Riba i maka po magazinu ikago najbolji film u 2015.

godini
Magazin ikago je proglasio film Riba i Maka redatelja ehrama
Mokrija i producenta Sepehra Sejfija najboljim filmom u 2015.
Godini. Ovaj magazin svake godine objavljuje dvije liste najboljih
filmova u protekloj godini a ove godine na prvoj listi na prvom mjestu
se naao iranski film Riba i maka.

Redatelj serijala h. Jusuf, a.s., u bolnici

Fardullah Salahur, scenarista i redatelj serijala h. Jusuf, a.s., je
hospitaliziran u srijedu. Salahuru se pogoralo zdravestveno stanje
zbog ega je odmah smjeten u bolnicu. On ve neko vrijeme boluje
od karcionoma plua. Salahur je uao u svijet filma filmom
Pokajanje. Poznatiji je po tv serijalima h. Jusuf, a.s., poslanik Ejub,
a.s., i Ashabi peine Kehf.
Oznanjeni dokumentarci u takmiarskom programu FFF
Selektori su izabrali dokumentarne filmove za takmiarski programu
Filmskog festivala Fedr. Na osnovu objavljene liste etiri filma su iz
produkcije Centra za razvoj dokumentarnog filma Irana, tri filma iz
Filmskog centra sure dok je jedan film u produciji Forum
deokumenatrista. Nekoliko dokumenataraca je iz nezavisne
produkcije.
Iranska animaciji Stripi pozvana na Djeiji filmski festival u Nju
Jorku

Iranska animaciji Stripi redatelja Babek Behnud nikuija pozvana na

Djeiji filmski festival u Nju Jorku

Naracija
Nader i Simin se rastaju (perz. ; Dodi-e Nder az
Simin), iranski dramski film iz 2011. godine u reiji i
produkciji Asgara Farhadija s Lejlom Hatami, Pejmanom
Maodijem, ahabom Hoseinijem, Sareh Bajat i redateljevom
keri Sarinom Farhadi u glavnim ulogama. Radnja filma usredotoena
je na brani par iranske srednje klase odnosno
sloene obiteljske i drutvene odnose koji poinju njihovom svaom
oko mogunosti selibe van zemlje, pokretanjem parnice za rastava
braka i privremenim razdvajanjem Simin od Nadera, a kulminiraju
nesretnim dogaajima u koje su upleteni Naderov bolesni otac, ker i
mlada njegovateljica sa svojom obitelji.
Apolitiki scenarij, dinaminost radnje i izbjegavanje klasine crno-
bijele podjele likova na protagoniste i antagonistedrami je dala notu
univerzalnosti koja je osvojila domae i zapadnjake filmske kritiare.
Prema filmskim portalimaRotten Tomatoes i Metacritic, film je prema
pozitivnom prijemu kritiara pozicioniran na prvom mjestu
u 2011. godini. Osvaja je vie desetaka meunarodnih nagrada meu
kojima su i Zlatni medjved za najbolji film odnosno Srebrni
medvjed za najboljeg glumca i glumicu na Berlinskom filmskom
festivalu[2], Zlatni globus za najbolji film na stranom jeziku[3],
te Zlatna arena za najbolji film u meunarodnoj natjecateljskoj
konkurenciji na Festivalu igranog filma uPuli[4]. Film je takoer
osvojio i prestinu nagradu Oscar (Academy Award) u konkurenciji
za najbolji film na stranom jeziku[5], a bio je nominiran i za najbolji
originalni scenarij[6].

Akademija je ove godine konano nominirala i potom nagradila

uistinu najbolji naslov u best foreign language film kategoriji
iranski Nader i Simin se rastaju redatelja i scenarista Asghara
Farhadija. Odluka glasaa prilino je politiki smiona i dola je u
praskozorje potencijalnog rata Amerike i Irana zbog kojeg nam prijeti
cijena nafte od 20 kuna. No, interesantno, Asghar Farhadi odbija
proglasiti Jodaeiye Nader az Simin (samo) politikim filmom. Kad
netko 'izvana' gleda na film koji se bavi iranskim drutvom i njegovim
problemima, a u kojem bi ena voljela napustiti zemlju, ispada da jest
politiki, no opet tu je i mukarac koji, unato svemu, eli ostati u
Iranu, izjavio je Farhadi.

Politika je u filmu A Separation uvijeno prisutna u smislu kritike

suvremena, urbana Irana, ali doista je ne treba gurati u prvi plan. Ono
to treba isticati jest da Nader i Simin se rastaju prikazuje iranski
narod drukijim oima u odnosu na to kako na njega gledaju
Zapadnjaci, zamiljajui sve Irance kao erijatske divljake na
dvogrbim devama koji tuku ene i laki su na okidau nuklearnog
naoruanja, otprilike kao talibanski teroristi
iz Cameronovih Istinitih lai. Farhadijev film u sri je univerzalna
pria, neovisno o tome to je obojana lokalnim koloritom. Iran je
pozornica za dramu koja se mogla odvijati i na nekom drugom
mjestu.

Da protagonisti govore engleski jezik, to je, recimo, lik Javiera

Bardema, (spo)razumijevanja radi, konstantno traio od Penelope
Cruz u Vicky Cristina Barcelona, radnja se komotno mogla odvijati
u New Yorku ili Londonu. Razvod je, od Bentonova Kramera protiv
Kramera do Ivoryjeva Razvoda na francuski nain, postao
sastavni dio zapleta hollywoodskih drama. A Separation se moda
otvara kadrovima fotokopiranja osobnih isprava sa slikom, mogue
putovnice ili vize, no daleko je od kopije prosjena divorce filma.
Naslovne likove, umjerene Muslimane Nadera (Peyman Moadi) i
Simin (Leila Hatami), upoznajemo vrlo brzo u svai sa sucem.

Stvari koje navodite nisu dovoljne za razvod, napominje on Samin

koja trai razvod i skrbnitvo nad 11-godinjom Termeh (Sarina
Farhadi, redateljeva ki). Nader nije narkoman niti tue Simin. On je
normalan i dobar ovjek, no odbija poi sa njom. Naime, Samin ne
eli da njihovo dijete odrasta u ovim uvjetima (eto politike). Cilj
joj je inozemstvo i neimenovana zemlja, za to su se naelno
dogovorili i dobili vizu. Meutim, Nader ne moe napustiti
Alzheimerom shrvana oca, iako ovaj ni ne shvaa da mu je sin,
kako veli Simin.

U nemogunosti preseljenja izvan granice, Simin se skraava kod

roditelja, pa u njezinom odsustvu Nader unajmljuje trudnu pomonicu
Razieh (Sareh Bayat) koja skrbi o nezaposlenom suprugu, hard
core Muslimanu Hodjatu (Shahab Hosseini), kao i kerkici
Somayeh (Kimia Hosseini), zbog ega i pristaje na posao koji
ukljuuje skidanje i promjenu odjee unereenom, totalno
dementnom stariu, to je na samoj granici dozvoljenog po
muslimanskoj svetoj knjizi. Redatelj Farhadi s lakoom uvodi nove
protagoniste u radnju i potvruje se kao majstor karakterizacije i
psiholokog uslojavanja likova u ravni jednog Roberta Altmana.

Film se gleda na rubu stolca jer Farhadi plete emotivnu mreu oko
likova jednakim, kipteim, zbiljski opipljivim dramskim intenzitetom,
pa su nam savreno razumljive pojedinane motivacije, ono to
pokree njihove akcije. U mikrokozmu tenzija izmeu dviju obitelji
razdvojenih vjeroispovjeu (bogobojazni-umjereni Muslimani) i
staleom (via srednja-radnika klasa), Farhadi skida burku iranskog
drutva i razotkriva iru sliku teheranske svakodnevice teokratskog i
patrijarhalnog poretka podijeljene na spolnoj, religijskoj i napose
socijalnoj osnovi.

Primjerice, Nader s visoka kori Termeh kad zaposleniku benzinske

crpke ostavi napojnicu i zahtijeva od nje da trai povrat novca. Svih
pet glavnih likova (Nader, Simin, Termeh, Razieh, Hidjat) imaju mane
i vrline koje gledatelj prepoznaje u sebi samome ivio na Istoku ili
Zapadu, odiu podjednakom ivotnou i realizmom kao protagonisti
dokudrame u stilu Dogme, premda Farhadi predstavlja malu
Somayeh bajkovitom, spielbergovskom djetinjom zanesenou.
Nevinim okicama djevojice promatramo Naderov stan i trenutak
kasnije vidimo kako se igra s ventilom boce za kisik njegova usnula
oca, a kad se ovaj probudi njeno mu se osmjehne i kae Zdravo!.

Dok je Somayeh klinka, jo premlada da pojmi svijet oko sebe,

Termeh je u osjetljivoj pubertetskoj dobi i teko joj pada razvod
roditelja, rastrganost izmeu oevih moguih lai i majinih pokuaja
da ga prikae loim u njezinim oima. Na momente se film doima kao
Termehina pria - pria o bolnom, nepovratnom sazrijevanju jedne
iranske djevojke koja pati kao i odrasli, ali to ne zna vjeto sakriti iza
maske.
Iranski filmovi ve nekoliko decenija privlae panju svjetske
javnosti, prvenstveno na festivalima gdje osvajaju nagrade. Posljednju
u nizu je osvojio "Razvod: Nader i Simin" reisera Agara Fahradija u
Berlinu, za najbolji film i najbolje glumce, a kao kruna uslijedio je
Oscar za najbolji film vanengleskog govornog podruja.
Iranski film je prvenstveno popularan na zapadu, zbog svoje egzotike,
ali i iskrenog prikazivanja odnosa meu ljudima i unutar porodica.
Nakon Madid Madida, Abasa Kiarostamija, Dafara Panahija, koji
se trenutno nalazi u zatvoru i drugih reiserskih imena koji su
proslavili ovu dalekoistonu zemlju, Fahradi je prole godine, koja je
bila jedna od kritinih to se tie i politike situacije za ovu zemlju,
napravio film koji je osvojio simpatije gledalaca irom svijeta.
Rije je o jednom od najuspjenijih filmova 2011. godine o dva
brana para ije se sudbine igrom sudbine prepliu. Problemi poinju
kada Nader ne eli da napusti zemlju, uprkos eljama njegove ene
Simin, jer se mora brinuti o ocu koji boluje od Alchajmerove bolesti.
Njihova kerka se nalazi na procjepu izmeu njihove odluke i ne eli
da joj se roditelji razvedu. U cijelu sitaciju se umijea jo jedan brani
par, jer Nader zaposli vrlo religioznu enu, Razieh, da se brine o
njegovom ocu, s kojom dolazi u sukob.
Problemi poinju kada Nader ne eli da napusti zemlju
Apolitina pria u kojoj ne postoji crno-bijela slika stvarnosti, ve je
sve mnogo kompleksnije, poput stvarnog ivota, smjetena je u
drutvo, kakvo je nama relativno nepoznato. Meutim, unutranji i
spoljanji sukobi siromane porodice i one iz vie srednje klase su
vrlo dobro poznati, jer karakteriu i nae podneblje. Sukob dvije klase
je samo jedan od segmenata ovog dramaturki vrlo kompleksnog
filma, koji izgleda da ga je vrlo lako napraviti, prvenstveno zbog
njegovog minimalizma. S druge strane, emocionalna sloenost,
dijaloke forme i kompleksnost svakog od likova, ukljuujui i
sporednu uiteljicu, ispituje moralnost svakog od nas i koliko smo u
stanju da se prilagodimo ili zatvorimo da bi pronali pravi put u
ivotu.
U Americi i Evropi je normalna pojava da se ljudi razvode, a u
Holivudu je snimljen i odlian film na tu temu "Kramer protiv
Kramera". U Iranu, meutim, razvod je rijetka pojava i reiser ima
slobodu izraziti otrinu tog "sukoba" u kojem se porodica raspada i u
kojem se naruava stabilnost jedne zajednice i lanova u njoj
ponaosob, bez da to djeluje pretjerano i melodramatino.
U Iranu razvod je rijetka pojava
Film uvlai u sebe gledaoca na direktan nain, jer iako vidimo
razjanjeno poziciju svakog od junaka, nae emocije su pomijeane i
ne slau se sa svakom odlukom koju donose. Gledajui film mijenjaju
se sva osjeanja kod gledaoca, a jedino se ne javlja empatija.
Nader i Simin ili glumci koji su ih odglumili uspjeno gledaoca
ubjeuju u sve ono to oni proivljavaju, od ljubavi jednog prema
drugom, ali i razdora radi razliitih ciljeva. ak ni sudac na kraju ne
moe da ih kazni, jer su to oni uradili sebi. Posebno je bila zahtjevna
uloga djeteta Termeh. Svaki od odraslih govori la ili skriva istinu, a
Termeh zavrava zarobljena u sredini i najoitija je rtva. Njeni
roditelji navode da ele ono to je najbolje za nju, ali, u pokuaju da je
zatite, oni samo produbljuju njenu povreenost. U jednom sluaju,
ona je ak prisiljena lagati za oca Nadera. Posebno u pamenju ostaje
posljednja scena filma u kojoj erka na sudu treba da se odlui sa kim
e ivjeti, a kadar prati roditelje u ekaonici kako odvojeni sa
nestrpljenjem ekaju odluku sa odjavnom picom.
ak ni sudac na kraju ne moe da ih kazni, jer su to oni uradili sebi
Fahradi takoe razbija stereotipe kakve zapadno drutvo ima o
iranskom narodu, da mukarci tuku i kamenuju ene, da se tamo grade
nuklearne bombe, ve nam prikazuje jedno ravnopravno drutvo u
kojem i mukarci i ene imaju isto pravo glasa.
Film "Razvod: Nader i Simin" je optunica konzervatizmu i
istraivanje moi lai, to je sudska drama, ali prije svega to je pria o
ljubavi i rtvi.

Asghar Farhadi (Asghar Farhadi) je posebna linost meu reiserima

koji preferiraju da rade melodrame i zbog toga u se pozabaviti jo
jednim njegovim remek delom. Zato je poseban? Evo uzeemo jedan
zanimljiv i egzaktan primer. ovek u jednom prilino zatvorenom
drutvu hrabro odstupa i prezentuje stvari i probleme o kojima se
barem javno u takvom drutvenom poretku ne pria. irok je pojam
tih tema, od klasnih i drutvenih podela, drugaijeg tumaenja
religijskih komponenti, morala i etike, lai i istine, straha i hrabrosti,
prihvaanja i poricanja, znai univerzalnih stvari sa kojima se mogu
poistovetiti svi bez obzira gde na ovoj planeti iveli.
Neki od vas bi rekli Pa zar to ne radi Jafar Panahi i jo mnogi drugi
reiseri?. Naravno da bi pitanje bilo na mestu, ali imam spremljen
odgovor i na to. Razlika izmeu Farhadija i drugih iranskih sineasta je
to Farhadi ne namee svoje miljenje, ak se ne trudi ni kroz neke
simbolike stvari nametnuti put kretanja onih koji e konzumirati
njegovo delo. On kao dobar izvrilac materije prezentuje dokaze, ne
dri strane, dozvoljava auditorijumu da se ukljui u priu, presudi,
osudi, shvati na svoj nain takvo ponaanje i postavi se na njegovo
mjesto. Zbog takvog naizgled odmaknutog pristupa njegovi filmovi
nisu prolazili strogu cenzuru, a slave ga i u njegovom Iranu i u svetu.
Daleko od toga da Farhadi nema svoj stav i da ga se boji rei, nego
eli nas krajnje konzumente potaknuti na razmiljanje, ne potcenjivati
na intelekt i sposobnost prosuivanja, navesti nas da se odredimo, a
ne slepo da sledimo tue stavove i neto to smo ranije proitali o
filmu i materiji. ak i ako imamo predrasude o dalekom Iranu, koje
su nam nametnule neke propagande koje nisu poistile ispred
svojih vrata, Farhadijeva dela su otvorena za svaki vid komunikacije.
On ne ulepava i ne pravi bajke, on prezentuje realnost.
U filmu A Separation iliti po naki Nader i Simin se razvode
autor filma nam ve u uvodnoj sceni predstavlja temu koja e biti
okosnica prie, a to je razvod. Nader i Simin su obrazovani ljudi, via
srednja klasa, a kamen spoticanja izmeu njih nam u prvu ruku
izgleda banalan. Simin eli da se presele u inostranstvo jer smatra da
se tamo moe potpuno ostvariti, dok Nader, koji se isprva sloio sa
suprugom, odbija da ode. Osnovni razlog je to ne eli ostaviti svog
bolesnog oca sa ozbiljno uznapredovalim Alchajmerom na brigu
drugom. Simin je odluna, Nader ne eli da je zadrava, dok je
izmeu njih na vetrometini potpuno nezatiena i oseajna ki Tarmeh
koju fantastino glumi Farhadijeva mala koja svojim mudrim
zakljucima, sloenim pitanjima i kao detektiv pronicljivo
raskrinkava roditelje i njihove taloge umetne minke na licima.

Pria dobija drugu dimenziju uvoenjem para nie srednje klase i

njihovim sudbinskim isprepletavanjima kada Nader nehotino gurne
svoju kunu pomonicu koja izgubi dete i nakon toga ga tui za
ubistvo. Ipak, nije sve kako se ini i svako ima putera na glavi. Znai,
okosnica prie je razvod, poinje sa razvodom i zavrava sa razvodom
tj. prezentuje se puni krug, a izmeu se provlae neka razmiljanja i
teorija o lai, koliko ona ima svoju svrhu da zatiti od neugodne
istine, a koliku teinu kada je ta la izreena. Postoji i klasna analiza
branih parova, gde obrazovaniji, uglaeniji i liberalnijih pogleda
Samin i Nader, kao i konzervativniji, prostiji i religijski optereeniji
Razieh i Hojat upadaju u istu zamku, samo u da se poetski izrazim
drugaije udaraju u istu stenu razdora . Razdor je prije svega
produkt nedostatka komunikacije. Kao to je cveu potrebna svetlost,
kiseonik i voda, tako je i braku potreban razgovor da prodie, da se
udupre stalnim i neizbenim ivotnim preprekama.
Kao to slikar ili neki drugi umetnik ima svoj prepoznatljivi potpis,
tako i Farhadi ubacuje u najjau brzinu u zadnjoj treini filma i
hirurki precizno nam razotkriva porodicu. Zadnja scena je opet
upeatljiva, a utanje odgovor da je kolateralna teta ve uinjena.
Ovaj film je osvojio pregrt nagrada. Jedini film koji je pokupio tri
Zlatna medveda u Berlinu, a njegovom kvalitetu morali su se
prikloniti i oni akademici iz Kodak centra dodelivi mu Oskara za
najbolji film na stranom jeziku.
Nagrade svakome gode, ali Farhadiju je pre svega nagrada to
njegove filmove prihvaaju svi, bez obzira gde ive i pod kakvih
kulturolokim bekgraundom i pravilima obitavaju, kao i njegovo
nastojanje da izmeni i ublai tu pogrenu sliku o Irancima, o onim
malim jednostavnim ljudima koji nisu puni mrnje, ljutiti i
negostoljubivi prema strancima nego sasvim normalni ljudi, samo
karakterno drugaiji, ali sa istim problemima kako isplivati u
modernom svietu.
Nader i Simin se rastaju je formalno i ideoloki jako odvani film.
Tako bi moda izgledao i Chabrol da je imao prilike snimati u Iranu.
Zato nije udo da je Farhadi nazvao svoj komad detektivskim filmom
bez detektiva
U izvrsnom filmu Asghara Farhadija Nader i Simin se rastaju nije
rije samo o braku, ve se razvod promatra u puno irem kontekstu,
kao razdvajanje teheranskih dominantnih klasa po ekonomskim,
kulturalnim i edukacijskim linijama. Ali Farhadi ih takoer razdvaja u
prostoru i arhitekturi. To je u iranskom filmu postalo evidentno jo
otkako je Jafar Panahi (Crimson Gold) uao u luksuzni stan
teheranske buroazije. U Farhadija imamo s jedne strane viu srednju
klasu koju simboliziraju Nader i Simin sa svojim branim problemima
i ocem koji boluje od Alzheimera.
S druge strane tu su bogobojazni Hodat i njegova trudna ena
Razijeh koja uva Naderova oca. Nader je bankovni slubenik.
Njegovi razgovori sa enom su krti i puno toga ostaje neizgovoreno.
A Hodatov skromni dom koji je pravi kontrast Naderovu luksuznom
stanu, pretvoren je u otvoreni prostor u kojem se problemi dijele sa
susjedima, rodbinom i religijskim slubenicima. Zatvorenost je dakle
proizvod burujske afektacije. A kolaps burujske obitelji glavni je
signal njene dekadencije.
Tu lei i klju zbog kojeg su cenzorski aparatici iz vladine
kulturne zaklade Farabi dali zeleno svjetlo Farhadijevu filmu da
predstavlja iransku kinematografiju u nominacijama za Oscara u
kategoriji najboljeg stranog filma (ima dodue i Hollywood svoj
Farabi u kretenskoj MPAA). No, to jo uvijek ne znai da je reiser
kapitulirao u bliskom susretu s Ahmadinedadovim birokratima, iako
se ne treba bojati da e u skoroj budunosti u Cannes vercati
zabranjene filmove u kruhu ili provoditi dane u kunom pritvoru
poput Panahija i Rasoulofa. Jer, Nader i Simin je formalno i
ideoloki jako odvani film. Hodatova religioznost nikad u filmu ne
postaje organska. A njegov otvoreni prostor nije nita manje
zatrovan od onog u kojem se kreu Nader i Simin. Zato i sama
filmska zavrnica ostaje otvorena i ne nudi konane odgovore, iako je
onaj najtei rezerviran za Naderovu ker Termeh. Bez obzira kojim
klasama pripadali, njegovi parovi ostaju vjeno zarobljeni u neksusu
drutvenih stavova, obiteljskih obveza, financijskih motiva i moralnih
uvjerenja. Svatko dakle ima svoje razloge, ali oni nisu svi jednaki.
Nader i Simin
Dijete je uvijek najvei kamen spoticanja. Ali to nije samo draesna
Termeh koja na sudu mora donijeti teku odluku, rastrgana izmeu
Nadera i Simin. Tu je i Reziehin fetus. Od svih navedenih klasnih i
inih linija, upravo je linija koja razdvaja taj fetus od uterusa
najrazornija. Razvodi se dakle ne dogaaju samo na drutvenoj liniji,
ve i na onoj tjelesnoj, kad Rezieh pobaci nakon to je pala sa
stepenica, a Nader biva optuen da ju je odgurnuo u svai, jer je
ostavila njegova oca zavezana lancem za krevet. Prema islamskom
zakonu, Nadera se moe teretiti za ubojstvo. S druge strane,
bogobojazni Hodat moda e jednog dana i postati policajac u
redovima Basida, pokorno sluei Bogu i Islamu, iako je tijekom
sudske rasprave izgubio kontrolu i u naletu bijesa rekao sucu da bi se
trebao plaiti tog istog Boga, zbog ega zavrava u zatvoru.
Ovako bi moda izgledao i Chabrol da je imao prilike snimati u
Iranu. Zato nije udo da je Farhadi nazvao svoj komad detektivskim
filmom bez detektiva. No, modernist Farhadi u isti mah pokazuje da
je razgovor jedini mogui nain da se prebrodi razvod, premda
autorov modernizam poiva i u samoj mizansceni. Kadrovi su mu
nevjerojatno dinamini, gotovo na nivou dokudrame s peatom
Dogme. Ali jo uvijek ne toliko furiozni kao to je to naizgled odvani
debi mlade Maryam Keshavarz (Circumstance) koji otkriva svoje
literarne pandane u hrpi chick-lita o svim onim teheranskim Lolitama
s polica naih knjiara. No, Keshavarzin film je zapravo lanjak,
koliko god njena senzualna storija o zabranjenoj lezbijskoj ljubavi
dvaju teheranskih cura bila okantna, barem u iranskim okvirima.

Atafeh i Shirin
Poput Farhadija, tako i Keshavarz iscrtava klasne linije. Prelijepa
Atafeh je ki lijenice i biznismena. A Shirin se nakon nestanka svojih
roditelja intelektualaca preselila kod bake i ujaka. Tijelo ovdje postaje
instrument (seksualnog) bunta i subverzivni element koji ispunjava
slike detaljima, u potrazi za ilegalnim lokacijama dekadentnih uitaka
na kojima autoriin lezbijski par moe slobodno odbaciti marame
(ovaj kontrast podvlai i fina sekvenca u kojoj konobarica skrivena
iza crnog dilbaba servira aj trojici mladaca odjevenih u kupae
gaice mukarci mogu dakle paradirati polugoli bez straha da e biti
privedeni pred sud). Zato je Keshavarzin film prepun kontrasta. S
jedne strane imamo tradicionalni dilbab. S druge strane imamo ludu
teheransku mlade koja sinkronizira Milka i Seks i grad. Zato
Atafeh i Shirin preostaju tek fantazije o bijegu u Dubaj kao prostoru
ultimativne lifestyle utopije.
No, za razliku od Farhadija iji je film puno autentiniji, Keshavarz
je snimila svoj igranofilmski debi na bejrutskim lokacijama koje
glume Teheran. A ni akcent kojim govore autoriine glumice nije
pravi farsi. To nije neobino, jer ona nije poput Farhadija godinama
udisala mirise teheranskih ulica i stanova, ve joj je tijekom amerikih
studija oito bilo zanimljivije prelistavati arene enske asopise (na
iranskom sveuilitu, konkretnije u Shirazu, provela je tek godinu
dana). Jer, ako je njen brat Husein Keshavarz bio u stanju snimiti film
Pasji znoj skrivenom kamerom na izvornim teheranskim
lokacijama, a u njemu takoer imamo gej likove, dodue kao
epizodiste, onda je to mogla uiniti i Maryam. Bilo bi to puno
potenije.
"Razvod (Jodaeiye Nader az Simin)" je dosad postigao zavidne rezultate - prvi je iranski
film koji je osvojio prestinu nagradu Zlatni medved na filmskom festivalu u Berlinu februara
2011. Nakon toga je osvojio nagradu za najbolje strano ostvarenje Udruenja njujorkih
filmskih kritiara, te nagradu amerikog Nacionalnog odbora kritiara, a nominovan je i za
ovogodinjeg Zlatnog globusa.

U izjavi za Rojters, Ferhadi je rekao da mu priznanja koje je njegov film dobio na Zapadu
puno znae i da se nada da e ona inspirisati reditelje u drugim delovima sveta.

"Filmovi se mogu snimiti i u tekim okolnostima. Ako reditelji iz moje zemlje mogu da stignu
do Oskara, to moe da bude znaajan podsticaj i za druge reditelje", kazao je on.

Ukoliko se 26. januara "Razvod" nae meu pet odabranih, bie to prvo iransko ostvarenje
koje je nominovano za Oskara od filma "Deca neba" Madida Madidija 1998.

Glavna glumica Lejla Hatami kae da film dotie duu ljudi irom sveta.

"Iranska kinematografija je ula u istoriju", prenosi zvanina novinska agencija IRNA, dok
studentska agencija ISNA konstatuje da je "iranska zastava zabodena je na vrh Amerike".

Mediji u Iranu prenose da je Oskar u Los Anelesu pobeda iranske kulture, a neki pomalo
zlobno ukazuju i da je "Razvod" porazio i izraelskog kandidata "Footnote" (Fusnota).
ef odeljenja za filmsku industriju u ministarstvu kulture Ali Reza Saadpur rekao je agenciji
ISNA da "ovaj uspeh pripada iranskom filmu". On je naglasio da je ministarstvo podralo
slanje filma na dodelu Oskara, ali je zaboravio da pomene da su vlasti na kratko zabranile
snimanje filma 2010. zbog Farhacijevih simpatija prema "disidentskim" filmadijama.

U govoru po dobijanju zlatne statue, Farhadi je naglasio da je elja njegove zemlje da bude
kompletna nacija koja doprinosi svetu drugim stvarima, a ne geopolitikim tenzijama oko
nuklearnog programa i upravo taj govor oduevio je veinu Iranaca.

"U vreme kada politiari govore o ratu, zastraivanju i agresiji, Iran sada govori o svojoj
velianstvenoj kulturi, bogatoj i mdrevnoj kulturi koja je sakrivena pod debelim slojem
praine politike", rekao je Farhadi na dodeli Oskara.

"Hvala ti Agare Farhadiju. Toliko dugo nismo bili ponosni na sebe", jedna je od poruka koja
se pojavila na drutvenim mreama posle dodele Oskara.

"Svi smo znali da e film pobediti, ali me je govor usreio. Vreme je da svet vidi Iran u
drugom svetlu", naveo je drugi oboavalac.

Iranska glumica Lejla Hatami, koja tumai glavnu ulogu, rekla je ranije u intervjuu Tanjugu da
film govori o humanosti i oseanjima koja su zajednika svim drutvima i porodicama, zbog
ega dotie duu ljudi irom sveta:

Film govori o humanosti, oseanjima koja su zajednika svim porodicama, nezavisno do

stanja u drutvu i zemlji u kojoj ive. Film se direktno obraa ljudima, njihovoj svesti i ocrtava
konflikt koji ovek ima sa sobom, bez obzira na svoju prolost i obrazovanje. Zbog toga film
dotie duu svih.

Ona je ukazala i na znaaj naina na koji je film snimljen. Primetan je pristup koji
prevladava u amerikim komercijalnim filmovima, ali istovremeno sa ''ukusom'' autorskog
filma. Pravi uspeh lei u toj kombinaciji, kao i u injenici da je sniman u Teherenu i da je
trenutno veoma trendi bavljenje ljudskim vrednostima", rekla je Hatami.

Drama o branom paru koji prolazi kroz krizu osvojila je i Zlatnog medveda na Berlinskom
festivalu, Zlatnog globusa, nagrade Udruenja njujorkih filmskih kritiara, amerikog
Nacionalnog odbora kritiara, priznanja u Melburnu, Sidneju, Indiji, Puli...Khabare Jahan
Nominacije za Oscara 2016. Najnominovaniji Povratak u 12
kategroija
Najvie nominacija za ovogodinjeg Oskara osvojio je The Revenant Alehandra Gonzalesa
Injaritu i Mad Max: Fury Road Dorda Milera koji su ujedno nominovani i za najbolje reditelje.

Najvie nominacija Amerika akademija filmskih nauka i umjetnosti u 14.30 sati poela je s
objavom nominacija za 88. dodjelu Oskara. Nominacije e objaviti proslavljeni redatelji ilermo
del Toro i Ang Li te glumac Don Krasinski i predsjednica Akademije eril Bon Ajsak.
88. dodjela Oskara odrate se u nedjelju, 28. februara 2016. godine u Dolbi Teatru u Holivudu, a
dodjelu e voditi glumac Kris Rok.

ak 12 nominacija osvojio je film Povrtanik (The Revenant), dok je 10 nominacija dobio Mad
Max: Fury Road.
U konkurenciji za najbolji film ove godine su The Big Short, Bridge of Spies, Brooklyn, Mad
Max: Fury Road, The Martian, The Revenant, Room i Spotlight.

Film "Povratnik" Alehandra Gonzalesa Inaritua osvojio je 12 nominacija za

ovogodinju nagradu Oskar, ukljuujui i one za najbolji film, reiju, glavnu i
sporednu muku ulogu - Leonardo Dikaprio i Tom Hardi, objavljeno je u
etvrtak u Los Anelesu.

U kategoriji najboljeg filma konkuriu mu "Opklada veka" Adama Mekkeja, "Most

pijuna" Stivena Spilberga, "Brooklyn" Dona Krovlija, "Pobesneli Maks" Dorda
Milera, "Marsovac" Ridlija Skota, "Soba" Lenija Abrahamsona i "Spotlight" Toma
MekKartija.

Preminuo britanski glumac Alan

Rikman
Poznati britanski glumac Alan Rikman, iroj publici najpoznatiji po ulozi profesora Snejpa u serijalu o
arobnjaku Hariju Poteru, umro je u 70. godini, saoptio je danas njegov agent.

Njegova porodica je izjavila da je bolovao od raka.

Roen 1946. u Londonu u radnikoj porodici, Rikman je bio stipendista Londonske kraljevske akademije
dramskih umjetnosti (RADA).

Karijeru je zapoeo u pozoritu igrajui u nizu predstava od kojih mu je jedna, 1987. godine, donijela
nominaciju za nagradu Toni. Njegovi prvi znaajniji nastupi na velikom platnu su u filmovima "Razum i
osjeajnost" i "Istinski, ludo, duboko".

Postao je jedan od najpopularnijih britanskih glumaca igrajui negativce - Hansa Grubera u prvom dijelu
serijala "Umri muki" i erifa od Nottinghama u filmu "Robin Hood: Princ lopova" za koji je 1991. osvojio
nagradu Bafta.

U filmovima "Dogma" i "Zapravo ljubav" dokazao se i kao talenat za komediju. Rikman je poznat i po
posuivanju glasova likovima (Marvin u filmu Vodi kroz galaksiju za autostopere i Do u animiranom
filmu Upomo, Ja sam ribica!).

Svjetsku slavu Alanu Rikmanu donio je serijal filmova o mladom arobnjaku Hariju Poteru, u kom igra
jednog od najomraenijih profesora u knjizi - Severusa Snejpa.
Meu njegovim novijim filmovima su "Parfem" i "Snjeni kola". Rikman je igrao i neke slavne osobe kao
to su Marko Antonije, Grigorij Raspuin i Ronald Regan, a uestvovao je i u nekoliko mjuzikla.

Najbolja glumica na Golden Globeu iz posljednjeg filma darren aronofsky

Jennifer Lawrence i Amy Schumer obje su bile nominirane za najbolju ensku ulogu, no Zlatni globus
otiao je u ruke JLaw.

U kategoriju za najbolju glumicu u komediji bile su nominirane i Jennifer Lawrence i Amy

Schumer, poznate slavne prijateljice. No, nagrada Zlatni globus otila je u ruke mlade Jennifer zbog
glavne uloge u filmu Joy.
Iako su mnogi moda prieljkivali svau, dramu ili bar amar, dvije su prijateljice napravile neto
sasvim neoekivano zagrlile se i Amy je estitala Jen na osvojenoj nagradi.
Obje su nekoliko puta tokom veeri naglasile koliko su sretne to mogu zajedno biti na dodjeli prestine
nagrade, a ak su sjele i jedna kraj druge za stol.
'Ma bit e ona dobro. Ne osjeam se loe zbog toga jer je ona jako smijena i zabavna i osvojit e brojne
nagrade. Stvarno sam mislila da e ona osvojiti nagradu i ba sam ostala iznenaena', rekla je Jennifer u
govoru zahvale.

Robert de Niro zajedno u

Skorsezeovom filmu
Robert de Niro je potvrdio da e sledee godine poeti snimanje gangsterske drame
I Heard You Paint Houses koju e reirati Martin Skorseze.
O ovom filmu uka se ve neko vreme, a trebalo bi da se u njemu
nau i Al Paino i Do Pei, takoe ikone filmova o mafiji.

I Heard You Paint Houses zasnovan je na istoimenoj knjizi arlsa

Branta.

De Niro e igrati mafijaa Frenka Irca irana koji je u stvarnom

ivotu dao intervju autoru knjige i priznao mu da je ubio vie od 25
ljudi.

Umro Vilmo igmond, snimatelj

Lovca na jelene
Vilmo igmond, svjetskom slavom ovjenan snimatelj i Oskarovac umro je u 86. godini. Ovo je potvrdio
Jurij Nejman, njegov poslovni partner, rekavi da je igmond umro prvog dana 2016. u kalifornijskoj
oblasti Big Sur.

igmond, roen u Segedinu u Maarskoj, dobio je Oskara za kinematografiju za film Stivena Spilberga
"Bliski susret tree vrste". Za Oskara u istoj kategoriji nominovan je i za flimove "Lovac na jelene",
"Rijeka" i "Crna Dalija".

igmond je doprineo definisanju Amerikog novog talasa na filmu 1970-ih godina, izmeu ostalog
davanjem prednosti prirodnom svjetlu, navodi AP.

Saraivao je s Robertom Altmanom u filmovima "Kockar i bludnica" i "Privatni detektiv", kao i u brojnim
ostvarenjima Brajana de Palme, ukljuujui "Pucanj nije brisan".