Uvod u baze podataka

U ovom poglavlju nauit ete neke osnovne pojmove vezane uz definiranje baze podataka, teoriju
modeliranja baze, strukturu baze te vrste podataka koji se u bazu mogu smjestiti.

NOVA ZNANJA
Razumjet ete znaenje baze podataka
Razumjet ete strukturu tablice, sloga, polja, tipova polja
Znat ete postaviti relacijske veze
Znat ete koji su tipovi podataka pohranjeni u tablice.

NOVI POJMOVI
Baza podataka (Database)
Tablica (Table)
Slog (Record)
Polje (Field)
Relacije (Relations).
Microsoft Access 2007 - relacijske baze podataka

(5.1.4.1) Za dizajn baze podataka odgovorni su specijalisti dizajneri baza podataka.

(5.1.4.2) Oni detaljno poznaju problematiku izrade baza podataka, teoriju baza podataka i imaju
mnogo praktinog iskustva u dizajniranju baza. Nakon to specijalist dizajnira bazu,
nastupamo mi, korisnici. Unosimo podatke, mijenjamo, briemo, izraujemo izvjetaje,
prilagoavamo bazu podataka vlastitim potrebama. Za podatke, njihovu cjelovitost i
tonost odgovaramo mi, korisnici baze podataka.

(5.1.4.4) Za sigurnost podataka brinu se administratori baze podataka. Takvi strunjaci definiraju
(5.1.4.3) razinu sigurnosti i dozvole pristupa bazi te dodjeljuju prava korisnicima. Neki korisnici e,
na primjer, moi samo pregledavati podatke, drugi e moi unositi i pregledavati podatke ali
ih nee moi brisati. Administratori e takoer osigurati adekvatnu politiku izrade priuvnih
kopija, za sluaj da se dogodi pogreka u sustavu i nastupi gubitak podataka.

(5.1.1.1) Na pitanje to je to baza podataka postoji vie odgovora. Pretpostavimo da imate malo
poduzee koje se bavi proizvodnjom i da traite novog djelatnika. Stotinjak kandidata vam
je poslalo svoje ivotopise putem elektronike pote (e-maila) u Wordovim datotekama
(.doc ili docx), a vi ih spremate u mapu Dokumenti (Documents). Jesu li ti dokumenti baza
podataka? Naravno da jesu. Ali, tu nastaje problem kako brzo i tono dobiti npr. podatak o
najmlaem kandidatu iz Sisako-moslavake upanije koji je zavrio FER i enskog je spola,
koliki je prosjek starosti za prijavljene kandidate, koja je najea zavrena kola/fakultet ili
koliko kandidata govori njemaki jezik, a mlai su od 35 godina?

Za rjeavanje ovakvih pitanja morali biste proitati detaljno sve ivotopise, pokuati
strukturirati podatke i smjestiti ih u tablicu koja bi sadravala samo podatke od bitne vanosti
i na taj nain si olakati obradu podataka. Upravo se to dogaa u bazama podataka: podaci
su strukturirani i organizirani u tablice i tako pospremljeni na disk raunala. Na primjeru u
nastavku vidite: lijeva strana sadri nestrukturirane, a desna strukturirane informacije.

Slika 1.1 Strukturirani i nestrukturirani podaci

16
 Rije autora

1.1 Tko koristi baze podataka?

(5.1.1.4) Kada govorimo o bazama podataka i MS Accessu, tada u pravilu govorimo o poslovnim
sustavima koji ovise o velikim koliinama podataka. Vidjeli ste da se bazom podataka moe
zvati i kolekcija MS Wordovih dokumenata, a mogue je podatke uvati i u tablicama MS
Excela. Ipak, za ozbiljnu poslovnu primjenu upotrijebit ete pravi alat, a to je MS Access.
Mala i srednja poduzea, videoteke, knjinice, trgovine, skladita, lijenike ordinacije,
maloprodaja, rent-a-car i ostali poslovni subjekti koriste MS Access za prikupljanje, uvanje
i obradu podataka radi donoenja dobrih poslovnih odluka.

Najvea poduzea i banke, zrakoplovne kompanije, dravna uprava, policija i ostali sustavi
koji rade s veoma velikim koliinama podataka svojim e bazama podataka upravljati
pomou Microsoftova SQL Servera, Oraclea, DB2 i sl.

Vano: Baze podataka su u pravilu dio poslovnih sustava: banaka, gradskih i dravnih
institucija, lokalne uprave, vojske, policije, bolnice, velikih, malih i srednjih poduzea.
Podaci su strukturirani i organizirani u tablice te zapisani na diskove raunala.

Mogue je bazu podataka koristiti i u vlastitom domu: organizacija video i audiokolekcija,

knjiga, planiranje trokova i obiteljski proraun, organizacija vjenanja, popisi prijatelja,
alata i sl.

1.2 Modeli podataka

(5.1.1.2) Najprije emo rei neto o podacima i informacijama. Naime, postoji vie razliitih teorija i
pristupa ovom pitanju. Neki autori smatraju da je podatak isto to i informacija, tj. da su to
sinonimi Istina je i to da su i podatak i informacija elementarni pojmovi koji se teko mogu
jednoznano definirati.

Jedna od teorija kae da je podatak opis svojstva nekog entiteta (objekta, osobe, dogaaja).
Informacija je pak novost ili novina koja poveava nae znanje. Primjer: entitet cvijet ima
svoja svojstva: ime mu je rua, crvene je boje, ugodnog je mirisa, zatiena bodljama
Vrijednost svakog svojstva (crvena, ugodan, bodlje) je podatak. Kada te podatke obradimo,
tada podatak postaje informacija za primatelja koji s tim podacima radi. Primatelj pridodaje
znaenje tim podacima i stvara novo znanje.

MS Access je program koji radi s relacijskim modelom baze podataka. Osim relacijskog,
postoje hijerarhijski i mreni modeli. Svaki od navedenih modela ima svoje dobre i loe
strane. Relacijski model je najzastupljeniji jer je dovoljno moan za prikaz i najsloenijih
baza podataka. On je ujedno i dovoljno jednostavan da ga se u relativno kratkom vremenu
savlada. Tu su i ostale osobine, kao npr. fleksibilnost i mogunost nadogradnje.

17
Microsoft Access 2007 - relacijske baze podataka

1.3 Relacijski model

Da bi se relacijska baza podataka uspjeno koristila, potrebno ju je ispravno dizajnirati.
Vrijeme i energija koja se utroi u dizajniranje baze viestruko e se isplatiti, olakati
uporabu, odravanje, nadogradnju i fleksibilnost.

1.3.1 Redundancija (prekomjerni podatak)

U postupku dizajniranja baze stvarate tablice u koje poslije unosite podatke iz svojeg
poslovnog okruenja. Tablice moraju biti dizajnirane tako da se podaci ne dupliciraju, tj.
da se isti podatak ne pojavljuje na vie mjesta. Dupliciranje podataka/informacija je pojava
koju zovemo redundancija. Ona je tetna i treba je izbjegavati ili svesti na najmanju moguu
mjeru. Pogledajte primjer:

Tablica 1
R.br. Ime Odjel Upravitelj
1 Pero Peri prodaja Mia izmi
2 Mario Miri prodaja Mia izmi
3 Jasna Novai prodaja Mia izmi-Tot
4 Ines Cvitkovi nabava Tanja imuni

Uoite da je na mjestu upravitelja odjela prodaje ga Mia izmi. Kod zapisa pod rednim
brojem 3, upravitelj odjela je Mia izmi-Tot. Je li to ista osoba kao i Mia izmi? Odgovor:
ista je osoba, ali je kod zapisa na rednom broju 3 dodano i muevljevo prezime. Ova dvojba
nastala je zahvaljujui redundanciji podataka. Takoer, ako obriete djelatnike s rednim
brojem 1, 2 i 3, obrisat ete iz tablice i zadnji podatak o upravitelju s imenom Mia izmi,
to ne elite.

Rjeenje problema redundancije dat e postupak normalizacije: podatke smjetate u

tablice u koje oni logiki pripadaju: djelatnike ete smjestiti u tablicu Djelatnici, a podatke
o odjelima i upraviteljima odjela u tablicu Odjeli te postaviti relacijsku vezu.

1.3.2 Relacijske veze

(5.1.3.1) Relacija (veza) je virtualni - logiki spoj izmeu dviju ili vie tablica. Povezivanjem tablica tj.
(5.1.3.2) postavljanjem relacija, dobit ete proireni skup podataka koji se sastoji iz podataka jedne
i druge tablice.

18
 Rije autora

Pogledajte primjer sa slike 1.2:

Slika 1.2 Tablice povezane relacijskom vezom

U tablici Odjeli uoite upravitelja koji se zove Mia izmi iz odjela prodaje, a ifra tog
odjela je 55. Slijedei relacijsku vezu, dolazite do tablice Djelatnici, pronalazite odjel sa
ifrom 55 i vidite da su u odjelu s tom ifrom zaposleni:

Administrator: Pero Peri

Tajnik: Mario Miri i
Daktilograf: Jasna Novai

Mogu je i suprotni slijed sastavljanja informacija: ako krenete od djelatnice iz tablice

Djelatnici koja se zove Ines Cvitkovi i radi u odjelu sa ifrom 44, relacijskom vezom
doi ete do podatka da je naa Ines zaposlena u odjelu osiguranja (ija je ifra 44) i da je
upraviteljica tog odjela Tanja imuni.

Proireni skup podataka iz dviju tablica izgleda kao na slici 1.3:

Slika 1.3 Proireni skup podataka iz dvije tablice

Obratite pozornost: stupac [ifra odjela] je zajedniki za obje tablice. Podaci o rednom broju,
imenu, prezimenu i zanimanju dolaze iz tablice Djelatnici, dok podaci o nazivu odjela i
imenu upravitelja odjela dolaze iz tablice Odjeli. Ako biste u tablici Odjeli promijenili

19
Microsoft Access 2007 - relacijske baze podataka

podatak o upravitelju, npr. gi izmi dodali muevljevo prezime: Tot, tada bi se izmijenjeni
podatak Mia izmi Tot pojavio kod svih djelatnika iz odjela prodaje. Time smo izbjegli
nepodudarnost, sauvali konzistentnost i efikasnost upravljanja podacima.

Vano: Relacija je virtualna, logika veza, nevidljiva ica koja povezuje dvije tablice (ili vie
njih) po podatku ija je vrijednost jednaka u obje tablice.

1.4 Graa tablice

(5.1.1.3) Na primjeru pogledajmo tipinu tablicu iz baze podataka. Uoite da se tablica sastoji iz
redaka i stupaca. Svaki redak tablice predstavlja jedan zapis ili jedan slog (Record). Na
slici 1.4 slog je oznaen crveno. Slog je osnovni gradivni element svake tablice, a time i
svake baze podataka. Svaki se slog sastoji od nekoliko polja (Field). U naem sluaju ih je
pet: [Raun], [Uplatio je], [Svrha doznake], [Primalac], [Nain izvrenja]. Na slici 1.4, jedno
polje je oznaeno zelenom bojom. Nazive polja stavljat emo u uglate zagrade da bismo ih
dodatno istaknuli.

Slika 1.4 Slogovi i polja

Polje se sastoji od jednog ili vie znakova (Character), npr:

u polju [Primalac] pie: Gradski ured za... To se polje sastoji od znakova G, r, a, d,
s, k, i...itd.

Sada moemo generalizirati:

Skup od jednog ili vie znakova ini polje
Jedno ili vie polja ini slog
Jedan slog ili vie njih ine tablicu
Jedna ili vie tablica ine bazu podataka
Dvije ili vie baza podataka ine banku podataka.

20