KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH

TEHNIKIH MATERIJALA

Svi metali podlijeu koroziji, pa ak i najplemenitiji, zlato i

platina - u zlatotopci (carskoj vodici = 3/4 koncentriranoj
HCl + 1/4 koncentriranoj HNO3).
Izbor materijala i njegova primjena na odreenom mjestu
prvenstveno ovisi o njegovim sljediim obiljejima:
mehanikim,
termikim,
korozijskim ponaanjem.

Imperativ tehnike je upotreba

najjeftinijeg materijala koji e
zadovoljiti gornja tri zahtjeva
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Bakar
Njegove su mehanike osobine mnogo slabije od elika, a
ovise o termikoj obradi.
Naputeni bakar laganim hlaenjem mnogo je tvri i
ilaviji od naglo smrznute strukture.
U vlanoj atmosferi na njemu se stvara sloj zelenkaste
patine koja usporava daljnju koroziju
U tvrdim aeriranim vodama stvara se tvrdi sloj oksidula
U aeriranoj mekoj vodi dolazi do nagle korozije bakra.
U moru je korozija bakra minimalna.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Korozija i korozijski zamor jako sniavaju otpornost bakra.
Otporan je prema organskim tvarima, iako sadri sumporne
spojeve pa je pogodan u kontaktu sa naftom, gumom
Korodira u vruim plinovima: zraku, kisiku, vodenoj pari,
sumpornom dioksidu, sumporvodiku i kloru.
Da se sprijei otrovnost bakra, ako su od njega napravljene
cijevi za vodu ili posude, bakar se s unutarnje strane
pokositri.
Ako se neistoe sakupe na bakrenoj povrini, podloan je
pitingu
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Bakrene legure
Mjed
Najvanija bakrena legura je mjed koja se sastoji od cinka i
bakra.
Mehaniki i korozijski bolja je od bakra.
Sadraj bakra kree se od 45 do 90 %.
Veoma je otporna prema koroziji.
Komercijalna bronca sadri 90 % bakra i veoma je pogodna
za hladnu obradu.
Jedan od velikih nedostataka mjedi je njena sklonost
decinkaciji
Decinkacija moe biti ravnomjerna, slojevita ili epovna.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Druga mana mjedi je sezonsko pucanje.
Mjed za ahure, koja sadri 70% Cu i 30% Zn, pokazuje
najbolja mehanika svojstva
Kositrene bronce
Kositrene bronce dobiju se legiranjem 4 do 10 % Sn,
nekoliko postotaka Zn, Pb i ostalo je bakar
Prema atmosferskoj koroziji u moru otpornije su od bakra
Pri koroziji uz naprezanje i korozijskom zamoru mnogo
su otpornije od mjedi.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Aluminijeve bronce
Aluminijeve bronce: (22% Zn, 76% Cu do 10% Al) imaju
bolja korozivna svojstva od bakra, naroito u vruim
plinovima
Upotrebljavaju se za klipove motora, ventile i u avijaciji.
Dobro podnose naprezanja.
Silicijeve bronce
Silicijeve bronce sadre do 40% Si.
Sline su bakru, ali su otpornije prema solnoj i sumpornoj
kiselini; tvrde su i otpornije od mnogih legura.
Upotrebljavaju se za dijelove oruja, pipce, ventile itd.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Berilijeve bronce
Berilijeve bronce sadre: 1,5 do 2% berilija sa eventualno
malim dodatkom nikla.
Tu su skupe legure, ali po tvrdoi, osobito pri visokim
temperaturama, vrstoi i elastinosti daleko premauju
ostale legure obojenih metala.
Upotrebljavaju se za opruge, membrane, vijke, precizne
instrumente, i uglavnom svugdje gdje je predmet izloen
korozijskom zamoru.
Legure bakra s niklom
Legure bakra s niklom: 80% Cu i 20% Ni; slue za
kondenzatorske cijevi za morsku vodu
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Legure bakra s niklom ; 60% Cu i 40% Ni; konstantan,
slui otpornike grijaih tijela; 59% Cu, 28% Zn, 13% Ni;
alpaka ili novo srebro, za kuhinjsko posue i pribor
Prema atmosferskoj koroziji otpornije od bakra.
Porastom sadraja nikla poveava se otpornost prema
amonijaku i amonijevim ionima, a nestabilnije su prema
sulfidnim otopinama i H2S.
Prema koroziji uz turbulenciju otporna je arsenska
aluminijska mjed 70% Cu i 30% Ni, aluminijska bronca sa
preko 10% Sn it
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Aluminij
Aluminij je lagani metal gustoe 2.7 g/cm3.
Otporan je prema atmosferskoj koroziji.
Dobar je vodi elektrine struje i topline.
Od korozije ga titi prirodni lli oksidacijom nastali oksidni
film debljine 20 do 100 m.
Aluminij i njegove legure daju se obraivati vuenjem,
rezanjem i lijevanjem, pa ima veoma iroku primjenu.
Korozijska otpornost aluminija ovisi o otpornosti
zatitnog sloja. Prilikom razaranja aluminijevog oksida
odmah se stvara novi.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Povienjem temperature smanjuje se korozijska
otpornost.
Ako se aluminij katodno zatiuje, mora se paziti da ne
doe do prezasienosti, kako ga nastali alkalitet, koji se
skuplja uz povrinu metala, ne bi otetio.
U prisustvu klornih iona aluminij brzo korodira.
Tehniki aluminij uvijek je vezan sa odreenom manjom
koliinom silicija ili eljeza.
Otpornost sasvim neznatno opada sa sadrajem silicija,
ali sa sadrajem eljeza ubrzano
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Vane su aluminijske legure:
silumin sa 3,5% do 9% Si,
duraluminij (3,5 do 9% Cu, 0,5 do 0,8% Mn, 0,15 do 1,5% Mg te sa
manjom koliinom Fe i Si),
legure sa magnezijem (od 3 do 30%),
sa manganom do 1,2 %, cinkom do 1%,
te sa magnezijem i kromom.
Pri 480C bakar se otapa u aluminiju, a na niim
temperaturama izdvaja se intergranularno spoj CuAl2
Legiranjem s magnezijem i silicijem nastaju jednofazne
legure i mogu se upotrebljavati ak u morskoj vodi.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Dodatak cinka i kroma smanjuje korozijsku otpornost.
Kao i uvijek vrijedi pravilo da su viefazne legure korozivno
nestabilnije od monofaznih.
Na duraluminijsklm legurama obino se ne javlja povrinska
ravnomjerna korozija ve tokasta i lokalna.
Magnalin (5,7 do 9,5% Mg) i silumin (4 do 13% Si) nali su
iroku primjenu u vojnoj tehnici.
Od njih se izrauju dijelovi optikih i elektromehanikih
ureaja, te ostali manji dijelovi naoruanja gdje se ne
zahtijeva velika mehanika izdrljivost, a trai mala teina.
Da bi se postigla korozijska otpornost aluminija i vrstoa
duraluminija, danas se sve vie primjenjuje navarivanje na
duraluminij, sa svake strane po folija istog aluminija.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
eljezo
eljezo nije otporno prema agresivnim utjecajima atmosfere.
Brzina korozije proporcionalna je koliini oborine, temperaturi,
vlanosti zraka, sastavu agresivnih plinova, sumpornog i
ugljinog dioksida itd
U ovisnosti o pH eljezo korodira u kiselom podruju
vodikovom depolarizacijom.
Brzina korozije u nekim prirodnim vodama bra je nego u
tvrdim, a pospjeena je koliinom slobodne ugljine kiseline u
vodi
U morskoj vodi opasna je tokasta korozija i piting.
Tehniko eljezo u zemlji korodira relativno brzo.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Korozija eljeza opasna je u kontaktu sa bakrom i
njegovim legurama, te plemenitijim metalima
Pri visokim temperaturama eljezo sporije korodira do
600 C, ali iznad toga naglo, zbog prenaglog debljanja i
ljutenja okujine.
U nafti i njenim derivatima eljezo ne korodira ukoliko
nema sumpora i sumpornih spojeva.
eljezo je podlono, premda u manjoj mjeri:
koroziji uz naprezanje,
korozijskom zamoru i
kavitacijskoj koroziji
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Elektrolitiko ARMCO eljezo pokazuje veu korozijsku
postojanost zbog velike istoe.
U tehnikom eljezu uvijek su prisutni: mangan, ugljik, silicij,
fosfor i sumpor
Poveavanjem ugljika iznad 0,5% pada korozijska
postojanost.
Poveavanjem ugljika iznad 0,5% pada korozijska
postojanost.
Najvie ga ima sivo lijevano eljezo koje je podlono
specijalnoj vrsti korozije, spongiozi, gdje se otapa ferit, a
ostaje spuvasti skelet grafita.
Poveavanjem sadraja mangana iznad 1,5%, silicija iznad
1,9% i fosfora brzina korozije raste.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Kad se otopina naglo skrutne, nastaje bijelo lijevano eljezo
gdje je grafit u vezanom stanju
Kod sporog hlaenja dolazi do izluivanja grafita. Taj sivi
lijev je krt, a ugljik djeluje kao mikrokatoda.
Legure eljeza
Niskolegirani elik sa bakrom do 0,3% otporan je u
atmosferskoj koroziji i koroziji u vodi.
Bolju korozijsku otpornost imaju elici legirani sa do 1,5%
kroma, do 0,7% bakra i do 0,7% nikla.
Jo bolji su oni sitnozrnaste strukture koji sadre mangan,
molibden, nikl, silicij i fosfor do 0,2%.
Legiranje s aluminijem poboljava korozijsku otpornost pri
visokim temperaturama.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Ferosilicij je otporan prema koroziji. Predmeti se ne mogu
obraivati skidanjem strugotina ve samo lijevanjem
Gdje god se zahtijeva velika tvrdoa i korozijska
otpornost, primjenjuje se ferosilicij sastavljen od 1,4%
silicija, 0,8% ugljika, 0,65% mangana i 1,2% bakra.
Izdri u agresivnom mediju i do 600 C, ali puca kod
naglih temperaturnih skokova.
Dodavanjem ferosiliciju do 3% molibdena poboljavaju se
korozijska svojstva i prema vodenim otopinama klorida.
sa 5% Cr upotrebljava se za izradu anoda za morsku
vodu.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Legiranje s niklom poveava korozijsku otpornost i to sve
do 40% nikla.
Daljnjim dodavanjem nikla svojstva mu se bitno ne
poboljavaju
Dodavanjem bakra i silicija povisuje se otpornost prema
sumpornoj kiselini.
Dobra antikorozivna svojstva ima nikleno lijevano eljezo
sastava 18 - 32% nikla, do 4.5% kroma uz druge pratee
dodatke, kao mangan, silicij i ugljik
Otporan je prema kavitaciji u morskoj vodi, prema
kiselinama, kloridima itd.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Legiranje s kromom poveava korozijsku otpornost,
naroito prema kemijskoj koroziji na povienoj
temperaturi.
Niskolegirani elici s kromom primjenjuju se u industriji
nafte.
Optimalni sadraj kroma je 8 do 12%, gdje dolazi do
naglog poboljanja kvalitete i prelazi u pasivno stanje.
To su nerajui elici, jer se na njihovoj povrini stvara
sloj koji ih titi od korozije u vlanoj atmosferi.
U moru su ove legure nestabilne.
Nerajui elici rjee korodiraju ravnomjerno povrinski,
ei je sluaj da se javlja piting, interkristalna korozija i
korozija uz naprezanje
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA

Nitrati i kromati inhibiraju koroziju i spreavaju piting

Piting se moe sprijeiti katodnom zatitom, radom na
povienim temperaturama, dobrom aeracijom, dodavanjem
luina klornim otopinama itd
Zavarivanjem dolazi do lokalnog zagrijavanja, pa i do
mogunosti interkristaine korozije (izvana se ne primjeuje;
prepoznaje se jedino po nemetalnom zvuku) .
Korozija uz mehaniko naprezanje izaziva pukotine na
nerajuem eliku.
Sklonost ka pucanju uklanja se grijanjem do 870 C.
Kromni elici sa 12 do 16% bakra su martenzitnog tipa:
mehaniki otporniji, ali korozivno slabiji.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Vatrostalnl elici imaju 20 do 30% kroma, do 0.24% ugljika i
do 0.5% silicija, te mogu izdrati i temperaturu do 1200C, ako
nisu mehaniki optereeni.
Bujanje lijevanog eljeza na viim temperaturama spreava se
dodatkom 2 do 3% kroma.
Najvie se upotrebljavaju elici sa 18 do 25% nikla.
Oni se mogu dobro obraivati i jednostavne su austenitne
strukture.
Dodavanjem titana i niobija spreava se interkristalna
korozija.
Ovi su elici jako otporni prema kemikalijama, kiselinama,
luinama, industrijskoj atmosferi, ak i prema morskoj vodi,
premda u poetku lagano korodiraju.
Dodavanjem 2 do 4% molibdena smanjuje se sklonost pitingu.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Najvea je primjena nerajueg elika u vanjskoj i unutranjoj
arhitekturi, kemijskoj, prehrambenoj i tekstilnoj industriji,
metalurgiji, medicini, domainstvu, za dijelove vozila
Pri primjeni nerajueg elika u uvjetima kavitacije treba biti
veoma obziran
U uvjetima abrazije i povrinskog trenja nerajui elik ne
moe se primjenjivati.
Faraday 1820. god. prvi put legirao krom sa eljezom da
postigne pasivitet, ali je sadraj kroma bio premalen.
1904.god.
Huillet u Francuskoj pronalazi reakcijsku granicu da bi
konano Monnarpaz 1908.god. odredio tonu granicu od 12%
kroma.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Nikl
Komercijalni nikl istoe 99.5% ujedinjuje odlina mehanika i
korozijska svojstva.
Pogodan je za hladnu obradu, zavarivanje, lijevanje itd.
Otporan je prema oksidaciji na visokim temperaturama.
Plemenitiji je od eljeza.
Oksidirajui uvjeti favoriziraju koroziju nikla dok je
reducirajui koe.
Glavna je primjena nikla kao prevlaka za dekorativne efekte i
zatite u atmosferskim i industrijskim uvjetima korozije u
kemijskoj i prehrambenoj industriji, u elektronici.
U morskoj vodi je stabilan, jedino u mirnoj moe doi do
pitinga, u sluaju obratanja algama ili morskim
organizmima
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Legure nikla
Legure nikla sa do 65% eljeza sline su samom niklu.
Legure sa kromom daju korozijsku stabilnost i vatrostalnost.
Imaju 60 do 80% nikla, 12 do 20% kroma, a ostalo su eljezo,
bakar itd.
Najvanija je legura inkonel (80% nikla, 13% kroma, 7% eljeza)
u korozijskom pogledu.
Vii sadraj kroma daje postojanost u oksidacijskoj a nikla u
redukcijskoj sredini.
Sadrava dobra svojstva i nikla i kroma. Izdri temperaturu do
1200C.
Dodatkom silicija, cerija, aluminija itd. poveava se
vatrostalnost, pa se primjenjuje za izradu plinskih turbina,
mlaznih motora itd.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Povrina legure inkonela ne potamnjuje vremenski
Otporne su prema svim prirodnim vodama, bez obzira na
sadraj slobodnog ugljinog dioksida i prema destiliranoj
vodi.
U morskoj su vodi otporne, a jedino obrasline izazivaju
piting.
Legure nikla sa molibdenom su hasteloj sa 59 do 65% nikla,
17 do 30% molibdena, 5 do 25% eljeza i oko 9% volframa.
Legure su otporne prema sulfatnoj, nitratnoj, kloridnoj,
kromnoj i drugim kiselinama, takoer, prema organskim
kiselinama, luinama i otopinama soli.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Legure nikla s bakrom su razne vrste monela.
Sadraj obino dvije treine nikla i jednu treinu bakra, te
malim postotkom mangana i eljeza.
Da se pobolja lijevanje, dodaje se silicij
Otporne su na veinu agresivnih suhih plinova.
Pri vlanim plinovima korozija moe biti znatna.
Vrlo se dobro mogu primjenjivati u morskoj vodi.
Ne podlijeu eroziji i kavitaciji, ak i u prisustvu obraslina.
Otporne su na abraziju. od njih se izrauju turbine, vijci
brodova, osovine.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA

Krom
Kao isti metal krom se primjenjuje jedino u prevlakama,
inae se uvijek legira.
Otporan je prema koroziji kao i nerajui elik.
Otapa ga najbre kloridna kiselina i stradava kao anoda u
lunatom mediju.
Veoma je otporan prema oksidirajuim medijima, jer se na
njemu stvara sloj oksida koji ga u potpunosti titi od
korozije.
Otporan je prema visokim temperaturama do 900C, ak i u
prisustvu sumpornih spojeva.
Vrlo je visoke tvrdoe pa je otporan na eroziju i abraziju.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Kobalt
Zbog skupoe kobalt se gotovo uope ne primjenjuje u istom
stanju ve u legurama.
Steliti se sastoje od kobalta uz dodatak 25 do 35% kroma, 2 do
17% volframa, 0,2 do 3,5% ugljika.
Pri visokim temperaturama ne gube tvrdou i ne korodiraju.
Na zraku su stabilni do 1100C.
Otporni su i prema vruoj vodenoj pari, amonijaku, sagorjevnim
plinovima motora sa unutranjim sagorjevanjem.
Obrauje se lijevanjem i navarivanjem.
Otporan je u vodama i otopinama soli, u moru mogu piting
Vitalij sadri, uz kobalt. 30% kroma. 5% molibdena i neto
ugljika. Primjenjuje se u kirurgiji i zubarstvu
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Cink
Cink je elektronegativan metal, na njegovoj se povrini
stvara sloj korozijskih produkata koji ga tite od daljnje
korozije
Veoma ist dobiva se elektrolizom.
Primjenjuje se za zatitu eljeza kao prevlaka, i u obliku
raznih legura sa dodaci ma bakra, aluminija. magnezija.
eljeza itd
Poveavanjem kisika poveava se korozija.
Cink titi eljezo u morskoj vodi tako dugo dok se zbog
galvanske struje sav ne otopi.
Neistoe ne ubrzavaju koroziju cinka u vodi. ali mnogo
smanjuju kapacitet struje ako se cink primijeni kao anoda u
zatiti.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Pogodan inhibitor u otopinama je lanolin iji se film
rasprostire po cijeloj povrini metala dezaktivirajui
U atmosferskoj koroziji na povrini cinka stvara se sloj
cinkovog baznog karbona ta.
Nestabilan je u blizini mora.
Legure cinka imaju slabiju korozijsku otpornost od njega
samoga, jer filmovi korozijskih produkata nisu
kompaktni.
Legira se sa do 4,5% aluminija, do 2% bakra, do 0,08%
magnezija i do 0.1 % eljeza, a sadraj olova, kadmija i
kositra treba biti ispod granice tolerancije jer izaziva
interkristalnu koroziju.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Kadmij
Kadmij je vrlo skup metal jer ga ima u malim koliinama.
U korozijskom pogledu je neto bolji od cinka i nije
amfoteran.
U industrijskoj atmosferi koja sadri sumporne spojeve
korodira bre od cinka.
Primjenjuje se esto kao prevlaka na eljezu, bakru i
aluminiju, a inae se upotrebljava kao legirajua
komponenta.
Ne oksidira u prisustvu kisika.
Brzina korozije pada eksponencljalno s vremenom.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Srebro
Spada u red plemenitih metala.
Veoma je otporan prema koroziji.
U nekim otopinama (HCl) stvara se oksidni film koji ga titi
od daljnje korozije
U atmosferskoj koroziji zatita zbog oksidnog filma nije
toliko znaajna.
Aeracija ubrzava koroziju.
Ako u atmosferi ima sulfida, srebro povrinski korodira.
Nastali Ag2S smee je ili crne boje, a s vremenom smanjuje
koroziju.
U novije vrijeme sve se vie primjenjuje u industriji,
elektronici, a mnoge zemlje primjenjuju ga za izradu
kovanog novca.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Zlato
Zlato je korozijski izvanredno otporno zbog slabog kemijskog
afiniteta prema veini metala.
U elektrolizi se anoda od zlata pasivizira, pa je potrebno
superponirati izmjeninu struju.
Zlato je otporno prema kiselinama, luliinama i solima.
Otapa ga jedino zlatotopka (carska vodica) a nagrizaju ga
kloridi, bromidi, jodidi i cijanidi.
Zbog mekoe i niskog talita rijetko se upotrebljava kao isti
metal
Nekada se ist upotrebljavao za nakit, ukrasne predmete i novac
Legiran sa srebrom ima veoma slabe mehanike osobine pa se
koristi kao nakit.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Bakar kao legirajua komponenta je najbolja za zlato jer
postie dovoljnu mehaniku vrstou, a ne mijenja bitno boju
zlata 75% zlata i 25% bakra daje l8-karatno zlato koji se
koristi za izradu nakita.
Tenarna legura (zlato, bakar, srebro) takoer se mnogo
primjenjuje za nakit za razliku od binarne legure veoma se
dobro obrauje.
Dodatkom 5% nikla i cinka dobije se 10 i l2-karatno zlato,
zlato koje se upotrebljava za okvire naoala, za naliv-pera
itd.
Dodatkom paladija i platine dobiva se zubno zlato.
Bijelo zlato za nakit dobiva se legiranjem zlata i nikla u
raznim omjerima.
Legirano zlato korodira bre nego isto.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Platina
Platina je vrlo plemenit metal, stoga ima mali kemijski
afinitet.
Temperatura taljenja je vrlo visoka: l773C.
Upotrebljava se u laboratorijima kao netopiva elektroda,
materijal za izradu posuda tonih i nepromjenljivih
dimenzija, oblaganje elektrinih kontakata gdje se
zahtijeva nesmanjen otpor.
Upotrebljava se kao vrlo tanka obloga za zatitu elika u
agresivnim uvjetima.
Veoma je dobar vodi elektrine struje
Nagriza je edino zlatotopka (carska vodica) i HCl sa
dodatkom oksidirajuih iona.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Paladij
Paladlj ima mehanika svojstva kao platina.
U industriji se upotrebljava za elektrine kontakte s
dodatkom 5 do 10% rubidija
Za nakit se legira sa 4 do 5,5% rutenija
Koliina od 50% paladija u srebru ne iz izaziva
potamjenje, pa se upotrebljava za nakit i elektrine
kontakte.
Kao anoda otapa se u kloridnim i bromidnim otopinama.
Zbog toga se moe galvaniziranjem nanositi kao deblja,
duktilna prevlaka.
U industrijskoj atmosferi paladij kao katalizator oksidira
SO2 u SO3,
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
lridij
Tali se na jako visokim temperaturama.
Sam se upotrebljava vrlo malo, i to u jako specifinim
uvjetima.
Legira se veinom s platinom u draguljarstvu i za
elektrine kontakte.
Otporan je u carskoj vodici ak do 100 C.
Pod tlakom ili jako povienim temperaturama nastupa
korozija.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Magnezij
Magnezij je najneplemenitiji metal koji se upotrebljava u
tehnici. Korodira ak i u vreloj vodi uz izdvajanje vodika.
Njegovu koroziju inhibiraju kromati i bikromati
Da mu se poboljaju mehanika obiljeja, legira se do 3%
mangna, 10% aluminija i 3% cinka, pa se dobiju takozvani
elektron-metali
Legiranje sa cinkom izaziva piting, posebice u slanoj vodi.
Magnezij se primjenjuje u artiljeriji, a u novije vrijeme i
drugdje, zbog lake mehanike obrade
isti magnezij primjenjuje se kao anoda za zatitu
aluminijskih hidrokrilnih brodova
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Olovo
Premda je po elektrodnom potencijalu korozivno aktivan,
ipak postaje pasivan u H2SO4, HF, H3PO4, H2CO4 zbog
postojanja tankog oksidnog sloja koji ga titi od daljnje
korozije.
U uvjetima turbulencije kad se skida oksidni sloj, olovo
korodira naglo.
Kada se legira sa 6-12% antimona, poveava mu se
mehanika vrstoa, ali se smanjuje korozijska otpornost.
U moru je olovo inertno.
Otporan je na atmosfersku koroziju gdje se stvara film
PbSO4
Legure olova i 25-60% kositra slue za lemljenje.
 KOROZIJSKA SVOJSTVA POJEDINIH
TEHNIKIH MATERIJALA
Kositar
Otporan je prema atmosferskoj koroziji, ak otporniji od
cinka, kadmija i bakra.
Ne korodira ni u slatkoj ni u slanoj vodi.
Ako je visoke istoe, moe doi u morskoj vodi do pitinga.
Otporan je prema organskim kiselinama, nije otrovan, pa se
upotrebljava za izradu ambalae ivenih namirnica.
Da se to razaranje sprijei, kositar se legira s kadamijem i
olovom, a s bizmutom i antimonom