Vous êtes sur la page 1sur 1

NEOAPSOLUTIZAM

Nakon nezadovoljstva zbog oktroiranog ustava 1849. Franjo Josip I. Silvestarskim patentom je
ukinuo nametnuti ustav i uveo otvoreni carski apsolutizam. Poto je ministar vanjskih poslova bio
Alexander Bach to vrijeme neoapsolutizma se naziva i Bahovim apsolutizmom (1851.-1860.).
Nametnuta je germanizacija, ograniena su graanska prava i slobode te je omoguen razvoj
kapitalizma. Svaki kutak je nadzirala centralna vlast u Beu, a zemaljski sabori se nisu sazivali.

OBNOVA USTAVNOG STANJA


1860. Listopadskom diplomom obnovilo se stanje te je omoguena sloboda vjere, jednakost pred
zakonom, ukidanje tlake i sazivanje sabora. Osnovano je Carsko vijee kao predstavniko i
zakonodavno tijelo. Odluivali su o vanjskoj politici, trgovini, vojsci i financijama. Sabori su se
bavili unutarnjim poslovima. 1861. donesen je Veljaki patent kao privremeni zakon gdje se
namee centralizam i ograniava samostalnost sabora.

AUSTRO-UGARSKA NAGODBA
Austrijska Monarhija je nastala pripajanjem raznih europskih zemalja pod vlast dinastije
Habsburga. Mnogi su se pripojili zbog straha od Turaka, ali zbog prestanka turske vlasti, proljea
naroda i francuske revolucije narodi ele promjene. Austrija je doivjela poraz od Pruske 1866. i
car odustaje od centralizma, ali Be nije bio spreman dati ravnopravnost svim narodima, ali su se
sa Maarima nagodili o podjeli vlasti jer Maarska bila druga najjaa zajednica u monarhiji.
1867. Austro-ugarska nagodba: austrijski zapadni dio Cislajtanija (Dalmacija, Istra), ugarski
istoni dio Translajtanija (Banska Hrvatska, Meimurje, Vojna krajina). Zajedniki poslovi:
vanjska politika i financije, a ostali poslovi svaka sebe. O carinama i trgovini sklapao se ugovor
na 10 godina. Sporazum nije odgovarao Hrvatima, esima i ostalim slavenskim narodima...Hrvati
su se morali dogovorit sa Maarima.

NEMIRI NAKON AUSTRO-UGARSKE NAGODBE


Na elu vlade u Ugarskoj se nalazio Gyula Andrassy koji se protivio nacionalnim tenjama
drugih iako je dopustio uporabu nacionalnih jezika. Na 500. obljetnicu roenja Jana Husa esi su
organizirali antinjemake prosvjede te se proglaava izvanredno stanje. Temeljni lanci su bili
najava austro-eko nagodbe, a Slovenci su poeli organizirati velike narodne tabore i ostali
narodi su se bunili pa su temeljni lanci povueni. Kod nas se javlja ideja trijalizma- preureenje
na 3 ravnopravne politike cjeline- Austrijski, Ugarski i Slovenski dio.

Vous aimerez peut-être aussi