ZATITA OD IONIZIRAJUCEG I NEIONIZIRAJUCEG ZRACENJA I DRUGIH ZAHTJEVA

HIGIJENE, ZDRAVLJA I ZASTITE OKOLISA

Sadrzaj
1. Zakon o zastiti od ionizirajuceg zracenja i sigurnosti izvora ionizirajuceg zracenja.............................2
2. Pravilnik o projektiranju, gradni i uklanjanju gradevine u kojima su smjesteni izvori ionizirajuceg
zracenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajuceg zracenja...................................................3
3. Pravilnik o mjerama radioloske i fizicke sigurnosti izvora ionizirajuceg zracenja................................3
4. Zakon o zastiti od neionizirajuceg zracenja...........................................................................................3
5. Zakon o zastiti okolisa............................................................................................................................4
6. Uredba o procjeni zahvata na okolis......................................................................................................5
7. Zakon zastite od buke.............................................................................................................................5
8. Pravilnik o najvisim dopustenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i zive..........................6
9. Zakon o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara...........................................................................................7

1
1. Zakon o zastiti od ionizirajuceg zracenja i sigurnosti izvora ionizirajuceg zracenja
- Ovim zakonom se odreduju mjere zastite od ionizirajuceg zracenja, sigurnosne mjere za izvore
ionizirajuceg zracenja, nacin zbrinjavanja i skladistenje radioaktivnog otpada u svrhu smanjenja rizika po
zivot i okolis za sadasnje i buduce generacije
- Ionizirajuce zracenje je elektromagnetsko i cesticno zracenje cijim prolazom u tvari izravno ili neizravno
nastaju parovi pozitivno ili negativno nabijenih cestica, iona
- Efektivna doza proracunaom apsorbirana doza kojom se izrazava rizik izlaganja ionizirajucem zracenje.
Fizikalna oznaka je sivert (Sv)
- Nositelj odobrenja svaka pravna ili fizicka osoba, svako drzavno tijelo koje ima odobrenje za djelatnost
koje ukljucuje izvore ionizirajuceg zracenja

- Izvori ioniziajuceg zracenja su:

a) rendgenski uredaji, akceleratori
b) radioaktivni izvori
c) uredaji s radioaktivnim izvorima
d) radioaktivni otpad
e) postrojenja, ssve tvari i predmeti iz nuklearnog gorivog ciklusa

- Nacela zastite od ionizirajuceg zracenja:

a) Nacelo opravdanosti ako djelatnost koja ukljucuje zracenje ljudi daje korist izlozenim
pojedincima ili drustvu, a ta korist je veca od stetnosti izlaganja
b) Nacelo optimalizacije provedba mjera kojim se izlaganje radnika i drugih osoba smanjuje
toliko nisko koliko je razumno moguce unutar propisanih granica, uvazavajuci sve cimbenike
(zdrastvene, socijalne, gospodarske)
c) Nacelo ogranicenja izlaganje osoba mora biti nize od utvrdenih granica

- Pojedini stanovnik ne smije primiti u jednoj godini efektivnu dozu vise od 1mSv (sivert) od izvora
ionizirajuceg zracenja koji su ukljuceni u njegovu djelatnost. Na takvim djelatnostima ne smiju raditi osob
mlade od 18 godina niti radnice u trudnoci. Zene koje doje ne smiju uopce raditi na mjestima gdje postoji
mogucnost oneciscenja ionizirajucim zracenjem
- Efektivna doza izlozenih radnika u normalnim uvjetima ne smije biti veca od 100 mSv (sivert) u razdoblju
uzastopnih 5 godina, s tim da po godini ne smije biti veca od 50 mSv

- Odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajuceg zracenja daje Drzavni zavod za zastitu od
zracenja. Popis djelatnosti, uvjete za davanje odobrenja te rokove vazenja odobrenja propisuje Ministar za
zdravstvo.

- Nositelj odobrenja mora imenovati osobu odgovornu za zastitu od ionizirajuceg koja mora o provedbi mjera
zastite od ionizirajuceg zracenja izvjestiti Drzavni zavod za zastitu zracenja i sanitarnog inspektora
ministarstva nadleznog za zdravstvo. Nositelj odobrenja mora osigurati.:
a) Provjera zdrastvene sposobnosti izlozenih radnika
b) Mjerenje osobnog ozracenja izlozenih radnika
c) Obrazovanje o primjeni mjera za zastitu od ionizirajuceg zracenja
d) Pregled izvora ion. Zracenja i uvjete rada
e) Mjere osiguranja kvalitet
f) Provjeru kvalitete
g) Provjera ispravnosti osobna zastitnih sredstava i opreme izlozenih radnika
h) Redovito umjeravanje i provjere mjernih uredaja
i) Provjera radioaktivnog oneciscenja osoba, okolisa, prostorija i zraka

- Drzavni zavod za zastitu od zracenja obavlja sljedeci posao:

a) Oblikuje standarde i metode u pracenju stanja zastite od ion. Zracenja
b) Odobrava obavljanje djelatnosti
c) Odobrava uporabu izvora ion. zracenja
d) Odobrava nabavu, uvoz, izvoz, prijevoz i provoz izvora ioniz. Zracenja
e) Sudjeluje u postupku izdavanja gradevinske dozvole, postupku uklanjanja i postupku dobivanja
uporabne za gradevine u kojima su smjesteni izvori ionizirajuceg zracenja

2
- Upravni nadzor nad provedbama mjera zastite od ion. Zracenja provodi ministarstvo nadlezno za
zdravstvo. Inspekcijski nadzor provode sanitarni inspektori navedenog ministarstva. Prilikom uvoza izvoza
nadzor obavljaju granicni sanitarni inspektori, djelatnici granicne policije i carinske uprave Ministarstva
financija

2. Pravilnik o projektiranju, gradni i uklanjanju gradevine u kojima su smjesteni izvori

ionizirajuceg zracenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajuceg zracenja
- Pri projektiranju i izgradnji moraju se odrediti odredene zastitne mjere: broj i pravilan raspored prostorija,
oprema prostorija, tehnoloski tijek rada s optimiziranjem radnih mjesta, mjere odrzavanja osobne cistoce
osoblja, odgovarajuci sustav provjetravanja i siguran sustav sakupljanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada
- U postupku izdavanja lokacijske dozvole Dravni zavod za zatitu od zraenja izdat e uvjete za
projektiranje prostorija
- U postupku izdavanja graevinske dozvole Dravni zavod za zatitu od zraenja izdat e potvrdu ako je
glavni projekt izraen u skladu s uvjetima propisanim Zakonom o zatiti od ionizirajueg zraenja i
sigurnosti izvora ionizirajueg zraenja.

3. Pravilnik o mjerama radioloske i fizicke sigurnosti izvora ionizirajuceg zracenja

- Utvrduju se mjere fizicke i radioloske zastite izvora
- Skup radioaktivnih izvora - smatraju se radioaktivni izvori nad kojima se primjenjuju iste mjere fizike
sigurnosti bez obzira na njihov fiziki smjetaj.
- Nositelj odobrenja ili korisnik odnosno prijevoznik mora odrediti kategoriju svakog radioaktivnog izvora ili
skupa radioaktivnih izvora prema ovom pravilniku u prilogu. Kategorizacija se odreduje prema vrijednosti
omjera aktivnosti A radioaktivnog izvora I pripadajuce D-vrijednosti za radionuklid. Kategorije su od 1 do 5,
gdje je prva najopasnija
- Tada je nositelj odobrenja ili korisnik, odnosno prijevoznik obvezan je prema kategoriji utvrditi postupke koji
e udovoljavati zahtjevima osiguranja, ali prema stupnju prijetnje
- Stupanj prijetnje je pokazatelj da ce se radioaktivni izvor zlonamjerno upotrijebiti RH. Stupnjeve prijetnje
odreduje ministarstvo nadlezno za unutarnje poslove (extreman,visoki, srednja, niska, jako niska,
zanemariva)
- Postupci osiguranja se kategoriziraju u kategorije od A, do E, gdje je A najstroza
- Nositelj odobronjena ili korisnik, osim prijevoznika mora donjeti plan osiguranja radioaktivnih izvora za
1., 2. I 3. kategoriju
- Prijevoznik mora donjeti plan osiguranja prijevoza radioaktivnih izvora za 1., 2. I 3. kategoriju
- Prijedlozi plana osiguranja radioaktivnih izvora I plana osiguranja njegovog prijevoza, nositelj odobrenja ili
korisnik, odnosno prijevoznik mora dostaviti na miljenje Dravnom zavodu za zatitu od zraenja
Nakon dobivenog miljenja Zavoda prijedlozi Planova dostavlja se na suglasnost ministarstvu nadlenom
za unutarnje poslove
4. Zakon o zastiti od neionizirajuceg zracenja
- Ovim zakonom se odreduju mjere zastite od neionizirajuceg zracenja te nadzor nad provedbama tih mjera
u svrhu smanivanja opasnosti za zdravlje ljudi
- Neionizirajuce zracenje su elektromagnetska polja i elektromagnetski valovi frekvencije nize od
3.000.000 GHz ili ultrazvuk frekvencije nize od 500 MHz, a koji u medudjelovanju s tvarima ne stvaraju
ione (npr. laser)
- Kavitacija je stvaranje pojacano oscilirajucih mjehurica plina u tekucinama i tkivima unosenjem
mehanicke energije vanjskim izvorima

- Nacela zastite od neionizirajuceg zracenja:

a) Nacelo opravdanosti uporabe ako djelatnost koja ukljucuje zracenje ljudi daje korist izlozenim
pojedincima ili drustvu, a ta korist je veca od stetnosti izlaganja
b) Nacelo optimalizacije provedba mjera kojim se izlaganje radnika i drugih osoba smanjuje
toliko nisko koliko je razumno moguce unutar propisanih granica, uvazavajuci sve cimbenike
(zdrastvene, socijalne, gospodarske)
c) Nacelo ogranicenja izlaganje osoba mora biti nize od utvrdenih granica

- Uredaji koji proivode ultrzvuk smiju biti u uporabi samo ako ne uzrokuju kavitaciju u tkivima ili zagrijavanje
bilo kojeg tkiva na temperaturu visu od 38.5 C
3
5. Zakon o zastiti okolisa
- Ovim zakonom se odreduju nacela zastite okolisa i odrzivog razvitka, instrumenti zastite okolisa,
dokumenti, subjekti itd.
- Okolis prirodno okruzenje organizma i njegove zajednice koje omogucuje njegovo postojanje: zrak,
voda, tlo, energija, matrijalna dobra i kulturna bastina
- Odrzivi razvitak gospodarski i socijalni razvitak drustva koji zadovoljava potrebe danasnje ali i buduceg
narastaja te omogucuje dugorocno ocuvanje kakvoce okolisa, bioloske raznolikosti i krajobraza
- Zahvat u okolisu privremeno ili trajno djelovanje covjeka koje bi moglo utjecati na okolis, za koje je
potrebo ishoditi odobrenje za realizaciju
- Zatita okolia - je skup odgovarajuih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprjeavanje opasnosti, nastanka
teta i/ili oneiivanja okolia te povrat okolia u stanje prije nastanka tete,

- Osnovni ciljevi zastite okolisa su:

a) Trajno ocuvanje izvornosti, bioloske raznolikosti prirodnih zajednica i ocuvanje ekoloske
stabilnosti
b) Ocuvanje kakvoce zive i nezive prirode, racionalno koreistenje prirode i njezinih dobara
c) Ocuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika
d) Unapredenje stanja okolisa i osiguranje boljih uvjeta zivota

- Dokumenti odrzivog razvitka i zastite okolisa:

a) Strategija odrivog razvitka Republike Hrvatske izraduje Ministarstvo nadlezno za zastitu
okolisa, a na prijedlog Vlade donosi Hrvatski Sabor
b) Plan zatite okolia Republike Hrvatske u skladu sa strategijom za sljedecih 8 godina,
izraduje ministarstvo, a donosi Vlada
c) Program zatite okolia razraduje mjere iz plana, donose zupanijska tijela, Grad Zagren I
veliki gradovi
d) Izvjee o stanju okolia . Hrvatskom saboru na uvid za razdoblje od 4 godine

- Instrumenti zastite okolisa:

a) Standardi kakvoe okolia i tehniki standardi zatite okolia
b) Strateka procjena utjecaja plana i programa na okoli
c) Procjena utjecaja zahvata na okoli
d) Utvrivanje objedinjenih uvjeta zatite okolia za postrojenje
e) Sprjeavanje velikih nesrea koje ukljuuju opasne tvari
f) Prostorni planovi kao instrument zatite okolia
g) Prekogranini utjecaj plana i programa, zahvata i postrojenja na okoli
h) Mjere zatite okolia za zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoli
i) Sustav okolinog upravljanja

Procjena utjecaja zahvata na okolis

- Procjena mora osigurati ostvarivanje nacela predostroznosti u ranoj fazi zahvata sto se postize
uskladivanjem I prilagodavanjem zahvata okolisu
- Procjenom se utvruje mogui izravni i neizravni utjecaj zahvata na: tlo, vodu, more, zrak, umu, klimu,
ljude, biljni i ivotinjski svijet, krajobraz, materijalnu imovinu, kulturnu batinu
- Procjena utjecaja zahvata na okoli provodi se u okviru pripreme namjeravanog zahvata, prije izdavanja
lokacijske dozvole za provedbu zahvata
- Zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoli i zahvati koji podlijeu ocjeni o potrebi procjene
odreduju se Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okolis (nadlezno je Ministarstvo ili nadleno
upravno tijelo u upaniji odnosno u Gradu.
- Na temelju studije o utjecaju zahvata na okoli provodi se procjena utjecaja zahvata na okoli. Studija o
utjecaju zahvata na okoli je struna podloga koja obuhvaa sve potrebne podatke, izradena od pravne
osobe registrirane za obavljanje strucnih poslova zastite okolisa

4
6. Uredba o procjeni zahvata na okolis
- Ovim uredbom se odreduju zahvati za koje se provodi procjena utjecaja zahvata na okoli; zahvati koji
podlijeu ocjeni o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoli (za koje je nadlezno tijelo Ministarstvo a za
koje zupanija ili Grad) te nain provedbe postupka procjene utjecaja zahvata na okoli

- Popis zahvata za koje je obavzna procjena utjecaja na okolis:

a) Postrojenja za proizvodnju I preradu nafte I prirodnog plina
b) Elektrane vece od 100 MW el
c) Vjetroelektrane snage vece od 20 MWel
d) Nuklearne elektrane
e) Postrojenja za proizvodnju sirovog zeljeza I celika, metala
f) Kemijskih postrojenje (organski, anorganski, biocide, faramcija)
g) Zeljeznicke pruge od znacaja za medunarodni promet s pripadaujucim gradevinama
h) Aerodrome cija pista duza od 2100 m
i) Autoceste
j) Drzavne ceste duljine vece od 2 km
k) Gradevine za zbrinjavanje opasnog otpada
l) Medunarodni i magistralni cjevovodi nafat, plin, naftni derivatidalekovodi, trafomatorska i
sklopna postrojenja 220 kV i vise, duljine 10 km i vise
7. Zakon zastite od buke
- Ovim se Zakonom utvruju mjere u cilju izbjegavanja, sprjeavanja ili smanjivanja tetnih uinaka na
zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okoliu, ukljuujui smetanje bukom, osobito u vezi s:

a) utvrivanjem izloenosti buci, izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje buke u
okoliu,
b) osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okolia
c) izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima koritenim u izradi karata buke.

- Odredbe se ne odnose na buku koju izaziva sama izlozena osoba (kucanske aktivnosti, unutar vozila,
stambene zgrade)
- Naseljeno podruje - jest zaokrueni dio teritorija jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave s
vie od 5.000 stanovnika
- Glavna cesta - jest javna cesta s vie od 2 000 000 prolaza vozila godinje
- Glavna eljeznika pruga - jest eljeznika pruga s vie od 10 000 prolaza vlakova godinje,
- Glavna zrana luka - jest civilna zrana luka s vie od 10 000 operacija (uzlijetanja ili slijetanja) godinje,
iskljuujui operacije laganih zrakoplova kada se ti letovi obavljaju u svrhu kolovanja,

- Mjerama zastite od buke mora se sprijeciti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno smanjiti
postojeca buka na dopustene razine.
- Zastita od buke provodi se danonocno
- U smislu ovoga Zakona dan traje 12 sati, od 7 do 19 sati, veer traje 4 sata, od 19 do 23 sata, a no traje 8
sati, od 23 do 7 sati
- U postupku izdavanja rjeenja o uvjetima graenja, lokacijske dozvole, graevinske dozvole ili uporabne
dozvole, prema posebnom zakonu, Ministarstvo sudjeluje radi utvrivanja uvjeta, odnosno potvrivanja
ispunjenosti uvjeta zatite od buke.
- Upravni nadzor nad primjenom ovoga na obavlja Ministarstvo, a inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga
Zakona sanitarna inspekcija Ministarstva

5
8. Pravilnik o najvisim dopustenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i zive
- Osnovna razina buke L95 jest razina buke koja je preena 95% vremena mjerenja.
- Ekvivalentna trajna razina buke Leq jest ona razina stalne buke koja bi na ovjeka jednako djelovala kao
promatrana promjenjiva buka istog vremena trajanja.
- Ocjenska razina slui za ocjenu udovoljavanja doputenim razinama buke. To je svaka predviena ili
izmjerena akustika razina kojoj je dodano prilagoenje. Oznaava se indeksom R.
- Prilagoenje jest svaka veliina koja je dodana predvienoj ili izmjerenoj akustikoj razini zbog uzimanja u
obzir nekih znaajki buke:
a) Sadrzaj tonova buke
b) Vremenski period trajanja buke
c) Vrsta izvor buke (cestovni, zracni promet, industrija)

- Najvise dopustena ocjenska razina buke u otvorenom prostoru su:

Zona buke Namjena prostora Max ocjenska Max ocjenska

dopustena razina buke dopustena razina buke
za dan za noc
1 Odmor, oporavak, lijecenje 50 40
2 Samo stanovanju i boravku 55 40
3 Mjesovita zona, pretezno stambene
55 45
nemjene
4 Mjesovita zona, pretezno poslovne
65 50
namjene sa stanovanjem
5 Gospodarska namjena (proizvodnja, Na granici gradevne cestice unutar zone buka ne
industrija, skladista, servisi) smije prelaziti 80 dB(A)

- Najvisa dozvoljena ocjenska ekvivalentna razina buke na radnome mjestu (od proizvodnih i ne
proizvodnih izvora buke) su:

a) s obzirom na ometanje rada

Od 35 do 65 dBA od najslozenijih poslova, znanstveni rad do laksih mentalnih i fizicki rad
b) s obzirom na zamjecivanje signala opasnosti
Razina zvucnog signala opasnosti ili upozorenja barem 10 dBA visa od postojece razine
buke
c) s obzirom na ostecivanje sluha
najvisa dnevna odnosno tjedna izlozenost radnika buci je 85 dBA. Istodobno je vrsna C-
vrdnovana razina buke ne smije biti visa od Lpeak = 140 dB(C)

Razina buke na otvorenom prostoru i gradevinama

- tijekom dnevnog razdoblja doputena ekvivalentna razina buke iznosi 65 dB(A). U razdoblju od 08.00 do
18.00 sati doputa se prekoraenje ekvivalentne razine buke od dodatnih 5 dB(A). Pri obavljaju
graevinskih radova nou, ekvivalentna razina buke ne smije prijei vrijednosti iz tablice
- Za gradilita unutar zone gospodarske namjene (zona 5.) ekvivalentna razina buke ne smije prijei
utvrene vrijednosti tijekom dnevnog i nonog razdoblja.
- Iznimno je doputeno je prekoraenje doputenih razina buke za 10 dB(A), u sluaju ako to zahtijeva
tehnoloki proces u trajanju do najvie jednu (1) no, odnosno dva (2) dana tijekom razdoblja od trideset
(30) dana. O sluaju iznimnog prekoraenja doputenih razina buke izvoa radova obvezan je pisanim
putem obavijestiti sanitarnu inspekciju, a taj se sluaj mora i upisati u graevinski dnevnik.
- Za radove u graevinama s vie korisnika primjenjuju se i dodatni kriteriji:
a) U graevinama s boravinim prostorijama u kojima se boravi i nou, radovi se mogu obavljati iskljuivo
tijekom dnevnog razdoblja.
b) Doputene ekvivalentne razine buke u boravinim prostorijama stanova iznose 40 dB(A), pri emu se u
6
 razdoblju izmeu 08.00 i 18.00 sati doputa prekoraenje doputenih razina buke za 10 dB.

9. Zakon o zastiti i ocuvanju kulturnih dobara

- Ovim se Zakonom ureuju vrste kulturnih dobara, mjere zatite nad kulturnim dobrom, obveze i prava
vlasnika kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijea za
kulturna dobra, financiranje zatite i ouvanja kulturnih dobara
- Kulturna dobra od interesa su za Republiku Hrvatsku i uivaju njezinu osobitu zatitu.
- Vrste kulturnih dobara:
a) Nepokretna kulturna dobra (grad, selo, naselje ili njegov dio, gradevine ili njezini dio,
spomenik, arheolosko nalaziste, krajolik, vrtovi, perivoji, parkovi
b) Pokretna kulturna dobra zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjiznicama, crkveni
invetar, arhiva, filmovi, arheoloski nalazi
c) Nematerijalna kulturna dobra jezik, dijalekti, foklorno stvaralastvo. Njihovo ocuvanje se
provodi cuvanjem zapisa o njima, kao I poticanjem njihova njegovanja I prenosenja

- Svrha je zatite kulturnih dobara:

a) zatita i ouvanje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju, te prenoenje kulturnih
dobara buduim naratajima,
b) stvaranje povoljnijih uvjeta za opstanak kulturnih dobara i poduzimanje mjera potrebnih za
njihovo redovito odravanje,
c) sprjeavanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik,
znaenje i izgled kulturnog dobra i time ugroziti njegova vrijednost,
d) sprjeavanje protupravnog postupanja i protupravnog prometa kulturnim dobrima, te nadzor
nad iznoenjem i uvozom kulturnih dobara,
e) uspostavljanje uvjeta da kulturna dobra prema svojoj namjeni i znaenju slue potrebama
pojedinca i opem interesu.

- zatita kulturnog dobra - jest provedba mjera zatite ovog zakona, a sukladno pravilima konzervatorske
struke,
- ouvanje kulturnoga dobra - jest provedba mjera zatite i ouvanja radi produenja trajanja spomenikih
svojstava kulturnoga dobra,
- uvanje kulturnoga dobra - je sustavno praenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zatite
od svakog ugroavanja toga dobra ili njegovih spomenikih svojstava
- odravanje kulturnoga dobra - je sustavno praenje stanja kulturnoga dobra te poduzimanje mjera i
radova nunih za ouvanje spomenikih svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnoga dobra,
- kulturno-povijesnom cjelinom - smatra se naselje ili dio naselja, kao i podruje, koji su zatieni kao
kulturno dobro,
- nositelj prava - na kulturnom dobru smatra se osim vlasnika i nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na
kulturnom dobru,
- imatelj kulturnoga - dobra jest svaka osoba koja na bilo koji nain i po bilo kojoj osnovi dri kulturno
dobro,
- nadleno tijelo - je Konzervatorski odjel Ministarstva kulture na ijem se podruju kulturno dobro nalazi, a
za podruje Grada Zagreba Gradski zavod za zatitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.