ukupnim tetama koje su priinjene
kupcima spornih dionica.
Novinari CIN-a iz Sarajeva su u
proteklih mjesec dana analizirali
vie desetina vlasnikih i berzanskih
dokumenata, intervjuisali prevarene
kupce dionica, njihove advokate, bive
uposlenike Dunmorra te doli do
podataka o razmjerama ove prevare.
27

Zahvaljujui vezama elnici Saveza
uvaju pozicije
Na izvanrednom zasjedanju skuptine, lanovi izvrnog odbora dobili su
podrku delegata, a i jedni i drugi dolaze iz kantonalnih i podrunih saveza.
elnici Nogometnog/Fudbalskog
Saveza Bosne i Hercegovine
(BiH) ve godinama uspijevaju
zadrati svoje pozicije zahvaljujui
sistemu koji ih je tu i doveo.
Procedure imenovanja omoguile su
pojedincima da obavljaju vie funkcija
istovremeno. S druge strane, meusobna
ukanovieva Crna Gora
kao porodini biznis
C
rnogorce je krajem prole
godine zatekla vijest da je
globalna finansijska kriza
pogodila i njihovu malenu balkansku
dravu. Novine, Internet, pa ak i film
o Jamesu Bondu prikazivali su Crnu
Goru kao Monte Carlo istone Evrope.
Na brdovitoj, umama obrasloj obali,
meu srednjovjekovnim utvrdama i
ruevinama niklo je mnotvo luksuznih
hotela i privatnih vila.
Vlada premijera Mile ukanovia je
u decembru 2008. godine najavila da e
pritei u pomo Prvoj banci, jednoj od
vodeih finansijskih institucija u Crnoj
Gori i jednom od vodeih pokretaa
crnogorskog graevinskog buma.
Prva banka je veinski u vlasnitvu
ukanovia, njegovog brata i sestre, te
bliskog prijatelja.
28
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
Iako se iz klubova esto mogu uti
kritike na raun dravnog saveza, upravo
oni i nominuju veinu tih ljudi.
Prema rijeima Avde Kalajdia,
donedavnog trenera mostarskog Velea,
veliki problem je u tome to se politika
umijeala u sport. On kae da se ljudi
biraju zbog mnogih razloga, ali ne i
kvaliteta, to u konanici umanjuje
sposobnost Saveza da uspjeno upravlja
fudbalom i razvija ga.
Generalno, fudbal je bolestan,
od podrunih, kantonalnih, preko
entitetskih, do dravnog saveza, kae
Kemal Alispahi, trener Jedinstva iz
Bihaa. Mi imamo sad ljudi u fudbalu
podrka na razliitim nivoima i sloenost
koji nemaju veze sa fudbalom, ali
izbornog procesa ine promjene na vrhu
naalost, oni su na nekim kljunim
gotovo nemoguim.
funkcijama.
Put ka vrhu bh. fudbala zapoinje na
A kritike kau da, dok su takvi ljudi na
optinskom, kantonalnom ili podrunom
funkcijama, nema mjesta za angaman
nivou. Odatle se biraju elnici entitetskih,
bivih igraa i legendi bh. fudbala koji
a potom i dravnog saveza.
rijetko zauzimaju vane pozicije.
lanovi lokalnih nevladinih
organizacija, opozicionih partija i
novinari kau da je ovo samo jo
jedan primjer poklapanja dravnih
sa interesima lanova ukanovieve
porodice. Oni kau da se Crna Gora,
drava sa manje od 700.000 stanovnika,
ponekad doima kao preduzee kojim
rukovodi premijer i njegova porodica.
Kako je ukanovieva partija pobijedila
na izborima iz marta ove godine, oekuje
se da e premijer ostati na vlasti jo etiri
godine.
Crna Gora je zemlja bez pravila, kae
Milka Tadi, urednica magazina Monitor.
Ako ste vlast ili blizu vlasti moete da
radite ta god hoete.
ukanovievo bogatstvo je teko Foto: Nezavisni dnevnik Vijesti
objasniti uzme li se u obzir njegova
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e

nevelika premijerska plata iz proteklih za ovu priu. Tokom godina na razne

CIN, u ulozi osnivaa Mree
za istraivanje organizovanog
kriminala i korupcije
(reportingproject.net), je
uestvovao u istraivanju o
crnogorskoj Prvoj banci, koja
je pod kontrolom Premijera
Crne Gore. Ubrzo nakon
objavljivanja prie, Centralna
banka Crne Gore je zatraila
reviziju poslovanja ove banke.
Visoki zvaninici EU su pitanje
banke uvrstili u pregovore o
pridruivanju.
godina. Jedni dre da je bogatstvo navode odgovarao je tek turim
stekao u vrijeme procvata verca demantijima. Umjesto odgovora,
duhana. Italijanski tuitelji navode da je sa onima koji ga optuuju, radije
premijer bio sredinja figura zajednikog se suoavao pred sudom. Podnosio
djelovanja crnogorskih dravnih je optube za klevete protiv medija
zvaninika i italijanske mafije koja je, i dobijao parnice na sudovima u
navodno, provercala ogromne koliine vlastitoj zemlji, ali i Srbiji i Hrvatskoj.
cigareta u posljednjoj deceniji prologa Prole godine je tako dobio odtetu od
vijeka. Istraitelji, meutim, ne navode da 20.000 eura nakon to je tuio najvei
je ukanovi lino profitirao od verca. crnogorski nezavisni dnevnik Vijesti i
njegovog izdavaa eljka Ivanovia. On
Navodi o korupciji privlae panju i je, inae, pretuen, pa je rekao da iza
izvan Crne Gore. Iako je Europska Unija napada moda stoji ukanovi i lanovi
(EU) zadovoljna postignutim napretkom, njegove porodice. Kada je hrvatski
Komesar za proirenje EU-a, Olli Rehn tjednik Nacional 2001. godine objavio
izjavio je u decembru prole godine da su lanak o ukanoviu, , premijer Crne
korupcija i organizovani kriminal glavne Gore je tuio ne samo taj tjednik ve i
prepreke za lanstvo u EU. medije koji su prenijeli tu priu, navodi
se u izvjetaju Novinara bez granica.
ukanovi je odbio dati komentar

OBRAZOVANJE

Nita za
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva pozvali ameriki Ured za dravnu slubu.
broj iz oglasa i predstavili se kao
zainteresovani studenti. Reeno im je da Meutim, novinarima CIN-a koji
mogu zaraditi diplomu, pa ak i zvanje su se predstavili kao studenti je reeno

neto magistra i doktora bez pohaanja asova, da veina poslodavaca, posebno u

uenja i pisanja seminarskih radova. inostranstvu, ne vri posebne provjere
Ispiti bi im bili priznati na osnovu diploma.

O
glas preko cijele strane koji se
krajem novembra pojavio u
jednim bh. novinama zvuao
je sjajno. Bosanskohercegovaki studenti
eljni prestinih diploma sa amerikih
univerziteta konano su dobili ansu da
je steknu i to bez muke.
Upisati studij amerikog Century
University inilo se savrenim rjeenjem
kada su novinari Centra za istraivako
prethodnog radnog iskustva, zavrenih
kurseva, odsluanih predavanja. Ispite ne
bi polagali, a profesori bi pisali njihove
radove. Cijena: 4.600 dolara za diplomu,
4.8000 dolara za magistarski ili 5.800
dolara za doktorat.
No u svemu tome jedini problem je to
je diploma Century univerziteta manje-
vie bezvrijedna. Sa tom diplomom
studenti nee moi dobiti posao u
dravnoj slubi u Bosni i Hercegovini
(BiH). Te diplome ne priznaje niti
28 tetvr1~22.lIOYemlw/st(j~~
i2007.
Javnost mora biti oprezna kada su u
pitanju ponude poput ove, jer bez obzira
to su njihove diplome veoma upitne,
aktivnosti univerziteta Century nisu
nezakonite.
Century University je osnovan
1978. godine. Nije akreditovan niti od
jedne agencije koju priznaje ameriko
Ministarstvo obrazovanja, to znai
da nema nezavisne kontrole kvaliteta
nastave i osoblja, niti se vre provjere da
li se nastava uope odvija.
Dnevni avaz

CIN je objavio priu o oglasi

osobi koja se predstavlja
DOPISNE STUDIJE ONLIN
NA NEKOM OD VRHU E, e-LEARNING CLASS
NSKlH USA, UK, SWISS ES
Info 7..3 Region, DR-MA UNIVERZITETA. ,PODR
RVELL, Prag" Ce~ka Republ SKA NA MATERNJEM
JEZIKU.

kao predstavnik Amerikog

ika., Ernail: drmarvell.dist
a~ce@university-support.or
g
PORED OVOGA "CENT
URY UNIVERZITETY",

univerziteta, te u toj
EVROPSKIH UNIVERZITE U.S.A, PRA TEel NOVE
TA I PROGRAME EVRO PROGRAME SARADNJE
SKLADU SA SVE NOVlJ l'SKE UNIJE ,?A "DODA AMER ICKIIl I
IM ZAHTJEVIMA TNO OBRAZOVANJE
SNAZNO POJACA VA PROFESIJE", OJACA ODRASLIH V
VA SVOJE PRISUSTVO

ulozi obeala studentima

INTENZITET V REGIO V EVROPI I NAROCITO
GDJE BOSNA I HERC NU NA LINIJI OD PRAG
EGOVINA IMA POSEB A DO SKOPLJA
NO ZNACAJNO MJEST
O

univerzitetske diplome,
magistarska i doktorska
zvanja u okviru nekoliko
mjeseci. ak je obeavao da CENTURY UNIVERSI
moe omoguiti da profesori TY, U.S.A.
'., Alliuquerql!e~~ 871 10

piu radove za studente, uz

Ameri
cki i svjetski lider za dopisn
VRSI UPIS I POZIVA e unive~itetske stugije
POTENCIJALNE STUDE!'jTE IZ BOSN 0<1'1978.godine,
RY UNIVERZITY U AME E I HERGEGOVINE
naknadu, naravno. Nakon
RIq: rROGRAM "DIST DA SE PRiJAVE ZA UPIS
UCENJE I POLAGANJE ANCE EDUKACIJE" NA CENTU-
ISPITA N,A MATERNJEMJE - DOPISNE STUDIJE,
ZIKU ILl ENGLESKOM PO NASTAVA SA DALJINE
A
objavljivanja prie, univerzitet
BoRAVKA I RADA,U IZBORU STUDENTA,
SVOJOJ KUCI I NA SVOM U SVOM MJESTU
NAKONUPISA STUDENT DOBIJA "I.D. RADNOM MJESTU

je prestao da reklamira svoje DIPLOME IZDAJE CENT CENT URY UNIVERSITY,

URY UNIVERSITY, US.A."
Century Univerzitet k autoriz US.A. U AMERICI.
ovan -lieenciran kod Ddave
aktivnosti, zatvorio se i nestao skladu sa Zakononi 0 Obraz New Meksiko, SAD u
ovanju, 1978, 21-23-1 do
Program studija obuhvata 21-23-15.
.
sa BH scene. UKUPNA CIJENA SKOL
ARINE (TUITION) CENT
FAKULTET, MAGISTRA
TURA, DOKTORAT
URY UNIVERZITETA
I DOKTORATA, BEZ OD UPISA. DO DIPLOMlR
OBZlRA NA BROJ AKA ANJA, MAGISTRATUR
DEMSKIH GODINA TRAJ E
ANJA STUDIJA, IZNO
SI:
. " FAKULTET 4.600,00 US
29
MAGISTRATURA4.800,OO Dolara;
US Dolara; DOKTORA
Naein T 5.800.00 US Dolara;
placanja skolarine (Tuitio
n) se dogovara. Moguc
skladu sa napredovanjem e je placanje dijeIa skolar
studija sve do' diplomiranja, ineu ratama, rikljueujuCi -i
Napomena: UKUPNA magistrature i doktorata: placanje u mjeseenim
CIJENA SKOLARINE ratama u
PODRSKE CENTURY (TUITION) CENTURY
UNIVERSITU. UNIVERZITETA JE IZUZE
. TNO NISKA ZBOG SPECI
Trajanje studija zavisi FICNIHMOGUCNOSTI
od prethodnog skolovanja
FAKULTET, MAGISTRA i izrrosi:
TURA, DOKTORAT: I do 3 akademske godine
.
POSLOVNE STUDIJE OBLASI STUDIJA:
-

Inspektori rada svoj
posao smatraju
besmislenim
Nakon objavljivanja prie,
velika akcija inspekcije rada
je dovela do ubiranja miliona
KM duga na ime doprinosa za
zaposlene, te registracije oko
30,000 uposlenika koji su do
tad radili na crno. Ministarstvo
je otvoreno iskazalo zasluge
CIN za ovu akciju.
I
nspektori rada nisu bili od mnogo
pomoi dvadesetosmogodinjoj
prodavaici Mireli Tasi.
Rijetko su kontrolisali prodavnicu u
Sarajevu, u kojoj je pet godina radila na
crno. Kada su i dolazili, obino bi zavrili
Korupcija u policiji
izmeu istine i
predrasuda
Sran Blagovanin, iz TI-a BiH kae
kako graani ne prijavljuju korumpirane
policajce jer misle da policija nee nita
poduzeti. (Foto: CIN)
30
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
ZAPOLJAVANJE
u oblinjem hotelskom restoranu, gdje bi
ih vlasnik prodavnice poastio rukom.
Tasi kae da je prihvatila posao
znajui da nee biti prijavljena, ali joj je
ef mjesecima obeavao da e je uskoro
prijaviti i da e poeti plaati doprinose
za njeno zdravstveno i penziono
osiguranje.
Tasi je samo jedna od preko 240.000
neprijavljenih i nezatienih radnika na
crnom tritu rada u Bosni i Hercegovini
da su njihove kontrole rijetke. Da bi
(BiH), a kojima je pomo inspektora
dobro obavili svoj posao, trebalo bi da
neophodna. Meutim, inspektori kau
svaku kompaniju, koja je pod njihovom
da ne mogu uraditi mnogo, jer nemaju
nadlenou, kontroliu bar jednom
ni opremu, ni ovlasti, a ni povjerenje
godinje i usporede isprave radnika
radnika.
sa podacima kompanije o odmorima,
Svoj posao opisuju kao nemogu i bez plaenim beneficijama i osiguranjem.
mnogo svrhe. Ali, neke kompanije nisu bile
provjeravane i po tri ili etiri godine.
Inspektori se slau sa Tasi i priznaju
POLICIJA / SIGURNOST
Nakon objavljivanja ovih
pria, tuilatva u RS su
uduplala istrage korupcije u
policiji, te zapoeli programe
edukacije za policijske
slubenike.
J
avnost smatra policiju jednim
od najkorumpiranijih podruja
djelovanja bh. drutva, ukljuujui
vladu i zdravstvo, pokazala su
istraivanja javnog mnijenja.
Ali, predstavnici policije kau da takva
negativna slika ne odgovara stvarnosti.
Korupcija nije onoliko prisutna koliko
to ljudi obino misle, kae Midhat
Huremovi, ef Jedinice za profesionalne
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
standarde Ministarstva unutranjih
poslova Tuzlanskog kantona (MUP TK).
Kako bi utvrdili stvarno stanje
stvari novinari Centra za istraivako
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva zatraili su
podatke o broju prijava koje su podnijeli
graani protiv policajaca irom Bosne
i Hercegovine (BiH). Nisu svi MUP-
ovi bili voljni da ustupe ove podatke,
drugi ih nisu imali. Izvjetaji pojedinih
MUP-ova sadravali su greke. Prema
informacijama sa kojima CIN raspolae,
graani ili pripadnici policije svake
godine podnesu izmeu 2.000 i 2.700
prijava.
Izjave svjedoka
nedovoljne da se
podigne optunica protiv
inspektora SIPA-e
S
vjedoci strahovite saobraajne
nesree koja se prije nepunih
11 mjeseci dogodila u mjestu
Janjii i od ijih je posljedica jedna
osoba preminula, dok je troje od
petoro povrijeenih ostalo sa trajnim
invaliditetom, slau se u jednom: za
nesreu je kriv inspektor Dravne
agencije za istrage i zatitu (SIPA).
Svjedoci i porodica preminule pitaju
se da li se istraga odugovlai samo zato
to se radi o inspektoru SIPA-e. Jedan
od prisutnih na mjestu nesree, Sejad
Memievi, voza autobusa Centrotransa
kae da se istragom ustvari i ne eli
utvrditi krivica. Moda se, kae on, eli
postii da se zaboravi na sve.
Sran Blagovanin, glasnogovornik
organizacije Transparency International
BiH (TI BiH), koja redovito provodi
istraivanja o stavovima graana o
korupciji, kae da statistike ne oslikavaju
stvarno nezadovoljstvo graana.
Blagovanin kae da veliki broj
graana koji imaju saznanja o korupciji o
tome ne obavjetavaju policiju, jer misle
da su u policiji svi isti i da nee nita
poduzeti.
Istraivanje je takoer pokazalo da
graani naprosto ne znaju kako i kome
da se obrate.
Zvaninici to poriu. Pa ipak, nepunih
11 mjeseci kasnije, tuiteljica kae da ne
zna kada e, niti da li e protiv nekoga
podnijeti optunicu.
Svjedoci se jasno sjeaju onoga to
se dogodilo sedmog jula prole godine.
Oni kau da je inspektor SIPA-e Njego
Poljakovi, u slubenom Golfu IV,
pretekao kolonu vozila na magistralnom
putu M-17, na podruju Zenice. Tvrde
da je SIPA-ino vozilo, prije prelaska u
svoju traku, dolo u kontakt sa vozilom
Opel Astra koje je dolazilo iz suprotnog
smjera i u kojem su bila tri putnika.
Voza Opela, nastojei izbjei direktni
sudar, a nakon to je SIPA-ino vozilo
projurilo velikom brzinom, prednjom
Amela Zahi (22) iz Prijedora preminula je od povreda zadobivenih u
sudaru njenog (desno) i vozila Opel Astra (lijevo) koje je naglo skrenulo
u stranu u pokuaju da izbjegne sudar sa vozilom iz suprotnog smjera
kojim je upravljao inspektor SIPA-e Njego Poljakovi. Tuilatvo jo
uvijek nije podiglo optunicu protiv Poljakovia. (Foto: CIN)
Ponukani istraivanjem TI BiH o
korupciji, na slian poduhvat odluiti
su se i lanovi Udruenja diplomiranih
kriminalista iz Sarajeva. Njih su zanimali
stavovi pripadnika policije i graana iz
oba entiteta.
Rezultati istraivanja su slijedei. Od
894 anketirana graanina, njih 25 posto
je priznalo davanje mita. S druge strane,
uzimanje mita je priznalo samo 2 posto
od 742 anketirana policajaca.
stranom je udario u Audi 80 u kojem
je bilo pet ljudi. Od siline prvog udara
Opel se okrenuo i ponovo udario u Audi
zadnjom stranom.
Svjedoci su ovo ispriali inspektorima
Ministarstva unutranjih poslova
Zeniko-dobojskog kantona (MUP
ZDK). Nakon uviaja, izvjetaj o nesrei
upuen je Tuilatvu ovog kantona.
Meutim, slubenici SIPA-e su rekli
tuiteljici da se njihov inspektor ne
osjea krivim za ovu nesreu. Izvren
je pregled vozila kojim je on upravljao,
i premda su na njemu bila vidljiva
oteenja, sudski vjetak nije mogao
utvrditi da li su ona nastala uslijed
kontakta ovog vozila sa vozilom Opel
Astra.
Za povrijeene u sudaru ovo je bila
teka godina.
Nekoliko sedmica nakon
objavljivanja prie, tuioci su
promijenili svoju odluku o
nedostatku dokaza i uputili
inspektora SIPAe na suenje.
Osuen je na dvije godine
zatvora.
31

U potrazi za Bogom, hodoasnici se
izgube u Meugorju
H
ercegovaki gradi uven po
seriji misterioznih ukazanja,
koja su se poela deavati
prije etvrt stoljea, u posljednje
vrijeme privlai panju neobjanjivim
nestancima hodoasnika.
Od 2001. godine do danas, sedam
katolikih hodoasnika koji su doli u
Meugorje da doive udo vjere nestali
su bez traga. etiri osobe su kasnije
pronaene mrtve, dok se o sudbini
preostalih hodoasnika jo uvijek nita
ne zna. Jedna od njih je i Winifred Brady,
59-godinja Irkinja iz Dublina koja je u
Meugorje dola prvog Septembra.
Predstavnici crkvenih, optinskih i
policijskih stuktura ne slau se oko toga
ko bi trebao biti odgovoran za sigurnost
posjetilaca najvee bh. turistike
atrakcije, koju godinje posjeti izmeu
500.000 i 1,5 miliona ljudi.
No, ono u emu se slau, jeste da se uz
toliki broj posjetilaca ne treba uditi nad
nesreama koje se deavaju.
Nadleni u drugim evropskim
mjestima hodoaa drugaije
razmiljaju. Upitana ta misli o nestanku
sedam hodoasnika u Meugorju,
glasnogovornica iz svetilita Fatima u
Portugalu Dina Simoes kae: Gospode
boe. To je potpuno nepojmljivo ovdje.
Meunarodni sudija sa
kontroverznom prolou
O
d osam meunarodnih sudija
koji su imenovani u novo
Vijee za ratne zloine pri
Sudu BiH, Gerald Gahima iz Ruande ima
iskustvo koji drugi nemaju.
On je upoznao politike igre oko
ratnih zloina kao visoki dravni
slubenik i kao rtva. Njegov otac je
1961. godine razapet na kri kao rtva
etnikog zloina potaknutog mrnjom.
32
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
Nikad nisam ula da je neko nestao
ovdje. Od kada je troje djece, uvajui
stado pored Fatime, 1917.godine
ugledalo Djevicu Mariju koja im se est
puta ukazala, na tom mjestu je izgraeno
svetite koje godinje posjeti vie od 4
miliona posjetilaca. Veina hodoasnika
su stari ili bolesni.
U Francuskoj se nalazi svetilite
Lourdes. Tamo se 1858. godine
14-godinjoj Bernadette Soubirous
Djevica Marija ukazala 18 puta. Danas
Lourdes privlai gotovo 6 miliona
hodoasnika godinje, od kojih su
mnogi teko bolesni i dolaze u potrazi za
iscjeljenjem. Takvo neto se nikad nije
PRAVOSUE
Upravo mu je iskustvo u radu na
predmetima ratnih zloina u svojstvu
dravnog tuioca Ruande od 1999. do
2003. godine, dalo prednost prilikom
izbora, u skladu sa smjernicama za
zapoljavanje novog Vijea.
Ali, u februaru 2004. godine Gahima
iznenada naputa svoju zemlju pod
kontraverznim okolnostima o kojima od
tada uporno odbija da govori. Malo prije
desilo u Lourdesu, kae Frank Delahaye,
direktor komunikacija Turistikog ureda
u Lourdesu. Nikada, ne.
Nakon to je CIN
objavio priu o nestancima
hodoasnika u okolini
Meugorja, Katolika crkva
je postavila 180 sigurnosnih
kamera u okolini mjesta
hodoaa kako bi unaprijedili
sigurnost posjetilaca.
odlaska, a tek jedan mjesec nakon to je
imenovan na poloaj potpredsjednika
Vrhovnog suda Ruande, Gahima je
podnio ostavku pravdajui to linim
razlozima.
Njegovim odlaskom javnost je ostala
uskraena za odgovor u vezi sa njegovim
privatnim i poslovnim dugovanjima u
visini od 330 miliona ruandskih franaka
(RWF) ili 603.000 amerikih dolara. Nije
se izjasnio ni o tvrdnjama Nacionalne
ruandanske komisije za ljudska prava
o zloupotrebi poloaja, na koje vlasti u
Ruandi nikad nisu reagovale.
Gahima nikada nije bio predmet
zvanine istrage niti je optuen za
bilo kakvo krivino djelo. Ali o ovim
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e

navodima se pisalo i u domaoj i se dalje navodi u izvjetaju, dovele do

u stranoj tampi, i diskutovalo u njegove ostavke.
meunarodnim organizacijama.
Osoba zaduena za provjeru Gahime
Meunarodni sudija je
Sumnje o politikim i finansijskim i ostalih kandidata, prije njihovog
podnio ostavku pod pritiskom
zloupotrebama funkcionera, nisu nita imenovanja od Visokog predstavnika u
nakon to je CIN istraivao
neuobiajeno u ovoj istonoafrikoj zemlji BiH Paddy Ashdowna, priznao je da su
njegovu prolost i kvalifikacije
u kojoj politika vodi glavnu rije. Ruanda Gahimine kvalifikacije bile upitne, ali
za posao. CIN je pokazao
se jo uvijek oporavlja od sukoba izmeu OHR nije istraio njegovu biografiju prije
da su Sud i Ured visokog
Tutsija i Hutua, koji je 1994. godine iza nego to je preuzeo dunost u martu.
predstavnika pogrijeili
sebe ostavio gotovo milion mrtvih i koji je
prilikom provjere sudije, prije Amerikanac Michael Johnson, ef
okarakteriziran kao genocid.
njegovog imenovanja. Ureda registrara za Sud BiH koji je
Februarski izvjetaj amerikog State predloio Gahimu, izjavio je da je
Departmenta citira tvrdnje o Gahiminoj istraio spomenute navode i dodao da se
zloupotrebi poloaja za privatne oni moraju shvatiti u kontekstu politike
bankovne transakcije, koje su, kako situacije koja vlada u Ruandi.

Navrat-nanos skrpljen
Entiteti imaju sudske sisteme nalik
sistemima veine drava. Postoje
optinski/osnovni, kantonalni/okruni
i vrhovni sudovi. albe na presude

pravni system optinskih/osnovnih sudova upuuju

se kantonalnim/okrunim sudovima.
Oni koji su nezadovoljni presudama

U
stavni sud Bosne i autonomna sudska sistema. kantonalnog/okrunog suda mogu se
Hercegovine (BiH) dio je aliti vrhovnom sudu entiteta. Presude
frankentajnskog sudskog Rjeavanje ak i jednostavnih vrhovnih sudova su konane, osim ako
sistema napravljenog u poslijeratnoj predmeta esto traje po 10 i vie se stranka ne pozove na krenje ljudskih
BiH na temeljima starog jugoslavenskog godina. prava i uputi albu Ustavnom sudu BiH.
sistema i Dejtonskog mirovnog Ustavni sudovi postoje i u oba entiteta,
Veina, ako ne i svi sudovi, zatrpani no oni se iskljuivo bave pitanjima
sporazuma, u koji su utkane ideje
su nerijeenim predmetima. Ako se usklaenosti entitetskih zakona, odluka i
meunarodnih donatora. Rezultat ovoga
tome doda i ogroman priliv novih procedura sa entitetskim ustavima.
je konfuzan, nefunkcionalan sudski
predmeta, vjerovatnoa brzog
sistem od kojeg graani rijetko imaju
suenja svedena je na minimum. U Distriktu Brko postoje dva suda
koristi.
Osnovni i Apelacioni. Na presude ovih
injenica da ne postoji jedinstvena sudova graani se mogu aliti samo u
Novinari Centra za istraivako
struktura sudova, ve da postoje etiri odreenim sluajevima. Ako se radi o
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva,
autonomna sistema sudova, znaajno upravnom predmetu koji ukljuuje neku
razgovarali su sa oko 40 osoba
utie na rad i efikasnost pravosudnog od institucija, a rjeavan je po nekom od
zaposlenih u sudstvu i korisnika sudova.
sistema, navodi se u izvjetaju dravnih zakona, alba se upuuje Sudu
Ovo su njihove zamjerke:
organizacije Transparency International BiH. Ako se radi o krenju ljudskih prava
U BiH postoje etiri paralelna iz 2007. godine. alba se upuuje Ustavnom sudu BiH.

Poput entitetskih, Ustavni sud BiH

Kompleksna struktura sudskog sistema BiH
albe ljudska prava
Vrhovni sud FBiH
odluuje o ustavnim pitanjima, ali na
nivou drave i Ustava BiH. Ovaj sud
takoer odluuje o albama na presude
albe ljudska prava niih sudova kad se radi o povredama
Ustavni sud BiH ustavom zagarantovanih ljudskih prava.
Sud BiH
U Sudu kau da im ogroman priliv
albe ljudska prava apelacija oteava rad i odvlai panju od
albe: upravni sporovi
u kojima su primjenjeni
bitnih ustavnih pitanja.
Ustavni sud FBiH Vrhovni sud RS Ustavni sud RS
zakoni BiH

albe ljudska
Jo jedan sud u nizu je i Sud BiH kojeg
10 5 prava Apelacioni sud
Brko distrikta
je osnovao Ured visokog predstavnika
kantonalnih sudova okrunih sudova
u BiH. Ovaj Sud procesuira najtee
sluajeve organizovanog kriminala i
28 19 Osnovni sud
opinskih sudova osnovnih sudova Brko distrikta
ratnih zloina za to su angaovani
domai i meunarodni pravni
Izvor: Visoko sudsko i tuilako vijee BiH
strunjaci.

33

Ekstra profiti za od(a)
brane po slubenoj
dunosti
Mehmedbasi i Bazdarevi, dva najplaenija
advokata po slubenoj dunosti u BiH, zajedno u
sudnici u maju 2011. godine. (Foto: CIN)
S
udovi u Bosni i Hercegovini
(BiH) iz godine u godinu troe
sve vie novca za odbrane po
slubenoj dunosti, a najveu korist od
toga ima nekolicina advokata koji na tim
poslovima ostvaruju velike zarade.
Neki od advokata, kao i osuenici sa
kojima su razgovarali novinari Centra
za istraivako novinarstvo (CIN) iz
Sarajeva, kau da sudije u pojedinim
sluajevima sugeriu ili sami postavljaju
Na logorovanje umjesto
u zatvor
D
evad Rao, poslanik u
Skuptini Kantona Sarajevo
i lan Saveza za bolju
budunost, nikada nee odsluiti
estomjesenu zatvorsku kaznu zbog
izazivanja prometne nesree u kojoj
je jedna osoba poginula a dvije su
ozlijeene.
Rau je Vrhovni sud Federacije Bosne
i Hercegovine (FBiH) pravosnano
34
C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie
branioce po slubenoj dunosti.
Meutim, za te tvrdnje ne nude dovoljno
dokaza.
Prema podacima koje je prikupio CIN,
u periodu od 2005. do 2010. godine iz
budeta 41 suda u BiH je potroeno
najmanje 32 miliona KM za odbrane
po slubenoj dunosti. Ukupan iznos
potroenog novca je nepoznat, jer 32 suda
nisu dostavila traene podatke, dok je 13
sudova dostavilo nepotpune podatke.
osudio 29. marta 2006. godine. Vie od
tri i po godine Rao je odgaao odlazak
u zatvor, a na kraju je i pomilovan.
Novinari Centra za istraivako
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su otkrili
da je, barem u jednom sluaju, odgodu
odlaska u zatvor dobio na osnovu
netanih podataka.
Prema postojeim zakonima o
izvrenju krivinih sankcija, osuenici
Nakon to je CIN objavio
priu o primanjima advokata
po slubenoj dunosti, Sud
BiH je zatraio uvoenje
automatskog procesa izbora
advokata, kojim bi se sprijeio
uticaj na optuenike. Takoer,
zatraeno je da se lista advokata
po slubenoj dunosti mijenja
svakih tri mjeseca. Visoko
sudsko i tuilako vijee
(VSTV) je kreiralo softversku
aplikaciju koja omoguava
automatski izbor, koja je
distribuirana svim sudovima u
BiH.
Najplaeniji branilac po slubenoj
dunosti u navedenih est godina je
Omar Mehmedbai, sa ukupnim
prihodom od 864.000 KM. Slijede ga
Izet Badarevi sa 548.000 KM i Selman
Zijadi sa 530.000 KM.
Prema dostupnim podacima, meu
10 advokata sa najveim zaradama su
jo etiri sarajevska advokata: Tarik
ingi, Muhidin Kapo, Midhat Koo i
Mirza Kova, te Vesna Tupaji-kiljevi
iz Sokoca, Ranko Daki iz Prijedora
i Petko Pavlovi iz Srebrenice. Oni su
pojedinano zaradili izmeu 250.000
KM i 450.000 KM.
Nisu svi advokati tako uspjeni. ak
85 posto advokata njih 753 je za est
godina zaradilo manje od 50.000 KM.
u BiH imaju mogunost da odgode
odlazak u zatvor ili da prekinu sluenje
zatvorske kazne. U molbi pravosudnim
institucijama mogu traiti odgodu zbog
bolesti, nepoloenog ispita, smrtnog
sluaja ili nesreene materijalne situacije
u obitelji i slino. Uz molbu moraju
priloiti odgovarajue dokaze. Sudije sa
kojima su novinari CIN-a razgovarali
kau da se ti dokazi u veini sluajeva ne
provjeravaju.
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e
Prema podacima koje je CIN prikupio
sa 41 opinskog i osnovnog suda u BiH,
u januaru i februaru 2011. godine, na
odsluenje zatvorske kazne eka 1.875
Ubistvo ili samoubistvo
sudije Trbojevi
Mirjanin sin Igor Trbojevi pokazuje da osigura od bombe u
obliku prstena mora ostati u ruci nakon eksplozije. Osigura u
ovom sluaju nije pronaen na mjestu dogaaja. (Foto: CIN)
T
atjana Trbojevi, kerka
pokojne sutkinje iz Banja Luke,
prisjea se veeri kad je njena
mama preminula.
Mirjana Trbojevi, majka dvoje
djece ogulila je dinju za vonu salatu,
Primjer ekstremnog nasilja u porodici
P
rije tri godine smrtonosni hici
okonali su brak u jednom
istonobosanskom gradiu.
Niko ko je poznavao Petra
Stjepanovia nije mogao zamisliti da bi
on mogao ispaliti pet metaka iz pitolja
na svoju etrdesetjednogodinju enu
Maricu. Ni njihove tri kerke ni komije,
ni njena majka, ni sestra niti Mariin
ljubavnik. Nije to oekivao ni socijalni
radnik koji je Stjepanovievu nagovorio
da se, nakon to je otila od kue, jo
jednom sastane sa muem i razgovorom
pravosnano osuenih osoba. Njih 152
je uloilo molbe za odgodu kazne, dok
ostali, uglavnom, ekaju na mjesto ili su
u bijegu.
Omar Mehmedbasi and Izet Bazdarevi, the two
highest paid court appointed defense attorneys
in BiH, together in a courthouse in May 2011.
zapakovala otpatke u kesu i iznijela je
ispred ulaznih vrata.
Zatim je, ako je vjerovati eljku
Karanu, vodeem vjetaku sudske
medicine iz Republike Srpske (RS),
izvrila samoubistvo ispustivi runu
pokua rijeiti probleme.
Kad se tragedija desila niko se nije
zapitao o tome ta je do nje dovelo niti
kako se mogla izbjei.
ao mi je to se to dogodilo, ali ta
da se radi, kae socijalni radnik Matija
Vlai.
Nasilje u porodici je u porastu irom
BiH i sve je vie ena koje zbog njega
zavravaju kao Marica. Tokom 2004.
i 2005. godine policiji u oba entiteta
prijavljeno je 2.191 sluajeva porodinog
Podaci entitetskih ministarstava
pravde pokazuju da je na kraju 2010.
godine u 12 bosanskohercegovakih
zatvora bilo 317 slobodnih mjesta.
bombu na pod.
Njena djeca, meutim, kau da je
njihova majka ubijena.
Nije ostavila oprotajno pismo, niti
bilo kakvu naznaku zato bi to uinila.
Njena porodica i prijatelji kau da je bila
sretna, uspjena, finansijski situirana.
Sutkinja je tu veer pozvala frizerku i
zakazala termin za sutradan ujutro, a
radovala se predstojeem putu u London.
Njeno gelerima unakaeno tijelo
pronala je kerka koja je neposredno
pred eksploziju u svojoj sobi sluala
muziku.
Karan koji je prisustvovao uviaju,
a potom uradio obdukciju u svom
izvjetaju navodi da je mogue i ubistvo
i samoubistvo, uz napomenu da je vie
samoubistvo. Do ovog zakljuka doao
je na osnovu mjesta centra eksplozije i
patolokih promjena na tijelu.
Ona je tu bombu stavila na beton
i savila se, nedavno je izjavio Karan
novinarima Centra za istraivako
novinarstvo (CIN) iz Sarajeva. Bio
sam na licu mjesta. Znam gdje je
eksplodiralo, znam gdje je bilo tijelo,
znam kakav je bio raspon gelera u
prostoriji, znam kakav je bio raspon
gelera po tijelu. Znam sve pod milim
Bogom. Imam dovoljno elemenata da
kaem da je to to.
nasilja. Ali, ono to u policiji naglaavaju,
a strunjaci potvruju, jeste da svega 10
posto sluajeva biva prijavljeno.
Ubistvo u ekoviima nudi mogue
odgovore o razlozima za ovakvo stanje.
To su: nedovoljna osuda nasilnika od
okoline, tradicionalna shvatanja asti
porodice i uvjerenje da ene trebaju biti
podreene. Takoer, ne treba zaboraviti
da ne postoji jedinstven stav oko toga
ta dovodi do nasilja u porodici, a ene
koje se nau u nevolji esto ne dobijaju
adekvatnu pomo.
35
 C e nt ar z a ist ra iv a ko nov i narst vo | Najb olj e pr ie

Visoka cijena krova nad

staranja smjeteno u hraniteljske obitelji,
pokazuju podaci koji su Centru za
istraivako novinarstvo (CIN) dostavile
slube za socijalni rad iz 136 opina.

glavom Meutim, ovi podaci nisu potpuni, jer

ne postoji zvanian registar hraniteljskih
obitelji i djece na podruju BiH.

Prijateljima hraniteljske obitelji iz

Kua u Gradici u kojoj je bila smjetena
hraniteljska obitelj skrivala je tajnu o
viestrukom silovanju djevojica. (Foto:CIN)
Gradike sve je izgledalo normalno i
djevojice su se inile sretne. Brani
par kod kojeg su bile smjetene su zvale
mamom i tatom. Tek poslije e se otkriti
da su njih dvije ivjele u strahu.

Bioloki sin hranitelja, osnovnokolac,

silovao ih je u periodu od 2003. do 2006.
godine. Sve je poelo kada su djevojice
imale sedam i devet godina. Kada su za
to saznali roditelji, istukli su ga i zatraili
od njega da to vie ne radi. Hranitelj
je djevojice tukao kaiem, motkom i
drkom metle te im prijetio da o tome
nikome ne govore.

Sluaj je otkriven u koli i predat

Skoro 600 djece bez roditeljskog
staranja smjeteno je u hraniteljske
obitelji u BiH. Neka od njih su silovana,
fiziki zlostavljana i zanemarivana.
Kua u nekadanjoj Ulici Aribalda
Rajsa u Gradici tri godine je skrivala
tajnu o naizgled normalnoj hraniteljskoj
obitelji u kojoj su bile smjetene
djevojice bez roditeljskog staranja. I
danas tek rijetki znaju da su iza tih vrata
djevojice bile viestruko silovane.
Sistem hraniteljstva, odnosno
smjetaj djece u drugoj obitelji u Bosni i
Hercegovini (BiH) nije zakonski ureen.
Ne postoje jasne nadlenosti i kontrola
pa se deava da djeca budu zlostavljana,
zanemarivana pa i izgladnjivana. U BiH
je najmanje 589 djece bez roditeljskog
pravosuu. Nakon estogodinjeg
postupka hranitelji su prole godine
nepravosnano osueni zbog zaputanja
i zlostavljanja maloljetnih osoba.
Izreena im je novana kazna od 2.000
KM. Drugostepeni postupak je u toku,
dok suenja za silovanje nije ni bilo.
Sudska dokumentacija pokazuje da
je Centar za socijalni rad u Gradici
raskinuo ugovor sa ovim branim
parom, odmah nakon to je sluaj
otkriven.

NAGRADE
1. USC Annenberg Fakultet za komunkacije, nagrada za online 9. Godinja nagrada UNICEF-a 2013. za poseban novinarski
novinarstvo 2007. u kategoriji malih web stranica za seriju pria doprinos promociji i zatiti prava djeteta za priu Piem irilicu
Opasnost na tanjuru. itam latinicu.

2. Nagrada Veernjeg lista Medijski peat 2007. godine
3. Transparency International BiH nagrada novinarskog integriteta
2007.
4. Renovabis: Journalistenpreis Osteuropa 2008. za priu o malim i
srednjim preduzeima u BiH.
5. Fondacija Thompson Reuters & Mediacentar Sarajevo nagrada za
najbolju priu na temu vlasti i korupcije, 2012.
6. Godinja nagrada za novinarstvo Robert F. Kennedy 2012. za
meunarodne socijalne medije za priu Na logorovanje umjesto
u zatvor.
7. Nagrada Antikorupcijske mree u Bosni i Hercegovini
(ACCOUNT BiH) za najbolje izvjetavanje o korupciji u 2013.
godini, za priu Milionska imovina biveg efa UIO.
8. SEEMO / CEI Nagrada za istraivako novinarstvo 2013. za
priu Balkanski trgovci dionicama ugrozili Njemaku berzu
10. Posebno priznanje UNICEF-a za novinarski doprinos promociji
i zatiti djeiji prava u 2013., za priu Kako je glazba probudila
Stolac, a balet razdrmao Mostar
11. Juli 2014. novinarska nagrada USAID-a na temu hraniteljstva, u
sklopu Projekta jaanja institucija vlasti i procesa u BiH, za priu
Visoka cijena krova nad glavom.
12. Juli 2014. Nagrada za najbolji pisani izvjetaj o korupciji,
Antikorupcijske mree u BiH ACCOUNT za priu Vrijedne
nekretnine Farisa Gavrankapetanovia
13. Juli 2014. Nagrada za najbolji video prilog o korupciji,
Antikorupcijske mree u Bih ACCOUNT za dokumentarac
Policajci i(ili) kriminalci
14. SEEMO / CEI nagrada za istraivako novinarstvo za mlade
novinare 2014., za priu Visoka cijena krova nad glavom

36
C ent ar za ist raiva ko nov inarst vo | Naj b olj e pr i e

Sjeanje na Dona Pinea

Donald Pine je bio ko-osniva i prvi urednik CIN-a, koji
je osnovao sa svojim kolegom iz Associated Pressa, Drewom
Sullivanom, 2004. godine. Novinarski model CIN-a, te metode obuke
novinara koje je osmislio Don Pine u tim prvim danima su postale
popularne i esto koritene u velikom broju istraivakih redakcija
irom Istone Evrope, Latinske Amerike i Azije. Tokom ranih dana
CIN-a, Pine je bio veoma frustriran obukom novinara u BiH. Oni
jednostavno nisu razumjeli o emu on to govori, kad je zahtijevao
reportano opisivanje situacije o kojoj izvjetavaju, ili definisanje
teza. Pine je shvatao da BH novinari dolaze iz potpuno drugog
okruenja od njegovog, te da su imali drugaiju obuku do tad. Stoga,
odluio je da razloi tehnike pisanja, izvjetavanja, ak i razmiljanja
o priama na obrasce koje je bilo lako primjenjivati i slijediti.

Njegov rad je bio jednostavan, ali inovativan. ak i oni novirari

koji nikad nisu radili novinarske istrage su uskoro poeli raditi na
kompleksnim priama. Pine, splet energije i otkaenosti, ostao je
vrsto odreen ka visokim standardima istraivakog novinarstva za
koja se zalagao, a na kojima poiva rad CIN-a.

Novinari CIN-a jo uvijek citiraju tehnike kojima ih je on nauio,

dok urednici, koji su radili sa njim, jo uvijek koriste tehnike i
metode koje je on uspostavio.

Don Pine je igrao vanu ulogu u vanom trenutku kada je

osnovan CIN. Uhvatio se ukotac sa tekim zadatkom i nosio se sa
njim odluno i sa humorom, rekao je Sullivan.

Pine je 2001. godine doao u Bosnu i Hercegovinu, u Banja Luku,

kao IREX-ov konsultant u Nezavisnim novinama.

Sullivan i Pine su 2003. godine osnovali Journalism Development

Group (JDG), koji je pokrenuo CIN uz finansijsku pomo USAID-a.
Prije dolaska u BiH, Pine je radio za Associated Press, Oakland
Tribune, te Miami New Times.

Sudjelovao je u pokretanju APBNews, uspjene medijske kue iz

rane faze interneta, koja nije preivjela dot.com krizu. U AP-u je
digitalizovao staru tampanu arhivu i dizajnirao nov i inventivan
nain za njeno pretraivanje. Karijeru je zapoeo tokom osamdesetih
u popularnim besplatnim novinama Easy Reader iz Los Angelesa u
kojima je od novinara napredovao do urednika.

Don Pine je u decembru 2013. godine umro od raka.

37
Upravni odbor 1/2

Rosemary Armao Aida erkez

Rosemary Armao je profesor novinarstva i komunikacija Aida erkez je novinar i ef biroa Associated Press (AP) u
na Dravnom univerzitetu u Albanyju (SUNY), New York. U Sarajevu. erkez dvadeset godina izvjetava za AP iz Bosne i
radu CIN-a i OCCRP-a uestvuje od osnivanja kao urednik, Hercegovine. Magistrirala je u oblasti mirovnog istraivanja
projektni menader i savjetnik. Bila je izvrni direktor i komunikacija. Ukljuena je u rad Centra za istraivako
Organizacije istraivakih novinara i urednika (IRE) te novinarstvo (CIN) od njegovog osnivanja.
predsjednik Simpozija ene i novinarstvo. etrdeset godina je
provela u novinarstvu radei kao novinar, urednik, predava-
trener i savjetnik za razvoj medija. Karijeru je, osim u Americi,
provela radei u vie od 20 zemalja svijeta, ukljuujui
Afriku, Aziju i istonu Evropu. Bila je upravni urednik New
York Times regionalnih novina, a radila je i na urednikim
pozicijama u Baltimore Sun i Fort Lauderdale Sun-Sentinel.
Autor je radova o razvoju medija u izvjetajima Centra za
meunarodnu medijsku pomo (Center for International
Media Assistance).

Mehmed Halilovi Neboja Milanovi

Mehmed Halilovi je strunjak u oblasti medijskog prava
i zakona. Vie od tri decenije doprinosi razvoju medija u
BiH kao novinar, a vie od decenije je bio ombudsmen za
medije u Federaciji BiH. Od 1978. do 1983. godine bio je
stalni dopisnik Osloboenja s Bliskog istoka, sa sjeditem u
Kairu. Pisao je lanke i analize za vodee novine iz vicarske,
vedske, Njemake, Saudijske Arabije i UAE. Od 1994. do
1999. godine bio je glavni urednik lista Osloboenje. Halilovi
je 1994. godine postao prvi predsjednik Nezavisnog sindikata
profesionalnih novinara. Od 1996. do 1998. godine bio je
predsjednik Odbora Soros Fondacije u Sarajevu. Uestvovao
je u brojnim seminarima i radionicama za novinare i javne
slubenike u BiH i regionu. Aktivno je sudjelovao u brojnim
domaim i meunarodnim konferencijama o medijima, etici i
novinarskom i profesionalnom obrazovanju.
Neboja Milanovi je pravnik i dugogodinji pravni savjetnik
nevladinih organizacija. Zavrio je Pravni fakultet u Sarajevu
1987. a pravosudni ispit poloio 1991. Nakon toga, sedam
godina je proveo radei u vladinim institucijama, da bi se
1998. prikljuio misiji OSCE-a u BiH. Od 2000. godine radio
je kao pravnik u uredu ABA-CEELI-ja u BiH na programima
pravne reforme. Od 2008. radi kao advokat u Banjoj Luci, te
kao pravni savjetnik u Transparency International BiH, CIN-u
i drugim nevladinim organizacijama.
Upravni odbor 2/2
Ivar Amundsen
Ivar Amundsen je izuzetno zainteresovan za sudbinu Bosne
i Hercegovine i njenih naroda od poetka rata 1992. Osniva
je lobistike organizacije La Bosnia Leve (Pustite Bosnu da
ivi) sa sjeditem u Norvekoj, a aktivan je i kao lan Odbora
Soros organizacije Action Council for Peace in the Balkans.
Svoj rad je usmjerio na buenje i mobilizaciju meunarodne
zajednice kako bi se pokrenula odgovorna i moralne pomoi
u ponovnoj izgradnji mira, pravde, sigurnosti i ljudskih
prava u regionu. Amundsen izraava veliku zabrinutost za
budunost BiH i trenutno, politiki tetno rjeenje za BiH koje
je dogovoreno u Daytonu, a koje jasno promovira razdvajanje,
umjesto ujedinjavanja naroda i politiara u zajednikom cilju.
On je uporan u svojim nastojanjima i insistira na promjenama
koje vode ka funkcionalnoj, odrivoj i uspjenoj dravi Bosni
i Hercegovini, koja bi brzo napredovala na svom putu ka
prikljuenju Evropskoj uniji.
Milenko Voki
Milenko Voki je urednik Radija Slobodna Evropa za BiH.
Novinarsku karijeru zapoeo je na Radiju Sarajevo nakon
zavretka studija urnalistike u Sarajevu. Od 1989. do 1995.
godine bio je glavni i odgovorni urednik Radija Sarajevo. 2001.
godine kao prvi urednik informativnog programa BH radija
1 uestvovao u njegovom pokretanju i razvoju. Od 2007. do
2009. bio direktor Televizije BiH. Uestvovao na nizu seminara
i konferencija o medijima. Bio predava na Visokoj koli
novinarstva u Medija Planu. Dobitnik vie nagrada u oblasti
radio novinarstva za ex-jugoslovenske prostore.
Drew Sullivan
Drew Sullivan je predsjednik Upravnog odbora, novinar
istraiva sa dugim iskustvom u programima razvoja
medija u istonoj Evropi i Evroaziji, gdje je proveo vie od
deset godina. Sullivan je 2004. godine osnovao Centar za
istraivako novinarstvo u BiH (CIN) u kojem trenutno radi
kao meunarodni savjetnik, a ranije je bio direktor i urednik.
Suosniva je i prvi direktor regionalnog konzorcijuma
istraivakih centara Organized Crime and Corruption
Reporting Program (OCCRP), gdje radi kao savjetnik
urednika. Osnovao je Journalism Development Network,
organizaciju za inovacije i medijski razvoj, koja trenutno
vodi nekoliko programa irom svijeta. Za svoj rad primio
je veliki broj meunarodnih nagrada i priznanja meu
kojima je nagrada Daniel Pearl za istraivako novinarstvo u
elektronskim medijima, Global Shining Light Award te nagrada
Tom Renner za izvjetavanje o kriminalu. Prije toga je radio
kao istraivaki novinar u lokalnim novinama u Tennesseeju,
Nashville, USA, a potom je bio lan Tima za specijalne
zadatke u Associated Press u New Yorku. Bio je lan Upravnog
odbora organizacije istraivakih novinara i urednika (IRE) te
Nacionalnog instituta za kompjutersko istraivanje (National
Institute for Computer Assisted Reporting). Prije karijere u
novinarstvu, Sullivan je radio kao ininjer za Space Shuttle
Project pri Rockwell International Space Systems.
 DONIRAJTE
Doniranje novca za rad Centra za
istraivako novinarstvo (CIN) u
Sarajevu je od velike vanosti za na
uspjean dalji rad.
Kao jedan od rijetkih potpuno nezavisnih medija u Bosni i CIN je osnovan 2004. godine novcem USAID-a. Od tada
Hercegovini, CIN je posveen zadatku da politiare i mone se finansira grantovima privatnih fondacija te amerikih i
biznismene dri odgovornim za ono to ine. elimo da znate evropskih dravnih institucija. Ne prihvatamo novac politikih
ta zaista rade institucije koje upravljaju vaim ivotima. stranaka ili bilo kojeg donatora koji postavlja uvjete za svoju
Dajemo najbitnije informacije o korupciji, kriminalu, donaciju. elimo vau podrku.
ekonomiji, kvalitetu hrane, stanju u oblasti zdravstva,
obrazovanja, zapoljavanja, kao i o politikim zbivanjima. Ovo Donirajte CIN-u i pomozite novoj gereneraciji novinara da
radimo precizno i nepristrasno, bez oslanjanja na glasine. nastavi tradiciju izvrsnog istraivakog novinarstva u ime vas
u ime javnosti.
Redovno i detaljno analiziramo budete, izvjetaje i ugovore i
borimo se da ljude na rukovodeim pozicijama primoramo na
objanjenja.

Hvala to ste odluili podrati CIN i na cilj da nastavimo sa pisanjem kvalitetnih pria o onim temama koje najvie
dotiu ljude. Zahvalni smo na svakoj donaciji.

IJA ZA PL A ANJE:
Ovako moete
INSTRUKC pomoi naem radu (instrukcija za plaanje): Preuzmite formular
Preuzmete (PDF) formular
rstvo (CIN) za donaciju koji moete poslati
ntar za istra ivako novina
FICIARY: Ce na adresu CIN-a: Dolina 11,
KORISNIK / BENE
71 000 Sarajevo, Bosnia and
a
a i Hercegovin Herzegovina.
NK : Raiffeisen Bank DD Bosn
ARY BA
NKA / BENEFICI
KORISNIKA BA Link:
, BiH
e bb, sarajevo http://www.cin.ba/images/pdf/
Zmaja od Bosn
CIN_Instrukcija_za_placanje.pdf
000061110108
/ AC CO UNT NUMBER: 1610
BROJ RAUNA

000001569324
IBAN: BA391611

2S
SWIFT: RZBABA

Nazovite nas Ostvarivanje poreskih olakica kao nagrada za

Ukoliko elite sa nama lino razgovarati, imate pitanja Vau pomo
ili elite dogovoriti donaciju, molimo Vas da kontaktirate Ameriki porezni obveznici mogu navesti troak donacije
Aleksandru Zeli, na broj CIN-u na svojim poreznim formularima. Da biste ostvarili ove
+387 33 560 056 ili pogodnosti molimo kontaktirajte Aleksandru Zeli.

Aleksandra@cin.ba
 BAZE PODATAKA
Nae baze podataka su rezultat viegodinjeg rada
naih novinara i pruaju jedinstven izvor informacija o Baze pruaju mogunost
troenju javnog novca u Bosni i Hercegovini. pretraivanja specifinih podataka
uz kvalitetne grafike prikaze.
Svrha ovih baza podataka je da graanima uinimo
dostupnim sve relevantne informacije o nainu troenja Nae baze podataka u potpu-
budetskih sredstava. nosti su besplatne, prilagoe-
ne savremenim tehnologijama i
Baze se redovno osvjeavaju i nadopunjuju mobilnim ureajima.
novim podacima.

BUDETSKE REZERVE
Dravna, entitetske i kantonal-
ne vlade su od 2010. godine
podijelile skoro 97 miliona KM iz
tekuih rezervi.

Ovaj novac je namijenjen za hitne i

neplanirane trokove, a ministri su ga
dijelili i pojedincima, firmama i institucija-
ma koje se ve finansiraju iz budeta.

Novinari CIN-a su pregledali izvjetaje o izvrenjima

budeta, slubene novine i revizorske izvjetaje.

Svi pronaeni podaci o troenju budetskih rezervi obijedinje-

ni su u ovoj bazi podataka.

IMOVINA POLITIARA
Ova jedinstvena baza, na kojoj
novinari Centra za istraivako
novinarstvo rade kontinuirano od
2010. godine, sadri podatke o
politikoj i profesionalnoj karijeri,
nekretninama, uteevini, vozili-
ma, dionicama, kreditima i sudskim
postupcima, za 160 parlamentara-
ca, ministara i drugih izabranih
zvaninika.
BUDETSKA IZDVAJANJA ZA NVO
Razliiti nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini su u proteklih pet
godina dodijelili najmanje 293,4 miliona KM grantova
udruenjima i lokalnim nivoima vlasti.
Novac je iz budeta izdvajan za finansiranje borakih,
sportskih, humanitarnih i drugih udruenja, ali i za javne
ustanove i vjerske institucije.
Do dijela podataka novinari CIN-a su
doli i pregledavajui slubene glasnike,
budete i druge dostupne dokumente.
U bazi podataka dostupno je vie od 1000 doku-
menata, vlasnikih listova o nekretninama, registara
preduzea u vlasnitvu politiara.
Ovo je najpotpunija baza podataka o prihodi-
ma, pokretnoj i nepokretnoj imovini 160 poli-
tiara u Bosni i Hercegovini.
 PRODUKCIJ
PR O D UKCIJAA
PRODUKCIJ
PR O D UKCIJAA

Produkcija CIN je nastala kao potreba da nae istraivake

prie dou
CIN In-house i do televizijske
Production was createdpublike.
with a Centar
view tozareaching
istraivako
novinarstvo
a wider audience ima
and resurse
offeringzainvestigative
snimanje istraivakih
stories in filmova
a new
format. The Center for Investigative Reporting can producetv
koji se objavljuju na javnim servisima i svim drugim
shortstanicama u Bosni
movies and i Hercegovini
documentaries to be ali i ire over
broadcast (ukoliko je tema
Public
regionalna
Broadcasting ili meunarodna).
Services and other TVTeimo da kroz
stations nae dokumentarne
in Bosnia and
filmove tretiramo
Herzegovina, as well asaktuelne teme od region.
in the Balkans javnog interesa. Naa
Documentaries
allowprodukcija posjeduje
CIN journalists potrebne
to bring tehnike
topics i ljudske
of interest resurse
to life for za
izazove
a wider koje
public in sa
BiHsobom
than nosi istraivanje
simply korupcije
the elite and u javnim
powerful.
institucijama
CIN has te lokalni
worked to build i meunarodni
up both the staffingkriminal.
and equipment
and technical requirements required to do meaningful
documentaries fully backed by evidence and visuals on the
topics of corruption and organized crime in BiH and region.
 POLICAJCI I(LI) KRIMINALCI
Account 2014. POLICEMEN
TuilatvoAND
BosneCRIMINALS
i Hercegovine je poetkom 2010. godine
pokrenulo akciju Kastel koja je rezultirala hapenjem
Nagrada za najbolji dok. film The Prosecutors Office of Bosnia and Herzegovina launchedjeanoptu-
Account 2014. velikog broja policajaca i drugih osoba. Podignuta
Best Documentary Award operation code-named
nica protiv 23Kastel
osobe.inOptueni
the beginning of 2010. Two kriminal,
su za organizovani years
later, trgovinu
prosecutors filed an indictment against the then-USK
opojnim drogama i zloupotrebu poloaja. CIN je
Police pratio
Commissioner
cijelu Ramo
akcijuBrki
kao and 22 others.
i sudski They se
spor koji were charged
vodio pred
with organized
dravnim crime, trade
sudom te in narcotics,
o tome abuse of office
sainio dokumentarni film. and
soliciting bribes. Twelve defendants pleaded guilty and the
Court of BiH released some of them on probation,
while sentencing others to prison. A CIN documentary followed
Kastel from its start through the court proceedings.

DUHOVI PROLOSTI
GHOSTS
Film OF THEprolosti
Duhovi PAST je rezultat projekta pod naslovom
Otkrivanje linih sjeanja na rat i zatoenitvo: usmena
The documentary
historija Ghosts
BiH na of the su
kojem Past resulted
novinari from
CIN-a a long-term
radili skoro
investigative and oral
dvije godine. history
Ovaj projektproject on Unveiling
je pokuaj Personal
suoavanja graana
Memories
BiHonsaWar and Detention:
prolou BiH Memories.
na drutvenom Memories
i individualnom was
planu.
designed as an attempt to contribute to reconciliation
Novinari CIN-a su, u okviru ovog projekta razgovarali in BiH,
sa
and it preko
focused on thertava
stotinu empowerment
rata. and integration of minority
communities among the other civil victims of the war.
CIN reporters conducted 100 interviews and this documentary
summarizes their experiences.

PUTEVI DUHANA
Kiev International TOBACCO
Velike ROADS
koliine cigareta do nas dolaze ilegalnim putem.
Film Festival Dio su globalnog biznisa verca duhanom. U svijetu se,
Kiev International Tobaccogodinje,
Roads is proverca
the untoldi story
proda of the worldwide
otprilike illegal
650 milijardi
Film Festival business of smuggling cigarettes and the role the Balkans
cigareta, a na region je u samom sreditu ovog opasnog
and Eastern
posla.European
vercericountries playu in
su prisutni that zemlji
svakoj multibillion
naeg regiona.
dollar Cigarete
business.prevoze
The film features a former
u automobilima, smuggler,
vozovima i amcima.
now rich and the mayor of the town from which he used to run
the illicit trade. Reporters from OCCRP and CIN followed the
illicit tobacco road all the way to the customers.

BOLEST U TANJIRU
DANGER ON YOUR PLATE
Novinari CIN-a su prikupili uzorke hrane iz tri bh. grada
i odnijeli follows
This documentary ih na analizu koja je as
CIN reporters pokazala da food
they had je gotovo
samples
polovina
from three ispitanih
BiH cities uzorakaand
collected sadravala veliki
tested. The broj opasnih
sampling showed
that a bakterija. Novinari
disturbingly su takoer
high amount obili granine
of bacterial prelaze u
and other
zemlji kako
contamination bi vidjeliand
in restaurant kako rade offerings.
market granini veterinarski
inspektori,
CIN reporters also avisited
potraili su icrossing
border vercerepoints
stokomaround
sa Drine.
the
country to see food inspectors at work, looked for smuggled
cattle along the Drina and talked with food growers, vendors,
restaurateurs and inspector throughout BiH.