9 Razred

Prirunik 9 Bosanski jezik i knjievnost A. Verlaevi & V.
Ali
Azra Verlaevi Vesna Ali
PRIRUNIK 9
(Metodiki prirunik za nastavnike - uz itanku 9 i Radnu svesku 9)
Prirunik sadri 119 priprema za asove obrade i ponavljanja nastavnih

jedinica iz knjievnosti, jezika, kulture izraavanja, medijske kulture, ortoepije i
ortografije sa istaknutim odgojnim, obrazovnim i funkcionalnim ciljevima,
nastavnim pomagalima, nastavnim metodama i oblicima rada, meupodrunim
i meupredmetnim korelacijama, te oekivanim ishodima.
1
Prirunik 9 Bosanski jezik i knjievnost A. Verlaevi & V. Ali
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu

bosanskog jezika i knjievnosti u devetom razredu
devetogodinje osnovne kole
Ne uimo za kolu, nego za ivot.

(Non scholae, sed vitae discimus.)
Latinska izreka
Upoznavanje s itankom 9
Struktura udbenikih jedinica u itanci 9
Upoznavanje s Radnom sveskom 9

Struktura udbenikih jedinica u Radnoj svesci 9
Upoznavanje s lektirnim naslovima
2
KNJIEVNOST
Rijei lete, zapisi ostaju.

(Verba volant, scripta manent.)
Latinska izreka
Uzorak obrade nastavne jedinice: Lipa Naza vodu

1 2 gaza, sevdalinka
Nastavna oblast: Knjievnost
Nastavna jedinica: Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka
Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja
Odgojno-obrazovni ciljevi
Odgojni: usmena knjievnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, znaaj ljubavi u ivotu
ovjeka
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaajkama narodne knjievnosti, lirska
narodna pjesma, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke u lirskoj
narodnoj pjesmi, sadrajna analiza, stilske figure, osjeanja u pjesmi, motivi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emocionalnih i stvaralakih
funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

razgovora, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva i pomagala: itanka 9, kreda, biljenica, olovke, kasetofon,

audiozapis pjesme
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura

Meupredmetna: muzika kultura, historija, likovna kultura
Ishodi uenja: Prepoznaje lirsku narodnu pjesmu, prepoznaje sevdalinku,

stilska sredstva, povezuje ritam i osjeanje, prepoznaje bh. tradiciju
3
Tok izvoenja nastavnog sata
Motivacijski dio sata:
Koliko ljepota moe utjecati na raanje ljubavi?

Moe li ljepota utjecati na ostvarenje ljubavi?
Glavni dio sata:
Najava teksta
Sevdalinka: Lipa Naza vodu gaza
Interpretativno itanje teksta:
Emocionalno-intelektualna pauza:
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o pjesmi.
Konkretizacija doivljaja:
U kojem licu je ispjevana ovaj lirska narodna pjesma?
Zato je lijepa Naza pjevala o svojoj ljepoti?
Interpretacija
Otkrijmo znaenje rijei!
Rabbum Boe gospode Boe

kujundija (tur. kuyumcu) zlatar, zanatlija koji i izrauje ukrasne predmete od
zlata
altin (tur. altin) zlato, turski zlatni novac, dukat
altin-kupe minue
altiluk predmet vrijedan est groa
almas briljant, dragi kamen
almas-grana zlatni enski nakit ukraen dragim kamenom
belenzuke / bilenzuke narukvice
Koji je osnovni motiv ove pjesme? Opredijeli se za neki/e od odgovora:

o elja za ljubavlju
o udnja za ljepotom
o elja za moi koju ljepota daruje.
U pjesmi je izravnim iskazom (1. lice) naglaen lirski subjekt (djevojka Naza).
Kako tee njena ispovijest? ta o tome saznaje iz stihova:
- Rabbum Boe, lipa li sam,
4
Jo da su mi crne oi,
Crne oi i jobrve!
ta o pojmu djevojake ljepote saznaje iz navedenih stihova?

Moe li ljepota darovati mo onome ko je posjeduje? Obrazloi svoj stav?
ta djevojka iz ove sevdalinke oekuje od ljepote? Izdvoji stihove koji o tome
govore.
Upotreba 1. lica koje upuuje na lirski subjekt u pjesmi naglaava
emocionalnost. A ta doprinosi ritminosti i melodinosti stiha? Potrai
odgovor u glasovnom sklopu sljedeih stihova:
I Mehmeda kujundiju,
to no kuje altinluke,
Altinluke, altin-kupe,
I na ruke bilenzuke,
I na glavu almas-granu
I na elo almas-pero.
- Stilska figura koja znai ponavljanje rijei na poetku stihova zove se

anafora. Pronai anaforu u navedenim stihovima.
- Melodinosti stiha pridonosi i povezivanje meusobno bliskih pojmova po
analogiji/slinosti. Pronai ih u navedenim stihovima. Koja je poveznica
meu rijeima: altin-kupe, bilenzuci, almas-grana, almas-pero?
Altin-kupe
U pjesmi je iskazana ljubav djevojke Naze prema Mehmedu kujundiji, ne

izravno i na pomalo eretski nain. U pjesmi je to predstavljeno postepenim
pojaavanjem poetne predodbe. Prisjeti se stilske figure gradacije koja
nastaje izborom rijei i misli kojima se postepeno pojaava ili slabi poetna
predodba. Prepoznaj je u sljedeim stihovima:
Tri bi' momka premamila
5
I Aliju Sarajliju
Koji govor prepoznaje u ovom stihu iz pjesme: -Rabbum Boe, lipa li

sam,?
Stih ove pjesme je osmerac. Iza kojeg sloga je cezura/pauza?
Kreativni rad
Stihovi iz jedne druge sevdalinke na slian nain predoavaju

djevojaku ljepotu.
Kakve Ajka crne oi ima,

Da me hoe pogledati njima!
(iz sevdalinke Aj, kakve Ajka crne oi ima)
Kako se zovu epiteti koji se javljaju u razliitim narodnim pjesmama u istom

obliku i znaenju (rumena jabuka, lijepa djevojka...), bez obzira na konkretnu
situaciju u pjesmi?
Narodne pjesme se pojavljuju u raznim varijantama u zbirkama razliitih

zapisivaa i sakupljaa narodnog blaga. Ovo je zapis lirske pjesme Bosa
Naza vodu gaza iz rukopisne zbirke Muslimanske narodne pjesme, koje je
sakupio Muharem Kurtagi. Pokuaj je ispravno proitati i prepisati.
6
Rukopisni zapis pjesme Bosa Naza vodu gaza iz zbirke Muslimanske narodne
pjesme Muharema Kurtagia koja se uva u arhivskom odjelu Matice hrvatske u
Zagrebu.
Prepoznaj slinosti i razlike izmeu ove dvije pjesme.
Prepoznaj i stilsku figuru u sljedeim stihovima ove pjesme:
o Tri bi grada primamila

Iz tri grada tri dizdara
Iz etvrtog kapetana.
Novi knjievni pojmovi
Narodne lirske pjesme iskazuju osjeanja, raspoloenja i misli u razliitim ivotnim

situacijama. Mogu biti ljubavne, svatovske, uspavanke, tubalice, poslenike...
Obino su spjevane u osmercu (sa stankom/cezurom iza etvrtog sloga).
Sevdalinka je posebna vrsta lirske narodne pjesme. Nastala je u gradskim
sredinama Bosne i Hercegovine. Ime je dobila od turske rijei sevdah, koja
oznaava ljubavnu enju, ljubavni zanos. Sevdalinke su najee sjetne jer
pjevaju, mahom, o neostvarenoj ljubavi, o ljubavnom bolu i enji, o enji za
rodnim krajem, pjevaju o gradovima, planinama i rijekama nae domovine.
Uvijek su snano emocionalno obojene. Stvarane su i pjevane na djevojakim
i momakim sijelima, u avlijama, baama, na teferiima... Popularnosti
sevdalinke doprinosilo je njezino muziko izvoenje.
Stupnjevanje ili gradacija (lat. gradatio = vrhunac) je stilska figura koja

nastaje izborom rijei i misli kojima se postepeno pojaava ili slabi poetna
predodba.
Anafora je stilska figura koja nastaje ponavljanjem rijei na poetku stihova.

Sinteza: Usmena / narodna knjievnost nastala je i ivi u narodu. Prenosi se
usmenim putem, a u njezinu je oblikovanju i prenoenju uestvovalo vie nadarenih
pojedinaca u duem vremenskom periodu. Autore usmene / narodne knjievnosti ne
poznajemo,
ali su nam poznati neki njezini narodni pjevai i sakupljai narodnih umotvorina.
Kao i pisana / umjetnika, usmena / narodna knjievnost dijeli se na tri osnovna
knjievna roda: liriku, epiku i dramu, te na lirsko-epske (lirsko-narativne) prijelazne
knjievne vrste: baladu i romansu.
7
Sevdalinka je lirska narodna pjesma nastala u gradskim sredinama Bosne i

Hercegovine. Ime je dobila od turske rijei sevdah, koja oznaava ljubavnu enju,
ljubavni zanos.
Zavrni dio sata:

Izraajno itanje pjesme
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
Potraite neto vie o lirskoj narodnoj poeziji na internetskoj stranici:

http://www.znanje.org/lektire/i22/08/02iv0808/narodna.htm
Posmatranje i praenje:
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika, ispunjavanje
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij...
8
3 4
Uzorak obrade nastavne jedinice:
Smrt brae Moria, narodna balada

Nastavna jedinica: Smrt brae Moria, narodna balada
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota usmene

knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja usmene knjievnosti
kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjeaja za
pravdu, razvijanje ljubavi prema prema tradiciji, razvijanje ljubavi prema
usmenoj i pisanoj rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, istinoljubivost
kao vrijednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki usmene narodne knjievnosti,
osobenosti anra narodne balade, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti balade, sadrajna
analiza, epski i lirski elementi u baladi, kompozicija, uoavanje razlika i
slinosti izmeu balade i romanse, stilske figure, dramski elementi u baladi
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda

usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
raspravljanje
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni
Nastavna sredstva pomagala: itanka 9, kreda, biljenica, olovke, grafofolija

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, kasetofon i audiozapis balade
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik

Meupredmetna: historija, muzika kultura, likovna kultura
Ishodi uenja: Prepoznaje epsko-lirsku narodnu pjesmu, prepoznaje baladu

kao epsko-lirsku narodnu pjesmu, prepoznaje karakteristina obiljeja balade,
9
stilska sredstva, povezuje ritam i osjeanje, prepoznaje epske/narativne i lirske

elemente balade, prepoznaje bh. tradiciju
Motivacijski dio asa:
Posluaj izvedbu balade Smrt brae Moria na internetskoj adesi:

http://www.youtube.com/watch?v=DLBBeco_TDk
Moria han u srcu sarajevske arije
ta zna o Moria hanu koji se nalazi u Sarajevu?

Evo nekoliko zanimljivih podataka:
Moria han je sagraen krajem XVI ili poetkom XVII stoljea. Prizemlje hana je
sluilo za smjetaj konja i robe, a na spratu su bile sobe za goste i velika prostorija u
kojoj su se odvijali sastanci sarajevskih prvaka kao i skuptine sarajevskih obrtnika.
Danas je Moria han poslovno- trgovaki centar Gazi Husrev-begovog vakufa.
Po kome je Moria han dobio ime?

Glavni dio sata:
Najava teksta
Narodna balada: Smrt brae Moria
ita nastavnik ili puta tonski zapis
10
Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.
ferman (perz.) pisana naredba turskog cara, carska dozvola; putna isprava;
bujruntija (tur. bujurultu) paina ili valijina pisana zapovijed kojom se nareuje
da se neko pogubi ; potvrda, uvjerenje, dokument, ukaz, povelja, pismo
eher (tur. gehir) varo, grad
aga titula kod muslimana; gospodin, gospodar, gazda
sultan (arap. sultan, tur. sultan) muslimanski vladalac, samodrac, car;
odmetnik buntovnik, lice koje zakonitoj dravnoj vlasti daje oruan otpor
kabuliti (tur. kabul) primiti, dopustiti, dozvoliti, odobriti
vezir (tur. vezir) na Istoku: titula visokog dravnog inovnika; u bivoj Turskoj
Carevini: titula ministra predsednika (veliki vezir)
hrum povika; nered, lom
haskerija / askerija, aerija vojska
sukati, sue zavijati, motati / zavija, mota
haber (tur. haber) glas, vjest, poruka
kaldrma (tur. kaldmm) kamenom poploan drum, plonik
figanj pla, jauk
jazuk teta
sindiri lanci
bir im; istom; odmah
mal imovina; blago; stoka
ifluk itluk; feudalni posjed
ifija kmet, seljak bezemlja na aginoj ili begovskoj zemlji, na ifluku
din vjera, religija
ramazan mjesec-praznik, mjesec muslimanskog posta
dova molitva
halke kolut, karika, obru
nubeija / nobeija straar, redar
jasakije uvari javnog reda i sigurnosti
dunjaluk svijet, ovjeanstvo
seir/sehir (tur. seyir) gledanje, posmatranje neeg sa uivanjem, uivanje
gani/ganiluk (tur. ganilik) bogatstvo, obilje
vakat (tur. vakit) vrijeme, as, odreeni as kad treba neto da se uradi;
akam (tur. akam "veer") prvi mrak, zalazak sunca, sumrak, prvi dio veeri
neposredno poslije zalaska sunca
gajtan (tur. gaytan, kaytan) pamuna ili svilena upredena ili pletena vrpca za
ukraavanje odjee
11
bukagije (tur. bukagi) okovi na nogama zatvorenika
Kako zavrava sukob u ovoj baladi?
Interpretacija
Tema ove balade ima snanu historijsku utemeljenost. Naime, braa Morii su bili
ugledni predstavnici sarajevskog esnafa (zanatlija) i domaih janjiara, a
suprotstavili su se brojnim nepravdama koje su vlast i njeni predstavnici inili
narodu. Stoga ovu baladu svrstavamo u historijske balade.
Koja je, dakle, osnovna tema ove balade? Moda ti u razmiljanju pomogne
neki od ponuenih odgovora:
o Sudbina pojedinca u sukobu s vlau;
o Nepravedno stradanje pojedinca koji nema priliku da se brani;
o Sudbina pojedinca koji se rtvuje za ideju pravednosti.
U narodnim lirsko-epskim pjesmama narodni pjeva oblikuje temu pripovijedanjem
(saetom fabulom, likovima, naracijom) i stvara pjesnike slike koje istiu i
emocionalnost kao komponentu dogaajnosti. Koga najvie pogaa nesrea i
stradanje pojedinca? Koji su emocionalni aspekti ove teme?
Radnja se u ovoj baladi odvija skokovito, odabiru se prizori koji e predoiti
sudbinu junaka, a ne potpuni slijed dogaaja. Prepoznaj u toku dogaaja
epske elemente u baladi:
Tok dogaaja:
o Ferman iz Stambola
o Dizdar-agina naredba
o Hvatanje Moria
o Majina bol i borba
o Majina molba i prijetnja Dizdar-agi
o Dizdar-agino lano obeanje
o Molba i pjesma Mori Ibre
o Smrt Mori Pae
o Smrt Mori Ibre
o Majina smrt
U baladama se pojavljuju i dramski elementi (sukob meu likovima, dramska

kompozicija). Izdvoji tebi najdramatiniju situaciju u toku dogaaja.
Balada o Moriima potresno slika neodvojivost individue, porodice i drutva.

Polazei od individue (majka, braa Morii, Dizdar-aga...), balada prelazi na
12
sliku obiteljskih odnosa (obostrana ljubav i briga majke i sinova), da bi to

zaokruila slikom odnosa drutva prema obiteljskim vrijednostima kao to su
meusobna ljubav i briga (odnos vlasti prema brai Mori i njihovoj majci).
o U baladi je potresno oslikan lik majke? Koja majina osjeanja iskazuju
sljedei stihovi:
Kad to ula stara majka,

Sve je, jadna pobacala,
Po avliji, po kaldrmi -
Oklagiju prelomila,
Zlatan ibrik ulupila,
Pa poletje iz avlije,
Bosonoga, gologlava,
Figanj ini, kose upa.
Vas Hat-mejdan rasplakala.
o U to prerasta majin oaj u sljedeim stihovima:
Samo jednog daj mi sina!

Ako li mi pustit nee,
Kunem ti se dinom mojim,
A i postom ramazanom
Zaklinjat u nebo, zemlju,
Uinit u teku dovu,
Nikad mira biti nee,
Ni sultanu, ni veziru,
Dok nad Bosnom oni budu,
A ni tebi dobra nije!
Majina elja da spasi sinove zapoinje molbom, zatim prerasta u nuenje

bogatstva a najposlije u kletvu. ime je izazvana ova posljednja? Pronai
stihove koji to potkrepljuju.
U baladi je zabiljeena i jedna sevdalinka. U kojem trenutku u razvoju

dogaaja se ona pojavljuje?
o Koje slike sevdalinka priziva u sjeanje Mori Ibre?
o Koji stih iz sevdalinke dramatino kontrastira ovim slikama?
U sevdalinci ljepota dunjaluka (svijeta) snano kontrastira smrti. emu

kontrastira svilen gajtan u stihu balade: Oko vrata svilen gajtan?
Kreativni rad
13
Potrai u biblioteci knjigu Biserje: Antologija bonjake knjievnosti, Alije

Isakovia i pronai stalne epitete iz balade Smrt brae Moria (stara majka,
zlatan ibrik, svilen gajtan...) u nekim drugim narodnim pjesmama.
S naim poznatim ljetopiscem Mula Mustafom Baeskijom si se susreo/la u VII

razredu. Biljeei dogaaje koji se zbie u gradu Sarajevu i Bosanskom
ajaletu, Baeskija nije propustio da zabiljei dogaaj koji se zbio deset godina
prije zapoinjanja Ljetopisa, a kako se pretpostavlja, bio je poticaj njegovu
nastajanju. Otrgnuo je zaboravu pobunu Sarajlija i Bosanaca protiv turske
vlasti, poznatu kao pobuna Moria koja je trajala od 1747. do 1756. godine.
Potrai u biblioteci Ljetopis Mula Mustafe Baeskije i uporedi njegov opis
stradanja brae Moria s usmenom baladom Smrt brae Moria (zabiljeeno
je mnogo varijanti ove balade, a ovu je zabiljeio Ivan Marunovi u Sarajevu
od postolara Muharema Pore). Kako ljetopisac, a kako narodni pjeva biljee
ovaj dogaaj?
Pronai u baladi gradacije i objasni njihovu funkciju.
Balada je obino dua usmena prijelazna knjievna vrsta koju karakterizira

istovremeno prisustvo epskih (narativnih), lirskih i dramskih elemenata.
Baladu povezuje s epikom postupak pripovijedanja, radnja balade duboko je
proeta emocijama to je ini srodnom lirskoj pjesmi, a dramska kompozicija,
dramatinost radnje, su osobine koje baladu pribliavaju drami. U imenu
balade (prema italijanskoj rijei ballare plesati) prepoznajemo vezu ove
pjesme s plesom uz koji je pjevana. Najee teme o kojima usmena /
narodna balada pjeva su: djevojka zle sree, dvoje zaljubljenih koje je smrt
rastavila, nesretni suprunici i roditelji, razliiti sukobi u porodici... Junaci
balada esto su, iako ne uvijek, ene, a rasplet je po pravilu tragian.
Historijska balada ima historijsku pozadinu, pjeva o historijskim dogaajima,

historijskim linostima.
Sinteza
Ljepota ove balade lei i u njenom emocionalnom i slikovitom jeziku, naroitim

stilskim sredstvima, stihu.
Historijska balada ima historijsku pozadinu, pjeva o historijskim
dogaajima, historijskim linostima.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
14
Saznaj vie o ...

Saznaj neto vie o baladama na sljedeoj internetskoj adresi:
http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_denana_buturovic.htm

5 Uzorak obrade nastavne jedinice:

Djevojka svezala hvalisava momka,
narodna romansa

Nastavna jedinica: Djevojka svezala hvalisava momka, narodna romansa
Odgojni: ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja

usmene knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjeaja za
uvaavanje razliitosti, toleranciju
Obrazovni: upoznavanje sa temeljnim znaajkama lirske narodne pjesme/
romanse,dogaajnost i emotivnost, aljiv vedar ton, motivi, osjeanje,
raspoloenje, unutranja rima u stihovima, melodinost i harmoninost, motivi,
osjeanje, raspoloenje, melodinost, harmoninost
funkcija, upoznavanje i razvijanje osobenosti razliitog izraavanja
emocionalnog doivljaja pjesme: sklad emocije i pokreta, emocije i zvuka
(glasa), koordinacija imaginacije i govornog izraza

razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, metoda itanja i
pisanja, ilustrativna metoda,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, grupni rad, individualni
rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 9, kreda, biljenica, olovke, grafoskop,
grafofolija- ilustracija teksta iz itanke 9, (grafoskop ili bim-projektor),
kasetofon i audiozapisi, flip art
Tematska korelacija

Meupredmetna: muzika kultura, istorija
15
Ishodi uenja: Prepoznaje epsko-lirsku narodnu pjesmu, prepoznaje romansu

kao epsko-lirsku narodnu pjesmu, prepoznaje karakteristina obiljeja
romanse, stilska sredstva, povezuje ritam i osjeanje, prepoznaje
epske/narativne i lirske elemente romanse, prepoznaje romansu kao obiljeje
bh. tradicije
ovjek koji se hvali bez ikakvog stida, uvjerie se da je veoma teko ivjeti
prema svojoj hvalisavosti. (Konfuije)
ta je za tebe hvalisavost?
Glavni dio sata:
Najava nastavne teme:
Narodna romansa: Djevojka svezala hvalisava momka
Prikazati grafofoliju ilustracije teksta iz itanke 9

pea koprena na licu
fereda (tur. fera se) dugaka gornja haljina muslimanki
at (tur. at) konj
selam alej (arap., tur. selam) turski pozdrav
alej selam otpozdrav, odgovor na pozdrav selam alejk
mukadem muki pojas bolje vrste
kanija / kamdija (tur. kamci) bi
vile nestano dijete, osoba; vragolasto, ivahno
oinuti udariti ipkom, prutom ili prosto rukom
Interpretacija teksta
ta u romansi izaziva vedrinu, aljivost?
Interpretacija
16
Ljubav je postala dominantna tema u narodnoj romansi, a najee se ene

pojavljuju kao njeni glavni junaci. Vedrina i duhovitost su osnovna svojstva
romanse. U ovoj romansi tom tonu doprinosi tema vragolaste djevojke i
hvalisavog momka. Koji postupci junaka potvruju ove njihove osobine?
Fala Mehmed-aga iskazuje ljubavnu enju prema Najli materinoj. Kako to

ini? ta o njemu saznaje iz njegova nadimka (Fala)?
Kako bi okarakterizirao/la Mehmed-agin postupak? Neka ti u razmiljanju

pomogne neki od ponuenih odgovora:
o kao oprezno iskazivanje ljubavne enje i nade u njeno ispunjenje;
o kao lahkovjerno iskazivanje ljubavne enje i uvjerenja u njeno
ispunjenje?
Kako je Najla materina reagirala na glas o Mehmed-aginom postupku? ta o

tome saznaje iz njihova susreta?
Po emu je Najla vragolasta djevojka? U kakvu igru uvlai Mehmed-agu?
Koja njegova osobina joj u tome pomae? Potrai odgovor u sljedeim
stihovima:
Moja me je preklinjala majka

da ne ljubim svakakva junaka.
U mene je prebijelo lice.
Ko ne vee naopako ruke,
Ja mu neu pokloniti lice.
Prepoznaje li Faljen Mehmed-aga Najlinu namjeru? ta o njemu saznaje iz

sljedeih stihova?
Ja da vidi Fale Mehmed-age,
gdje otpasa mukadema pasa,
pa ga baci pred lipu evojku:
Vei, Najlo, kako ti je drago!
Na kraju ove igre Fala Mehmed-aga se naao svezan za zelenu jelu. Najla
materina se naalila s lahkovjernim momkom. ta ju je potaklo na ovakav
in? Otkriva li ta ala jo neku Najlinu namjeru?
U romansi imamo i motiv djevojakog preruavanja, Najlinog preruavanja u
odjeu Fale Mehmed-age. Razmisli kako ovaj postupak moe uticati na ponos
mladog momka? ta Najla ovim preruavanjem eli postii?
eli li Najla nastaviti igru s hvalisavim momkom? Govori li ova vragolasta i
pomalo osvetoljubiva igra Najle materine o njenoj ravnodunosti prema Fali
Mehmed-agi? ta o tome saznaje iz zavrnih stihova pjesme:
17
puite ga, o'nite ga vamo,

ne bi li me vile sustignulo!?
Kreativni rad
Rad u grupama
I grupa
U romansi se meusobno proimaju epski (narativni), lirski i dramski elementi.
Dramski elementi se ogledaju u dramskoj kompoziciji, vedrim i duhovitim
dijalozima, monolozima, naglim preokretima... Pronaite dramske elemente u
romansi Djevojka svezala hvalisava momka.
II grupa
Vedrina je temeljna karakteristika romanse. Ona o ljubavi pjeva veselo i
razdragano. Odaberite neki motiv u ovoj romansi koji doprinosi njenoj vedrini, i
ilustrirajte ga.
III grupa
Potraite u nekoj antologiji usmene/narodne poezije romansu Hadi Musi Meho
koja takoer obrauje temu hvalisavog momka i vragolaste djevojke i izdvojite
zajednike motive s romansom Djevojka svezala vragolastog momka.
IV grupa
Prepoznajte hvalisavost u nekoj zgodi ili nezgodi i ispriajte je.
Romansa je lirsko-epska knjievna vrsta kojoj je ljubav dominantna tema, a vedrina i

duhovitost temeljna karakteristika. Za epiku je vezuje dogaajnost (postupak
pripovijedanja), za liriku subjektivnost i proetost emocijama, a za dramu - dramska
kompozicija, dijalozi, monolozi, nagli preokreti... Romansa je pjevana na slian nain
kao i balada, ali vedrijim tonom.
Sinteza
Epsko-lirske pjesme sadra i dogaajnost i emotivnost. Balade su tune, najee
tragino zavravaju a romanse su vedre, aljive epsko-lirske pjesme.I jedne i druge
svjedoe o bogatoj pisanoj tradiciji u BiH.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Radna sveska 9
18

6
Uspavanka, romska narodna pjesma

Nastavna jedinica: Uspavanka, romska narodna pjesma
Struktura i tip sata: Usvajanja novih nastavnih sadraja
Odgojni: ljepota usmene knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja

usmene knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i
knjievnosti uope, razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjeaja za
uvaavanje razliitosti, toleranciju
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim znaajkama romske narodne pjesme, motivi,
osjeanje, raspoloenje, unutranja rima u stihovima, melodinost i
harmoninost, vizualni i akustiki/auditivni elementi u pjesmi, upoznavanje sa
temeljnim znaajkama usmene narodne knjievnosti, upoznavanje sa romskom
knjievnou, romska lirska pjesma, motivi, osjeanje, raspoloenje,
melodinost, harmoninost

pisanja, ilustrativna metoda,
rad

kasetofon i audiozapisi, flip art
Tematska korelacija

Meupredmetna: Muzika kultura, historija, TiZO
19
Ishodi uenja: Prepoznaje romsku narodnu pjesmu na osnovu romskog jezika,

prepoznaje narodnu pjesmu openito, prepoznaje karakteristina obiljeja
uspavanke kao vrste obredne narodne pjesme, stilska sredstva, povezuje ritam
i osjeanje
Romska himna elem, elem sadri motive koji u cjelosti opisuju njihovu
opijenost otvorenim prostranstvima i putovanjima. Prepoznaj ih u sljedeim
stihovima:
ELEM, ELEM
Idem, idem na daleki put

I upoznajem sretne Rome
O Romi, odakle ste,
Sa atorima pokraj sretnih puteva?
GELEM, GELEM
Gelem, gelem, lungone dromensa

Maladilem bakhtale Romensa
A Romale katar tumen aven,
E tsarensa bahktale dromensa?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Romska narodna pjesma: Uspavanka

20
Koje osjeanje prema knjizi razvija djeak s poetka ove prie? Kakav
dan iekuje?
Interpretacija teksta:
Interpretacija
U pjesmi je u potpunosti prepoznatljiv nain ivota romskog naroda. Koji ga

motivi ine prepoznatljivim? Uoi to u uvodnim stihovima pjesme:
Razapela sam ljuljku pod ljivom

i detetu je dobro....
Dijete zapoinje svoj ivot pod vedrim nebom. Nebo je simbol slobode,
beskrajnog prostranstva... Kakav ivot obeava taj prostor?
Druga strofa se sastoji iz niza slika u kojima se oituje vezanost romskog

naroda za prirodu. Slavei njeno bogatstvo i izobilje lirski subjekt je promovira
u svog ivotnog saveznika koji unosi smiraj u neizvjesnost ivota pod vedrim
nebom. Kako je doarana dareljivost prirode u ovim stihovima?
Pjesma doarava Romima magnetino privlanu jednostavnost ivota u

prirodnom ambijentu. On je umirujui dekor koji je harmoniziran s eljom
svake majke da djetetu obezbijedi udobnost i sigurnost. Pronai stihove
kojima je iskazana majinska ljubav.
U kojim motivima ova pjesma ide u susret romskoj spontanoj i nesputanoj

slobodi u odabiru naina ivota?
Kreativni rad
Romi imaju razvijenu usmenu knjievnost. U romskim pjesmama je esto

opjevano njihovo strasno predavanje svemu to vide oima, njihova elja da
se ivot dograbi rukama i zagrize zubima (elja), kao i strepnja i nemir zbog
ivotne nesigurnosti... Pronai neku zbirku romskih narodnih pjesama, bajki,
legendi i prepoznaj u njima ove i neke druge motive.
Uspavanke su pjesme lirskog karaktera. Spadaju u grupu obiteljskih pjesama

vezanih za jedan od najznaajnijih dogaaja u obiteljskom ivotu za
roenje djeteta. Imaju stianu melodiju i ritam koji predoava ljuljanje
kolijevke, a pjevaju se djeci u elji da im se rjeima i ritmom dozove san.
21
Sinteza
Romska himna elem, elem sadri motive koji u cjelosti opisuju njihovu
opijenost otvorenim prostranstvima i putovanjima. Uspavanke su lirske
pjesme obiteljske pjesme vezane za jedan od najznaajnijih dogaaja u
obiteljskom ivotu za roenje djeteta.
Zavrni dio sata:
itanje i pjevanje romskih pjesama
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...

Ovo je internetska stranica Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i
Hercegovine: http://www.nub.ba/#. Potrai na njoj neke zbirke romske
poezije.

22
7
Ko je to na prozoru, sefardska romansa
Nastavna jedinica: Ko je to na prozoru, sefardska romansa
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota

knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja knjievnosti kao
vrijednost, razvijanje ljubavi prema poeziji, razvijanje ljubavi prema pisanoj
rijei openito, spontano doivljavanje pisane rijei
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki narodne knjievnosti, osobenosti
anra sefardska romanse, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti sefardske romanse, sadrajna
analiza, lirski elementi pjesmi, lirske slike, stilska sredstva, duina stiha, rima,

funkcija
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, ilustracija, metoda usmenog

izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja,
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni i individualizirani
ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, kasetofon i audiozapis
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik,
23
Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, historija
Ishodi uenja: Prepoznaje narodnu lirsku pjesmu, prepoznaje obiljeja

ljubavne pjesme, stilska sredstva, povezuje ritam i osjeanje, otkriva stilsko-
izraajna sredstva u pjesmi

Prvi dolasci Jevreja na prostore Bosne i Hercegovine vezuju se za poetak 16.
stoljea. Izgnani iz panije (s Pirinejskog poluotoka) preli su dugi put i sa
sobom donijeli i svoju kulturu, obiaje, muziku, knjievnost... Potrai na karti
Evrope Pirinejski poluotok i pronai put koji su panski Jevreji (Sefardi) preli
do Bosne i Hercegovine.
Glavni dio sata
Najava teksta
Meu bisere batine naeg podneblja svakako spadaju i sefardske romanse

koje nam dolaze sa Sefardima u XVI vijeku. To je najpoznatija
usmenoknjievna tvorevina u duhovnom naslijeu naih Sefarda.
Interpretacija:
Interpretacija
I u sefardskoj romansi su prisutni elementi epske i lirske pjesme, ali u gotovo

svim zabiljeenim sefardskim romansama preovladava jedan sadraj.
Odgonetni koji je to sadraj itajui sefardsku romansu Ko je to na prozoru?.
24
Temeljni motiv u ovoj pjesmi je motiv iskazivanja ljubavi prema voljenom

biu. Kojim jeziko-stilskim sredstvom lirski subjekt iskazuje svoju ljubav u
sljedeim stihovima:
Ko je to na prozoru
to s toliko ljubavi me gleda
Da li je to jutarnja zvijezda
ili su to oi ljubavi moje
Nije to jutarnja zvijezda

Nisu to oi ljubavi moje
Nego je zelena bata koja se rascvjetala
i koja je osvijetlila srce moje
Slavenska antiteza je, dakle, jedan vid ponavljanja grupe stihova. Prepoznaj je
i u uvodnim stihovima sefardske romanse koja se zove Zato plae, djevo
bijela? (Loke jora, blanka njinja?):
Zato plae, djevo bijela,

Zato plae, cvijetu bijel?
Ili plae rad' poroda zla,
ili plae radi nove ljubavi?
Ja ne plaem rad poroda zla.

Niti plaem radi nove ljubavi.
Plaem zbog vas, moj vitee
jer odlazi, mene ostavlja.
Dva najea oblika slavenske antiteze su: dijaloka forma i pjevaev

monolog. Raspoznaj kojem obliku pripada slavenska antiteza u romansi Ko je
to na prozoru?, a kojem u pjesmi Zato plae, djevo bijela?
Prisjeti se: slavenska antiteza je vrsta poreenja. Ona se sastoji iz tri dijela: iz
pitanja, iz negacije toga pitanja i iz odgovora na postavljeno pitanje.
Prepoznaj ove dijelove slavenske antiteze u romansama Ko je to na
prozoru? i Zato plae, djevo bijela?.
Sefardske romanse su pjevane i zapisivane na jevrejsko-panjolskom ili ladino

jeziku, pa ih zovemo i ladino romansama. Ovaj jezik je gotovo sasvim nestao
iz govorne prakse Sefarda u Bosni i Hercegovini, a danas se njeguje jedino u
folklornoj tradiciji pjevanja. Osjeti ljepotu i melodinost ladino jezika na
primjeru romanse Zato plae, djevo bijela?. Pogledaj i prijevod romanse i
naui poneku ladino rije.
Loke jora, blanka njinja?

Loke jora, blanka ninja,
loke jora, blanka for?
O jora por el mal prenjado,
o jora por la mueva amor?
25
No joro por el mal prenjado.

Ni no joro por la mueva amor.
Joro por vos kavajero
ke vos vas i me dea.
Kreativni rad
Najpoznatija svjetska interpretatorka sefardskih - ladino romansi je Flory

Jagoda. Roena je 1925. Godine u Sarajevu, odrastala u sefardskoj tradiciji
jedne muzike porodice koja je tokom Drugog svjetskog rata emigrirala u
Ameriku. Svoj ivot je posvetila prenoenju tradicije ladino muzike. Posluaj
njenu interpretaciju nekih sefardskih romansi na sljedeoj internetskoj stranici:
http://www.sayber.com/projects/bascarsijskenoci//2011/flory_jagoda_sad_bih_
koncert_sefardskih_ladino_romansi.html
Sinteza
Svaka sefardska romansa ima svoju melodiju kojom se pjeva. Komponuj
neku svoju melodiju za ovu posebno njenu ljubavnu temu punu enje i
razdraganog doivljaja ljubavi.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa:
Radna sveska 9
26
8
Zadnja bosanska zima, Jozefine
Dautbegovi
Nastavna jedinica: Zadnja bosanska zima, Jozefine Dautbegovi

vrijednost, razvijanje ljubavi prema poeziji, razvijanje ljubavi prema pisanoj
rijei openito, spontano doivljavanje pisane rijei
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike knjievnosti, osobenosti
anra patriotske pjesme, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti patriotske lirike, sadrajna
analiza, lirski elementi pjesmi, lirske slike, stilska sredstva, duina stiha, rima

funkcija

izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, kasetofon i audiozapis
27
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik,

Ishodi uenja: Prepoznaje umjetniku lirsku pjesmu, prepoznaje obiljeja


- Koliko ti je blisko znaenje rijei nostalgija? Ovako ga objanjavaju rjenici:
Nostalgija (starogrki , nstos = povratak, prolost i , lgos = bol)
oznaava tugu ili enju za neim to je nepovratno prolo.
- ime mogu biti potaknuta nostalgina osjeanja?
Glavni dio sata
Najava teksta
- Lirski nam subjekt, u cijelom spletu emocija koje pulsiraju pjesmom,

predoava snagu nostalginih osjeanja koja ga preplavljuju dok ivot
pokuava nastaviti negdje daleko od prostora koje nosi u kotanoj sri.
Koji su to prostori?
Interpretacija:
28
- Poznati hrvatski knjievnik Vladan Desnica ovako razmilja o nostalgiji:

Nostalgija za mjestima tek je opsjena: svaka je nostalgija nostalgija za jednim
nestalim vremenom i za jednim nestalim ja u njemu. Koliko ti je prihvatljiva
ova misao? Prokomentiraj misao i obrazloi svoj stav.
- Za kojim nestalim vremenom traga lirski subjekt u ovoj pjesmi? Traga li lirski
subjekt u ovoj pjesmi i za svojim nestalim ja? Potkrijepi svoj/e odgovor/
stihovima iz pjesme.
- Nostalgija je u pjesmi predstavljena kao osjeanje u kojem se ogledaju slike

prolog, ali i sadanjeg ivota. ta lirski subjekt pronalazi u slici prolog, a ne
nalazi u slici sadanjeg (izbjeglikog) ivota? Pronai stihove u koja je to
prepoznatljivo.
- Jozefinina poezija je "poezija trpeljivosti batinjene od franjevaca s kojima se

esto susretala i prisvajala njihovu ustrajnost u razumijevanju drugoga i
blagost karaktera." (Velimir Viskovi) Prepoznaj i u ovoj pjesmi tu stianost
emocija proizalu iz trpeljivosti i blagost karaktera pjesnikinje.
- Koji motivi u pjesmi ukazuju na unutranju prazninu/hladnou lirskog

subjekta?
- U propitivanju sadanjosti i prolosti, lirski subjekt se uvijek iznova vraa

prolosti (zadnjim bosanskim snjegovima). Kojem osjeanju podlijee pri tom
vraanju? Odaberi tebi prihvatljiv/e odgovore i obrazloi svoj izbor stihovima iz
pjesme:
- melanholiji proizaloj iz svijesti da su to doista bili zadnji bosanski snjegovi

da im se nikada vie nee vratiti;
- ushienju novim prostorima u kojima uiva kao guter na suhozidu
Kreativni rad
- Proitaj i pjesmu Domovina u koferu Jozefine Dautbegovi i otkrij tematske i

motivske poveznice s pjesmom Zadnja bosanska zima:
Domovina u koferu
Kad raspakiram jedini kofer

u bilo kojem hotelu
oblake iz domovine
stavim na najviu policu
kako se ne bi izguvali
Sjeanje na fotografije
koje nisu dospjele ostariti
29
drim pri ruci u razini oiju

S ostalim uspomenama postupam oprezno
Kad otvaram ormar bilo kojeg hotela
dijelove svoje domovine objesim
na vjealice
Cipele na kojima je jo praina s cesta
iz moje domovine
sloim kleei
Pogledam li se iznenada u zrcalu
ugledam Dinaru meu obrvama
Paljivo slaem kanton s bijelim kouljama
kanton arenog rublja polaem
jedan kanton za prljavo odreujem
razdijelim ostatke
Zakljuam ormar bilo kojeg hotela
i s kljuem meu dlanovima
razbatinjena
na rubu tueg kreveta dugo plaem
Iziem li meu prijatelje koji imaju domovinu
tjee me ravnajui mi Dinaru meu obrvama
Plivine slapove zaustavljaju papirnim maramicama
Ja ne plaem samo me pee sol iz domovine
ispod kapaka
Kad se vratim otvorim vrata bilo kojeg hotela

u kom stanuje moja domovina
a on sav mirie
majinom duicom.
O knjievnici...
Jozefina Dautbegovi (1948 2008) zavrila je Pedagoku akademiju u Slavonskom

Brodu, radila je kao nastavnica hrvatskog jezika i povijesti, ureivala biblioteku Druga
svjetlost i asopis za kulturu Znaenja. U Zagrebu je bila voditeljica kulturne tribine i
urednica muzeolokog asopisa Informatica Museologica. Bila je lanica Hrvatskog
drutva pisaca i Hrvatskog centra PEN. Zastupljena u svim relevantnim
antologijama, a ciklusi njenih pjesama objavljeni su na engleskom, francuskom,
njemakom, talijanskom, vedskom, slovenskom i makedonskom jeziku. Objavila je
osam knjiga poezije (emerike, 1979, Uznesenje, 1985, Od Rima do Kapue, 1989,
Ruak s Poncijem, 1994, Prizori s podnog mozaika, 1997, Boja televizija, 2001,
Vrijeme vrtnih straila, 2004, Razliite ljubavi, 2006) i jednu knjigu pria ovjek koji
je kupovao kuu.
Sinteza
30
Nostalgija je u pjesmi predstavljena kao osjeanje u kojem se ogledaju slike prolog,

ali i sadanjeg ivota.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa:
Radna sveska 9
9
Ljubavna pria o donu Nunecu i doni Klari, Vojislav Ili
(umjetnika romansa)
Nastavna jedinica: Ljubavna pria o donu Nunecu i doni Klari, Vojislav Ili
umjetnika romansa
Odgojni: ljepota knjievnosti kao vrijednost, ljepota osobnog doivljaja

knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope,
razvijanje ljubavi prema bh tradiciji, razvijanje osjeaja za pravdu, hvalisavost
kao mana
Obrazovni:
upoznavanje sa temeljnim znaajkama umjetnike romanse, motivi, osjeanje,
raspoloenje, unutranja rima u stihovima, melodinost i harmoninost,
vizualni i akustiki/auditivni elementi
31

pisanja, ilustrativna metoda
rad
kasetofon i audiozapisi
Tematska korelacija

Meupredmetna: historija, geografija, muzika kultura
Ishodi uenja: Prepoznaje umjetniku lirsku pjesmu, prepoznaje karakteristina

obiljeja romanse, stilska sredstva, povezuje ritam i osjeanje, prepoznaje
epske/narativne i lirske elemente romanse, povezuje ritam i melodiju
Kakvo raspoloenje u tebi bude ovi stihovi?
,,U Sevilji cveta rua,

Udovica dona Klara,
A tu ruu arko ljubi
Don Nunec od Alkantara.
Koje rijei naroito pridonose takvom raspoloenju? Zato?

ta oekuje u nastavku pjesme?
Glavni dio sata:
Najava teksta
Umjetnika romansa: Ljubavna pria o donu Nunecu i doni Klari, Vojislav Ili
32

ta je to to ovoj baladi daje vedrinu, aljiv ton?

hidalgo panski plemi, vitez
mamuze metalna naprava privrena na jahaevu obuu, kojom jaha
podbada konja
don, dona (panski) gospodin, gospoa
kolona (talijanski) stub
Sevilja je glavni grad panske pokrajine Andaluzije, a srednjovjekovna panija

je rodno mjesto romanse. Ova romansa nas odvodi upravo tamo, u
srednjovjekovnu paniju. Kako srednjovjekovni vitez don Nunec od Alkantara
iskazuje ljubavnu enju?
Vitezovi su, opisujui vlastitu zaljubljenost njeno i uzvieno, slavili ensku
ljepotu i vrline, a iskazivali su ljubav prema nedostinoj gospi. Ko je ta gospa u
ovoj romansi? Koliko je nedostina don Nunecu od Alkantara?
Kako je doivio don Nunec trenutak kad ga pozva lepa srea? ta ti o tome
govore sljedei stihovi:
Mamuze mu sitno zvee

A ma zvoni o stepene
On je drht kad je stigo
Do mirisne sobe njene
U sljedeim stihovima nastupa preokret u razvoju dogaaja:
Tako peva mlado mome

U ljubavnom svome aru,
Al i ona sad se die,
I udari u gitaru...
o O kakvom se preokretu radi? Kakvo raspoloenje ovaj preokret unosi u
romansu?
Kome je vitez don Nunec od Alkantara pjevao pjesme i iskazivao svoju

ljubavnu enju? Prokomentiraj ove stihove:
33
On je sluo o lepoti,
Al joj nije vido lica:
Kraj u romansu unosi izrazito aljiv i vedar ton. Iz ega proistie vedrina i
duhovitost? Kako je reagirao zaljubljeni vitez na prevaru koju je osmislila
nestanica, sobarica dona Klare?
Kreativni rad
Ova romansa posjeduje izrazitu muzikalnst, spjevana je u osmercu, s pauzom

iza etvrtog sloga. Kako ova svojstva odreuju ritam pjesme?
Uporedi usmenu/pisanu romansu Djevojka svezala hvalisava momka i

pisanu/umjetniku romansu Ljubavna pria o donu Nunecu i doni Klari. U
emu su slinosti a u emu razlike? Uporedi i sadraj, i raspoloenje, motive,
duinu stiha, ritam. U kojoj romansi ima vie dijaloga? Za koju romansu je
lake komponirati muziku? Zato tako misli?
Komponiraj muziku za ovu romansu. Kojoj vrsti muzike pripada? Pop, rok...
muzici?
Umjetnika romansa je, kao i narodna, lirsko-epska (lirsko-narativna)

knjievna vrsta vedra i nerijetko aljiva tona. I ona sadri epsku, lirsku i
dramsku komponentu, posjeduje razraenu fabulu i likove, naglaenu
emocionalnost u obradi teme i dramsku kompoziciju (dinamine dijaloge,
monologe, preokret...).
Ritam (rije grkog porijekla koja znai takt, oblik) je ravnomjernost ili
ponavljanje nekih elemenata u jednakim razmacima. U prirodi se ritmino
smjenjuju dan i no, ritmino kuca nae srce... Takvog ravnomjernog
ponavljanja ima u muzici, plesu, pjesmi... Ritam u pjesmi ponajvie zavisi od
iskazanih osjeanja, raspoloenja, pjesnikovih misli. Ali, lirske pjesme
ritminost ostvaruju i kroz:
strofe, stihove
- ponavljanje stihova odreene duine
- ponavljanje strofa istih po broju stihova
- ponavljanje rijei ili grupa rijei
- raspored pauza
- rimovanje slogova
- raspored pauza
- redoslijed rijei u stihu...
34
O knjievniku...
VOJISLAV ILI (1862 1894) roen je u Beogradu u pjesnikoj porodici, kolovao

se u Beogradu, ali je gimnazijsko kolovanje prekinuo i pohaao kao vanredni ak
predavanja u Velikoj koli. Mnogo je itao i radio na svom literarnom obrazovanju.
esto je mijenjao namjetenja, ivio u oskudici, ivot mu je bio ispunjen mnogim
nevoljama i tekoama. Bio je izrazito moderni liriar, i iako je pisao svega
petnaestak godina, ostvario je obimno i raznovrsno djelo koje je znaajno uticalo na
pjesnike njegovog i kasnijeg doba. Objavio je sam zbirku pjesama Pesme, a pisao je
i spjevove (Mileva, Amor na selu), drame u stihovima (Radoslav, Smrt Periklova i
Pesnik). Iza sebe je ostavio i veliki broj pjesama objavljenih u asopisima, kao i
nekoliko pjesama u rukopisu.
Sinteza
Umjetnika romansa je, kao i narodna, lirsko-epska (lirsko-narativna)

knjievna vrsta vedra i nerijetko aljiva tona. I ona sadri epsku, lirsku i
dramsku komponentu, posjeduje razraenu fabulu i likove, naglaenu
emocionalnost u obradi teme i dramsku kompoziciju (dinamine dijaloge,
monologe, preokret...).
Ova romansa posjeduje izrazitu muzikalnst, spjevana je u osmercu, s pauzom
iza etvrtog sloga.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa:
Radna sveska 9
35
1
Hana, Oskar Davio ( poema)
Nastavna jedinica: Hana, Oskar Davio

vrijednost, razvijanje ljubavi poeziji, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei
openito, spontano doivljavanje pisane rijei
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike knjievnosti, osobenosti
poeme i anra ljubavne pjesme, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja
poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme, sadrajna
analiza, lirski elementi pjesmi, lirske slike, stilska sredstva, duina stiha, rima,

funkcija/ razvijanje sposobnosti uoavanja pravde

36

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, kasetofon i audiozapis, dnevnik
itanja
Tematska korelacija


Kako se dogodi, a kako se uva i njeguje ljubav?
Ljubav, tj. ostajanje u ljubavi, a ne zaljubljenost, je svjestan i odluan in volje,

umijee, koje moramo savladati kao svako drugo umijee, kao umijee
drvodjelstva ili umijee muzike. I zahtjeva brigu, odgovornost, respekt i
znanje. (Erich Fromm)
Koliko ti je prihvatljiva tvrdnja da je ljubav in volje i umijee?

Glavni dio sata
Najava teksta
Poema: Hana, Oskar Davio
iju ljubav je lirski subjekt iskazao?
Interpretacija:
Pjesma se moe obraditi istraivakim radom u 4 grupe (po strofama)
37
kolonijalni (lat. colonialis) koji se tie kolonija ili potie iz kolonije

bakalnica bakalska radnja, trgovina na malo
mehana (tur. meyhane) krma, gostionica, pivnica.
atrovac mangup, skitnica, sitan lopov
rulja gomila ljudi
rovac kukac, insekt
Interpretacija
Daviova poema Hana govori o ljubavi koja je planula u jedno mrano vrijeme
- u vrijeme u kojem e planuti i Drugi svjetski rat. Ova pjesma je samo jedna
iz niza pjesama iz ove poeme.
Po emu je iskazivanje ljubavi u ovoj pjesmi posebno, neobino? Ima li u njoj
sentimentalnog iskazivanja ljubavnih osjeanja?
Ova pjesma ima i socijalnu komponentu. Ko je djevojka kojoj su posveeni ovi

stihovi? Uvaava li ljubav openito socijalne razlike? ta o tome saznaje iz
sljedeih stihova:
Ja, sin mutnoga lovca, i vidra i ovca,

zavoleo sam u gradu kolonijalnu Hanu,
ker tunoga trgovca, Jevreja udovca,
kraj groblja to je drao bakalnicu i mehanu.
Koliko je poetian prostor koji okruuje ljubavnu udnju lirskog subjekta (ker
tunoga trgovca, Jevreja udovca / kraj groblja to je drao bakalnicu i
mehanu.)?
A kolika je snaga te ljubavi prema jevrejskoj trgovakoj pomonici? Kako je

opisuje sljedei stihovi:
Probudila me ko umu blistavi kreket raketa

i sad slep sam za vas, zrikavi atrovci.
Ljubav je tako sama i tako puna sveta.
Ljubav je svetionik i spaseni pomorci.
ta je svetionik mornarima? U emu im pomae? A od ega nas ljubav

spaava?
U pjesmi je snaga ljubavi doarana veoma smjelim i neobinim asocijacijama.

Pronai stihove u kojima je to posebno naglaeno.
38
Kakvu promjenu u ivot moe unijeti ljubav? Kakvu je promjenu unijela u ivot
lirskog subjekta? Kakvu mu snagu daje? Prepoznaj to u sljedeim stihovima:
No sad volim i kad volim, volim od neba do ruke

s kojom mi ljubav s dna mora izvlai brodolomca
i nadima strojeve, oivljuje sanduke
i kida reetke da elom ruim dvorce,
U poemi je ljubav predoena u raskonom bogatstvu slika, a naglaena je i
zvukovna komponenta stiha. Kako zvukovna vrijednost sljedeih stihova
doarava ljubavno uzbuenje lirskog subjekt:
Od nje mi gore oi arulje sred rulje, / od nje zru more i mree, ribe i ribolovci,?
Poema u neobinim asocijacijama doarava rasprskavanje ljubavi spajajui

meusobno vrlo udaljena znaenjska polja i tako obogaujui prostore
imaginacije.
o Kako to ini na na zvunom planu u stihu:
i cvrkuu zlikovci ko vrapci i osnovci.
o a kako na vizuelnom planu u stihu:
i nebo s kog sam prstom tanjir sunca skino,?
Jezika energija u poemi Hana opisuje ljubav kao rasprskavanje osjeanja

to je poezija ula. Izdvoji stihove koji to potvruju.
Prepoznaj jeziko-stilske osobenosti poeme:
o Objasni poreenja u sljedeim stihovima:

- Probudila me ko umu blistavi kreket raketa;
- i cvrkuu zlikovci ko vrapci i osnovci;
o Kako razumijeva sljedee metafore:

- Ja, sin mutnoga lovca, i vidra i ovca (vidra simbolizira okretnost,
spretnost, brzo prilagodavanje, a ovca slabo inteligentno bie);
- Ljubav je svetionik i spaseni pomorci;
- Od nje mi gore oi arulje sred rulje.
o Pronai i objasni jo poneku metaforu u poemi.

o Prepoznaj vrstu strofe i rime.
39
Kreativni rad
U jednom intervjuu pjesnik Oskar Davio prua uvid u svoj radni
postupak: ,,Nema sluajnih stvari i nita ne dolazi samo od sebe. Ima ih,
dodue, u prvom bacanju pesme na papir, u tom prvom, da tako kaem,
pozivanju rei po njihovim imenima i njihovom sklapanju u reenice. (...)
Ali kasnije, kada ponem da radim na pesmi, u pitanju je taj fenomen
sluajnosti kroz filtere, koji zadravaju i odbacuju sve to ne moe ostati.
Od prvog teksta ostaje moda desetina, najvie petina.
o Pokuaj primijeniti ovaj radni postupak u vlastitom kreativnom

poduhvatu. Neka ti inspirativno polazite budu sljedei stihovi iz
poeme Hana:
Ljubav je tako sama i tako puna sveta.
Ljubav je svetionik i spaseni pomorci.
Jednom je Davio rekao kako rijei mrnja i smrt imaju slinu

konsonantsku strukturu. I zato ih ne voli, te tvrde suglasnike. Pronai
stihove u poemi Hana u kojima ovi tvrdi suglasnici stvaraju potpuno
drukiji ugoaj i doaravaju snagu ljubavi.
Poema je latinski naziv za svaku pjesmu. Danas oznaava lirsko-epsku

pjesmu koja ima karateristike sva tri knjievna roda. Poema je zasnovana na
fabuli (narativni element) koja je razraena u poetski tekst izrazite
emocionalnosti, a elementi dramskog se prepoznaju u iznimno snanoj
unutarnjoj drami koju preivljavaju likovi, u dugim monolozima... Mogu se
sastojati od vie pjevanja.
U modernoj poeziji poeme esto gube narativne elemente a jaaju lirsku
komponentu. Poema je izrazito lirska te se pribliava lirskoj ljubavnoj pjesmi.
Prisjeti se: Lirska pjesma u kojoj pjesnik iskazuje intimna osjeanja ljubavi,
enje, radosti ili bola zbog neuzvraene ili nesrene ljubavi zove se lirska
ljubavna pjesma.
O knjievniku...
OSKAR DAVIO (1909 1989) je srpski pisac i pjesnik roen u apcu u inovnikoj
porodici. Prva interesovanja za poeziju pokazivao je u najranijem djetinjstvu.
Osnovnu kolu je zavrio u apcu, kolovanje nastavio na Prvoj beogradskoj
40
gimnaziji, a studij francuskog jezika i knjievnosti na Filozofskom fakultetu u

Beogradu. Radio je kao profesor i novinar. Objavio je: romane Pesma, Beton i svici,
Radni naslov beskraja, Generalbas, Gladi, knjige poezije Tropi i Kairos, Vinja za
zidom, Dvojezina no, Svetlaci neslini sebi, Mitoloki zverinjak smrti, knjigu
putopisa Crno na belo knjigu eseja Notes...
Sinteza
Poema je zasnovana na fabuli (narativni element) koja je razraena u poetski
tekst izrazite emocionalnosti, a elementi dramskog se prepoznaju u iznimno
snanoj unutarnjoj drami koju preivljavaju likovi, u dugim monolozima.
Prisjeti se: Lirska pjesma u kojoj pjesnik iskazuje intimna osjeanja ljubavi,
enje, radosti ili bola zbog neuzvraene ili nesrene ljubavi zove se lirska
ljubavna pjesma.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa: Radna sveska 9, radni kutak broj...
Saznaj vie o ...
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfolij
41

1 Kolajna V, Tin Ujevi, misaona/refleksivna
pjesma
Nastavna jedinica: Kolajna V, Tin Ujevi
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doivljaja lirske

pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanju doivljaja
rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za uoavanje ljepote,
Obrazovni: Misaona/refleksivna pjesma, lirske slike, osjeanja, jeziko-stilska
sredstva - metafora i inverzija, poenta
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i
komunikativnih sposobnosti, izgraivanje estetskih vrijednosti,

razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad,
individualizirani
Nastavna sredstva pomagala: itanka 9 kreda, biljenica, olovke, flomasteri,
boje, grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura,

Meupredmetna: likovna kultura, muzika kultura
42

misaone/refleksivne pjesme, povezuje ritam i osjeanje, otkriva stilsko-
izraajna sredstva u pjesmi, prepoznaje poentu
Slavni slikar Pablo Pikaso (Pablo Picasso) je zabiljeio: "Svako je dijete umjetnik.
Problem je ostati umjetnik nakon odrastanja." ta povezuje umjetnika i dijete?
Razmisli o ponuenim odgovorima:
- Bogata imaginacija/sposobnost zamiljanja;
- Spoznajna radoznalost
- istota
- Razigranost, zaigranost
Umjetnik se u svojim djelima esto vraa prostorima djetinjstva. Razmisli zato?

Glavni dio sata
Najava teksta: Kolajna V, Tin Ujevi

"Blienjem starosti dua poleti kao ptica, natrag danima djetinjstva i mladosti. Sada ti
dani sjaje jasnoom i istoom u mom sjeanju, jer se sve iz tog doba prikazuje boljim,
ljupkijim nego u dananjem svijetu." (Mika Waltari)
Ka emu je poletjela pjesnikova slobodna dua u ovoj pjesmi? ta je poeljela?
kolajna odlikovanje, medalja; lani oko vrata
Interpretacija
Iz kakve dubine dolazi govor pjesnika? Kako razumijeva stih Ove su rijei
crne od dubine?
Pjesma je, kao i svaka duboka misao, dugo sazrijevala u dubinama pjesnike
imaginacije. Ugledala je svjetlo dana kad je sazrila i kada se stiala jer je
43
dosegnula mudrost. Kako je roena pjesma? Kamo stremi? Pronai stihove

koji to opisuju.
No, pjesniku su katkad drage njegove rane. Odgonetni zato u sljedeim
stihovima:
Jer svaki jecaj postati e zlatnik,

a moje suze dati e erdane.
ta poeziji daruje sjaj? Zbog ega je poezija dragocjena ovjeku? Odlui se za

neki/e od ponuenih odgovora:
- pronie u tajnu ivota, svijeta
- otkriva univerzalne vrijednosti
- odgoneta smisao ljudskog postojanja
- prua zadovoljstvo imaginacije
- razotkriva ovjekove stvaralake porive...
Pjesnik, dakle, i u vlastitim ranama pronalazi zadovoljstvo stvaranja. U emu

ga jo pronalazi? Potrai odgovor u sljedeim stihovima:
No one samo imati e cijenu,

ako ih jednom, u perli i zlatu,
kolajnu vidim slavno objeenu,
ljubljeno dijete, ba o tvome vratu.
Ne samo pjesnik, i italac pjesmi daruje ivot. Slavni pisac Horhe Luis Borhes
(Jorge Luis Borges) ovako razmilja o tome: "Slava jednog pjesnika ovisi, u
cjelosti, o uzbuenju ili o ravnodunosti narataj bezimenih ljudi koji je
stavljaju u kunju, u samoi svojih biblioteka.
Koliko ti je prihvatljiva ova misao? Zato tako misli?
Prepoznaj a zatim i objasni metafore i inverzije u pjesmi.
Kreativni rad
Kakva je Ujevieva vizija pjesnitva? Kako je pjesniku govoriti o vlastitim

pjesmama, o poeziji openito ili o iskustvu stvaranja (procesu nastajanja
pjesme)? Moda ti u razmiljanju pomogne ova pomalo duhovita opaska
pisca ana Koktoa (Jean Cocteau): "Pjesniku je isto tako teko da
govori o poeziji kao i biljci da govori o vrtlarstvu."
44
Rije ili izraz upotrijebljen u prenesenom znaenju zovemo metaforom.

Metafora kao stilsko sredstvo nastaje na temelju neke srodnosti meu
rijeima ili njihove usporedbe prema nekoj zajednikoj osobini. (Naprimjer:
erdani ogrlice na kojima su nanizani dragulji, biseri, komadi zlata i
erdani niz pjesama.) Metaforu zovemo i skraenim poreenjem jer se u
njoj izostavljaju rijei: poput, kao, nalik..
Inverzija je neuobiajen red rijei u stihu. To je stilska figura kojom se
posebno istie neka rije ili skup rijei time to se stavlja na neuobiajeno
mjesto u reenici ili stihu. Pjesnici se koriste inverzijom radi ritminosti stiha
ili pjesme u cjelini.
O knjievniku...
TIN UJEVI (1891 1955) je hrvatski pjesnik roen u Dizdara kuli u Vrgorcu. Tin je
prva tri razreda osnovne kole pohaao u Imotskom, a osnovnokolsko obrazovanje
zavrio u Makarskoj. U Splitu je pohaao klasinu gimnaziju, a u svojoj trinaestoj
godini poeo pisati pjesme od kojih nita nije sauvano. Poto je maturirao u Splitu
odlazi u Zagreb i upisuje studij hrvatskog jezika i knjievnosti, klasine filologije,
filozofije i estetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Te iste godine objavio je svoj
prvi sonet Za novim vidicima u asopisu Mlada Hrvatska. Objavio je zbirke pjesama:
Lelek sebra, Kolajna, Auto na korzu, Ojaeno zvono, Skalpel kaosa, Ljudi za vratima
gostionice, edan kamen na studencu.
Sinteza
Lirske pjesme se esto svrstavaju prema njihovom osnovnom motivu, te

razlikujemo: ljubavne, rodoljubive (domoljubne ili patriotske), socijalne
pjesme, opisne/deskriptivne pjesme, refleksivne/misaone pjesme,
elegije... To su motivi koji su najee, u svakom vremenu, zaokupljali
pjesnikovu panju i budili u njemu osjeajnost.
Pjesme esto u sebi nose i neku misao, snanu, duboku. Ta misao moe
proeti cijelu pjesmu, svaki stih u njoj. Zovemo ih misaone/refleksivne
pjesme. Misaone/refleksivne pjesme iskazuju ivotne istine opjevane sa
mnogo emotivnosti i poleta. Svojom sadrinom i pjesnikim porukama snano
utiu na itaoce.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa:
Radna sveska 9, radni kutak broj...
Saznaj vie o ...
45
Nastavi pisati svoj Dnevnik proitanih knjiga / Dnevnik itanja. Kao to

zna, u dnevnik proitanih knjiga ne mora upisivati samo biljeke za
kolske, lektirne knjige, ve i za knjige koje su tvoj vlastiti izbor. Moda i
ova pjesma zasluuje svoje mjesto u tvom Dnevniku itanja.
Prisjeti se:
o U dnevnik biljei:
- osnovne podatke o knjizi (naziv knjige, ime autora, vrstu
knjievnog djela);
- mjesto radnje, vrijeme radnje, glavne dogaaje, stihove,
utiske o proitanom djelu, zapaanja neki knjievnih
kritiara...
- zanimljive opise, dijaloge, monologe...i stranicu na kojoj
se nalaze. Moe ti nekad zatrebati.
1 1
2 3 Uzorak obrade nastavne jedinice:
Moj dom, S. S. Kranjevi,
rodoljubiva/patriotska pjesma
Nastavna jedinica: Moj dom, S. S. Kranjevi

vrijednost, spontano doivljavanje pisane rijei
Obrazovni: razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke pjesme, analiza
lirskih slika, poenta, osjeanje, raspoloenje u pjesmi, jezik i stil
funkcija/ razvijanje sposobnosti uoavanja pravde
46

izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja, digresija
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, induvidualizirani

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, kasetofon, audiozapis
Tematska korelacija
rodoljubive/domoljubne pjesme, povezuje ritam i osjeanje, otkriva stilsko-
izraajna sredstva u pjesmi, prepoznaje poentu
Upii u paukovu mreu asocijacije na rije domovina. Objasni njihovo

znaenje.
ta ovjek moe uraditi za svoju domovinu? Kako se voli, a kako brani
domovina? ta tebi znai domovina? Koje jo znaenje u sebi krije ova rije?
Glavni dio sata
Najava teksta
Moj dom, S. S. Kranjevi

Ko moe ovako pjevati o svojoj domovini?
47
rug podsmijeh, poruga

prosim pitam
utoma uzalud
ulistan ruinjak
botvo boanstvo
ie ivot
utom isti as
vas sav
Interpretacija
Posluaj video zapis recitovanja pjesme Moj dom koji se nalazi na sljedeoj
internetskoj adresi: http://www.youtube.com/watch?v=XiovVmweRA4
Pjesma Moj dom na veoma prisan nain iskazuje doivljaj domovinske

ljubavi. Koje rijei naglaavaju tu prisnost u prvoj strofi:
Ja domovinu imam; tek u srcu je nosim,

I brda joj i dol;
Gdje raj da ovaj prostrem, uzalud svijet prosim,
I... gutam svoju bol!?
o Iz ega proistie bol koju guta lirski subjekt?

Pjesma govori i o snanoj empatiji (uivljavanju) ovjeka u patnje i stradanje
domovine. Lirski subjekt se zapravo poistovjeuje sa svojom domovinom.
Prepoznaj to u sljedeim stihovima:
I sve to po njoj gazi, po mojem srcu plee,

Njen rug je i moj rug;
Mom otkinue biu sve njojzi to uzee,
I ne vraaju dug.
Ja nosim botvo ovo - ko zapis udotvorni,

Ko ia zadnji dah;
I da mi ono pane pod nokat sverazorni,
Ja past u utoma.
o Kako se pronosi obraz domovine? Koji stihovi u sljedeoj

strofi doaravaju teinu te zadae, a koji elju da se domovina
osnai i uini postojanom u trpljenju nedaa koje su je zadesile?
48
Kroz poar, koji suklja da opri mi krila,

Ja obraz pronijeh njen;
Na svojem srcu grijem ve klonula joj bila
I ljubim njenu sjen.
Potpuno uvjeren kako e ugrijati klonula bila domovine, lirski subjekt priziva
njena razliita znamenja. Koja su to znamenja? Pronai ih u sljedeoj strofi:
I kralje iznijeh njene i velike joj bane,
Svih pradjedova prah,
Nepogaene gore i aren-ulistane
I morske vile dah.
Ljubav prema domovini opstaje i kad je u ovjekovom vijencu sanja sve

pogaeno. Pronai stihove koji svjedoe o sveprisutnoj skrbnoj (brinoj)
strepnji lirskog subjekta, na javi i u snu, da ne izgubi i taj cvijet.
Prokomentiraj stih: On vreba, vreba, vreba... a ja je grlim mkom.
U narednim strofama saznajemo kakva se prijetnja nadvila nad domovinu

lirskog subjekta. Prepoznaj je u sljedeim stihovima i kai kako se gasi e
za slobodom:
Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,

Ah, ponajljepi san;
I moja edna dua tim sankom joj se klanja
I pozdravlja joj dan.?
Pjesma Moj dom uzvienim tonom doarava izrazito intimni doivljaj

domovine. Domovina se poistovjeuje sa ovjekovim najintimnijim prostorom
njegovim domom. Gdje se uznosi ova vizija domovine u zavrnim stihovima
pjesme:
Te kad mi jednom s duom po svemiru se krene,
Zaorit u ko grom:
O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!
o Zvijezda, izmeu ostalog, simbolizira vjenost, besmrtnost,

Kamo lirski subjekt eli ponijeti svoje ushienje domovinom, s
kim ga eli podijeliti?
Pjesnik je oblikom strofe i rasporedom stihova u strofi ostvario ritam i

intonaciju koji pojaavaju znaenje stihova. Brojna prenoenja reenikog niza
49
preko metrikih granica (cezure i kraja stiha) doprinose da se stihovi

izgovaraju ushieno, u jednom dahu. Kako se zove ova stilska figura?
Prepoznajte je u sljedeim stihovima:

I brda joj i dol;
I... gutam svoju bol!
Kreativni rad
Napii pjesmu i/ili sastav na temu: Niko ne voli svoju domovinu to je velika,
nego to je njegova. (Slavenska izreka)
Utvrdi mjesta kojima se iskazuje:
pjesnikov intimni doivljaj i razmiljanje;
zaokupljenost obiljejima domovine (pejza, jezik, povijest).
Prepoznaj arhaizme (zastarjelice) i pokuaj odrediti njihovo znaenje i/ili
porijeklo (naprimjer: utoma odmah; ulistan turcizam, potjee od perzijske
rijei gul ruica, turske rijei gulistan ruinjak, vrt s ruama...)
Izdvoj osnovne i sporedne motive u pjesmi.

Lirska pjesma koja je proeta osjeanjima ljubavi prema zaviaju, domovini,
njezinim ljepotama, ljudima itd. zove se rodoljubiva, domoljubna ili
patriotska (lat. patria domovina) pjesma.
Dio reenikog niza (dio stiha) se moe prenijeti u naredni stih ili u narednu
strofu. Oba dijela reenikog niza ili oba dijela stiha tada izgovaramo bez
pauze jer ine jednu smisaonu cjelinu. Ovo prenoenje reenikog niza preko
metrikih granica (cezure i kraja stiha) zove se opkoraenje.
O knjievniku...
SILVIJE STRAHIMIR KRANJEVI (1865 1908) hrvatski je i
bosanskohercegovaki pjesnik roen u Senju gdje je pohaao kolu, i zbog svoje
buntovne naravi napustio gimnaziju prije mature. Kratak boravka u Rimu gdje je
trebao postati sveenik ostavio je trajni, neizbrisivi trag u njegovoj osjeajnosti i
njegovu pjesnitvu. U Zagrebu zavrava jednogodinji uiteljski teaj i s diplomom
uitelja odlazi na slubu u Bosnu i Hercegovinu. Mostar, Livno, Bijeljina i Sarajevo su
gradovi u kojima je ivio i pjesniki sazrijevao. Prvu pjesmu Zavjet objavio je u
asopisu Hrvatska vila neposredno prije odlaska u Rim. Objavio je zbirke pjesama:
Bugarkinje, Izabrane pjesme, Trzaji, Pjesme.
50
Sinteza
Lirska pjesma proeta osjeanjima ljubavi prema zaviaju, domovini, njezinim
ljepotama, ljudima, zove se rodoljubiva, domoljubna ili patriotska.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...

1
Opomena, A. B. imi, lirska misaona/refleksivna
pjesma
Nastavna jedinica: Opomena, A. B. imi
Odgojni: razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u

knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi, snage vjerovanja u sebe i druge,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti/samouvjerenost,etinost...
Obrazovni: misaona pjesma kao lirska knjievna vrsta, poenta, stilska
sredstva, slikovitost, poetinost
Funkcionalni: razvijanje, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih,
komunikativnih, stvaralakih sposobnosti
Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja,

dijaloka metoda, metoda demonstriranja, heuristika metoda,
51
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad
Nastavna sredstva pomagala: itanka 9, flip art, kreda, biljenica, olovke,

grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 9
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja, medijska kultura

Meupredmetna: likovna kultura
misaone/refleksivne pjesme, povezuje ritam i osjeanje, otkriva stilsko-
izraajna sredstva u pjesmi, prepoznaje poentu, slobodan stih
Oluja mozga: Navedite neke linosti koje su ostale zapamene po svom djelu.
(Upiite svoje asocijacije u paukovu mreu i objasniti vrijednost djela po kojem
je neko ostao zapamen.)
Koliko je za vas prihvatljiva misao da velika djela nastaju od malih - ako ih

inimo ustrajno i dugo. Prokomentirajte ovu misao Majke Tereze:
Daj svijetu najbolje to ima. Vjerovatno nee nikada biti dovoljno. Ipak, daj svijetu
najbolje to zna i ima!
Glavni dio sata
Najava teksta
Opomena, Antun Branko imi
Na to lirski subjekt upozorava ovjeka?
Kada je ovjek malen?
Interpretacija:
52
Pjesma je spjevana u slobodnom stihu i sastoji se od etiri pjesnike ili

sadrajne cjeline. U prvoj strofi je stilski markiranim vokativom jednine
("ovjee") naglaena bliskost i ljubav koju osjea lirski subjekt prema svakom
ovjeku (ljudima). Na to ga opominje? Kako to ini (njeno ili prijeteim
tonom)?
Zvijezda u rjeniku tradicionalnih simbola oznaava prisustvo boanstva i

najvie postignue. Simbol je i vjenosti, besmrtnosti, a kao sjaj u tami
nebeskog svoda simbolizira i nadu. Kako razumijeva preputanje svjetlosti
zvijezda u sljedeim stihovima?
Pusti
da cijelog tebe proe
blaga svjetlost zvijezda!
o Moda ti u razmiljanju pomogne neki od sljedeih odgovora:
o Kao preputanje duhovnoj energiji svemira;

o Kao otvaranje srca za univerzalne vrijednosti;
o Kao pronalaenje smisla ivota u ljubavi prema drugima...
U strofi koja slijedi opomena prerasta u upozorenje i podsjeanje na

ovozemaljsku ovjekovu sklonost ka prolaznim vrijednostima. Koje su
posljedice te sklonosti? U kojem trenutku ivota se ovjek suoava s njima?
Da ni za im ne ali
kad se bude zadnjim pogledima
rastajao od zvijezda!
Svaka strofa zavrava istom rijeju. Ovo ponavljanje kao da s jedne strane
nadomjeuje rimu u pjesmi, a s druge potcrtava neka ovjekova stremljenja.
Koja je to rije? Koju ovjekovu potrebu prepoznaje u toj rijei? Objasni svoj
stav na posljednjoj strofi pjesme:
.
Na svom koncu
mjesto u prah
prijei sav u zvijezde.
o Stilska figura koja znai ponavljanje vie oblika iste rijei u razliitim
gramatikim oblicima (npr. padeima) zove se poliptoton.
Kojim vrijednostima su odani pjesnici? Kako pjesnik prelazi sav u zvijezde?
Prepoznaj jeziko-stilske osobenosti pjesme:
53
o Gdje se zavravaju misaone cjeline u pojedinim strofama? U kojim

strofama prepoznaje opkoraenje? Gdje je mjesto predaha, odnosno
pauza u izgovoru pojedinih strofa?
Prisjeti se stilske figure perifraze (perifrazom se jedna pojava slikovito

predstavlja) i prepoznaj kojim je slikovitim iskazom pjesnik predstavio
umiranje u sljedeim stihovima:
Da ni za im ne ali
Kreativni rad
Osjeti i ti sveproimajuu energiju stvaranja kao svoj mali zvjezdani

trenutak. Poigraj se rijeima i napii pjesmu ili prozni sastav od
ponuenih rijei. Rijei moe meusobno kombinirati kako eli, moe
ih povezivati veznicima, uzvicima, prijedlozima... Moe i dodavati svoje
rijei i rasporeivati ih u stihove ili prozu. Sastavnice pjesme ili proze:
pjesnik, svijet, zemlja, zvijezda, svjetlost, uenje, treptaj, sjaj, osmijeh,
tuga, vedrina, srce, mrak, ieznuti, zasjati, nestati, nagledati se...
Odaberi nekoliko domaih i/ili stranih pjesnika i u njihovim pjesmama prepoznaj
misaone motive: smisao postojanja ovjeka, odnos ovjeka prema drugim ljudima,
ljudske vrijednosti (moral, ljubav, slobodoumlje,
Za ovakvu pjesmu kaemo da je napisana u slobodnom stihu. Pojedini

dijelovi stiha se slobodno prenose iz stiha u stih, a da pritom stihovi ne moraju
biti jednake duine. Ritam u ovakvim pjesmama je vrsto vezan za pjesnikove
emocije i misli. Izdvajanjem pojedinih reeninih dijelova se postie isticanje
pjesnikih sadraja. Ritam slobodnog stiha podsjea na ritam ivog govora.
Lirske pjesme se esto svrstavaju prema njihovom osnovnom motivu, te

razlikujemo: ljubavne, rodoljubive (domoljubne ili patriotske), socijalne
pjesme, opisne/deskriptivne pjesme, refleksivne/misaone pjesme,
elegije... To su motivi koji su najee, u svakom vremenu, zaokupljali
pjesnikovu panju i budili u njemu osjeajnost.
utiu na itaoce.
.
54
Perifraza (grki perifrasis opisni iskaz) je stilska figura kojom se jedna

pojava slikovito predstavlja drugaijim iskazom.
Poliptoton (grki polyptoton) je ponavljanje vie oblika iste rijei u razliitim
gramatikim oblicima (npr. padeima: ispoda zvijezda, blaga svjetlost zvijezda,
prei sav u zvijezde...)
O knjievniku...
ANTUN BRANKO IMI (1898 1925) je hrvatski pjesnik i esejist roen u Drinovcima
kod Gruda. Pohaao je puku kolu u rodnim Grudama, klasinu gimnaziju irokom Brijegu i
Vinkovcima. kolovanje je nastavio u zagrebakoj donjogradskoj gimnaziji. Izdavao je
knjievne asopise Vijavica, Juri i Knjievnik. Godine 1920. objavio je svoju jedinu kratku
zbirku pjesama Preobraenja koja se sastoji se od 48, najveim dijelom kratkih pjesama.
Uveo je u svoju poeziju velike teme kao to su Bog, ljubav, smrt i umjetnost. Velik dio
imieva opusa objavljen je poslije njegove smrti, kao to je nekoliko dramskih fragmenata i
nedovreni roman Dvostruko lice, kada su objavljena njegova Sabrana djela.
Sinteza
utiu na itaoce.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa:
Saznaj vie o...

55
1
1 Ljubav belutka, Vasko Popa
1
Nastavna jedinica: Ljubav belutka, Vasko Popa, lirska pjesma

knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi, snage vjerovanja, izgraivanje
pozitivnih osobina linosti, razvijanje imaginacije, prihvatanje i razumijevanje
ljudskog ponaanja
Obrazovni: misaona pjesma kao lirska knjievna vrsta, poenta, stilska
sredstva, slikovitost, poetinost
56

Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, grupni

rad

grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 9, dnevnik itanja
Tematska korelacija

misaone/refleksivne pjesme, prepoznaje elemente ljubavne pjesme, povezuje
ritam i osjeanje, otkriva stilsko-izraajna sredstva u pjesmi, prepoznaje
poentu, motive u pjesmi
Bjelutak (oblutak) je glatki obli kameni koji su takvim uinili voda i vrijeme.
Bjelutak u narodu ima mistinu mo, slui kao hamajlija. Saznaj koje mu se
moi pripisuju.
Glavni dio sata
Najava teksta
Lirska pjesma: Ljubav belutka, Vasko Popa

U pjesmi bjelutak oivljava, postaje bie u strasnom zagrljaju s beskrajem,
beskonanou vremena i prostora. ta mu daje duu, oivljava ga? ime je
opinjen belutak?
57

bezdan ponor bez dna, iroko prostranstvo, beskrajnost, neizmjernost
Interpretacija
Kamen je openito simbol trajnosti, pouzdanosti i besmrtnosti. Oblikovani,
izglaani kamen simbolizira savrenstvo (oblika). Koja su svojstva bjelutka,
kakav mu je oblik, povrina? ta ga je uinilo takvim?
Vasko Popa nalazi inspiraciju u jednom sasvim obinom predmetu iz naeg

okruenja, malom bjelutku, koji e ga potaknuti da se vine u kosmike
prostore i odgoneta misterij, tajnu svijeta i ljudskog postojanja openito. Kako
to postie? Po emu je osoben bjelutak? Koja simbolina znaenja ga vezuju
za kosmike prostore?
Kakva je beskrajnost u koju je zagledan bjelutak? Kako je opisuje prva strofa

pjesme? Plava boja openito simbolizira vodu, dubinu vode, bezdan, a kao
boja nebeskog plavetnila i istinu, mudrost, plemenitost, milosre... Koja sve
simbolina znaenja moe imati plavooka beskrajnost u ovoj pjesmi?
Ko daje bjelutku savrenstvo oblika? Odlui se za neki/e od ponuenih

odgovora i objasni svoj izbor:
o snaga vode;
o nebesko plavetnilo;
o beskrajno trajanje;
o ovjek;
o snaga vode i beskrajno trajanje;
Kako je u pjesmi doarana snaga ljubavi bjelutka prema beskrajnosti?

Prepoznaj njena svojstva u sljedeim stihovima:
U beonjau se njenu
sav premetnuo.
Kako ovaj poetski motiv predoava ovjeka i njegovu zagledanost u kosmiku

beskrajnost?
Kolika je mo ljubavi? Potrai stihove koji je doaravaju. Neka te potakne na

razmiljanje i ova misao:
I pahuljica moe da izbrusi belutak, ako je vodi ruka ljubavi. (Archibald
Joseph Cronin)
58
Pjesniki izraz Vaska Pope je saet i jezgrovit, krije pravo misaono bogatstvo.
Kakvo misaono bogatstvo kriju zavrni stihovi pjesme? ta znai biti slepo
zaljubljen? Kako nas ljubav moe zarobiti, okovati? ta zaboravlja i/ili
proputa bjelutak u svojoj opinjenosti beskrajnou? Gdje je u toj slici
stvarni ivot? Kako razumijeva ove stihove:
Slepo je zaljubljen
i nikakve druge lepote
osim one koju voli
i koja e mu doi glave
ne vidi.?
Pjesma je ispjevana u slobodnom stihu, a zvukovnoj harmoniji stihova
doprinosi ponavljanje istih samoglasnika i suglasnika.
Asonanca je glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih samoglasnika
u stihu, reenici ili sintagmi.
o Prepoznaj asonancu u sljedeim stihovima:

Senke je njene sve
u sebi zarobio.
Aliteracija je glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih ili zvukovno

slinih suglasnika ili suglasnikih skupina u susjednim ili prostorno bliskim
rijeima.
o Prepoznaj aliteraciju u sljedeim stihovima:

Zagledao se u lepu
u oblu plavooku
u lakomislenu beskrajnost
Kreativni rad
Rad u grupama:
I grupa
Pjesma se odlikuje i izrazitom muzikalnou stiha. Pronai asonance i aliteracije i
odgonetni kako ova zvukovna harmonija odreuje osnovni ugoaj u pjesmi i
doprinosi njenoj ritminosti..
II grupa
Kakvi su stihovi u pjesmi po duini, ima li rime, interpunkcijskih znakova? emu
doprinose ova formalna svojstva stiha? Kako utiu na melodinost stiha?
III grupa
Pjesma Ljubav belutka pripada modernoj poeziji ije su osnovne osobine:
- odsustvo lirskog subjekta
- odsustvo dominantnog raspoloenja
59
- odsustvo slike u kojoj bi se zrcalila realnost

- odsustvo vezanog stiha
- odsustvo strofne sheme i rime
o Prepoznaj ove osobine u pjesmi.
IV grupa
U pjesmi stvari/predmeti dobijaju duu, oivljavaju i postaju analogni ovjeku.
Koja je to stilska figura? Prepoznaj je u pjesmi i objasni njenu funkciju.
Knjievni pojmovi
Asonanca je glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih

samoglasnika u stihu, reenici ili sintagmi radi postizanja zvukovnog
harmoniziranog iskaza ili ugoaja, ritma ili glasovnih efekata.
Aliteracija je glasovna je figura koja nastaje ponavljanjem istih ili
zvukovno slinih suglasnika ili suglasnikih skupina u susjednim ili
prostorno bliskim rijeima.
Asonancom i aliteracijom se postie poseban zvukovni ugoaj koji
harmonizira iskaz i doprinosi njegovoj ritminosti.
O knjievniku...
VASKO POPA (1922 1991) srpski je pisac roen u Grebencu kod Vrca. Osnovnu
kolu i gimnaziju zavrio je u Vrcu, nakon kojih je upisao Filozofski fakultet u
Beogradu. Studije je nastavio u Bukuretu i Beu, a nakon rata je diplomirao na
Filozofskom fakultetu u Beogradu. Njegova prva zbirka pjesama Kora stavlja se na
poetak poslijeratne moderne srpske poezije, a imala je veliki utjecaj na mlae
narataje pjesnika na podruju bive Jugoslavije. Poslije Kore Popa je objavio
slijedee zbirke pjesama: Nepoin polje, Sporedno nebo, Uspravna zemlja, Vuja so,
Kua nasred druma, ivo meso, Rez, kao i ciklus pjesama Mala kutija.
Sinteza
Pjesma sadri i ljubavne i misaone elemente. Misaonim elementima je iskazana
ljubav prema beskraju i ovjekova tenja da ostvari ono to mu je daleko kroz
imaginaciju.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa: Radna sveska 9: Radni kutak broj:
Saznaj vie o...
60
1
Elegija, A. S. Pukin, lirska pjesma
Nastavna jedinica: Elegija, A. S. Pukin
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja

pjesme, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja
ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, elegija, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske

slike, strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja
pjesme, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje
ljepote pjesnikog jezika, povezivanje pjesnike slike s muzikim izrazom,
uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti lirske pjesme
komunikativnih sposobnosti
61

Nastavna sredstva pomagala: flip art, itanka 9, kreda, biljenica, olovke,

grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop ili bim-projektor
Tematska korelacija

Meupredmetna: likovna kultura, informatika
elegije, prepoznaje motive u pjesmi, poentu, povezuje ritam i osjeanje, otkriva
stilsko-izraajna sredstva u pjesmi
Boje openito simboliziraju raznolikost i pojavnost sadraja ivota. Crna i

bijela boja simboliziraju suprotnost, bijela boja svjetlost, sunce, istotu,
svetost..., a crna boja tamu, jad, tugu, ponienje, stid, oajanje... Aktivnim,
toplim i bliim se smatraju boje koje odbijaju svjetlost (uta, narandasta,
crvena..., a pasivnim, hladnim i daljim one koje upijaju (apsorbuju) svjetlost
(ljubiasta, siva...)
Neovisno o ovoj podjeli boja u rjenicima tradicionalnih simbola, odredi palete
boja kojima bi obojio/la svoju tugu i sreu. Koliko je to teka zadaa? Zato
tako misli? Uoi razliku u bojama svoje sree i tuge.
Glavni dio sata
Najava teksta: Elegija, A. S. Pukin

62
Za ime ali lirski subjekt?
Interpretacija
Elegija je danas termin koji oznaava lirsku pjesmu proetu tunim

raspoloenjem. Koliko je tuge u ovoj pjesmi? Koje raspoloenje prevladava?
Mamurluk u svakodnevnom govoru podrazumijeva muninu otrenjenja od
pijanstva. U kakvom je stanju otrenjenja lirski subjekt? ime je bio opijen, a
ta nakon otrenjenja jaa u njegovoj dui?
Prokomentiraj sljedee stihove:
Al' kao vino - tuga davnog plaa

U mojoj dui biva sve to jaa.
Moj put je tmuran. A dane sve gore

Nosi mi burno budunosti more.
Pronai stihove koji u pjesmi kontrastiraju ovim stihovima, koji pjesmu poinju
bojiti svjetlijim tonovima i u ozraje pjesme unose vedrije raspoloenje. Izdvoji
rijei koje nose tu vedrinu, nadu u ljepu budunost i elju za ivotom u
prvoj strofi.
Kada se u pjesmi jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjeanja, dvije
slike koje imaju potpuno suprotne osobine, dobijemo stilsku figuru koja se
zove kontrast. Prepoznaj kontrast u sljedeim stihovima:
Moj put je tmuran. A dane sve gore
Nosi mi burno budunosti more.
(...)
Med nedaama, jadima i zlima,
Ja znam da za m i naslad ima...
U emu lirski subjekt pronalazi utoite, sklanjajui se pred ...nedaama,

jadima i zlima,? Prepoznaj to u zavrnim stihovima pjesme.
Jedan slavni pisac je zabiljeio: "Nikada se ne prestaj smijati, ak ni kada si

tuan, jer nikada ne zna kada e se neko zaljubiti u tvoj osmeh." (Gabriel
Garci Mrquez) Gdje se susreu ova misao i zavrni stihovi Pukinove
Elegije?
63
Kreativni rad
Poetsko ozraje Pukinove elegije ini supostavljanje temeljnih vrijednosti

ivota kao to su nada, ljubav, srea... s jedne strane, i svih tunih i tmurnih
sadraja ivota. Koji su to sadraji? Koji aspekti ivota snano emocionalno
boje tugom Pukinovu Elegiju? Odgonetni ili se odlui za neki/e od
ponuenih odgovora i napii elegiju na tu temu:
o al zbog neumitne prolaznosti mladosti;
o tuga zbog prolaznosti ivota uope;
o izgubljene nade i iznevjerena oekivanja;
o neispunjene sanje...
Grupni rad:
o I grupa: Navedi stihove koji izraavaju nadanje i svjetlija osjeanja .
o II grupa: Provjeri duinu stiha i rimu u pjesmi
o III grupa: Pronai u pjesmi opkoraenja i inverzije i kai emu doprinose.
o IV grupa: Pronai u pjesmi stilske figure: epitete, poreenja, metafore.
Pjesmu proitaj glasno. Pazi na znake interpunkcije (taku, zarez, dvotaku),

opkoraenja, ponavljanja rijei... Prilagodi i intonaciju i boju glasa, ritam
odreenim rijeima, stihovima.

Rije elegija potie od starogrkog elegion to znai distih. Elegija je kod
starih Grka i Rimljana bila svaka pjesma napisana u distisima (dvostisima), a
danas se taj termin koristi za lirsku pjesmu proetu tunim raspoloenjem.
ivotna prolaznost, gubitak dragih bia, al za mladou, neostvarene ljubavi
su este teme elegija.
Kada se jedna pored druge stave dvije pojave, dva osjeanja, dvije slike koje
imaju potpuno suprotne osobine, pri emu se eli jedna istai, dobijamo jednu
vrstu poreenja, stilsku figuru koja se zove kontrast ili antiteza.
O knjievniku...
ALEKSANDAR SERGEJEVI PUKIN (1799 1837) je ruski knjievnik kojeg mnogi

smatraju za najboljeg ruskog pjesnika i oca moderne ruske knjievnosti. Pukin je
roen u Moskvi u osiromaenoj aristokratskoj obitelji. Zavrio je elitnu gimnaziju, a
nakon kole radio je u Savjetu spoljnih poslova u Sankt Peterburgu. Zbog njegovih
buntovnih stihova car Aleksandar ga je kaznio progonstvom na jug Rusije. Pukin je
objavio prvu pjesmu sa 14 godina kao uenik u carskoj gimnaziji. Tokom kolovanja
64
je poeo da pie i svoje prvo veliko djelo, poemu Ruslan i Ljudmila temeljenu na
bajkama koje je uo od svoje bake. Napisao je sljedea djela: Oda slobodi, romane
Evgenije Onjegin i Kapetanova ki, poeme Cigani, Bronzani konjanik, dramu Boris
Godunov ...
Sinteza
Elegija je lirska pjesma proeta tunim raspoloenjem uzrokovanim ivotnom
prolaznou, gubitkom dragog bia, alom za mladou, neostvarenom ljubavi...
Zavrni dio sata
Domaa zadaa:
Saznaj vie o...
obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje radova za portfoli
1
Zapis o zemlji, Mak Dizdar,
patriotska/domoljubna/rodoljubiva pjesma
Nastavna jedinica: Zapis o zemlji, Mak Dizdar
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota osobnog

doivljaja knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei,
spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu,
istinoljubivost kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj
patnjai, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih
osobina linosti, razvijanje ljubavi prema domovini i prema njenoj tradiciji
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike rodoljubive pjesme,
osobenosti anra pjesme, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
65
sadrajna analiza, poenta, oblik pjesme: pitanje odgovor, vremenska i

prostorna lokalizacija pjesme, ton pjesme, elementi izraajnog itanja
funkcija, razvijanje sposobnosti uoavanja pravde, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih i komunikativnih sposobnosti

razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupredmetna: Likovna kultura, historija
rodoljubive/patriotske pjesme, prepoznaje motive u pjesmi, poentu, povezuje
ritam i osjeanje, otkriva stilsko-izraajna sredstva u pjesmi
Steak je vrsta bosanskog kamenog nadgrobnog spomenika iz srednjeg

vijeka. Steci su obino ukraeni uklesanim prizorima iz ivota, iz lova, s
vitekih turnira ili natpisima na glagoljici ili bosanici. Meu nae najljepe
steke spadaju oni u Radimlji kod Stoca. Natpisi na stecima ili mramorovima
najznaajniji su spomenici narodnog jezika u Bosni i Hercegovini. Veina
steaka ispisana je bosanicom. Ovo je jedan od zapisa sa steka: Se lei
Helja, mnoge zemlje obideh i domo i poteno postah i na svojih batin legoh.
Koju elju svakog ovjeka iskazuje ovaj zapis?
Rijei na svojih batin govore nam o snanom vezivanju bosanskog ovjeka
za zemlju Bosnu.
Posluaj audiozapis pjesme Zapis o zemlji Maka Dizdara u izvedbi Enesa
Kievia (internetska adresa: http://www.youtube.com/watch?v=PEixgx5bFrI?
Glavni dio sata
Najava teksta
Zapis o zemlji, Mak Dizdar
66

Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o pjesmi.
O emu se raspituje vrli pitac? Oekuje li on odgovor ili ...?

vrli koji ima vrline, dostojan, uvaen (u pjesmi preneseno znaenje-divlji, neprijatni)
rekti rei
posna nejaka, suhoparna, slaba, siromana
Interpretacija
Mak Dizdar jednom je prilikom zapisao: Steak je za mene ono to nije za

druge. (...) To je spava koji je nespina. Steak sam vidio u Radimlji i Zgoi,
ali sam njegovu tajnu mogao odgonetnuti samo u sebi.
Razmislite: ta misli pjesnik kada kae da je steak spava koji je nespina
(nespina onaj koji je budan)?
Po emu nas ova pjesma podsjea na zapise na stecima? Koja je tema
pjesme? U koju bi vrstu lirske poezije svrstao/la pjesmu Zapis o zemlji?
Dizdareva obrada domoljubne teme je neobina, posebna. Pronai rijei u
pjesmi koje opisuju zemlju Bosnu!
Po emu se u drugoj strofi stihovima: I posna i bosa da prosti / I hladna i
gladna suprotstavljaju stihovi I k tomu jo / Da prosti / Prkosna / Od sna?
O emu sanja prkosni bosanski ovjek? Proitaj i sljedei zapis sa steka i
pokuaj odgovoriti na ovo pitanje: Nikada mnogo ne imah, nikada nita ne
nesta a dijelih.
Pjesma Zapis o zemlji sastavljena je od samo dvije strofe: pitanja i odgovora.
Kakvim tonom se vrli pitac neki raspituje o Bosni? ta se postie uzreicom
da prosti?
ta pjesnik postie zastarjelim rijeima (arhaizmima) u govoru vrli pitac (kto,
rekti)?
67
A kakvim tonom mu zapitani odgovara? ta zapitani priznaje? S kojim

ciljem zapitani preuzima uzreicu da prosti? Ima li ta uzreica isti ton,
intonaciju u njegovu odgovoru?
Osim ritma, jeziki izraz ima i svoju melodinost. Melodinost pjesnikog
izraza zapravo je njegova intonacija. ta je intonacija? To je razliita visina
govora, govorna melodija. Rije, reenica, stih, strofa pa i cijelo knjievno
djelo ima svoju melodiku visinu kojom se iskazuju razliite misli i osjeanja.
Monotona intonacija, bez promjene visine govora, dosadna je, neuoljiva i ne
iskazuje istinske osjeaje i misli. Odgovarajua intonacija doprinosi
osjeajnosti i doivljenosti pjesnikovog izraza. esto od intonacije zavisi i
pravilan doivljaj rijei, stiha, pjesme.
Razmisli kako bi izgovorio/la sljedee rijei koje izgovaraju pitac i zapitani:
Pitac: A kto je ta ta je ta da prosti Zapitani: I k tomu jo / Da prosti /
Prkosna / Od sna Uzreica da prosti u odgovoru zapitanoga jaa je,
naglaenija, iz nje se osjeti ponos i inat bosanskog ovjeka.
Kreativni rad
Zavrnim stihovima, odgovorom zapitanog, dobili smo jaku poentu / ideju
pjesme: Bosna je prkosna i ponosna zemlja. Bosni je, kako kae pjesnik u
komentaru ove pjesme bilo sueno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da
na nju eka, ali da je ne doeka. Napii pismeni sastav na temu Bosna je
prkosna od sna.
Knjievni pojmovi
Lirska pjesma krae je knjievno djelo napisano najee u stihu. Iskazuje

razliita osjeanja i misli. U nekim su pjesmama jae iskazana osjeanja, a u
nekima misli. Najea je pojava da su i osjeanja i misli meusobno vrsto
isprepleteni. Lirska pjesma koja je proeta osjeanjima ljubavi prema zaviaju,
domovini, njezinim ljepotama, ljudima itd. zove se rodoljubiva, domoljubna ili
patriotska (lat. patria domovina) pjesma.
O knjievniku...
MEHMEDALIJA MAK DIZDAR (19171971) je roen u Stocu i jedan je od najveih

bosanskohercegovakih pjesnika. Osnovnu kolu zavrio je u Stocu, potom odlazi u
Sarajevo gdje zavrava gimnaziju. U Sarajevu postaje prijatelj pjesnika Tina Ujevia,
koji tih godina ivi u Sarajevu. Kao devetnaestogodinjak objavljuje svoju prvu zbirku
Vidovopoljska no, a nakon toga radi kao novinar, potanski slubenik i novinski
urednik. Od 1952. godine profesionalni je knjievnik. U tom periodu pojavljuju se
poeme Plivaica i Povratak , zbirke poezije: Okrutnosti kruga , Koljena za Madonu,
Minijature, Kameni spava... Njegova zbirka poezije Kameni spava svrstava se
meu najznaajnije bosanskohercegovake pjesnike tvorevine 20. stoljea.
Sastavio je i poznatu antologiju Stari bosanski tekstovi. Tragom ba ovih starih
68
bosanskih tekstova, pjesnik je u svojoj pjesnikoj zbirci Kameni spava velika a

jednostavna pitanja o svojoj domovini zaodjenuo ljepotom arhainog jezika, i tako
probudio njegovu izvornu, tajanstvenu snagu.
Sinteza
Lirska pjesma koja je proeta osjeanjima ljubavi prema zaviaju, domovini,

njezinim ljepotama, ljudima itd. zove se rodoljubiva, domoljubna ili
patriotska (lat. patria domovina) pjesma. Mehmedalija Mak Dizdar je
osobitim stilom iskazao svoju ljubav prema domovini Bosni, prkosei svima
onima koji nastoje poniziti njegovu Bosnu ili nauditi joj.
Zavrni dio sata
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...

Zato tone Venecija, Abdulah Sidran
8 9 Lirska pjesma
Nastavna jedinica: Zato tone Venecija, Abdulah Sidran

69
ljubavi rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i

vrijednosti u knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,

stilske figure, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme, slobodni
stih, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pjesmi, uoavanje i doivljavanje
ljepote pjesnikog jezika, bogatstvo izraza, poenta



individualizirani

ilustracija iz itanke 9
Tematska korelacija

Meupredmetna: Likovna kultura, geografija, historija

rodoljubive/patriotske pjesme i misaone pjesme, prepoznaje motive u pjesmi,
poentu, povezuje ritam i osjeanje, otkriva stilsko-izraajna sredstva u pjesmi
Venecija je jedan od najljepih i jednovremeno jedan od najugroenijih

gradova na svijetu koji kao da izranja iz mora. Istraite ta Veneciju ini
takvom. Koliko je stara, na koliko je ostrva izgraena, ta je ini arobnom...
Veneciju ugroava razina mora, tako da more, koje joj daruje ljepotu, postaje
jednovremeno i njena najvea prijetnja. Istrai koliko svijet suosjea s gradom
i njegovim iteljima nad kojima se nadvila prijetnja potonua.
sijaset mnotvo
staklo murano staklo porijeklom iz ljevaonice stakla sa otoka Murano
bezdan ponor bez dna, iroko prostranstvo, beskrajnost, neizmjernost
70
Glavni dio sata:
Najava teksta: Zato tone Venecija, Abdulah Sidran

Lirski subjekt oituje svoju posebnu bliskost i suosjeanje s jednim
prostorom, jednim narodom. O kojem se prostoru/narodu radi?
Interpretacija
Pjesma spoetka gradi jednu sveobuhvatnu viziju svijeta u koju sabire

vrijeme i prostor. Kolika je protenost vremena, a kolika prostora u toj viziji? U
to je zagledan lirski subjekt dok je gradi? Ko gospodari tim prostorom.
Oko lirskog subjekta se postepeno sputa i izotrava detalje te vizije.
Prepoznaj taj hod u sljedeim stihovima:
... On
stvorio je Svemir, u Svemiru sedam milijardi
svjetova, u svakom svijetu mnotvo naroda, bezbroj
jezika, i po jednu, jednu Veneciju.
Stihovi koji slijede oituju sve bogatstvo i dareljivost Univerzuma. Koji darovi
ine da ljudi budu bogatiji i bolji?
Ko su zemaljski gospodari? Kakvu su sudbinu odredili tom malehnom
narodu?
Stihovi koji slijede pojaavaju uznemirenost lirskog subjekta i on postavlja sebi
i/ili gospodaru/ima svjetova brojna pitanja. Prepoznaj stihove koji predoavaju
tu uznemirenost. ta se sve zatie u toj slici sveopeg potonua svijeta? Koji
su motivi u toj slici za tebe uznemirujui?
U pjesmi se i konano u obliku pitanja sudbinski zdruuju dva prostora. Koji su
to prostori? iju sudbinu odreuje Gospodar svjetova, a iju zemaljski
gospodar? Prepoznaj to u sljedeim stihovima:
... Zato ne treba
na svijetu da ima naroda bonjakog? Meu bojama
jedna boja manje? Meu mirisima jedan miris manje?
Zato ne treba na svijetu da ima ova Venecija?
Meu udima jedno udo manje?
71
Oholost ovjeka prema drugom ovjeku i prirodi uope je vjena pria ljudske
povijesti. ovjek eli gospodariti svijetom. U emu je oholost volje zemaljskih
gospodara?
Kako na oholost zemaljskih gospodara reagira Gospodar svjetova? Izdvoji

stihove koji to iskazuju:
Jedna se zvijezda, u dugome luku, rui u bezdan

Svemira. Kao da pade - posred Kanala Grande.
Zemaljski svijet, meu sedam milijardi vasionskih
svjetova, hoe da ostane siromaniji za cio jedan
narod. Takva je volja zemaljskih gospodara.
U Svemiru, tada, jedna zvijezda pada.
Zavrni stihovi u pjesmi iznova samjeravaju sudbinu ugroenog grada i

ugroenog naroda i tragaju za odgovorom na pitanje sadrano u naslovu
pjesme. Koje znaenje poprimaju sljedei stihovi:
U Svemiru, tada, jedna zvijezda pada. Zato tone
Venecija. Svemir bude siromaniji za cio
jedan svijet. Takva je Gospodara svjetova.
Takva je volja Vladara Sudnjega Dana.
Zato tone Venecija? Odgonetni i/ili se odlui za neki/e od ponuenih znaenja

zavrnih stihova pjesme:
- jer tako ele Gospodari svjetova;

- jer tako ele zemaljski gospodari;
- sudbina Venecije je odgovor Gospodara svjetova na
izostanak suosjeanja suvremene civlizacije za trpnju i
stradanje onih koji ne mogu da se odbrane pred
samovoljom zemaljskih vladara;
- zbog oholosti ovjeka prema ovjeku i prirodi uope;
- zbog odsustva moralnih vrijednosti u svijetu openito;
Inspirativno ozraje ovoj pjesmi daje bosanskohercegovaka blia ratna

povijest. Kako je predoena ratna tema u pjesmi? Moda ti u razmiljanju
pomognu stihovi iz Sidranove pjesme Ars poetica u kojoj on iznosi svoj stav
prema pjesnitvu uope: lirici smo, zgrena lica, i pjesma mora biti / tana po
svemu, a precizna u izrazu - / rekosmo li tako, Gabrijel moj?. U kojim
motivima prepoznaje preciznost Sidranova pjevanja o ratu?
72
Stvaralaki rad
Rat kao tema je jedan od najveih literarnih izazova openito, pa se i mnoge
Sidranove pjesme tematski usidruju u nedavno proivljenu
bosanskohercegovaku ratnu stvarnost. Ovo su stihovi iz jedne takve pjesme:
rat je veliko zlo, koje hoda

u kuu ue, u duu ue
i kuu i duu uzme.

(iz pjesme enska)
o Sidranove pjesme s ovom tematikom nose peat njegovog snanog

emocionalnog i moralnog (etikog) angamana. Potrai njegovu
zbirku pjesama Sarajevski tabut i prepoznaj/izdvoji pjesme u kojima
u naglaeno emocionalnom tonu Sidran propituje prisustvo moralnih
vrijednosti u savremenom svijetu.

U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih redaka, stihova, pjesnici
ralanjuju pjesniki izraz na stihove razliite duine i bez sheme rimovanja,
pa ak i bez same rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih.
"Komunikativnoj razgovjetnosti" poezije Abdulaha Sidrana doprinosi i slobodni
stih koji mu prua poetski konfor za iskazivanje misli i osjeanja.
O knjievniku...
ABDULAH SIDRAN je bosanskohercegovaki pjesnik, prozni pisac i filmski scenarist
roen 1944. godine u Sarajevu. Osnovnu kolu, gimnaziju i Filozofski fakultet
pohaao u Sarajevu. Ureivao je omladinske listove i asopise, bio zaposlen na TV
Bosne i Hercegovine kao dramaturg. Za svoje pjesnike knjige nagraivan je
najznaajnijim knjievnim i drutvenim priznanjima, a njegova u ratu objavljena knjiga
poezije Sarajevski tabut nagraena je izuzetnim priznanjem, Nagradom slobode
PEN-centra Francuske. Objavljeni su i izbori iz njegove poezije u prijevodu na
njemaki, francuski i italijanski jezik. Jedan je od najznaajnijih scenarista u naoj
kinematografiji (Sjea li se Doly Bell, Otac na slubenom putu). Kao filmski autor,
dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Redovni je lan Akademije nauka i umjetnosti
BiH. ivi i radi u Sarajevu. Objavio je sljedee knjige: Kost i meso, Sarajevska zbirka,
Sarajevski tabut, Djevojica iz Ulice Prkosa, Planeta Sarajevo, Sarajevska molitva,
Zato tone Venecija...
Sinteza
73
U modernoj poeziji, umjesto nizanja podudarnih redaka, stihova, pjesnici ralanjuju

pjesniki izraz na stihove razliite duine i bez sheme rimovanja, pa ak i bez same
rime. Takva vrsta stiha zove se slobodni stih. Ova i mnoge druge Sidranove pjesme
tematski se usidruju u nedavno proivljenu bosanskohercegovaku ratnu stvarnost.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

Saznaj vie o ...

0 Znaenje rijei, Vladimir Nazor
lirska pjesma
Nastavna jedinica: Znaenje rijei, Vladimir Nazor
74

rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjievnom djelu
Obrazovni: umjetnika lirska pjesma, motivi, osjeanje u pjesmi, lirske slike,
strofa, stilske figure, upoznavanje sa elementima izraajnog itanja pjesme,
strofa, stih (katren i tercina), sonet, rima, uoavanje i imenovanje pojedinosti u
pjesmi, uoavanje i doivljavanje ljepote pjesnikog jezika, povezivanje
pjesnike slike s muzikim izrazom, uoavanje anrovskih i strukturnih
osobenosti lirske pjesme, bogatstvo izraza

razgovora, heuristika metoda, ilustrativna metoda

individualizirani

ilustracija iz itanke 9, dnevnik itanja
Tematska korelacija

Meupredmetna: Likovna kultura, informatika
Ishodi uenja: Prepoznaje umjetniku lirsku pjesmu, prepoznaje elemente

misaone pjesme, prepoznaje motive u pjesmi, poentu, povezuje ritam i
osjeanje, otkriva stilsko-izraajna sredstva u pjesmi
ta je umjetnost?
Kad ovjek u sebi oivi osjeanje koje je sam doivio, i oivivi ga u sebi,
pomou pokreta, linija, boja, tonova ili formi izraenih rijeima, tako ga
prenese da i drugi ljudi doive isto osjeanje - tako umjetnost djeluje. (Lav
Nikolajevi Tolstoj)
Svaka umjetnost ima vlastiti jezik. Koja se umjetnost iskazuje pomou formi
izraenih rijeima?
75
Glavni dio sata:
Najava teksta: Znaenje rijei, Vladimir Nazor

Kako to rijeima dajemo duu:
Bojati se nemoj rijei, pa e dati
sam im duu?
gniti gnjiti, truhnuti, gnjiljeti

sve stalno, uvijek
pozna kasna, kasnija
stoprv upravo
Interpretacija
Rijei putuju kroz vrijeme, neke nas naputaju a neke se dugo zadravaju u
jeziku, neke uvaju svoja znaenja, a neke primaju nova. Koliko znaenja rije
moe primiti u sebe, a koja su nama vana? ta o tome saznaje iz prve
strofe ove pjesme?
Lirski subjekt usporeuje preobrazbu leptira s preobrazbom rijei. Kako to

ini? Prokomentiraj sljedee stihove:
...Al' rije nije leptir to je pao

zoologu kakvom u mreu, dvije
probole ga igle, e da raspet gnije
uvijek jednak, on to iv sve druke sjao.
Gdje se uva znaenje rijei? Po emu je to groblje sjen naih rijei? Kada
rijei oivljavaju, dobijaju duu?
76
Kako pjesnici skrbe o rijeima? Kojim je sjenama od rijei pjesnik udahnuo

ivot u ovoj pjesmi?
Rijei su u poeziji uvijek otvorene za nova znaenja. One rastu,

umnoavaju svoja znaenja. Koja su znaenja pridodata rijei rije u zadnjoj
strofi pjesme:

sam im duu, pa e stoprv onda znati
da ih kao sjeme baca meu ljude.
o Koja svojstva se pripisuju rijeima u njihovoj usporedbi sa

sjemenom?
Motiv odagnavanja straha od rijei otvara i zatvara pjesmu. Kako on

kontrastira ovoj misli jednog poznatog pisca: Zapamtite: od svih rana,
neizljeive su samo one koje zadaje jezik, pogled, podsmijeh i prezrenje.
(Jorge Luis Borges)?
Prepoznaj koja je ovo forma pjesme. Iz koliko se strofa sastoji pjesma, a iz
koliko stihova pojedine strofe? Kako ih zovemo?
Kako zovemo ovakvu rimu:
Bojati se nemoj rijei!... Tko bi znao

znaenja koliko svaka od njih krije?
Ne sluaj je uhom onog koji, prije
no nas majka rodi, lik joj i duh dao!?
Stvaralaki rad
Neke rijei pod utjecajem vremena mijenjaju oblik a zadravaju svoje
znaenje. Pjesnik je otrgnuo zaboravu i staru rije stoprv. Potrai koje je sve
oblike prisvajala na sljedeoj internet adresi:
http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Jezicne_znacajke_u_dj
elima_Janka_Draskovica
Budi slikar!
77
Pjesnik je rijeima udahnuo ivot, obogatio ih znaenjem voen svojim

osjeanjima i matom. Poigraj se vlastitom kreativnou i podari pjesmi sliku
obogaenu vlastitim vienjem i doivljajem pjesme.
Strofa koja broji tri stiha naziva se trostih ili tercina, a strofa od etiri stiha l
etverostih ili katren.
Sonet je poseban oblik lirske pjesme sastavljene od dva katrena i dvije
tercine, odnosno pjesme koja je sastavljena od etrnaest stihova.
Rima je glasovno podudaranje na kraju stiha:
- parna rima (aa bb) je rimovanje prvog i drugog, i treeg i etvrtog stiha;
- ukrtena (a b a b) rimovanje prvog i treeg, i drugog i etvrtog stiha;
- obgrljena (a b b a) rimovanje prvog i etvrtog, i drugog i treeg stiha;
- nagomilana (a a a b) rimovanje vie uzastopnih stihova;
- isprekidana (a b c b) rimovanje ponekih stihovi, isprekidano.
O knjievniku...
VLADIMIR NAZOR (1876 1949) hrvatski je knjievnik roen u malom mjestu Postira na
otoku Brau gdje je zavrio puku kolu, a gimnaziju je pohaao u Splitu. Studirao je
prirodne znanosti, matemetiku i fiziku u Gracu i Zagrebu. Predavao je u gimnaziji u Zadru, a
potom najvei dio ivota proveo u Istri. Prvo djelo mu je bilo Slavenske legende, a objavio je i
sljedee knjige: Knjiga o hrvatskim kraljevima, Istarske prie, Veli Joe (djelo po kojemu e
se prepoznavati Nazorova proza, a koje je on sam smatrao neuspjelim),Utva zlatokrila,
Medvjed Brundo... Godine 1942. s pjesnikom Ivanom Goranom Kovaiem odlazi u
partizane i poinje voditi dnevnik S partizanima. Poslije rata je objavio i Pjesme partizanke.
U pedeset godina plodnog rada Nazor je pisao pjesme, pripovijetke, prie za djecu, putopise,
romane, dnevnike, rasprave i prevodio talijanske i njemake pjesnike.
Sinteza:
Rijei su u poeziji uvijek otvorene za nova znaenja. One rastu, umnoavaju svoja
znaenja voena matom i imaginacijom pjesnika.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

Saznaj vie o ...
78

2 Konak, amil Sijari, historijski roman
1
79
Nastavna jedinica: Konak, amil Sijari
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, izgraivanje pozitivnih osobina

linosti, prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u dramatinim
trenucima, razvijanje ljubavi prema bh knjievnoj tradiciji
Obrazovni: vremenska i prostorna lokalizacija teksta, sadrajna analiza, motivi,

kompozicija (fabula, tema, ideja), karakterizacija likova, upoznavanje sa
historijskim okolnostima na koje roman referira, dramatinost i dinaminost
kompozicije
komunikativnih i stvaralakih sposobnosti

razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda
rad, individualizirani rad, rad u parovima
grafofolija sa ilustracijom iz itanke 9,
Tematska korelacija
Meupodruna: jezik, kultura izraavanja

Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura, historija, geografija
Ishodi uenja: Prepoznaje roman kao prozni oblik knjievnosti, prepoznaje

elemente historijskog romana, odreuje statine (zaustavljajue) i dinamine
(pokretake)motive, otkriva stilsko-izraajna sredstva, otkriva kompozicijske
dijelove knjievnog teksta, prepoznaje fabulativni tok i povezuje ga s tematsko-
idejnom osnovom teksta
ta pria i prianje znae ovjeku? Prokomentiraj sljedeu misao:
... pripovjeda moda pria sam sebi svoju priu, kao dijete koje pjeva u mraku da
bi zavaralo svoj strah? Ili je cilj tog prianja da nam osvijetli, bar malo, tamne puteve
80
na koje nas esto ivot baca, i da nam o tom ivotu, koji ivimo ali koji ne vidimo i ne
razumijemo uvijek, kae neto vie nego to mi, u svojoj slabosti, moemo saznati i
shvatiti; (...) Moda je u tim prianjima, usmenim i pismenim, i sadrana prava
povijest ovjeanstva...
(Ivo Andri, Pria i prianje, govor povodom dodjele Nobelove nagrade za

knjievnost 1961. u Stockholmu.)
Glavni dio sata:

Najava teksta: Konak, amil Sijari

odaja (tur. oda) soba, prostorija

evnuh ukopljenik
hadum (tur. hadum) ukopljenik, evnuh; sluga
kaurin nevjernik, pripadnik nemuslimanske zajednice
mahnito ludo, hrabro, smjelo
urnek (tur. ornek) pregledalica, obrazac, mustra
dokon besposlen, neiskoriten
kijamet (arap. qiyama) zabuna, buna, gungula, vika i galama; nepogoda, meava,
ravo vreme; napast, zlo, nedaa; smak sveta;
at konj, drijebac plemenite pasmine
itluk (pers.-tur. ciflik, ciftluk) poljsko imanje, vrsta feudalnog poseda koji obrauje
klicati likovati
padiah (tur. padisah) gospodar nad kraljevima, samodrac, car, sultan, veliki sultan
kasaba (tur. kasaba) gradi, varoica, palanka

ardak (tur. cardak) velika prostorija na spratu istonjake kue sa izboenim
delom prema ulici
ivija kmet, seljak bezemlja na aginoj ili begovskoj zemlji, na ifluku
81
kadija (tur. kadi) sudija, nii sudija, mirovni sudija kod Turaka i drugih
muhamedanskih naroda
saruk (tur. saryk) al omotan oko kape na glavi, turban, ahmedija
karavana povorka putnika, naroito trgovaca,
uobrazilja miljenje o neemu stvoreno unapred, predrasuda
Interpretacija
amil Sijari u ovom romanu pokazuje svoje zanimanje za odreeno

historijsko vrijeme. Zanimljivo je da nam je to vrijeme pribliio putem dnevnika
koji pie glavni junak, hadum Alija. ta on biljei u svoj dnevnik? Kakav ton
dnevnika forma daje opisu povijesnih dogaaja?
Hadum Alija ima sagovornika u svom davnom uzoru, piscu i mudracu er-
Anu. Za kakvim odgovorima hadum Alija traga u knjigama er-Ana?
Prepoznaj to u sljedeem odlomku:
Imam pri sebi, velim mu, njegove knjige i itam ih. Sve to mi treba u njima
naem; kroz njih razgovaram sa er-Anom. Pruam ruku, uzmem knjigu, i
kaem; Hodi, er-Ane, sam sam, a no duga, hodi da razgovaramo - da mi
kae ko je ko i ta je ta, ta je ovaj svijet, er-Ane. I on doe, tu je, i ja vie
nijesam sam - s ljudima sam, onim to su nekad i negdje bili pa ih vie nema;
ostala samo o njima pria...
Kako si razumio/la tvrdnju hadum Alije da svijet lei na prii? Neka ti u

razmiljanju pomogne jo jedna misao pisca Ive Andria iz ve pomenutog
teksta Pria i prianje: ... tisuama raznih jezika, u najrazliitijim uvjetima
ivota, iz stoljea u stoljee, od drevnih patrijarhalnih prianja u kolibama,
pokraj vatre, pa sve do djela modernih pripovjedaa (...) ispreda se pria o
sudbini ovjekovoj, koju bez kraja i prekida priaju ljudi ljudima.
Gospodar hadum Alije (Leme-aga) u sablji vidi ljudsku mo. Kako on

obrazlae svoju tvrdnju da svijet lei na sablji? Potkrijepi svoj odgovor
reenicama iz teksta.
Hadum Alija i njegov gospodar razliito razmiljaju i o zakonitostima

povijesnih zbivanja, te vlastitoj sudbini unutar njih. Potrai u tekstu reenice iz
kojih je vidljiva ta razlika.
Leme-aga je spahija i bivi ratnik, ostario i odbaen, na zalasku je svoje moi

i ivota openito. Kakvu mudrost on crpi iz zagledanja u vlastitu slavnu
82
ratniku prolost? Potrai je u sljedeim njegovim rijeima: Lai su, hadume,

za prianje, a istina je za utanje. I uti! I neka uti taj tvoj er-An. Nek ivot,
hadume, prolazi utke. Neka ivi a nek ne na da ivi. Od te mudrosti ja
veu ne vidim. Ali stani - ovu rije mudrost povlaim; za ivot ti mudrost nije
potrebna, nego srea, koja ti, hadume, sama doe, ili joj se nada da e doi
pa si srean zbog te tvoje nade.
Hadum Alija je duboko zagledan u svoje unutarnje bie. U njemu lirski treperi
enja za prostorima djetinjstva i nada da e doi jednom jedan as kada e
stati na svoj put - ka onoj vodi... ka onoj gori... gdje se rodio. Od ega on
pritom strepi? Kako razumijeva njegovu reenicu: ... bolje je k cilju putovati
s nadom, nego do cilja doputovati.
Kreativni rad
Hadum Alija moi sablje suprotstavlja mo knjige kao prenosioca istine o
svijetu i ivotne mudrosti. Izdvoji iz teksta mudre izreke i kai kako ih
razumijeva.
Prokomentiraj stihove s poetka ovog odlomka:
Tuio sam se da nemam obue.
Ali, prolazei ispred damije,
ja vidjeh ovjeka koji nema nogu.
Epika (prema grkom epos rije) obuhvata knjievna djela u stihovima ili u
prozi kojima je temeljno obiljeje pripovijedanje. Imaju sadraj, fabulu i likove.
Proza je tekst koji se razvija kontiniarano, prelaenje reenica iz reda u red je
slobodno i nije uslovljeno unutarnjim zahtjevima teksta. Po tome je prozni tekst
srodan linearnom toku ive rijei u kojoj se reenice takoer slobodno niu jedna za
drugom. U prozu spadaju crtice, anegdote, legende, bajke, novele, pripovijetke,
romani...)
Sadraji proznih djela mogu biti iskazani naracijom, deskripcijom,
dijalozima i unutranjim monolozima.
O knjievniku...
AMIL SIJARI (1913 1989) roen je u selu ipovice kod Bijeloga Polja. Osnovnu
kolu zavrio je u Godijevu kod Bijelog Polja, a potom, pohaa Veliku medresu kralja
Aleksandra u Skoplju, gimnaziju u Vranju, te zavrava pravo na Beogradskom
univerzitetu. Za vrijeme rata slubuje kao sudski inovnik u Sarajevu, Mostaru,
Bosanskoj Gradiski i Banjaluci, a nakon rata kao novinar u listu Glas i dramaturg
Narodnog pozorista u Banjaluci. Potom se nastanjuje u Sarajevu i radi u redakciji
Zadrugara, literarnoj sekciji Radio Sarajeva gdje ostaje do odlaska u mirovinu.
Napisao je zbirke pripovjedaka: Ram-Bulja, Zelen prsten na vodi, Kuu kuom ine
83
lastavice, Naa snaha i mi momci, romane: Konak, Bihorci... Pojedina djela amila
Sijaria prevedena su na ruski, bugarski, engleski, turski, albanski, poljski, francuski,
njemacki, estonski i madjarski jezik.
Sinteza:
Proza je tekst koji se razvija kontiniarano, prelaenje reenica iz reda u red je
slobodno i nije uslovljeno unutarnjim zahtjevima teksta. Po tome je prozni tekst
srodan linearnom toku ive rijei u kojoj se reenice takoer slobodno niu jedna za
drugom. U prozu spadaju crtice, anegdote, legende, bajke, novele, pripovijetke,
romani...)
Sadraji proznih djela mogu biti iskazani naracijom, deskripcijom,
dijalozima i unutranjim monolozima.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

Saznaj vie o ...
2 2
Tvrava, Mea Selimovi (odlomak Tuga i
smijeh)
Historijski roman
84
Nastavna jedinica: Tvrava, Mea Selimovi (odlomak Tuga i smijeh)

knjievnom djelu, uvaavanje snage ljubavi i dobrote, snage vjerovanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti/etinost, dobroiniteljstvo, dareljivost,
prihvatanje i razumijevanje ljudskog ponaanja u razliitim trenucima,
razvijanje empatije, razvijanje ljubavi prema domovini, bh tradiciji
Obrazovni: roman kao knjievna vrsta, historijski roman, mjesto i vrijeme

radnje, sadrajna analiza, kompozicija (tema, ideja, karakterizacija likova),
oblici kazivanja, cjeline u tekstu, statini i dinamini motivi


individualizirani

grafoskop, grafofolija ilustracije teksta iz itanke 9, dnevnik itanja
Tematska korelacija

Meupredmetna: likovna kultura, historija, geografija

elemente historijskog romana, odreuje statine (zaustavljajue) i dinamine
(pokretake)motive, otkriva stilsko-izraajna sredstva, otkriva kompozicijske
idejnom osnovom teksta
Prisjeti se nekog dogaaja/doivljaja iz vlastitog ivota koji te promijenio,

pomogao ti da razlikuje ta je u ivotu vie, a ta manje vano.
85
Koliko je za tebe iskustvo dobar uitelj? Obrazloi to na primjeru osobnog

iskustva.
Glavni dio sata:
Najava teksta:
Tvrava, Mea Selimovi (odlomak Tuga i smijeh)

Iz kakve tvrave izlazi Ahmet abo?
zebnja osjeaj hladnoe, preneseno znaenje:strah od neizvjesnosti, loa

slutnja
pretinac pregradak
odvajkada oduvijek; od davnih vremena
ponor bezdan, pakao
Interpretacija
Motiv tvrave je stalno mjesto u romanu, a prepoznajemo ga u njegovom:
- prostornom odreenju (stvarna tvrava, zatvorski prostor...)
- metaforikom odreenju (emocionalnom, socijalnom...):
- tvrava kao metafora izdvojenosti i nepokolebljivosti ovjekove,

te zaklona koji proizilazi iz vrstih uvjerenja (tvrava uvjerenja);
- tvrava kao metafora emocionalne sigurnosti kakvu moe pruiti

ljubav (tvrava ljubavi);
- tvrava kao metafora beskompromisne i nemilosrdne vlasti

nedostupne malom ovjeku;
86
- tvrava kao metafora ovjekove unutarnje zatvorenosti i

sputanosti...
o Ovaj odlomak zapoinje izlaskom Ahmeta abe iz jedne tvrave. Iz

kakve?
Razmisli kako je iskustvo hoinskog ratovanja moglo uticati na zatoenost

Ahmeta abe? Pokuaj to odgonetnuti itajui prve reenice romana:
Ne mogu da priam ta je bilo u Hoinu, u dalekoj zemlji ruskoj. Ne

zato to ne pamtim, ve to neu. Ne vrijedi priati o stranom ubijanju,
o ljudskom strahu, o zvjerstvima i jednih i drugih, ne bi trebalo pamtiti,
ni aliti, ni slaviti. Najbolje je zaboraviti, da umre ljudsko sjeanje na sve
to je runo, i da djeca ne pjevaju pjesme o osveti.
ta je potaklo abu da se oslobodi unutarnje zatoenosti? Prokomentiraj

sljedeu njegovu reenicu: Iskustvo me nauilo da ono to se ne moe
objasniti samome sebi, treba govoriti drugome.
Ahmet abo eli pronai most do sebe, objasniti samome sebi sadraje
ivota, a taj put vodi preko drugoga, drugih ljudi s kojima e podijeliti svoje
ivotno iskustvo. Koliko je taj put teak govori ova misao rimskog pisca i
filozofa: "Ako me niko ne pita znam, a ako hou da objasnim onome koji me
pita, ne znam." (Ispovijesti Aurelija Augustina) Kako dobar slualac moe
pomoi na tom putu? ta o tome saznaje iz ovog dijela abine ispovijesti:
Slualac je babica u tekom poraaju rijei. Ili neto jo vanije. Ako taj drugi
eli da razumije.
A ona je eljela, i vie nego to sam se nadao. Dok sam priao, s njenog lica
je nestalo vedrog izraza, koji me moda i naveo na neoekivani razgovor, a
zamjenilo ga neto nenadno zrelo, i tuno. Rekla je samo: - Boe, kako su
ljudi nesreni.?
Koji su dijelovi abine ispovijesti posebno potresni? Pronai ih u tekstu i

obrazloi svoje miljenje.
Kako je Ahmeta abu promijenila injenica da je visio nad ponorom?
Prokomentiraj sljedei dio abine ispovijesti:
ivio sam, u stvari, svoj drugi, tui, poklonjeni ivot, sve ostalo nije vano,
zasad nije vano. Ovo je viak, ovo je srea, koju hiljade drugih nije imalo, a
hiljade drugih nije moglo da razumije, jer nisu proli mojim putem. Malo je ljudi
u gradu moglo da kae, moda samo ja, jedan jedini: srean sam, iv sam.
87
Nisam to govorio, ali sam snano osjeao, svakom ilicom. Drugi to nisu
mogli, jer nisu visili nad ponorom.
Kreativni rad
ta o Ahmetu abi saznaje iz sljedee njegove reenice: Volio sam sve to

nije rat, volio sam mir.? Neka ti u razmiljanju pomogne ova misao naeg
slavnog pisca: "Mir i spokojstvo, jedina su dobra i najvee dostojanstvo skromnih i
bezimenih ljudi." (Ivo Andri)
Prepoznaj pripovijedne i opisne dijelove u odlomku.
Tvravu ine ratna iskustva, ljubav, ljudske krize, sukob pojedinca sa
drutvom, vjera u bolje sutra. To je svevremeno djelo ija se radnja moe
desiti u ma kojem drutvu i bilo kada. Pronai roman i proitaj ga a svoje
utiske prenesi u Dnevnik itanja.
Knjievni pojmovi
U osnovi svakog romana je fabula. Fabula je niz meusobno povezanih

dogaaja koji imaju svoj poetak, razvoj i kraj.
Dogaaji i doivljaji se mogu nizati i razvijati u vremenu, priati onim redom
kojim se u vremenu zbivaju. Takav redoslijed prianja zovemo
hronoloki/vremenski radoslijed prianja. Hronolokim redoslijedom piu
se dnevnici, ljetopisi, a i neki romani, pripovijesti...
Retrospekcija/retrospektivan redoslijed izlaganja dogaaja ili doivljaja
podrazumijeva predstavljanje dogaaja ili doivljaja koji su se odigrali prije
onog trenutka u kojem se saopavaju. Retrospekcija moe imati i
narativan/pripovijedni i deskriptivan/opisni oblik. U romanima retrospekcija
esto ima oblik prisjeanja glavnog junaka na vlastitu prolost.
O knjievniku...
MEHMED MEA SELIMOVI (1910 1982) je bosanskohercegovaki prozaist.
Roen je u Tuzli. ivio je u Tuzli, Sarajevu i Beogradu. Diplomirao je knjievnost u
Beogradu. Selimovieve prve pripovijetke obrauju ratnu temtiku sa naglaenom
analizom unutranjih stanja, dilema i trauma likova. Taj postupak autor nastavlja i
razvija i u narednim svojim djelima: Ostrvo, Krug, Tvrava, Tiine, Magla i mjeseina
i najznaajnije djelo Dervi i smrt. U najboljim ostvarenjima se oslanja na dijalog
izmeu islamske i kranske kulture, a u sreditu panje je redovno dramatino
izraen odnos pojedinca prema historijskim zbivanjima koji ga nose i kojima se ne
moe oduprijeti. Bio je poasni doktor Sarajevskog univerziteta, redovni lan ANUBiH
i SANU. Dobitnik je brojnih nagrada, a djela su mu prevedena na mnoge svjetske
jezike.
Sinteza:
88
Historijski/povijesni roman prikazuje radnje iz blie ili dalje prolosti u odnosu na

vrijeme pisanja. U njemu se prikazuju historijski dogaaji i obino autentini likovi kao
nosioci historijskih ideja.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
2 2
4 5
Zmaj od Bosne, Nedad Ibriimovi
Historijska pripovijest
89
Nastavna jedinica: Zmaj od Bosne, Nedad Ibriimovi

patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih
osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici, domovini i bh. tradiciji
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti

anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), hronoloki i retrospektivani nain
kazivanja, karakterizacija glavnog lika, elementi izraajnog itanja, uoavanje i
imenovanje pojedinosti u pripovijeci, naracija, deskripcija, dijalozi



ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, dnevnik itanja
Tematska korelacija
Meupredmetna: historija, informatika
Ishodi uenja: Prepoznaje pripovijest kao prozni oblik knjievnosti, prepoznaje

elemente historijske pripovijesti, odreuje statine (zaustavljajue) i
dinamine (pokretake)motive, otkriva stilsko-izraajna sredstva, otkriva
kompozicijske dijelove knjievnog teksta, prepoznaje fabulativni tok i povezuje
ga s tematsko-idejnom osnovom teksta
90
U jednom intervjuu pisac Nedad Ibriimovi je izjavio: ...dohvatio (sam se)

teme o Husein-kapetanu Gradaeviu samo zato to nisam mogao odoljeti
zvunom armu njegova nadimka Zmaj od Bosne! Ko je bio Husein-kapetan
Gradaevi?
Jedna lirska pjesma predskazuje njegovo roenje i veliku povijesnu ulogu, a
zasnovana je na motivu sna i njegovu tumaenju to je est motiv u usmenoj
poeziji:
San usnila Osman-begovica
San usnila Osman-begovica,

Mlada ljuba bega Osman-bega,
Kapetana od Gradaca grada,
Da joj raste na srcu jabuka,
Na jabuci zrno biserovo,
Na biseru ljuti zmaju spava.
A kada se zmaju probudio,
Preko Bosne krila rairio,
Do Stambola glava dopirala.
Od straha se trgla begovica,
Probudi se begu u naruju,
Pa e sanak begu kazivati,
A beg joj je sanak tabirio:
to ti raste na srcu jabuka,
To je, duo, nae milovanje,
to je u njoj zrno biserovo,
To je tebi edo pod srdacem,
to na njemu ljuti zmaju spava,
To e edo muka biti glava,
to je Bosnom krila rairio,
To e biti Bosni zatitnikom,
to Stambolu glava dopirala,
I samom e caru dodijati.
ta o povijesnoj linosti Husein-kapetana Gradaevia saznaje iz ove lirske

narodne pjesme?
91
Glavni dio sata:
Najava teksta: Zmaj od Bosne, Nedad Ibriimovi

Na koje trenutke iz ivota Husein-kapetana Gradaevia je usredsreen ovaj
odlomak? emu doprinosi njegov ispovijedni ton?
rasap rasulo, raspad, rasipanje; propast

obznana proglas, objava
huliti grditi
terazije (tur. terazi) runa vaga, sprava za mjerenje koja ima dva tasa sa dvije
strane, koji vise
iole ikoliko, ita
ures ukras
dehennem pakao
dennet raj
dukat (gr. dukas) zlatni i srebrni novac razne vrijednosti, naroito u Italiji, bivoj
Austro-Ugarskoj i Francuskoj
tavorenje ivljenje u oskudici sastavljajui jedva kraj s krajem
muk tajac, mir, tiina
patareni pristalice bogumilskog krivovjerstva, otpadnitva
euzubismile molitva Allahu
nizam red, pravilo, pravilnost, uredba; redovni turski vojnik
posluh pokornost, poslunost
Interpretacija
Pria Zmaj od Bosne usredsreuje se na zadnje trenutke ivota Husein-
kapetana Gradaevia koje on provodi u zatoenitvu istanbulskog zatvora.
Pria ima izrazito ispovijedni ton. ta doprinosi tom tonu?
92
Zmaj od Bosne u ispovijest priziva sav svoj proivljeni ivot. Je li ga lahko

pretoiti u rijei? Iz kojih okolnosti proistiu njegova strasna urba i strasna
udnja?
Iz sjeanja izranja figura oca. ime je motivirano njegovo prizivanje? Kakva
mu pitanja postavlja Zmaj od Bosne? Zato upravo njemu? Koji je temeljni
motiv u sljedeem odlomku:
Dok sam na sebi nosio odore zlatom izvezene, niti sam vidio njihovu ljepotu,
niti sam vidio njihov sjaj, a sada na ovim mojim bijednim krpama u koje sam
obuen primjeujem i najmanji koni koji se oparao. Nisu li u tome znakovi
straha??
Gradaevi pokuava proniknuti u duboki unutranji poriv koji je poticaj

njegovu ispovijedanju. Koji se temeljni motiv u njegovoj strasnoj udnji za
pisanjem krije? Prepoznaj ga u sljedeem odlomku:
Ali tek sad, isti sam kao i oni, vidim u njima onu oajnu a duboko prikrivenu
enju da se pomou rijei domognu slobode koju sam ja imao i na kojoj su mi
duboko i iskreno zavidjeli.
uveni bonjaki kapetan postavlja sebi pitanje identiteta (Ko sam ja? I iji
sam ja?) Potrai odlomak/e iz kojeg se to vidi i kai propituje li on svoju
historijsku ulogu u sudbini Bosne i/ ili na terazijama vae haos svoga
intimnog ivota? Objasni svoj stav i potkrijepi ga odlomcima iz prie.
Mak Dizdar u svojoj pjesmi Zapis o zemlji traga za odgovorom na neto

drugaije sroeno pitanje i nudi odgovor:
A zapitani odgovor njemu hitan tad dade:
Bosna da prosti jedna zemlja imade
I posna i bosa da prosti
I hladna i gladna
I k tomu jo
Da prosti
Prkosna
Od sna
Nedad Ibriimovi u svojoj prii uspostavlja neku vrstu znaenjskog mosta s

ovom Dizdarevom pjesmom (Bosna, da prosti, zove se ta zemlja.). Proitaj
dio teksta u koji je smjetena ova reenica i pokuaj dokuiti kako se
Ibriimovieva vizija Bosne znaenjski pribliava viziji Bosne u Dizdarevim
stihovima.
U kojem licu je pripovijetka napisana? emu pridonosi takvo prianje?
93
Stvaralaki rad
Nedad Ibriimovi je napisao i historijsku pripovijest Zmaj od Bosne koja
tematizira historijska zbivanja vezana za povijesnu linost Husein-kapetana
Gradaevia na temelju povijesnih dokumenata koje autor navodi na kraju
pripovijesti. Proitaj ovaj odlomak iz te pripovijesti i prepoznaj razliku u obradi
teme:
(...) Gradaac i Gradaaka kapetanija pripadali su rodu Huseinovu od
davnina, a njegov znamenitiji pre i kapetan grada bio je ose Ahmed-
kapetan koji je ivio stotinu godina prije Huseinova roenja. On je bio plemenit
i poboan ovjek. (...) Osman- kapetan, otac Huseinov, bio je naoit ovjek
imao je oi, nos, usta, brkove, bradu i gustu kosu. Oko njega su uvijek bili
ljudi. enu je doveo sa Kavkaza i ona mu je rodila etiri sina: najstarijeg
Murata, pa mlaeg Huseina, pa jo mlaeg Osmana i najmlaeg Beira.
Kada se Husein rodio na Bosni je bio vezir Gurdi Hadi Osman-paa.
Nakon toga bie ih jo etrnaest, a Husein-beg Gradaevi bie-petnaesti.
(...) Prilike u Bosni u to vrijeme bile su sloene. Nije bio rijedak sluaj da neki
razbojnik iz jedne kapetanije prebjegne u drugu. A bilo je etrdeset i dvije
kapetanije, pa ti raunaj koliko je puta razbojnik mogao da prebjegne.
Gradaaka kapetanija bila je najbogatija u Bosni i Husein je rastao u
izobilju. Svega je imao na pretek, ali je u licu bio blijed. (...)
Svako pripovjedno djelo ima svoju temu. Tema pripovjednog djela je glavni
predmet pripovijedanja, prikazivanja ili opisivanja. Temu pisac pronalazi i bira
u stvarnom ili zamiljenom ivotu. Pisac odabranu temu oblikuje formom,
fabulom, likovima. Temom se obuhvata predmet knjievnog djela, a uz nju se
veu manje tematske jedinice - motivi.
Ideja knjievnog djela je temeljna misao kojom je protkano knjievno djelo.To
je smisao djela koji je sadran u temi djela, dogaajima, likovima, onako kako
je to sam pisac odredio.
Prianje u 1. i 3. licu: U proznim tekstovima moe se pricati u 1. licu (koristi se

i njemaki termin: ich (ih) - Form) i u 3. licu (njemaki termin: er Form).
O knjievniku...
.
NEDAD IBRIIMOVI (1940 2011) je bosanskohercegovaki knjievnik roen u
Sarajevu . Osnovnu kolu je pohaao u epu, a nakon jednogodinjeg pohaanja
tehnike kole u Zenci prelazi u Sarajevo i pohaa srednju kolu za primjenjene
umjetnosti, odsjek vajarstvon nakon ega zavrava studij filozofije u Sarajevu.. Bio je
urednik u listovima Nai dani i Osloboenje, nastavnik u Goradu, ali je uglavnom bio
profesionalni knjievnik. Prevoen je na eki, turski, albanski, engleski, francuski,
94
panski, njemaki i italijanski jezik. Napisao je romane: Ugursuz, Karabeg, Braa i

veziri, Vjenik..., zbirke pria: Knjiga Adema Kahrimana, Zmaj od Bosne, Kua bez
vrata i druge prie... Dobitnik je brojnih nagrada, a nakon izlaska iz tampe romana
Vjenik (2005.), Drutvo pisaca BiH ga je kandidiralo za Nobelovu nagradu.
Sinteza: Prianje u 1. i 3. licu: U proznim tekstovima moe se priati u 1.

licu (koristi se i njemaki termin: ich (ih) - Form) i u 3. licu (njemaki
termin: er Form).
Tema pripovjednog djela je glavni predmet pripovijedanja,
prikazivanja ili opisivanja. Temom se obuhvata predmet knjievnog
djela, a uz nju se veu manje tematske jedinice - motivi.
Ideja knjievnog djela je temeljna misao kojom je protkano knjievno
djelo.To je smisao djela koji je sadran u temi djela, dogaajima, likovima.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...

6 Ruta Tannenbaum, Miljenko Jergovi (odlomak
iz romana)
95
Nastavna jedinica: Ruta Tannenbaum, Miljenko Jergovi
Odgojni: razvijanje osjeaja za ljepotu pisane rijei, ljepotu osobnog doivljaja,

razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanje doivljaja ljubavi
prema umjetnosti, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti
u knjievnom djelu, razvijanje moralnih/etikih normi
Obrazovni: umjetnika knjievnost, roman kao pripovijedna vrsta, uoavanje i

doivljavanje ljepote jezika, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti
romana, tema, ideja, analiza likova


ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, kasetofon i audiozapis odlomka
Tematska korelacija

Meupredmetna: likovna kultura, muzika kultura, informatika

historijske elemente u odlomku, odreuje statine (zaustavljajue) i dinamine
(pokretake) motive, otkriva stilsko-izraajna sredstva, otkriva kompozicijske
idejnom osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne osobine likova
96
Velika umjetnost nadilazi vrijeme, traje. Hipokrat veli: Umjetnost je duga,

ivot je kratak. (Latinski prijevod: Ars longa, vita brevis.) Kako ovu
misao nadopunjuje sljedea: "Dvije su stvari koje nas uvaju pred oajem,
samo dvije stvari: zvjezdano nebo i umjetnost." (Jakob Wassermann)
Mogu li djeca biti potaknuta umjetnikim nadahnuem i gledati svijet oima
umjetnika? Kakvu ulogu u tome ima kreativnost i stvaralaki talenat?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Ruta Tannenbaum, Miljenko Jergovi

Interpretativno itanje teksta: Ruta Tannenbaum, Miljenko Jergovi
Zato je umjetnost bila vana Ruti Tanenenbaum?
Kakav je redatelj Branko Mikoci?

korepetitor (nlat. correpetitor) pozorini presliavalac uloge; uvjebava
operskih horova
koloratura (ital. coloratura) muziki pjevaki ukras, finesa
sopran (ital. soprano) muziki najvii enski ili djeji glas;
sopranist (ital. soprano) muziki pjeva koji pjeva sopran
numeroloki /numerian (lat. numerus) koji se tie brojeva, brojni;
aspekt (lat. aspectus) izgled, pojava, vid; gledite, strana neega
statura (lat. statura) stas, struk; rast, uzrast
hauzmajstor (njem. haus-meister) pazikua, nastojnik kue
neurastenija (gr. neuron) astheneia slabost, medicinski slabost ivaca
ongler (fr. jongleur, lat. joculator) aljivina u srednjem vjeku: muziar ili svira
koji je pratio trubadura; komedija, lakrdija, varalica,
deklamator (lat. declamator) umjetnik u govorenju (stihova), majstor u izlaganju
invektiva (lat. Invehi) nasrtanje, vrijeanje, uvreda, uvredljivo zadirkivanje
audicija (lat. auditio) nuno probno pjevanje, probno sviranje, proba glumca,
opernog pjevaa, sviraa prije no to e biti angaovan
97
ondulacija pravljenje uvojaka, kovranje kose
Interpretacija
Iako je u sreditu ovog odlomka, i romana openito, pria o Ruti
Tannenbaum, u nju se uplie jo nekoliko zanimljivih likova. U ovom
odlomku to je lik redatelja Branka Mikocija iji nam snani dojmovi o Ruti
Tannenbaum pribliavaju ovaj lik. U emu Branko Mikoci vidi njenu
posebnost?
Pisac nam predstavlja likove predoavajui izvjesnu napetost u njihovom

prvom susretu. U emu je razlika u doivljaju ovog susreta izmeu
sredovjenog redatelja privrenog kazalinoj karijeri i estogodinje
djevojice oarane bljetavilom pozornice?
Unutar odlomka je smjetena prava mala rasprava o izraajnim sredstvima

kazaline umjetnosti. Pisac na pomalo humoran nain supostavlja prilino
udaljena razmiljanja o glumi redatelja Mikocija i male Rute. Proitaj sljedee
odlomke i dokui koje su to razlike i ime su uvjetovane:
A onda su mu zasuzile oi, to je Ruta doivjela kao svoju veliku pobjedu.

Vie nije mogao izdrati, izvadio je maramicu iz depa i poeo brisati suze.
Pravi se da plae, pomislila je. Kada se glumci prave da plau, tada svi u
publici briu oi. Osim nje. Ona vreba trenutak kada e se vidjeti da glumac
samo glumi, i da uope nije tuan.
(...)
U tim starim i pametnim djejim oima Mikoci je naao ono to je uzalud traio
od svojih glumica kada bi im govorio da ne mlataraju rukama, jer to nije gluma
nego teak oblik neurastenije, kakvome je mjesto u Stenjevcu a ne u
Hrvatskome narodnom kazalitu. Neka im ruke budu mirne, jer rukama se
vesla, a glumi se oima. Sve vano to ovjek o sebi moe rei, svaka istina o
njemu koja biva izreena u tiini, kazuje se oima. (...) A ta ga je djevojica
gledala na stotinu naina koje je on mogao prepoznati, i jo na najmanje toliko
naina koji su mu nepoznati, ali zbog kojih kazalite i postoji. Da nije oiju,
predstave bi se igrale u mraku.
Pisac priu gradi na pozadini uznemirujuih povijesnih dogaanja uoi i

spoetka Drugog svjetskog rata. Djevojica Ruta, kao i mnogi drugi likovi
romana, postaje rtva povijesnih okolnosti. Moe li se naslutiti koje su to
okolnosti iz sljedeeg dijaloga:
- idovka - odsutno je konstatirao Biniki, nakon to su ispratili Rutu.
98
- to time elite rei? - trecnuo se Mikoci.

- Nita, zbilja nita.
- Onda vam najljepe preporuam da se suzdrite od takvih invektiva.
- Ali zato? - uzvrpoljio se Biniki.
- Zato da ne bi tko pomislio da ste neto eljeli rei.
Pria je ovo, dakle, o djevojici jevrejskog porijekla kojoj se u osvit faizma

ukazuje prilika da uini iskorak iz mranog okruenja i zlog povijesnog usuda
koji joj je povijest namjerila - ka svjetlima pozornice. Mala Ruta ne moe
imati uvida u tragine povijesne okolnosti koje joj se prikradaju. Potrai u
tekstu mjesta na kojima djeija bezazlenost snano kontrastira toj prijetnji.
U ovom odlomku iz romana prikazan je samo jedan glavni dogaaj, osnovni
motiv, intervju djevojice Rute Tannenbaum u kazalitu. Kroz taj sredinji
dogaaj, osnovni motiv, protkani su mnogi drugi motivi (Rutin doivljaj
kazalita i ljudi u njemu, razmiljanja i doivljaj redatelja Mikocija...) Pronai
ostale motive u odlomku.
Procijeni kakva je fabula u odlomku, statina ili dinamina.
o Pronai statine motive i kai ta se njima postie.
o ta pokree radnju u ovom odlomku? Kad radnja postaje ivlja,
dinaminija?
Stvaralaki rad
Koliko e povijesne okolnosti promijeniti jevrejsku djevojicu Rutu

Tannenbaum prosudi sam/a usporedbom sljedea dva odlomka (momenta iz
prie odvojena vremenskim rasponom od sedam godina) iz romana:
1. Ve nakon pola godine, krajem svibnja 1936, Ruta Tannenbaum prvi je puta
vidjela svoje ime na kazalinom plakatu. Ali ne ispisano negdje u dnu, sitnim
slovima, uz obavezne tipfelere, nego odmah uz ime velike Biserke Herrn, na
iju je Damu s kamelijama jesenas nisu pustili, a iznad imena Branka Mikocija,
naega slavnog redatelja. (...) O, kako je samo bila sretna kada su preko noi
plakatima oblijepili grad!
(...)
2. Proljea 1943. princeza iz Gundulieve, broj vie i nije vaan, pokrenula je

aroliju, ne zna se uz pomo kojega i ijeg boga, da postane nevidljiva. Takva
su bila vremena, kad princeze nisu mogle poeljeti nita vee od nevidljivosti.
A ne treba niti napominjati koliko je oholosti trebalo za takvu elju. (...) Ruta
Tannenbaum imala je petnaest godina, i nije bila kriva zbog oblanih stropova.
99
Ali je est mjeseci ivjela sama pod njima, strano se plaila, pa je zato i
poeljela biti nevidljiva.
o U to su se pretvorile elje princeze iz Gundulieve da zablista

zvjezdanim nebom kazaline scene?
o Prisjeti se jo nekih knjievnih djela koja si proitao/la u kojima je
prikazano stradanje Jevreja. Ako eli neto vie saznati o Jevrejima,
njihovom porijeklu i ivotu, njihovom stradanju, pogledaj to na ovoj
internetskoj adresi:
http://www.laguna.rs/a94_autor_ricard_zimler_laguna.html
Tu e se upoznati i sa savremenim romanima ija su glavna
okosnica, upravo Jevreji.
U ovom odlomku radnja je statina, mirna, ispunjena djevojicinim
razgledanjem kazalita i ljudi u njemu, Mikocijevim oduevljenjem malom
Rutom i njegovom nevjericom da je, napokon, pronaao pravu glumicu. Takvi
motivi u prii se zovu statini motivi.
Radnja postaje dinaminija onda kada Biniki poinje dijalog o Rutinom
jevrejskom porijeklu i kada ga Mikoci prekida u njegovoj nakani da kae neto
protiv Jevreja i djevojice Rutte. Motivi koji pokreu radnju, motivi koji radnju
ine dinaminom, zovu se dinamini motivi.
O knjievniku...
MILJENKO JERGOVI je bosanskohercegovaki knjievnik i novinar roen 1966.

godine u Sarajevu gdje je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu.
Prepoznatljiv je kao autor pripovjedaka tematski vezanih uz Bosnu i Hercegovinu.
Njegova djela su prevoena na dvadesetak stranih jezika. Njegova prva, najpoznatija
i najuspjenija zbirka pripovjedaka o haotinoj svakodnevici ivota u zaraenoj Bosni
i Hercegovini objavljena 1994. godine, osigurala mu je meunarodno priznanje.
Objavio je: zbirke pjesama: Opservatorija Varava, Ui li noas neko u ovom gradu
japanski, Himmel Comando, Preko zaleenog mosta, Hauzmajstor ulc, Dunje,
zbirke pria Sarajevski Marlboro, Mama Leone, Inallah, Madona, Inallah...,
romane: Dvori od oraha, Ruta Tannenbaum, Gloria in excelsis, Srda pjeva, u
sumrak, na Duhove, Otac...
Sinteza: Motivi koji pokreu radnju, motivi koji radnju ine dinaminom, zovu
se dinamini motivi. Motivi kojima se radnja zaustavlja, mirna je,statina,
zovu se statini motivi.
Zavrni dio sata:
10
Domaa zadaa:

Saznaj vie o...
10
2
7 Mrak na svijetlim stazama, I. G. Kovai
Pripovijetka
Nastavna jedinica: Mrak na svijetlim stazama, I. G. Kovai

spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje ljubavi prema ovjeku i
empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje osjeaja za pravednost
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike pripovijetke, osobenosti
anra pripovijetke, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke,
sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta, kompozicija
proznog djela (tema, fabula, likovi), tema i ideja, karakterizacija glavnog lika,
elementi izraajnog itanja, uoavanje i imenovanje pojedinosti u pripovijeci,
naracija, deskripcija, monolozi


ilustracija teksta iz itanke 9,
Tematska korelacija
Meupredmetna: historija
10
Ishodi uenja: Prepoznaje pripovijetku kao prozni oblik knjievnosti, odreuje

statine (zaustavljajue) i dinamine (pokretake) motive, otkriva stilsko-
izraajna sredstva, otkriva kompozicijske dijelove knjievnog teksta,
prepoznaje fabulativni tok i povezuje ga s tematsko-idejnom osnovom teksta,
prepoznaje pozitivne i negativne osobine likova te psiholoku, socijalnu i
etiku kategorizaciju
esta tema koja je na razliite naine oduvijek prisutna u knjievnosti vezuje

se za ovjekovu vanu ivotnu preokupaciju traganje za sreom.
Najvea srea u ivotu je uvjerenost da smo voljeni voljeni zbog toga kakvi
jesmo ili jo vie, usprkos tome kakvi jesmo., rekao je Viktor Igo (Victor Hugo).
Koliko ti je prihvatljiva ova misao? ta je za tebe najvea srea u ivotu?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Mrak na svijetlim stazama, I. G. Kovai

Ko je rtva nepravde? Kako Jaica proivljava tu nepravdu?

zakolati zakljuiti, doi do saznanja
vojnica porez koji se plaa dravi ako se ne slui vojska
kolajna medalja, okrugla kovna ploica sa simbolinim natpisom ili likom koja
se daje kao znak odlikovanja
tron prijestolje, jedan od znakova vladarskog dostojanstva
niice licem prema zemlji
bradva tesarska sjekira
vodir naprava u kojoj kosci dre u vodi brus za otrenje kose
10
zasun zatvara, jeziac u bravi koji se pomie kljuem; arka na vratima i

prozorima
potporanj podupira
neja djeca
stelja slama, kukuruzovina ili lie to se stavlja pod stoku u staji
povodac ue, konopac na kojem se vodi krava, ovca i sl.
mrcina leina, mrtvac, mrtvo tijelo, strvina
lotra / lojtra bona ograda na zaprenim kolima u obliku ljestava
cijepalo klada (panj) na kojoj se cijepaju drva
Interpretacija
Pria izraava snani protest protiv poniavanja i ugnjetavanja malog i

bespomonog ovjeka. Po emu je Jaica afran mali, a ta njegovom
malom ivotu daje veliki smisao?
Ugnjetavanje Jaice afrana zasnovano je na motivu ubiranja poreza
(plaanju vojnice). U emu je njegova bespomonost?
Kako se dramatine okolnosti u kojima se zatie Jaica odraavaju na

njegov unutranji svijet? Prokomentiraj sljedei odlomak iz prie:
Zaspao je s glavom na stolu i nemirno sanjao itave noi. Pred jutro iskrsnu
pred njim onaj zakopani gospodin i zablistale mu kolajne na prstima, da je
morao prekriti oi . Jaica afran! grmnuo je mrko s visokog trona, a on
se srui niice i grevito zaplae. Uokolo stajali su mrani vojnici s isukanim
maevima, a ispred svih Franina Brdar, drei ogromnu bradvu u ruci.
- Milost! Milost! jecao je Jaica i previjao se na podu.

Kroz visoka vrata ue tiho Goluba i promrsi mu vlanim jezikom dugaku
kosu.
- Kravetina! vikne Franina Brdar i nabrekli kravini trbuh strano posijee
sjekirom.
(...)
Jaica se probudi uplakanih oiju i skoi...
Kakve se mrane slutnje uvlae u srce Jaice afrana? Kako se branio od

tih slutnji. Prokomentiraj reenicu: Predvee stavi uho na cestu, i zamre mu
srce: cesta je tutnjila, i tutanj se naglo pribliavao kao prijetnja.
10
Pisac u prii posebnu panju posveuje oblikovanju karaktera Jaice afrana.

ini to najee prezentiranjem njegovih unutranjih preivljavanja, i to
usmjeravajui pripovijedanje u dva pravca:
- u pravcu opisivanja Jaicina odnosa prema ivotinjama i prirodi

uope;
- u pravcu predoavanja Jaicina odnosa prema ljudima:
predstavnicima vlasti, seljanima, susjedima;
o Pronai pojedinosti u tekstu koje idu u ovim pravcima i odredi koje

nam osobine Jaice afrana predoavaju?
Pisac s istananim osjeajem za drutvenu nepravdu slika sudbinu malog

obespravljenog ovjeka. Kako su u prii prikazani predstavnici vlasti? ta o
odnosu malog ovjeka i vlasti saznaje iz sljedeeg odlomka:
- Ako ne platite, morat emo vam neto zaplijeniti ree strogo jedan od
gospode, a Jaica zarida i baci mu se pred noge.
Starjeina pokae prstom na elo i ane gospodinu kraj sebe:
- S oprotenjem reeno, malo mu se vrti ve od djetinjstva!
- Dakle, nee da plati?! Dobro! Vodite kravu! zapovijedi gospodin
panduru.
Jaica je skoio do Golube i objesio joj se o vrat. Pandur mu otkine ruke i surovo
ga strovali na kup stelje, onda odvee povodac i odvue kravu kroz vrata.
- Hajde, mrcino! izdere se i udari je nogom.
Kako bi okarakterizirao/la Jaicino ponaanje u navedenom odlomku? Odlui

se za jedan od ponuenih odgovora i objasni svoj izbor:
- kao ljutiti protest zbog beutnosti predstavnika vlasti;
- kao emocionalu reakciju bespomonog ovjeka?
A kako razumijeva postupak njegovog susjeda Franine Brdara nakon
saznanja za nepravdu uinjenu Jaici:
Onda se naglo okrene od njega i, mahnuvi visoko u nebo, zabije

sjekiru do uke u cjepalo.?
ta je obasjavalo Jaicinu ivotnu stazu u njegovom traganju za sreom, a

ta ju je zamrailo i isprijeilo se na tom putu? Koja znaenja sugerira
naslovna metafora ove pripovijetke?
10
Odlomak se zasniva na motivu straha od regrutacije i motivu ubiranja poreza

(otimanja Jaicinog jedinog bogatstva, kravice). Vjerno slikajui i razraujui te
motive pisac dublje ponire u unutranji svijet glavnog lika, razotkrivajui
njegova preivljavanja, njegove strahove, bespomonost.
o Pronai u odlomku rijei koje to potvruju.

U psiholokoj i govornoj karakterizaciji likova knjievnik se koristi
deminutivima i augmentativima.
o Potrai ih i odredi im funkciju u karakterizaciji likova.
Uporedi osobine Franine Brdara i Jaice. U emu je njihova slinost, a u emu
razlika? Kako Jaica reagira na nepravdu, a kako Franina?
Kreativni rad
Protumai naslov novele.
Jaica afran je jedan nesreni i odgurnuti ovjek izloen podsmijehu i

ponienju onih koji nisu razumjeli njegovu prirodu i/ili nisu suosjeali s
njegovim siromatvom.
Suosjea li pisac s uvredom i ponienjem malog ovjeka? Pronai pojedinosti
u tekstu koje potkrepljuju tvoj stav?
Knjievni pojmovi
Knjievno portretiranje lika obuhvata vanjski opis (opis fizikih osobina) i

unutranji opis (opis psihikih osobina). Vanjski opis moe sadravati uzrast,
pojedinosti izgleda, nain hoda, odjeu, bilo koje karakteristine pojedinosti.
Unutranjim opisom su iskazana osjeanja, preivljavanja, karakterne osobine
lika, odnos prema drugim likovima, nain govora, boja glasa... I unutranji i
vanjski portret su oblikovani u skladnu cjelinu na osnovu koje stiemo
predodbu o liku. Opis lika je potpun ako nam pisac predstavlja sredinu i
vrijeme u kojem njegov junak ivi.
Psiholoka karakterizacija lika moe se, kao u prii Mrak na svijetlim
stazama, ostvariti i razvijenim opisima izgleda, ponaanja, slikama psihikog
stanja lika.
Pisac prati i otkriva preivljavanje u dui svog junaka, njegova razmiljanja,
otkriva nam njegove osobine i njegov karakter. Kada pisac u knjievnom
djelu slika lik posveujui posebnu panju njegovim moralnim osobinama,
pozitivnim ili negativnim, govorimo o etikoj karakterizaciji lika.
Kada pisac na temelju socijalnog stanja karakterizira lik, onda je to socijalna
(drutvena) karakterizacija lika.
10
Pripovijetka Mrak na svijetlim stazama ima socijalnu tematiku. Socijalna

tematika je izbor tema i motiva koji prikazuju socijalne ili drutvene pojave i
probleme: drutvene nepravde, odnos bogatih i siromanih, odnos drutva
prema siromatvu...
Saznaj vie o ...
O knjievniku...
IVAN GORAN KOVAI (1913-1943) je hrvatski pjesnik, prozaist, esejist, novinar,

polemiar i prevodilac. Studirao je slavistiku u Zagrebu, ali se ubrzo posvetio
novinarstvu. Objavio je slijedee zbirke poezije Lirika, Ognji i roe; zbirku
pripovjedaka Dani gnjeva i poemu Jama u deset pjevanja. Zbirka poezije Ognji i roe
je pisana u dijalekatskom jezikom izazu Gorskog Kotara i donosi vrlo potresne slike
iz ivota seljaka i radnika. Istom tematikom se autor bavi i u zbirci Dani gnjeva,
nadopunjavajui sliku tekih drutvenih previranja u Gorskom Kotaru. Poema Jama
prikazuje ratna pustoenja i zlodjela.
Sinteza:
Socijalna tematika je izbor tema i motiva koji prikazuju socijalne ili drutvene
pojave i probleme: drutvene nepravde, odnos bogatih i siromanih, odnos
drutva prema siromatvu... Kada pisac na temelju socijalnog stanja
karakterizira lik, onda je to socijalna (drutvena) karakterizacija lika.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
10
2 2
Bitka kod Bistrice Lesne, Miroslav Krlea,
novela
Nastavna jedinica: Bitka kod Bistrice Lesne, Miroslav Krlea

spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje ljubavi i empatije prema
ovjeku, razumijevanje normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih
osobina linosti, osuda rata
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki novele, razvijanje vjetine pravilnog

razumijevanja poruke, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija
teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnih
likova, uoavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku, naracija, deskripcija,
elementi izraajnog itanja,

funkcija, izgraivanje i formiranje perceptivnih, mentalnih i komunikativnih
sposobnosti

Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop,
10
Tematska korelacija
Meupredmetna: Likovna kultura, geografija, historija, informatika
Ishodi uenja: Prepoznaje novelu kao prozni oblik knjievnosti, prepoznaje

temeljne osobine novele, odreuje statine (zaustavljajue) i dinamine
idejnom osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne osobine likova,
prepoznaje antiratnu knjievnost i njene osobitosti
ta je to antiratna proza?
Na koji nain pisac izraava svoj stav prema ratu u antiratnoj prozi?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Bitka kod Bistrice Lesne, Miroslav Krlea

Kako nam je predoena ratna zbilja Prvog svjetskog rata? Ko su najvei stradalnici
svakog rata?
desetnik podasnik u domobranstvu

domobrani hrvatska vojska
bataljon jedinica jaine triju eta kopnene vojske
10
satnija eta
kota taka nadmorske visine, na geografskoj karti oznaena brojem
Kraljevstva Szent Istvna Maarska
ostruge metalni dodatak na peti izme, kojim se konj podbada
boljar ruski plemi
petrovska vremena doba ruskog cara Petra Velikoga
barun pripadnik nieg plemstva
diletant nestrunjak
pacer nespretnjakovi
orma oprema za konja
obojci uloak od platna koji se stavlja u opanak ispod stopala
atorski list atorsko krilo
zamusan neopran, prljav, neumiven
mulci (lat. mula) zool. mazgov, mazga
muar mali top koji proizvodi samo prasak bez hica
ku! umukni!, zauti!
loptiti liptati, ikljati, izbijati u jakom mlazu iz ile (krv)
za pet ran Kristuovih tako ti pet Kristovih rana
kamfor aromatina i ljekovita biljna tvar; slui u medicini i u proizvodnji
eksploziva
plaho bojaljivo
mainengever strojnica
Interpretacija
Krlea je pisac bogate imaginacije i obuhvatio je u svojim djelima mnoge teme

XX stoljea. U koju bi vrstu proze, s obzirom na temu, svrstao/la ovu novelu?
Pisac nastoji to vjerodostojnije prenijeti dogaaj, odnosno historiju jednog
detalja bitke kod Bistrice Lesne. Koje pojedinosti na poetku ovog odlomka
svjedoe o nastojanju pisca da postigne uvjerljivost? Kome pisac posveuje
novelu?
Kako razumijeva sljedei dio ove posvete: ... koji su svi pali kod junake
navale na kotu broj tristatrinaest, prolivi tako svoju kraljevsku ugarsku
domobransku krv u slavu hiljadugodinjeg kraljevstva Szent Istvna...?
Kako nam Krlea predoava ratnu zbilju Prvog svjetskog rata? Ko su

zaraene strane? Kako karakterizira njihove voe a kako domobrane?
Potkrijepi svoj stav primjerima iz teksta.
O sudbini junaka ove novele odluit e kombinacije gospodina Rikarda

Weisersheimba i baruna von Frederiksa, njegova dvojnika na ruskoj strani.
Kako je predoena atmosfera u kojoj se brigada muenika kree ka ruskim
postavima na rubu ume? Potkrijepi to primjerima iz teksta.
11
Kako domobrani doivljavaju strane vojnike u asu suoavanja snjima? ta o

tome saznaje iz sljedeeg odlomka: Gledao je Lovrek tef te nepoznate i
strane vojnike kako se miu po brazdama kao orai u daljini (a nisu orai i ne
nose plugove nego puke), i gledao je mokru i teku razvaljenu zemlju i tako
se sagnuo da opipa rukom kakva je to zemlja jer mu je izgledalo kao da je
orano duboko i ljudski i da bi zemlja mogla biti dobra. U onaj tren kako se
Lovrek tef sagnuo i zahvatio ruku zemlje zacvrkutao je jedan vrabac...?
Koliko ti je prihvatljiva sljedea misao slavnog naunika:
Rat se sastoji u tome, da se ljudi, mada jedni druge ne poznaju,

meusobno ubijaju na zapovijest ljudi koji se vrlo dobro poznaju, a
uzajamno se ne ubijaju. (Albert Ajntajn)?
o U kojoj mjeri se ovakav stav prema ratnim dogaanjima pribliava

stavu pisca u ovoj noveli?
Jednom je prilikom Krlea podcrtao ta je bio poticaj nastajanju zbirke

Hrvatski bog Mars: Devet stotina i esnaeste, kada sam poeo da piem tu
nesretnu knjigu, znao sam masu mladia, mojih bivih drugova, da su pali
mrtvi... Koji je osnovni ton novele? Kako se u noveli oslikava vrijeme njena
nastajanja? Kako je doivljavamo? Odgovori i/ili se odlui za neki/e od
ponuenih odgovora:
o kao snani antiratni pokli zbog tragine sudbine ljudi koji su baeni u
arite besmislenog ratnog sukoba;
o kao svjedoanstvo o hrabrom stradanju ovjeka u borbi za bolju
budunost;
o kao protest protiv ratnog bezumlja uope.
ta bi bila osnovna misao ovog odlomka i cijele novele? Odlui se za neki/e
odgovore:
o osuda austrougarskih generala;
o osuda ljudske gluposti;
o osuda rata i njegov besmisao;
o osuda ubijanja i protest protiv rata.
Kreativni rad
ta ovu novelu ini snanom antiratnom prozom?
Prepoznaj i obrazloi antiratni pokli u sljedeem odlomkom:
Ljudi su gazili preko jednog povaljenog kronjatog stabla svi prljavi i
zamusani, pak je bljedilo obraza ljudskih izgledalo nadnaravnim. Svi su stupali
11
plaho te je tako glas gospodina desetnika Peseka u ovoj sveanoj tiini (kada
je svatko osjeao svoje srce u grlu) zvuao dvostruko surovije i stroe.
- No! Kaj bu? Em niste balerine! Mulci prokleti! Trkom!?
Prepoznaj naraciju (pripovijedanje), deskripciju (opisivanje) i dijalog (razgovor)
u ovom odlomku. Koja je njihova funkcija? ta saznaje o vojnicima na
osnovu njihovog govora?
Novela je kratko prozno djelo saete radnje ija fabula govori o isjeku iz neijeg
ivota. Najee sadri samo jedan dogaaj, jedan ili dva lika, a njezina se radnja
dogaa u odreenom i ogranienom vremenu i prostoru.
Proza u kojoj pisac, otkrivajui tragediju pojedinca i/ili skupina ljudi suoenih s
besmislom ratovanja i ubijanja, izraava svoj protest protiv rata, zove se antiratna
proza.
O knjievniku...
MIROSLAV KRLEA (1893-1981) je hrvatski pjesnik, prozaist, esejist i dramatiar.
Roen je u Zagrebu. Veoma je svestran hrvatski knjievnik, iznimna stvaralaka
aktivnost, najutjecajnija knjievna linost izmeu dva svjetska rata. Pohaao je vojne
kole u Peuhu i Budimpeti, ali ih nije zavrio, te se posvetio knjievnom radu.
Osnovao je i ureivao asopise: Plamen, Knjievna republika, Danas i Peat,
utemeljio je i Leksikografski zavod. Ostvario je velik, anrovski i stilski raznovrstan
opus. Poezija: Pan, Tri simfonije, Lirika, Simfonije, Balada Petrice Kerempuha.
Novele i romani: Hrvatski bog Mars, Hrvatska rapsodija, Hiljadu i jedna smrt, Novele,
Povratak Filipa Latinovia, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave. Drame:
Legenda, Kristof Kolumbo, Michelangelo Buonarotti, Adam i Eva, U logoru, Golgota,
Vujak, Aretej, tzv. glembajevski ciklus: Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda.
Sinteza:
Proza u kojoj pisac, otkrivajui tragediju pojedinca i/ili skupina ljudi suoenih s
besmislom ratovanja i ubijanja, izraava svoj protest protiv rata, zove se antiratna
proza.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
11

3 3
Zeleno busenje, Edhem Mulabdi
Historijski roman
Nastavna jedinica: Zeleno busenje, Edhem Mulabdi

rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i vrijednosti u
knjievnom djelu
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki historijskog romana, razvijanje

vjetine pravilnog razumijevanja poruke, sadrajna analiza, vremenska i
prostorna lokalizacija teksta, kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi),
karakterizacija glavnih likova, uoavanje i imenovanje pojedinosti u odlomku,
naracija, deskripcija, elementi izraajnog itanja



individualizirani
11

grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop
Tematska korelacija
Meupredmetna: historija, likovna kultura, informatika

temeljne osobine historijskog romana, odreuje statine (zaustavljajue) i
dinamine (pokretake) motive, otkriva stilsko-izraajna sredstva, otkriva
kompozicijske dijelove knjievnog teksta, prepoznaje fabulativni tok i povezuje
ga s tematsko-idejnom osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne
osobine likova te psiholoku, socijalnu i etiku kategorizaciju
Prisjeti se gradiva koje si nauio/la iz historije u osmom razredu. ta zna o

austrougarskoj okupaciji Bosne i Hercegovine 1878. godine?
Jedan slubeni austrougarski izvjetaj ovako opisuje te dogaaje: "Cijelo je
podruje bilo obuhvaeno gustom ali nestalnom mreom naih pokretnih
kolona koje su sve vie stezale obru oko pojedinih bandi; na kraju su banditi
ivjeli u tako tekim prilikama da su se, premda su jo tvrdokorno pruali
otpor, svi u mjesecu julu predali." (citirano prema Noelu Malcolmu)
A ovako ih opisuje jedan pisac: ... mi se osjeasmo osamljeni i kao drvo
osjeeno. Nai sugraani drugih dviju skupina snaoe se brzo i ve tada
imaahu svoja glasila za podizanje narodne svijesti u svojoj zajednici, a mi
bijasmo bez svijesti i bez nade u kakvu budunost. (Edhem Mulabdi)
Uporedi ova dva vienja istih povijesnih dogaaja i prepoznaj razlike. ime su
sve one uvjetovane?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Zeleno busenje, Edhem Mulabdi

11
Kakav je kolektivni doivljaj austrougarske okupacije, a kakav pojedinaan? Kakve
su sudbine ljudi bile u to doba?
Manje poznate rijei:
arija trgovaki centar

bajrak zastava
kanda moguno, moda, vjerovatno; kao da
svojta rodbina
jauklija voljena djevojka
bajagi kao da, toboe
vatan domovina
silah irok pojas sa pregradama za oruje
sibijan djeca, neja
beli moda, vjerovatno
budak ugao
ekija odmetnici
halal ono to je doputeno, oproteno
dova molitva Allahu
Interpretacija
Pisac nam u romanu Zeleno busenje predoava kolektivnu i individualnu
sudbinu ljudi u jednom burnom povijesnom vremenu. Kako se kolektivna
sudbina (austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine) odraava na
ponaanje pojedinaca? ta o tome saznaje iz sljedeeg dijela teksta:
Mlade ko mlade; krvca uzavrela, mata se razigrala, pa kripalo zubima,
htjelo se neto, al' niko nije znao to. Neiskusni momci nijesu mogli povesti
sami boja, a ona hladnoa i briga u starije im brae zadavala vee ogorenje i
ko neku veu sranost. Samo da ima ko razvit bajrak i pozvat svijet u boj, eto
gotovih vojnika, sivih sokolova, da obrane ognjite svoje. No veini ta obrana
nije titrala pred oima ve da se ogledaju, da pokau onim straivicama: to je
junatvo.
Koliko svoju (individualnu) sudbinu glavni junak Ahmet povezuje s

kolektivnom? Pronai reenice u tekstu koje to potkrepljuju.
11
Kakve dvostruke misli unose nemir u Ahmetovu duu? Koliko su one

suprotstavljene?
Koje e osjeanje prevladati: osjeanje ljubavi prema Ajii ili osjeaj dunosti
da brani domovinu? Pronai u tekstu mjesto koje predoava razloge takve
njegove odluke. Koliko ti je prihvatljiv njegov stav?
Kako je u kompozicionom smislu sastavljen odlomak? Na koliko se dijelova

moe podijeliti?
Kako dijalog izmeu Ajie i Ahmeta kontrastira prethodnoj kompozicionoj

cjelini u kojoj je data atmosfera predbojnog raspoloenja i neizvjesnosti?
Potrai i interpretiraj dijelove u tekstu koji nam pribliavaju enski doivljaj
rata.
Koja je temeljna razlika u doivljaju rata Ajie i Ahmeta? Prepoznaj je u
sljedeem dijalogu:
- Akobogda, kad mi dumana naeramo, onda ...
- Uh, da Bog sakloni da bude boja!
- A bogme ne valja, ako ga ne bude.
- Pa! - osnai se ona malo; - ako ga i bude ti e bezbeli uvat majku
svoju, brau i...
- Mi mukinje stvoreni smo da idemo u boj, da uvamo vas, sibijan.
- Uh! I ti misli...
- Duan sam!
- I nije ti ao ostavit majku i kuu?
Ahmet se protivi okupaciji Austro-Ugarske i svim nitima svog bia odan je

svojoj viziji slobodne domovine. Pred tom vizijom on rtvuje i svoju snanu
ljubav prema Ajii. to je jo prepreka ostvarenju te ljubavi? Potkrijepi svoj
stav odlomkom iz teksta.
Nakon Ahmetove pogibije otac udaje Ajiu za Raida, ali "Ajia vene od tuge,
obilaze je, a ona u tekoj vruici. ene ue, plau, mati kri ruke. U sumrak
ona umrije, a pla ena razlijee se. Ovo tragino ozraje u kome se dogaa
ljubav izmeu Ahmeta i Ajie pribliava se u nekim elementima traginom
ozraju narodne balade Smrt Omera i Merime. Proitaj baladu i odgonetni
kakve je naravi poveznica izmeu ove dvije tragine ljubavne prie?
Kraj romana baca jae svjetlo na naslovnu metaforu (Zeleno busenje).

Odgonetni njeno znaenje:
11
Alija se povratio sa pokopa Ajiina, posjetio onda majin grob, otiao sjutri
dan na preslicu, da vidi, gdje mu je brat pao, a kad se vratio u Maglaj opazio
gore, malo vie Delibegova hana, lijep spomenik onim vojnicima koji padoe
za Maglaj. Sve je obiao, suzna oka promatrao one nevine rtve onog
vremena, sudbine, koje je sada pokrivalo zeleno busenje...".
Stvaralaki rad
Odlomak posjeduje i dramske elemente. Pronai ih i pokuaj dramatizirati dio

teksta u kojem ih prepoznaje. Napii i didaskalije.
Roman Zeleno Busenje zahvata razdoblje u historiji Bosne i Hercegovine

obiljeeno potiskivanjem patrijarhalnih modernim oblicima ivota. Stari nain
ivota, obiaji, navike, postepeno se i bolno potiskuju/naputaju. Pronai u
tekstu dijelove koji svjedoe o jo uvijek ivoj vezanosti junaka za
tradicionalne vrijednosti.
Roman predstavlja vjernu sliku jednog tekog vremena u kojem se prelamaju

dva kulturno-civilizacijska kruga. S jedne strane istonjaki (Osmansko
carstvo), a sa druge zapadnjaki (Austro-Ugarska carevina) svjetonazori.
Pronai u nekom udbeniku iz historije ili u enciklopedijama ( mogu to biti i
internet enciklopedije) neto vie o uspostavljanju austrougarske vlasti na
naim prostorima 1878. godine.
Pronai roman u biblioteci i proitaj ga. Ne zaboravi poneto zabiljeiti u svoj
Dnevnik itanja.

Roman je najopseniji i najsloeniji prozni oblik u kojem pripovjeda nie
brojne dogaaje, likove, opise, prikazuje drutvo kao cjelinu. Danas je to
najpopularnija knjievna forma.
Prema tematskoj klasifikaciji (sredinjoj temi) romani mogu biti: drutveni,
psiholoki, historijski/povijesni, pustolovni/avanturistiki, ljubavni, viteki,
vestern, kriminalistiki, obiteljski romani.
O knjievniku...
EDHEM MULABDI (1862-1954) je bosanskohercegovaki prozaista. Roen je u
Maglaju, gdje je zavrio mekteb i rudiju, a nakon toga se zaposlio kao inovnik. Po
zavretku Uiteljske kole u Sarajevu radi prvo u Brkom, a potom u Sarajevu kao
nastavnik u vjerouiteljskoj koli. Iza toga je perfekt konvikta Uiteljske kole, zatim
nastavnik u erijatskoj sudakoj koli i potom nadzornik osnovne kole. Zajedno sa
11
Safvet-begom Baagiem i Osmanom Nuri Hadiem pokree list Behar i osniva

drutvo Gajret. Bio je prije svega prosvjetitelj, potom knjievnik. Svoj prosvjetiteljski
rad prenosi i na knjievno stvaralatvo. Roman Zeleno busenje, prvi bonjaki
roman, smatra se najznaajnijim romanom ovog autora. Napisao je djela: Zeleno
busenje, Nova vremena, Nesretan unuk, Aga i kmet, Tahiraga, Lov, Kumovi, Garib,
Nian, Tajno pismo, Na obali Bosne...
Sinteza:
Prema tematskoj klasifikaciji (sredinjoj temi) romani mogu biti: drutveni,
psiholoki, historijski/povijesni, pustolovni/avanturistiki, ljubavni, viteki,
vestern, kriminalistiki, obiteljski romani.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o
11

2 3 Veliki vezir, Dervi Sui
2 Historijska drama
3
Nastavna jedinica: Veliki vezir, Dervi Sui

patnji, razumijevanje normi ljudskog ponaanja (u ratnim okolnostima),
izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki historijske drame, osobenosti anra

drame, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke, sadrajna analiza,
prostorna i vremenska lokalizacija teksta, kompozicija dramskog djela (tema,
fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika, portret, elementi izraajnog itanja,
uoavanje i imenovanje pojedinosti u drami, dijalozi, monolozi

11

usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja

Tematska korelacija
Meupredmetna: historija, informatika
Ishodi uenja: Prepoznaje dramu kao prozni oblik knjievnosti, prepoznaje

temeljne osobine historijske drame, odreuje statine (zaustavljajue) i
kompozicijske dijelove dramskog teksta, prepoznaje dijaloki tok i povezuje ga
s tematsko-idejnom osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne osobine
likova te psiholoku, socijalnu i etiku kategorizaciju, didaskalije
ta o ivotu slavnog Velikog vezira Mehmed-pae Sokolovia saznaje iz

sljedeeg odlomka: Mehmed-paa Sokolovi je u ime Sulejmana
Velianstvenog, jo pod osvojenim Sigetom, okupio i drao vojnu snagu
Carstva u svojoj vrstoj ruci, ne samo za tri sedmice poslije sultanove smrti
nego i tokom narednih 13 godina, koliko je bio na poloaju velikog vezira. Za
to vrijeme, drei se naela sultana Sulejmana, Mehmed-paa je odravao
Carstvo na vrhuncu vojno-politike moi i kulturno-prosvjetnog i graditeljskog
procvata, na koje ga je uzdigao najvei osmanski vladar. (Mustafa Imamovi:
Historija Bonjaka)
Pogledaj video zapis iz pozorine predstave Veliki vezir (Scena trea) na

sljedeoj internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=NoFIC2HENR8
Kako historijski, a kako dramski tekst pristupa obradi ove teme? Koje injenice
iz ivota ove slavne historijske linosti zanimaju historiju, a koje knjievni
tekst?
Glavni dio sata:

Interpretativno itanje teksta: Veliki vezir, Dervi Sui
12
Mehmed-paa Sokolovi je umoran od vladanja i sam udi za airima romanijskim.
Zato?
muebak drvena reetka na prozoru

ohol nadut, nadmen, gord, razmetljiv, uobraen, bezobrazan, drzak
air livada, sjenokos, panjak
gle caklina, vanjski sjaj
sandak (tur. sancak) oblast koju su sultani davali na upravu svojim vojvodama
vilajet (tur. vilayet) mesto roenja, zaviaj; pokrajina, provincija
vezir (tur. vezir) na Istoku titula visokog dravnog inovnika; u bivoj Turskoj
Carevini: titula ministra predsednika (veliki vezir).
hamzevije pristae Hamze Orlovia koji je imao udio u atentatu na Mehmed-
pau Sokolovia
hazretleri (ar. i tur.) njegova uzvienost
tevabija (tur. tevabi) pratnja pristalice, istomiljenici

bestilj gusti pekmez od ljiva
divan (tur. divan) turski dravni savet; tajni savet bivih sultana;
padiah (tur. padisah) gospodar nad kraljevima, samodrac, car, sultan, veliki
sultan
efendija (tur. efendi) gospodin, gospodar; titula muslimanskog duhovnog voe
ili vjerski obrazovanog muslimana
dova molitva Allahu
dovadija onaj koji ini dovu
jezuiti lanovi ili pristalice Drutva Isusovog", katolikog reda
korumpriran (lat. corrumpere) pokvaren, izopaen, podmien, potplaen,
potkupljen
akam hairolsum pozdrav, dobro vee! Sretno vee!
han svratite, konaite
tienik ljubimac, onaj koji ima protekciju
izaslanitvo poslanstvo, lica koja, u ime neke vee organizacije, imaju
ovlaenje da obave izvjestan posao
sultan ( tur. sultan) muslimanski vladalac, samodrac, car; ranije: turski car.
poselamiti muslimanski pozdrav, pozdraviti
12
hanuma gospoa, supruga

harem ensko odjeljene u muslimanksoj kui gdje je stranim mukarcima
zabranjeno ulaziti
karaoz komiar, maioniar, lakrdija, marioneta
Interpretacija
Stihovi s poetka ovog odlomka rjeito govore o dva vrlo udaljena drutvena
poloaja. Jedan se vezuje za dvore u Stambolu, a drugi za aire
romanijske.
o Ko su oholi koji su darivani dvorom u Stambolu?
o Kakvu kaznu moli lirski subjekt? ta pod time misli?
o Sokolovi ipak dariva autora ovih stihova? ta time pokazuje? Opredijeli
se za neki/e od ponuenih odgovora:
naklonost prema pjesniku;
naklonost prema sadraju pjesme: Sokolovi je umoran od vladanja i
sam udi za airima romanijskim;
mudrost vladanja: iako mu se sadraj pjesme ne dopada, Sokolovi
nagrauje darovitog pjesnika.
Mehmed-paa Sokolovi je bio osmanlijski vojskovoa i veliki vezir porijeklom

iz Bosne i Hercegovine (sela Sokolovii pored gradia Rudo). Pronai u tekstu
mjesta koja govore o njegovoj vezanosti za bosanskohercegovake prostore i
ljude.
Koje osobine velikog vezira Mehmed-pae Sokolovia upoznaje iz njegova

odnosa prema zatvorenicima? Potkrijepi svoje miljenje reenicama iz teksta.
U ove Sokolovieve dravnike dunosti upliu se neke slike. Prepoznaj ih u
sljedeim njegovim rijeima: Boe, kakva runa jesen! (Pilaviji) A u nas,
tamo... ljive su obrane, bestilj krka u kazanima... ovnovi razapeti visoko na
tavanima... sijela djevojaka.... gore nebo planinsko, mrazno, zvjezdano...
usamljen vuk vije na mjeseini...
Kako se ove slike odnose prema slikama iz pjesme s poetka ovog odlomka:
Uzalud Stambolu ljepota i ljepotice!

Jedna tamnica
i jedna runa jesen ih ko trag u pijesku
briu.
Boe moj, darivaj ohole dvorom u Stambolu
i daj im dugu prljavu jesen stambolsku,
a meni uini uslugu i kazni me da - dok
sam iv, kosim aire romanijske,
ljeti na pripeci,
12
i pijem vodu, Kneinac zvanu,

od koje gle po zubima puca.?
o Koju stranu Sokolovieve linosti upoznaje iz ove usporedbe?
Iznenadna nona posjeta tienika i dovadije sultana Murata, Sadudina,

otkriva jo jednu stranu Sokolovieva karaktera. U emu sultan vidi
neshvatljivu grubost i nemar velikog vezira Sokolovia?
Ko je i zato potaknuo uzvienu srdbu sultana Murata? Kako se prema tim
okolnostima odnosi Mehmed-paa Sokolovi? Odgonetni to iz sljedeeg
dijaloga:
Sokolovi: Sluaj ti, zelembau, ja sam tebi ve jednom zabranio da mi

izlazi na oi. Poselami sultanu Safiju-hanumu koja te poslala...
Sadudin: Ja govorim o srdbi sultanovoj...
Sokolovi: Reci ti njoj da ja odgovaram za sudbinu turskog carstva. Ja sam

njegovu slavu i mo ovom glavom i ovim rukama podigao meu zvijezde.
Carstvo die mojim dahom. I dok sam ja iv, neu dati da mi se haremski
ejfovi mijeaju u dravnike poslove.
A sad napolje!
Sadudinovo obraanje velikom veziru Mehmed-pai Sokoloviu zapoinje

prijetvornom ljubaznou i laskanjem. Kako zavrava? Potrai reenice u
tekstu koje to potkrepljuju.
Kako je veliki vezir Mehmed-paa Sokolovi prihvatio upozorenje da je put

carske srdbe posijan mrtvim glavama?
Koliko ti je prihvatljiva sljedea vizija ovjeka kojemu moe biti povjereno

carstvo: "Carstvo moe biti povjereno samo ovjeku koji voli svijet jednako kao
i svoje tijelo." (Lao Tse)?
Kreativni rad
Mehmed-paa Sokolovi je podizao brojne zadubine, damije, esme,

podigao je i nekoliko mostova u Bosni i Hercegovini i jedan u Crnoj Gori.
Jedan od tih mostova u Bosni i Hercegovini je i tematska osnova romana Na
Drini uprija Ive Andria. Saznaj koji je to most. Poslui se romanom i/ili
enciklopedijama.
12
Napii esej kojemu e inspiracija biti sljedea Sokolovieva reenica iz drame

Veliki vezir: A zgarita i zaputene oranice nisu ni jedno carstvo uinili
srenim.
Mala napomena: drama Veliki vezir sigurno zasluuje mjesto u tvom

Dnevniku itanja.
Knjievni pojmovi
Drama (prema grkom drama radnja) je knjievno djelo koje zahtijeva

realizaciju u glumakoj izvedbi na pozorinoj sceni, filmu, televiziji, radiju.
Izraajno sredstvo drame nije samo jezik nego i sve ostale izraajne
mogunosti koje stoje glumcu/glumici na raspolaganju (scenografija na maloj
ili velikoj sceni, otvoreni prostor sa scenografijom, muzika, kostimi...). Dramska
predstava esto nastaje suradnjom autora i kazalinih, filmskih, televizijskih i
radijskih umjetnika. Glavno obiljeje i glavni dio dramskog teksta je dijalog.
Veliki vezir Dervia Suia je historijska drama. Historijska drama ima

historijsku pozadinu, govori o historijskim dogaajima, historijskim linostima.
O knjievniku...
DERVI SUI (1925-1990) je bosanskohercegovaki prozaist. U vrijeme kada je
pohaao Uiteljsku kolu u Sarajevu, Sui odlazi s grupom uenika u partizane, to
e imati znaajnog uticaja na njegov knjievni svijet i tematsku zaokupljenost. Nakon
rata je radio kao uitelj u Srebrenici i Tuzli, kao novinar Osloboenja, Zadruga i
povremeno saradnik drugih listova. Bio je upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i
drutveno politiki radnik u Sarajevu. Dobitnik je Dvadesetsedmojulske nagrade,
Nagrade ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Napisao je slijedea djela: Jabuani, S
proleterima, Mome s vrgorca; Ja, Danilo, Danilo u stavu mirno, Teferi, Kurir,
Drugarica istorija, Pobune, Uhode, Hoda strah, estine, Tale, Parergon, ar i mir,
Veliki vezir, Nevakat, Listopad, Jesenji cvat, Drame, Cvijet za ovjekoljublje. Djela
Dervia Suia fokusiraju kolektivnu bosansku sudbinu, povijesne udese Bosne,
duhovnu fizionomiju bosanskog ovjeka. Prevoena su na mnoge strane jezike.
Sinteza:
Drama (prema grkom drama radnja) je knjievno djelo koje zahtijeva
realizaciju u glumakoj izvedbi na pozorinoj sceni, filmu, televiziji, radiju.
Dramska predstava esto nastaje suradnjom autora i kazalinih, filmskih,
televizijskih i radijskih umjetnika. Glavno obiljeje i glavni dio dramskog teksta
je dijalog.
Historijska drama ima historijsku pozadinu, govori o historijskim

dogaajima, historijskim linostima.
12
Zavrni dio sata:

Domaa zadaa:

Saznaj vie o ...

3 Mizantrop, Jean- Batiste Poquelin Molijer
4 Komedija
Nastavna jedinica: Mizantrop, Jean- Batiste Poquelin Molijer

prirode rijeju, zvukom, razvijanje sposobnosti za prepoznavanje ljepote i
vrijednosti u knjievnom djelu, razvijanje duhovitosti i prepoznavanje kominih
elemenata
Obrazovni: komedija kao vrsta drame, kominost i ironinost, kominost i
pouka, uoavanje i doivljavanje ljepote jezika, uoavanje anrovskih i
strukturnih osobenosti komedije, dijalog i monolog

Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni rad, individualni rad, rad u
grupama
12

grafofolija - ilustracija teksta iz itanke 9
Tematska korelacija

Meupredmetna: muzika kultura, likovna kultura

temeljne osobine komedije, odreuje statine (zaustavljajue) i dinamine
dijelove dramskog teksta, prepoznaje dijaloki tok i povezuje ga s tematsko-
idejnom osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne osobine likova te
psiholoku, socijalnu i etiku kategorizaciju, prepoznaje ironian i neironian
smijeh, didaskalije
Koliko je uloga iskrenog ovjeka lahka, a koliko - teka uloga? Potkrijepi svoj
stav nekim primjerom iz vlastitog iskustva.
Kako razumijeva ovu misao slavnog pisca: "Pristojnost zahtjeva da ljudi
lau." (Maksim Gorki)?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Mizantrop, Jean- Batiste Poquelin Molijer

Koji momenat je u tebi izazvao smijeh? Zato?
12
mizantrop ovjekomrzac
moneta (lat. moneta) novac, naroito kovani novac
hudo jadno
koketa (fr. coquette) ena koja gleda da se dopadne drugima (naroito
mukarcima); zavodnica
zgranjavati se zaprepatavati se, zastajati u udu, bez rijei od neprijatnog
iznenaenja
flegma trom i ravnoduan ovjek
ra hra, neistoa (rav lo ovjek, neto drugo loe, stvar, pojava i sl.)
kaditi okaditi, namirisati
prorok onaj koji prorie sudbinu
hulja nitkov, nevaljalac, propalica
golja odrpanac
ujdurma rad koji se izvodi vjeto i lukavo, smicalica, spletka, podvala
jediti nervirati
porok mana, nedostatak
kuditi grditi, ruiti
bezumlje ludost, ludilo
Interpretacija
Molijer u svojim komedijama slika ljudske slabosti, mahane i poroke

francuskog drutva XIX stoljea, s namjerom da im se nasmije i/ili naruga. S
kojom ljudskom slabou nas komediograf suoava u ovom odlomku iz
komedije Mizantrop? Prepoznaj to u sljedeim Alsestovim rijeima:
Ko ovjek od asti. Nikad ne izrei
Rijei koje nee iz srca potei.
Molijer u Mizantropu predstavlja temu ope drutvene lai. La je Molijerova

opsesivna tema i vjeni neprijatelj kojeg on progoni i s kojim se obraunava
u svojim komedijama.
o Koji lik u komediji zastupa ovaj autorov stav? Potkrijepi svoje miljenje
reenicama iz teksta.
Zasmijavajui i zabavljajui ljude, Molijer ih eli i pouiti. Koji su komini, a koji

pouni elementi u sljedeim Alsestovim rijeima:
I nita ne mrzim ko grimase razne

Tih izruitelja ljubaznosti prazne
Zagrljaja turih slatke raspirae
Nepotrebnih rijei uslune sijae,
to se ljubaznou sa svakim nameu
I ludu s pametnim u isti dak meu.?
12
Alsest izraava svoj protest prema prirodi ljudi i odbija prilagoditi joj se. ta
ga sve u ljudskoj prirodi do sto bijesa jedi? Postoji li i neka druga strana
prirode ljudi?
Kako ga odvodi taj bijes? Prokomentiraj sljedee njegove rijei:
Ljudi su mi tako mrski da bi mene
Ba ljutilo da me potuju i cijene.
o Koliko ti je prihvatljiv Alsestov stav?
Koliko je Alsestov stav prihvatljiv Filentu? Prokomentiraj njegove rijei:

Da lsirote smrtne, sve bez izuzetka
Obuhvata ova vaa mrnja rijetka?
Il u nae vrijeme moe jo da bude...
Rjenik stranih rijei ovako definira znaenje rijei mizantrop: (gr. miseo -
mrzim, anthropos - ovjek) - ovjekomrzac; osoran i povuen ovjek. Pronai
mjesto u tekstu koje govori o Alsestovoj osornoj prirodi i povuenosti,
usamljenosti.
Alsestovoj mizantropiji (mrnji prema ovjeku) snano kontrastira jedna

osobina njegovog prijatelja Filenta. Prepoznaj je u sljedeim njegovim
rijeima:
I luega posla ne moe da bude,
Nego kad ko zadre da popravlja ljude.
Ja svaki dan, k'o vi, vidim stvari trista
Koje mogu bolje da budu zaista;
Al mada me sve to kud god kroim sree
Ljuta ko vas niko vidjeti me nee.
ta Filenta miri s ljudskim nesavrenstvom? ta mogu znaiti njegove rijei:

Zdrav razum u svemu bjei od krajnosti, / I zahtijeva mjeru i u estitosti?
Kreativni rad
Rijei suprotnog znaenja od rijei mizantrop i mizantropija su:
- filantrop (gr. filanthropos) ovjekoljubac i
- filantropija (gr. filanthropia) ovjekoljublje, ljubav prema
blinjima.
o Napii zamiljeni dijalog Alsesta i nekog filantropa. Moe to biti i ti.
12
Tragedija i komedija su dvije osnovne dramske vrste. Komedija, za razliku

od tragedije, na komian nain obrauje drutvene sukobe, ismijava
shvatanja, obiaje i navike jedne drutvene grupe, epohe ili generacije. Kritika
ljudskog ponaanja u komediji izaziva smijeh a junaci komedije najee imaju
preuveliane negativne osobine ( krtost, uobraenost, hvalisavost,
astoljubivost...).
Cilj komedije nije samo da nasmije i zabavi, ve i da poui. Komedija uvijek
ima sretan rasplet.
O knjievniku...
AN-BATIST POKLEN MOLIJER (Jean Baptiste Poquelin Moliere, 1622-1673) je

najznaajniji francuski komediograf. U mladim danima je napustio obrazovanje za
advokata da bi ivio u teatru i za teatar. Vodio je preko godinu dana putujuu druinu
po cijeloj Francuskoj, sastavljajui farse s tipiziranim likovima po uzoru na talijansku
improvizirajuu trupu. Visoko obrazovan i talentiran Molijer je jedinstven u svojoj
posveenosti narodnoj publici, to je izazivalo otpor viih slojeva drutva. Njegovi
likovi prikazuju sudbinu prostodunog, potenog ili slobodoumnog ovjeka u drutvu
graansko-plemike ravnotee, ili su iva svjedoanstva nalija te ravnotee:
obeovjeenja, kapitalistike pohlepe i sl. Njegov pogled na svijet polazi od likova i
njima svojstvenih gesta i grimasa, on je humanistiki racionalan i irokogrud, ali
netrpeljiv prema osobama opasnim po blinje ili po ravnoteu zajednice fanaticima,
patrijarhalnim oevima, glupim sebinjacima, lanim intelektualcima, koketama i sl.
Molijer je svojim djelima zacrtao matinu tradiciju francuskog kazalita i evropske
komedije. Napisao je slijedea djela: kola ena, Tartuffe, Don Huan, Mizantrop,
krtac, Graanin plemi, Umiljeni bolesnik, itd.
Sinteza:
Tragedija i komedija su dvije osnovne dramske vrste. Imamo i dramu u uem
smislu koja ne mora biti niti komedija niti tragedija.
Komedija na komian nain obrauje drutvene sukobe, ismijava shvatanja,
obiaje i navike jedne drutvene grupe, epohe ili generacije. Kritika ljudskog
ponaanja u komediji izaziva smijeh a junaci komedije najee imaju
astoljubivost...). Cilj komedije nije samo da nasmije i zabavi, ve i da poui.
Zavrni dio sata:
12
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...

5 Magarac i slavuj, Ivan Andrejevi Krilov
Umjetnika basna
Nastavna jedinica: Magarac i slavuj, Ivan Andrejevi Krilov

istinoljubivost kao vrijednost, razumijevanje normi ljudskog ponaanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki umjetnike basne, osobenosti
anra basne, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke, sadrajna
analiza, karakterizacija glavnih likova, ironija, elementi izraajnog itanja,

usmenog izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja i pisanja
13
Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, grupni rad,

individualizirani

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Prepoznaje basnu kao prozni oblik knjievnosti, prepoznaje

basnu u stihu, prepoznaje temeljne osobine basne, otkriva stilsko-izraajna
sredstva, prepoznaje dijaloki oblik basne i povezuje ga s tematsko-idejnom
osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne osobine likova te otkriva
njihovu etiku kategorizaciju, prepoznaje ironian i neironian ton
Koja znaenja rijei kritika poznaje? Koja znaenja taj pojam ukljuuje u
svakodnevnoj upotrebi? Potrai znaenja pojma kritika u nekom rjeniku.
Rije kritika oznaava i umijee razmatranja, procjenjivanja, vrednovanja -
naprimjer umjetnikih djela. Ako je Umjetnik stvaralac lijepoga (Oscar Wilde),
ko je kritiar?
Postoje knjievni, likovni, filmski, kazalini, glazbeni... kritiari. Koja je njihova
zadaa?
Glavni dio sata:
Najava teksta
Magarac i slavuj, Ivan Andrejevi Krilov
13
ta misli o slavujevoj pjesmi? A ta misli o magarcu kao glazbenom kritiaru?

poj pjesma, pjevanje
biglisati pjevati, izvijati melodiju (ptice, naroito slavuji)
zaromoni zaamori, zaubori, zarominja
Interpretacija
uvi kako glasovi krue o prekrasnom pjevu slavuja, magarac poeli i sam
da ga uje i uvjeri se u istinitost prie. Kako je slavuj reagirao na njegovu
elju?
Prepoznaj i prokomentiraj slavujev nesvakidanji talenat i umijee u sljedeim
stihovima:
as u sto boja biglie mu glas,
as zaromoni stih,
Pa tiha pjesma kroz daljine tone,
A askom opet ice sve mu zvone.
Kolika je mo slavujeve pjesme? Kako slavujevo okruenje doivljava njegovu

pjesmu?
"Muzika je hrana ljubavi. (William Shakespeare) Kako o tome svjedoe
sljedei stihovi:
Pastiru stade dah, od sree trne,
Zatrepti sva mu dua.
K pastirici plahi pogled svrne,
Pun zanosa slua.?
Je li talenat dovoljan za vrhunsko umjetniko ostvarenje? Koliko ti je

prihvatljiva sljedea misao: "Da ljudi samo znaju koliko sam naporno radio da
bih postao majstor, moja djela ne bi izgledala uope toliko udesna."
(Michelangelo Buonarroti)?
Kako je magarac reagirao na slavujev poj? Odlui se za odgovor koji ti je

prihvatljiviji:
- uzbueno jer je duboko ganut slavujevim umijeem pjevanja;
- hladno jer nije doivio ni prepoznao ljepotu slavujeve pjesme.
13
Koliko su ti prihvatljive magareve rijei:

Tek je meni ao
to ti pijetla naeg nisi upoznao.
Od njega bi jo mogo
Nauiti mnogo.?
o ta iz ovih stihova saznaje o magarevom poznavanju umijea

pjevanja? Kakvo je njegovo umijee razmatranja i procjenivanja
umjetnikog ostvarenja? ta misli o magarcu kao glazbenom
kritiaru?
Magarev sud o slavujevoj pjesmi pravo je otrenjenje za zanesenog

umjetnika, te on Prhne i poleti preko devet bara.... ta time pokazuje?
Odgovori i/ili se odlui za neki/e od ponuenih odgovora:
- da eli pobjei od neukog kritiara koji ne posjeduje dovoljno sluha ni
znanja za njegovo umjetniko ostvarenje;
- da eli pobjei od svakog kritiara;
- prezir prema onima koji njegovu pjesmu ne razumiju;
- da ne moe podnijeti kritiku;
- protest jer nema ta nauiti od pijetla;
- ravnodunost prema magarcu jer je shvatio da magarac ne zna koliko
je neuk kao glazbeni kritiar.
Ovo je umjetnika basna. Koga u basni simboliziraju slavuj i magarac?
Basnom Magarac i slavuj Krilov je izvrgao ruglu jednog svog kritiara, ruskog
velikaa koji ga je kritizirao kao pjesnika. Basna posjeduje
humoristine/smijene i satirine elemente. Prepoznaj ih. (Prisjeti se: Satira je
knjievni oblik u kojem se na duhovit i podrugljiv nain osuuju negativne
pojave u ponaanju, miljenju i djelovanju ljudi, kao to su: sebinost,
nepromiljenost, glupost...)
Stvaralaki rad
ta znai biti samokritian? Koliko si spreman/a prepoznati i priznati vlastite mahane?
Prokomentiraj sljedeu misao poznatog satiriara:
o "Satira je vrsta stakla u kojem posmatrai ponajee opaze svaije lice
samo ne svoje." (Jonathan Swift)
Odaberi temu i napii pismeni sastav:
o Moj osvrt na basnu Magarac i slavuj
13
o U magarcu sam prepoznao...

o Ne gledaj ta ti kae, nego ko ti kae!

Umjetnika basna je kratka pria u stihu ili prozi u kojoj se ljudsko ponaanje
predstavlja alegorijski, najee sa ivotinjama kao glavnim junacima. Svaka basna
ima neku moralnu pouku zasnovanu na zdravom razumu. Pojedinim ivotinjama se
pripisuju ljudske osobine (lisici lukavstvo, vuku pohlepa, lavu mo, slavuju kreativnost
i vjetina, magarcu glupost...) Basne su uvijek ironine, a esto i satirine.
Ironija je stilska figura u kojoj se rijeima daje suprotan smisao od onog koji
one imaju. Ironija je esto i duhovito i podsmjeljivo dranje koje znai
potpuno suprotno od onoga to se rijeima kazuje.
Satira je duhovita, podrugljiva i otra osuda ljudskih mana i negativnih
drutvenih pojava.
Alegorija je figura prenesenog znaenja u kojoj jedna stvar ( predmet, pojava,
prizor ili situacija) oznaava drugu stvar. Slina je metafori, ali se alegorija
protee na cijelu sliku, nerijetko i na cijelo knjievno djelo.
Saznaj vie o ...
O knjievniku...
IVAN ANDREJEVI KRILOV (1768 1844) je ruski basnopisac i komediograf.

Proslavio se prvenstveno svojim basnama u kojima je esto uz opeljudske mahane i
poroke istodobno kritizirao i ruska drutvena i kulturna zbivanja. Prevodio je i
preraivao La Fontena, na kojeg se u mnogo emu i ugledao. Krilovljeve basne,
pisane u stihovima i narodu bliskim jezikom, uspjele su prodrijeti i do evropskih
italaca i ruskog puka, te pojedine Krilovljeve mudre izreke ive i danas kao narodne
poslovice.
Sinteza:
Umjetnika basna je kratka pria u stihu ili prozi u kojoj se ljudsko ponaanje
predstavlja alegorijski, najee sa ivotinjama kao glavnim junacima. Svaka
basna ima neku moralnu pouku zasnovanu na zdravom razumu. Basne su
uvijek ironine, a esto i satirine.
Ironija je stilska figura u kojoj se rijeima daje suprotan smisao od onog koji
one imaju. Ironija je esto i duhovito i podsmjeljivo dranje koje znai
potpuno suprotno od onoga to se rijeima kazuje.
Satira je duhovita, podrugljiva i otra osuda ljudskih mana i negativnih
drutvenih pojava.
13
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
3
Gimpel luda, Isaac Bashevis Singer
Novela
Nastavna jedinica: Gimpel luda, Isaac Bashevis Singer
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjievnosti, ljepota osobnog doivljaja

knjievnosti kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei, spontano
doivljavanje pisane rijei, razvijanje osjeaja za pravdu i moral, istinoljubivost
kao vrijednost, razvijanje ljubavi i empatije prema ljudskoj patnji, razumijevanje
normi ljudskog ponaanja, izgraivanje pozitivnih osobina linosti, razvijanje
ljubavi prema porodici
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki novele, osobenosti anra novele,
razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja poruke, sadrajna analiza,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), psiholoki portret/etika kara
13
kterizacija glavnog lika, uoavanje i imenovanje pojedinosti u noveli, naracija,

deskripcija, dijalozi, humoristini elementi, elementi izraajnog itanja,
mentalnih i komunikativnih sposobnosti

digresija

Tematska korelacija

Meupredmetna: religijska kultura
Ishodi uenja: Prepoznaje novelu kao prozni oblik knjievnosti, prepoznaje

temeljne karakteristike novele, otkriva stilsko-izraajna sredstva, prepoznaje
pripovjedne, dijaloke, deskriptivne i monoloke oblike u tekstu, fabulu
povezuje s tematsko-idejnom osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne
osobine likova te otkriva njihovu psiholoku, socijalnu i etiku kategorizaciju,
Ljudi su spremni mnoge ljudske postupke, pa i one najplemenitije, proglasiti za

ludost. Kada se ljudska hrabrost moe razumjeti kao ludost? U emu moe
biti ludost naivnog ovjeka?
Mea Selimovi u Tvravi veli kako samo neiskustvo i ludost ovjeku daju
krila, i da je najvea mudrost u ivotu da ovjek pronae pravu ludost.
Kako razumijeva ovu misao?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Gimpel luda, Isaac Bashevis Singer

13
Kakva raspoloenja i osjeanja u vama budi Gimpel luda?

rabin idovski sveenik, idovski vjerouitelj
deran objeenjak, fakin, uliar
kavgadija onaj koji izaziva svau, prepirku, svaalica
kadar koji je u stanju da neto uradi, moan, sposoban za neto
obeenjak deran, ulini mangup, skitnica
eret lukavac, prepredenjak, nestako, vragolan
skoliti opkoliti
ovnujski rog afar, jedan je od najstarijih duhakih instrumenata na svijetu. Pravi
se od ovnujskog i kozjeg roga a koristi se prilikom nekih praznika i oglaavanja
vanrednih dogaaja.
Interpretacija
Ova pria nas upoznaje s jednim neobinim junakom. Kako nam se on

predstavio na poetku ovog odlomka?
U emu se ogledala Gimpelova ludost? Potrai joj neko drugo ime i/ili odaberi
neko od ponuenih:
- djetinjasta naivnost u kojoj je spreman povjerovati i u najnevjerovatnije
dogaaje;
- bezrezervno vjerovanje ljudima proizalo iz uvjerenja da ljudi nemaju
razloga lagati;
- lakomislena popustljivost doputanje ljudima da se nasmiju i zabave
na njegov raun;
o Potkrijepi svoj/e odgovor/e reenicama iz teksta.
ime Gimpel pravda svoju ludost? U kakvoj se zamci zatekao?

Prokomentiraj sljedee njegove rijei:
Pre svega, sve je mogue, kao to je zapisano u Izrekama otaca, samo sam
zaboravio kako. Drugo, morao sam da poverujem, jer bi me inae skolila sva
varoica. Ako bih se ikad usudio da kaem: Vi se to egaite sa mnom., bilo
bi nevolje. Ljudi bi se naljutili: Kako to misli? Hoe li da kae da smo svi mi
laovi? ta sam mogao da inim? Verovao sam im i nadam se da sam im
priinjavao bar malo zadovoljstva.
13
Ljudi iz Gimpelova okruenja su vrlo matoviti u smiljanju zamki njegovoj

ludosti. Kako bi okarakterisao/la njihovo ponaanje?
Poslije jednog egaenja Gimpel se zarekao da nikom nita vie nee
poverovati. Pronai to mjesto u tekstu i odgonetni po emu je ovo
egaenje posebno uvredljivo? Koju nam stranu Gimpelove linosti
razotkriva?
Singer u svojim djelima redovno istrauje ulogu vjere u ivotima svojih likova
suoenih s razliitim ivotnim nedaama. Pronai mjesta u ovoj prii iz kojih je
to vidljivo.
Kreativni rad
Poljski pisac Isak Singer je 1978. godine dobio Nobelovu nagradu za
knjievnost, ponajprije zbog novele "Gimpel, luda". Ovo je snana pria o
opstanku u surovom svijetu, o ouvanju dostojanstva i odolijevanju
iskuenjima koje ivot nosi. Od koga Gimpel oekuje odgovor na pitanja koja
ga zbunjuju?
Prokomentiraj savjet rabina Pisano je: bolje je biti luda vascelog ivota nego
biti zao makar i jedan as.

Novela je kraa pripovjedna vrsta, saete radnje ija fabula govori o isjeku iz
neijeg ivota. Najee sadri samo jedan dogaaj, jedan ili dva lika, a
njezina se radnja dogaa u odreenom i ogranienom vremenu i prostoru.
Psiholoka karakterizacija lika moe se ostvariti i razvijenim slikama
ponaanja i slikama psihikog stanja lika. Pisac prati i otkriva preivljavanje u
dui svog junaka, naine njegova razmiljanja, otkriva nam njegove osobine i
njegov karakter.
O knjievniku...
ISAK BAEVIS SINGER (1904 1991) jevrejski je knjievnik koji je punu svjetsku
slavu stekao dobijanjem Nobelove nagrade za knjievnost 1978. godine. Roen je u
poljskoj u gradiu Radziminu. Obrazovanje je stekao u vjerskoj koli svoga oca i
stekao status rabina, ali se tim poslom nikada nije bavio. Mnogo je prevoen i jedan
je od najpopularnijih pisaca u Americi. Djelo mu je posveeno Jevrejima istone
Evrope koji su ivjeli po getima i jevrejskim emigrantima u Americi. Autor je niza
zbirki pria, poput poznate Metuzalemova smrt i druge prie, i slavnih romana
Maioniar iz Lublina, Sotona u Goraju, Ludak, Neprijatelji... Kao pisca ga zanimaju
ljudske sudbine u vrtlogu ivota.
Sinteza:
13
Psiholoki portret lika nastaje njegovom psiholokom karakterizacijom. Pisac prati i

otkriva preivljavanje u dui svog junaka, naine njegova razmiljanja, otkriva nam
njegove osobine i njegov karakter.
Kada pisac u knjievnom djelu slika lik posveujui posebnu panju njegovim
moralnim osobinama, pozitivnim ili negativnim, govorimo o etikoj karakterizaciji
lika.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
3
Istanbul Grad, sjeanja, Orhan Pamuk
Autobiografski roman
Nastavna jedinica: Istanbul Grad, sjeanja (Odlomak Crno-bijelo),Orhan

Pamuk
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjievnosti, razvijanje osobnog doivljaja

knjievnosti kao vrijednosti, razvijanje ljubavi prema pisanoj rijei, spontano
doivljavanje pisane rijei, razvijanje ljubavi prema porodici i rodnom domu,
domovini
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki autobiografskog romana, ili
autobiografija i autobiografski roman, osobenosti anra autobiografskog
romana, eksterijer ka oblik deskripcije, razvijanje vjetine pravilnog
razumijevanja poruke, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija
teksta, imenovanje pojedinosti u deskripciji
13


Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni, individualizirani,

rad u grupama

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop
Tematska korelacija

Meupredmetna: likovna kultura, historija, geografija
Ishodi uenja: Prepoznaje autobiografski roman kao prozni oblik knjievnosti,

prepoznaje temeljne karakteristike autobiografskog romana, otkriva stilsko-
izraajna sredstva, prepoznaje pripovjedne, deskriptivne i monoloke oblike u
tekstu, fabulu povezuje s tematsko-idejnom osnovom teksta
Kojim bi bojama opisao/la svoj grad? ta u tom opisu odreuje njegovu boju (priroda,
graevine, klimatski uvjeti, ljubav...)?
Pisac Orhan Pamuk ovako opisuje povezanost ovjeka i njegovog grada: Na grad
je spokojno mjesto.
ta sve povezuje ovjeka s njegovim gradom? ta tebi znai tvoj grad?
Poznajemo tek nekolicinu ljudi, a silno mnotvo kaputa i hlaa. Odjenite neko
strailo u svoje zadnje rublje, a vi stanite do njega razodjeveni tko ne bi prvi
pozdravio strailo? (Henry David Thoreau)
Odijelo ne ini ovjeka. (Narodna poslovica)
Glavni dio sata:
Najava teksta: Istanbul, Orhan Pamuk

14
Pisac osjea prisnu vezanost za grad Istanbul, ali i za njegove ljude. Kakve
snove i matanja dijeli s njima dok nona tama prekriva siromatvo ivota?
avenija pristup, prilaz; drvored; staza, put obrubljen drveem i cvijeem

konak noite, prenoite
neolieno neobojeno
legenda pria iz ivota svetaca, ivotopis svetaca; izmiljena pria, bajka, gatka,
basnoslovna pria
arnautski albanski
kaldrma kamenom poploan drum, plonik; kamen za poploavanje drumova
sufle / suflirati (fr. souffler, lat. sufflare) pozorino, aptati, doaptavati
impresionizam likovni, muziki i knjievni pravac
dolmu mini-kombi u slubi javnog prijevoza (javni taksi)
manuelan runi, koji radi rukama; koji je izraen rukama; manuelni radnik onaj koji
radi fiziki, zanatlija
sag zastira, arenica, za podove i zidove, tepih
bizantski bizantijski (gr. Byzantikon) koji se tie grkog ili istonorimskog carstva
kolorit vetina bojenja, vetina davanja i upotrebe boja
ozraje sredina u kojoj ovjek ivi i razvija se
tekstura tkanje, tkanina; sklop, sastav, spoj
uas odmah
lu borovina koja se lahko pali pa slui za potpalu vatre
tekija nastamba u kojoj borave dervii i vre obrede; dervihana
Interpretacija
Odlomak zapoinje priom o Istanbulu Pamukova djetinjstva. Kao da iz
polutame sumorne kue-muzeja u kojoj je pisac odrastao, eli podijeliti s
nama sjetni uitak gledanja starih zgrada i sruenih drvenih konaka. Kojim
bojama pisac boji grad svoga djetinjstva? ta je odredilo te boje?
I biografija grada je data u crno-bijeloj boji. S jedne strane je u pievo

djetinjstvo urezana slika siromatva ivota, ulica i stvari, a s druge
sveprisutno pamenje bogatstva slavne i bljetave prolosti grada, izgubljenog
starog i pradavnog bogatstva Istanbula. Iz njihova preplitanja pisac izvodi
neku vrstu kolektivne sjete i melanholije za izgubljenim bljetavim ozrajem
14
koje je davalo gradu snanu, punu i raskonu ljepotu. Koja su zdanja

svjedoci nekadanjeg velelepnog sjaja Istanbula? Pronai u tekstu njihov opis
i odgonetni kakvo raspoloenje u piscu izaziva njihovo uruavanje.
Istanbul je sveprisutna tema u djelima Orhana Pamuka. Kako pisac ovoj temi
pristupa u romanu Istanbul? Odaberi jedan od ponuenih odgovora i obrazloi
svoj izbor:
o Pisac eli biti historiar grada i podastrijeti nam mnotvo historijskih

injenica koje svjedoe o njegovoj burnoj i slavnoj prolosti.
o Pisac eli svjedoiti o ivoj slici preplitanja ivota grada i ovjeka u
njemu, i prepustiti se osobnim uspomenama, utiscima i sponama s
gradom svoga djetinjstva.
Za Pamuka Istanbul ini Istanbulom (...) "predveernji crno-bijeli ugoaj"

grada. Koji mu strastveni putnici na Istok pomau u traganju za ovim
ugoajem? Pronai mjesta u tekstu koja o tome govore.
U pievu sjeanju crno-bijelo tkivo grada snano kontrastira onome to su
zabiljeili zapadni putopisci pristigli u Istanbul sredinom 19. stoljea, a to
svjedoi da su ponajprije boje i bljetavo ozraje bogatih konaka davali gradu
snanu, punu i raskonu ljepotu. On ipak voli tamu hladnih zimskih veeri,
koja se, unato priguenoj svjetlosti ulinih svjetiljki, kao poezija sputa na
pusta prigradska naselja. Tu emociju pisac motivira i jednim posebnim
osjeajem. Potrai ovaj odlomak u tekstu i otkrij koji je to osjeaj. Koliko ti je
prihvatljiv? Pokuaj ga objasniti.
Kreativni rad
Napii pismeni sastav na temu: Moj grad je moje mjesto spokoja
Prepoznaj opise eksterijera u odlomku i otkrij ulogu stilskih postupaka u
slikanju Istanbula.
U kakvom odnosu stoje opisi grada i pieva osjeanja prema rodnom gradu?
Djelo u kojemu sam autor opisuje svoj ivot nazivamo autobiografijom.

Autobiografski roman obrauje i kombinuje pojedinosti i doivljaje iz
pievog ivota sluei se pripovijedanjem u prvom licu (Ich Form). Pisac
tei vjernom reproduciranju svojih iskustava i vienja svijeta oko sebe.
O knjievniku...
ORHAN PAMUK (1952) je turski romanopisac, dobitnik Nobelove nagrade, roen u
Istanbulu. kolovao se na istanbulskom Robert Collegeu, a potom na tehnikom
sveuilitu upisuje studij arhitekture kako bi udovoljio elji svojih roditelja da postane
14
graevinar ili arhitekt. Ipak, nakon tri godine odustaje od arhitekture, te se odluuje u
potpunosti posvetiti pisanju. Zavrava studij novinarstva i odlazi u New York, gdje na
Sveuilitu Columbia, kao gostujui znanstvenik boravi slijedee tri godine. Do sada
je napisao: Bijeli zamak, Zovem se Crvena, Novi ivot, Istanbul: grad, sjeanja,
Snijeg, Devdet-beg i sinovi, Tiha kua, Muzej nevinosti, Crna knjiga.. Najistaknutiji
je savremeni turski pisac, djela su mu prevedena na vie od ezdeset stranih jezika.
Radi na Univerzitetu u Kolumbiji kao profesor uporedne knjievnosti.
Sinteza:
Autobiografski roman obrauje i kombinuje pojedinosti i doivljaje iz pievog
ivota sluei se pripovijedanjem u prvom licu (Ich Form). Pisac tei vjernom
reproduciranju svojih iskustava i vienja svijeta oko sebe.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
3
Oaloena porodica, Branislav Nui
Komedija
Nastavna jedinica: Oaloena porodica, Branislav Nui

komedije, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, razvijanje osjeaja za
duhovitost, prepoznavanje humoristinih elemenata i ironije, razvijanje
sposobnosti za prepoznavanje pouke i vrijednosti u knjievnom djelu
Obrazovni: uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti komedije, komedija

kao anr, smijeh i ironija, dijalog, didaskalije
14



individualizirani

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop
Tematska korelacija
Meupredmetna: likovna kultura,

temeljne osobine komedije, odreuje statine (zaustavljajue) i dinamine
dijelove dramskog teksta, prepoznaje dijaloki tok i povezuje ga s tematsko-
psiholoku, socijalnu i etiku kategorizaciju, prepoznaje ironian i neironian
smijeh, didaskalije
Didaktika igra: Ja sam maska...

Budite pravi majstori u pretvaranju. Stavite na lice masku duboke tuge ili
ushiene radosti i odglumite pantomimom situaciju iz koje su proizale.
Pokuajte ih prepoznati na licima drugih i opisati.
Glavni dio sata:
Najava teksta: Oaloena porodica, Branislav Nui

14
emu si se posebno nasmijao/la u ovoj komediji? Ko je najvie zasluan za tvoj
smijeh?

parastos u pravoslavnoj crkvi sluba za pokoj due umrlog
pogruenost utuenost
sreski oblasni
kanda mogue, valjda, vjerovatno, kao da
opozicioni suprotni, protivni, koji pripada opoziciji
steaj obustava plaanja obaveza, bankrotstvo
stenica (stjenica) vrsta insekta
fascikula fascikla, tvrdi omot za ulaganje dokumenata
kirajdija zakupac stana, stanar
stati u front stati u stroj, postrojiti se
Interpretacija
Nui je jednom prilikom izjavio kako postoji samo jedna vrsta pravog humora,
a to je onaj koji izazivajui smeh na usnama - ublaava surovosti ivota. Koja
je surovost ivota tema ove komedije? Odgovori i/ili odaberi jedan od
ponuenih odgovora:
o Tuga zbog gubitka drage osobe;
o Ljudska pohlepa koja potiskuje tugu zbog gubitka drage osobe;
o Ljudska pohlepa proizala iz ravnodunosti prema smrti bliske osobe;
Koliko god nas Nui suoava sa surovim istinama stvarnosti, njega ne

naputa humorno oseanje ivota. Pronai humoristine elemente u ovoj
komediji.
U dijalokim situacijama koje slijede zapoinje skidanje maske s lica
pojedinih likova. ta se nazire ispod te maske? ta saznaje o Agatonu u
sljedeem dijalogu:
TRIFUN (kao izraz opteg negodovanja koje se javilo u pokretu i

razmeni pogleda): Mogao je i tako da ti kae, zato da nije mogao.
Samo zna, brate Agatone, pokojnik je bio pismen ovek i itao je
novine, pa je mogao misliti u sebi: Ovaj Agaton jeste bio sreski
naelnik, ali gde god je bio, ostavljao je za sobom smrdljiv trag.
AGATON (plane): To nije istina! Tako su pisale opozicione novine, a ne

moe ti traiti od opozicionih novina da piu kako sam ostavio
miriljavi trag za sobom.
14
Na emu Agaton temelji svoje uvjerenje da je on prava osoba za upravljanje

imanjem? Prepoznaj to u sljedeem njegovom obraanju Gini:
A da upravlja imanjem, treba da ima glasinu, da se izdere; treba da ima
pesnicu, da udari njome po stolu i advokatu i kirajdiji i majstoru koji opravlja
imanje.
Agaton eli iskljuiti sve ostale lanove oaloene porodice kao mogue
kandidate za upravljanje imanjem. Ko ga je prvi prozreo? Pronai dijaloku
situaciju iz koje je to vidljivo.
Ko su pokretai zbivanja, nosioci radnje u komediji Oaloena porodica?
Za njih se kae da su protagonisti. Likovi koji se suprotstavljaju svojim

mislima, djelovanjem glavnim likovima, sukobljavaju se s njima zovu se
antagonisti.
Koji likovi su u ovoj drami antagonisti?
Stvaralaki rad
U I inu ove komedije, kao to si vidio/la, dominira humor proizaao iz dijaloga

meu likovima u ijem je sreditu lik Agatona koji lukavom rjeitou utire put
sebi kao buduem upravitelju imanja pokojnika. Proitaj komediju u cjelosti i
otkrij kako je prihvaeno saznanje da ih je sve pokojnik prevario. Kako to
prihvata oaloena porodica? Koje je njeno pravo lice (lice bez maske)?
Spremite Oaloenu porodicu na dramskoj sekciji ili u vaem odjeljenju.

Naroitu panju obratite na didaskalije u drami jer e vam sigurno pomoi da
to vjernije odigrate svoju ulogu.
I ova Nuieva komedija zasigurno zasluuje svoje mjesto u tvom Dnevniku

itanja. Osim osnovnih podataka o knjizi i autoru, zabiljei i situacije koje su,
po tvom miljenju, najkominije u djelu.
Protagonist: U starogrkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu

ulogu. Danas ta rije ima vie znaenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i
pokreta zbivanja u knjievnom, pozorinom ili filmskom djelu, glavni junak.
Antagonist je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim
likovima, sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik (onaj koji
je suprotstavljen protagonisti).
14
O knjievniku...
BRANISLAV NUI (1864-1938) je veoma snaan i uspjean srpski dramatiar ija
se djela neprekidno izvode i na domaim i mnogim stranim pozornicama. Pisao je
romane, putopise, prie, feljtone, autobiografska sjeanja, tragedije, komedije.
Napisao je slijedea djela: roman Optinsko dete, komedije Narodni poslanik,
Sumnjivo lice, Protekcija, Put oko sveta, Gospoa ministarka, Beograd nekad i sad,
Oaloena porodica, Dr, Pokojnik itd. Nui je dao jako bogatu i raznoliku sliku
srpskog drutva u svojim djelima. Graanski, malograanski i seoski svijet,
intelektualci, slubenici, oficiri i politiari nali su u Nuievom djelu osvijetljenu svoju
intimnu sliku koju su brino skrivali na dnevnom svjetlu. On je uvijek nasmijavao i
razveseljavao svoju publiku, ali su u osnovi ovih djela dublja ivotna iskustva,
filozofski aspekti pogleda na svijet i umjetnika zrelost u kritikom stavu.
Sinteza:
Komedija na komian nain obrauje drutvene sukobe, ismijava shvatanja,
obiaje i navike jedne drutvene grupe, epohe ili generacije. Kritika ljudskog
ponaanja u komediji izaziva smijeh a junaci komedije najee imaju
astoljubivost...).
Cilj komedije nije samo da nasmije i zabavi, ve i da poui. Komedija uvijek ima
sretan rasplet.
Protagonist: U starogrkoj drami protagonist je bio glumac koji je igrao glavnu
ulogu. Danas ta rije ima vie znaenja: prvak drame, nosilac glavne radnje i
pokreta zbivanja u knjievnom, pozorinom ili filmskom djelu, glavni junak.
Antagonist je lik koji se suprotstavlja svojim mislima, djelovanjem glavnim

likovima, sukobljava se s njima. Ili, jednostavno: neprijatelj, suparnik (onaj koji
je suprotstavljen protagonisti).
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

Saznaj vie o ...
14
3
9
Ajvanho, Walter Scott
Historijski roman
Nastavna jedinica: Ajvanho, Walter Scott
Odgojni: razvijanje ljubavi prema knjizi, razvijanje osobnog doivljaja

knjievnog djela, razvijanje interesa za razliitost u doivljaju, izraavanju
doivljaja, razvijanje sposobnosti za uoavanje ljepote, prepoznavanje odnosa
dobar-zao, pravda-nepravda
Obrazovni: uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti historijskog romana,
objektivni i subjektivni elementi u pripovijedanju i opisivanju
komunikativnih sposobnosti, izgraivanje estetskih vrijednosti,
14

Nastavna sredstva pomagala: itanka 9, kreda, biljenica, olovke, grafofolija -

Tematska korelacija

Meupredmetna: geografija, historija, likovna kultura, informatika

temeljne osobine historijskog romana, odreuje statine (zaustavljajue) i
kompozicijske dijeloveproznog teksta, prepoznaje dijaloki tok i povezuje ga s
tematsko-idejnom osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne osobine
likova te psiholoku, socijalnu i etiku kategorizaciju
Pogledaj insert iz povijesnog filma "Ivanhoe" koji je adaptacija poznatog

romana Waltera Scotta na sljedeoj internet adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=plXvXjM0YJ8&feature=related
Insert iz filma nam pribliava atmosferu jednog vitekog turnira koji se odava
u Engleskoj u 12. stoljeu. Uesnik na turniru je i vitez Ajvanho koji se nada
pobjedi kako bi obezbijedio novac za otkupninu zarobljenog kralja Riarda
Lavljeg Srca, zatoenog u jednom austrijskom dvorcu. Kakvu predstavu o
vitekim turnirima si stekao/la iz ovog inserta?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Ajvanho, Walter Scott
14
Discipliniran u upravljanju svojim osjeanjima vitez Ajvanho predstavlja vjernog
podanika koji prerasta u simbol odanosti kralju. Iz kojih dijelova prepoznaje njegovu
odanost?
odmetnik otpadnik, lice koje zakonitoj dravnoj vlasti daje oruan otpor
pehar vea posuda za pie u obliku visoke ae
gortak branin, planinac
nazonost prisustvo
hajati mariti, brinuti se
kunja iskuenje
vazal podanik, knez (vladar ) koji je bio podreen nekom drugom knezu (vladaru)
prijestup kanjivo djelo
tovanje potovanje
pobuda misao kao pokreta i osnova neke delatnosti
revnost marljivost, vrednoa; postojanost, istrajnost.
kranstvo religija koju je osnovao Isus iz Nazareta, nazvan Krist
paganski neznaboaki, mnogoboaki
obznaniti otkriti
tiranski nasilniki, nasilan, surov, nemilosrdan, bezobziran,
tlaiteljski ugnjetaki, nasilniki
peni prije srebrni, potom bakreni, danas bronani sitan novac u Velikoj Britaniji
obzorje obzor, vidik, krug koji ograniava vidik
Interpretacija
Ovo je pria o vitekim idealima ljubavi, asti i dunosti, ali i o padu vitekih
ideala u pohlepu i izdajstvo. Pronai u odlomku reenice koje govore o
vitekom idealu asti i dunosti. Ko u odlomku zastupa ove ideale?
Discipliran u upravljanju svojim osjeanjima vitez Ajvanho predstavlja vjernog

podanika koji prerasta u simbol odanosti kralju. Koju si njegovu osobinu
upoznao/la u ovom njegovom obraanju Robinu Hudu:
I znaj, uz to, da se oni koji se ale s njegovim velianstvom, ak i kad je
15
najbolje raspoloen, tek igraju s lavljim mladunetom koje je spremno da se, na

najmanji izazov, poslui svojim zubima i noktima.
Robin Hud je pobunjenik i odmetnik iz ervudske ume, patriota i borac za

drutvenu pravdu. Pronai u tekstu reenice koje to potvruju.
Meu ljubiteljima Skotovog literarnog opusa roman Ajvanho zauzima posebno

mjesto. Prouavaoci knjievnosti razloge njegove velike popularnosti
pronalaze prije svega u izvanrednoj karakterizaciji likova, prije svega u nainu
na koji su oubliena tri lika: glavni lik Ajvanho koga krase sve viteke vrline
(hrabrost, odanost, plemenitost...) i zanimljivo ostvaren lik kralja plemenitog
Riarda Lavljeg Srca i, s druge strane, u otroj suprotnosti s njim Riardov
pohlepni brat Don koji mu je oteo prijesto i koji, zbog odsustva moralnih
principa, simbolizira potpuno uruavanje vitekih ideala. Koje sve osobine
odlikuju Ajvanhoa, a koje kralja Riarda Lavljeg Srca?
Na koju/e osobinu/e kralja Riarda Lavljeg Srca upozorava Ajvanho Robina

Huda? Prokomentiraj sljedee njegove rijei: I znaj, uz to, da se oni koji se
ale s njegovim velianstvom, ak i kad je najbolje raspoloen, tek igraju s
lavljim mladunetom koje je spremno da se, na najmanji izazov, poslui svojim
zubima i noktima.
Razmisli koje osobine podrazumijevaju suprotnost vitekom idealu? ta bi

podrazumijevalo neviteko ponaanje?
Valter Skot se smatra zaetnikom historijskog romana. Ovaj popularni

roman je inspiriran vremenom sukoba izmeu britanskih starosjedilaca
Saksonaca i osvajaa Normana. Pronai u tekstu dijelove koji predoavaju
povijesno vrijeme obiljeeno ovim sukobima. Kako Ajvanho, a kako Robin Hud
reagiraju na ove prilike u kraljevstvu? Prokomentiraj sljedeu pievu
reenicu: Ljudi njihova soja, koji vode opasan ivot, lako zamjenjuju gozbu
okrajem....
Kako se Robin Hud obraa kralju Engleske? U emu se ogleda smionost

ovog kralja ervudske ume?
Ajvanho i Robin Hud na razliite naine iskazuju svoju odanost i privrenost

kralju Riardu Lavljeg Srca. ta kralj ipak eli zadrati kada je u pitanju
sudbina kraljevstva i njegova sigurnost? Prepoznaj to u sljedeim njegovim
rijeima upuenim Robin Hudu:
15
Kad bi s jedne strane uz mene bio Ivanhoe, dijelei mi ozbiljne savjete

preporuujui ih mrkom ozbiljnou svoga ela, a s druge ti, da me varkom
navodi da inim ono to misli da je za moje dobro, bio bih neslobodniji u
svojoj vlastitoj volji od bilo kojega kralja u kranskome i paganskom svijetu.
Kreativni rad
Ajvanho je i pria o ljubavi i dunosti. Nainu na koji je uobliena ova tema, po
miljenju nekih knjievnih kritiara, Ajvanho duguje magiju koja ga je odrala
jo uvijek svjeim i zanimljivim. Proitaj roman i/ili pogledaj film i odgonetni po
emu su zanimljivi likovi Rebeke i Rovene, i na kakvu je kunju stavljena
viteka ast mladog Ajvanhoa.
Poto se radnja ovog historijskog romana smjeta i u dramatina i opasna

mjesta (krajeve udaljene od civilizacije...), a dogaaji su neobini,
nesvakidanji, uzbudljivi i pustolovni ovaj roman ima elemente i
pustolovnih, avanturistikih romana. Prisjeti se: Avanturistiki
(pustolovni) roman je vrsta knjievnog djela u kojem se susreemo sa
uzbudljivim, neobinim, nesvakodnevnim dogaajima i doivljajima, koji su u
stvarnom ivotu mogui. Likovi u ovakvoj vrsti romana su uvijek u potrazi za
opasnim i nesvakidanjim pustolovinama koje se dogaaju na neobinim
mjestima, te su esto u ivotnoj opasnosti. Fabula je dinamina, uzbudljiva,
puna iekivanja.
Ovaj popularni historijski roman je u nekoliko navrata bio prenesen na

filmsko platno. Knjievni tekst je openito esto inspiracija za filmsku obradu,
ali se tada mora adaptirati (prilagoditi) izraajnim sredstvima filma.
Adaptacija je postupak u kojem se romani, pripovijetke, drame prilagoavaju
izraajnim sredstvima filma, prevode na filmski jezik.
Osnovna poveznica umjetnosti rijei (knjievnosti) i filmske umjetnosti jest
naracija (prianje prie). I romanesknu i filmsku priu priaju autori (pisac i
reiser).
O knjievniku...
WALTER SCOTT (1771-1832) je kotski romanopisac i pjesnik. Knjievnu djelatnost

je otpoeo skupljanjem usmenih pjesama i romantinim epskim pjesmama: Tubalica
posljednjeg minstrela, Marmiona i Gospa s jezera, ali se pamti po historijskim
romanima koji su mu osigurali mjesto jednog od zaetnika i najznaajnijih
predstavnika tog knjievnog anra. Osobitost tih romana jeste veza historijskih
15
injenica sa matovitim zapletima, uivljavanje u likove i njihove postupke, kao i

nastojanje da se historija shvati kao prostorno i vremenski odreeno zbivanje u
prolosti koje ima znaenje za sadanjost i budunost. Najznaajniji takvi romani su:
Waverley, Rob Roy, Srce Midlothiana, Lammermoorska nevjesta i Ivanhoe.
Sinteza:
Radnja ovog historijskog romana smjetena je i u dramatina i opasna mjesta
(krajeve udaljene od civilizacije...), a dogaaji su neobini, nesvakidanji, uzbudljivi i
pustolovni, pa roman ima elemente i pustolovnih, avanturistikih romana. Prisjeti
se: Avanturistiki (pustolovni) roman je vrsta knjievnog djela u kojem se
susreemo sa uzbudljivim, neobinim, nesvakodnevnim dogaajima i doivljajima,
koji su u stvarnom ivotu mogui. Likovi u ovakvoj vrsti romana su uvijek u potrazi za
opasnim i nesvakidanjim pustolovinama koje se dogaaju na neobinim mjestima,
te su esto u ivotnoj opasnosti. Fabula je dinamina, uzbudljiva, puna iekivanja.
Historijski elementi, historijski dogaaji i likovi ovaj roman odreuju i kao historijski
roman.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

Saznaj vie o ...
4
Dnevnik o arnojeviu, Milo Crnjanski
Lirski roman
Nastavna jedinica: Dnevnik o arnojeviu, Milo Crnjanski
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, razvijanje ljubavi

prema pisanoj rijei, spontano doivljavanje pisane rijei, razvijanje
matovitosti, ljubavi prema porodici
15
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki lirskog romana, razvijanje vjetine

pravilnog razumijevanja poruke, uoavanje anrovskih i strukturnih osobenosti
lirskog romana, sadrajna analiza, lirski i epski elementi u romanu
funkcija i sposobnosti


ilustracija teksta iz itanke 9
Tematska korelacija

Meupredmetna: historija,

temeljne osobine lirskog romana, otkriva stilsko-izraajna sredstva, otkriva
kompozicijske dijelove proznog teksta, prepoznaje dijaloki tok i povezuje ga s
tematsko-idejnom osnovom teksta, prepoznaje pozitivne i negativne osobine
likova te psiholoku, socijalnu i etiku kategorizaciju
Koja je razlika izmeu poezije i proze? Poznaje li tekstove koji se mogu

prihvatiti na oba naina, u kojima se, naprimjer, jezik poezije pribliava jeziku
proze, ili obrnuto?
Kako razumijeva pojam lirska proza?
Kako zamilja susret romana i lirike?
Glavni dio sata:
Najava teksta: Dnevnik o arnojeviu, Milo Crnjanski

15
ta to u glavnom junaku izaziva najdublja osjeanja?

prhnuti poletjeti
bunar zdenac
njini njeni
litija u pravoslavnoj crkvi: povorka vjernih sa svetenstvom i crkvenim barjacima, kao
manifestacija pobonosti
fenjer svjetiljka, runa svjetiljka, staklom ili na drugi nain uokvirena u kojoj gori
svijea ili petrolej
Interpretacija
Odlomak zapoinje lirskim monologom u kojem junak, dok oko njega kulja
velika ludorija rata i pod njim sve se lomi, smeei se ... ide od grada do
grada... i razmilja o mladosti. Kako razumijeva njegov osmijeh na pozadini
ludorije rata? Odgovori i/ili se odlui za neki od ponuenih odgovora:
- junak je okrenuo lea ludoriji rata i sagledava svoj ivot kroz

smijeak koji je smijeak kroz suze;
- junak je potpuno ravnoduan prema ratnoj zbilji i smeei se
razmilja o svojoj samoi, mladosti...;
- junak je u stanju malodunosti zbog ratnog uasa od kojeg se
brani bjeei u prostore sjeanja.
o Objasni svoj stav i potkrijepi ga odlomcima iz teksta.
Roman Dnevnik o arnojeviu je mozaik slika i razmiljanja glavnog junaka

iji je odabir motiviran stanjem njegove due. Stoga se roman puni
sadrajima koji su bitno odredili ivot junaka i motivirali ispovijest. Koji je
dogaaj centralni dio ispovijesti u ovom odlomku?
Neki dijelovi ispovijesti mogu biti prave pjesme u prozi. Naprimjer: Meseine
mokre, svetla ela, dolaze i leu po bunarima. Srce prhne, usedne kakvu
zvezdu, to pada i strmoglavi se dole. Padne pred nas, diemo ga i gledamo
ga, a ono se smei. Oko nas, u blizini, tee voda; zapevamo glasno,
primetimo iznenada kakvo mrano drvo i opet se uuti. Leemo i uzimamo no
punu zvezda na grudi; srce ne kuca vie. Blage umorne ruke mrse se sa
travom i meu prste navire zemlja, to ima dah pust i beskrajno pun tame...
15
Prepoznaj ostale sline fragmente i odredi im osnovno osjeanje i

raspoloenje.
Iekivanje susreta s majkom i sam susret fabularna je nit koja dri na okupu
sve ove rasprene dijelove ispovijesti. Prepoznaj i izdvoj dio ove niti i/ili
reenice koje po tebi na najdirljiviji nain predoavaju sjeanje na ljubav majke
i/ili ljubav prema majci.
Kreativni rad
Na jednom mjestu u knjizi, onda kada je "pria" ve krenula, junak se pita:
"Kome ja ovo piem?" Ma koliko se ova lirska proza doivljava kao
posveenost junaka sebi i svom unutranjem svijetu, ona je i dijalog s ljudima.
To se dogaa u trenucima kada ispovijest postaje univerzalno iskustvo u
kome prepoznajemo i sebe i druge. Prepoznaj u tekstu ta mjesta.
Miroslav Krlea je zabiljeio: "Crnjanski pjeva mutno, ali sugestivno."
Koliko ti je prihvatljiv ovaj Krlein kritiki stav. Napii nekoliko reenica kojima
e opisati svoje dojmove o ovoj lirskoj prozi Miloa Crnjanskog.
Pojam lirski roman upuuje na pribliavanje romana strukturi lirike, odnosno

na upotrebu nekih oblikovnih postupaka karakteristinih za liriku u proznom
tekstu.
Lirski roman je po subjektivnosti, osjeajnosti, intimnom doivljaju blizak lirskoj
poeziji.
O knjievniku...
MILO CRNJANSKI (1893-1977) je srpski pjesnik, dramatiar, putopisac, esejista,
romanopisac i novinar. Roen je u Ugarskoj, odrastao u Rumuniji i Srbiji.
Obrazovanje mu je bilo proeto religijskim i nacionalnim sadrajima. Pohaao je
akademiju u Rijeci i studij historije umjetnosti i filozofije u Beu, a diplomirao u
Beogradu. ivio je due vremena kao politiki emigrant u inostranstvu. Cijela jedna
generacija se pronalazila u antiratnim stihovima mladoga Crnjanskog. Snaga i polet
stihova ranog perioda njegovog stvaranja u poslijeratnoj poeziji zamjenjuje umor,
rezignacija i izgubljene iluzije. Zrela djela Miloa Crnjanskog su djela sentimentalnog
anarhiste koji se s bolom sjea svojih, sada popljuvanih, mladalakih ideala. Napisao
je slijedea djela: Lirika Itake, poemu Strailovo, Serbia, Lament nad Beogradom,
Izabrane pjesme, Itaka i komentari, dramu Konak, putpise i eseje Ljubav u Toskani,
Knjiga o Njemakoj i prozna djela: Dnevnik o arnojeviu, Seobe.
15
Sinteza:
Lirski roman upuuje na pribliavanje romana strukturi lirike, odnosno na

upotrebu oblikovnih postupaka karakteristinih za liriku u proznom tekstu. Po
subjektivnosti, osjeajnosti, intimnom doivljaju blizak lirskoj poeziji.
Zavrni dio sata:

Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
4
Ljudi govore, Rastko Petrovi
Knjiga lirske proze
Nastavna jedinica: Ljudi govore, Rastko Petrovi

spontano doivljavanje pisane rijei, razumijevanje normi ljudskog ponaanja,
izgraivanje pozitivnih osobina linosti
15
Obrazovni: osobenosti anra, razvijanje vjetine pravilnog razumijevanja

poruke, sadrajna analiza, vremenska i prostorna lokalizacija teksta,
kompozicija proznog djela (tema, fabula, likovi), karakterizacija glavnog lika,
uoavanje i imenovanje pojedinosti, naracija, deskripcija, dijalozi

oluja mozga
Nastavna sredstva pomagala: itanka 9, kreda, biljenica, olovke, ilustracija

teksta iz itanke 9,
Tematska korelacija

Meupredmetna: OZ, likovna kultura, geografija
Ishodi uenja: Prepoznaje prozni oblik knjievnosti, prepoznaje temeljne

osobine proznog djela, otkriva stilsko-izraajna sredstva, otkriva kompozicijske
dijelove proznog teksta, prepoznaje narativne, deskriptivne i dijaloke oblike u
tekstu, dijaloki tok povezuje s tematsko-idejnom osnovom teksta, prepoznaje
pozitivne i negativne osobine likova te psiholoku, socijalnu i etiku
kategorizaciju
Stalno razgovaramo, sa sobom ili s dugima, o sebi i/ili o drugima. Potuju li

svi razgovori s drugima solidarnost meu sagovornicima?
Ponekad dijalog ima za cilj stjecanje nadmoi jednog sagovornika nad drugim.
Koji ti je razgovor prihvatljiviji, onaj koji potuje miljenje sagovornika, ili onaj u
kojem jedan sagovornik pokazuje nadmo nad drugim?
Glavni dio sata:
15
Najava teksta: Ljudi govore, Rastko Petrovi

Zato ova knjiga nosi naziv Ljudi govore?

nato zbog ega, zato
pezeti novane jedinice u paniji
okivati vezivati, vezati
Interpretacija
U emu je, kako pisac veli, novost oblika ove knjige? Prepoznaj to u
proitanom odlomku.
Odaberi rijei koje opisuju ovu vrstu proze:
o zanimljiva proza o svakodnevnim sadrajima ivota;
o dosadno prepriavanje beznaajnih razgovora ljudi;
o jedinstvena proza koja se sastoji od razgovora ljudi u kojima su
prepoznatljivi njihovi stavovi prema problemima ivota, drugim ljudima i
svijetu uope;
o udesna proza u kojoj otkrivamo koliko ljudi ude razgovor i koliko su
spremni povjeriti strancu svoja najintimnija razmiljanja i sudove o
drugim ljudima i ivotu uope.
Mladi koji upravlja amcem u jednom trenutku mirni razgovor s piscem
ushieno usmjerava u sasvim drugom smjeru. Koje je pitanje iznenadilo
pisca spoetka ovog odlomka? Kako ono kontrastira razgovoru koji mu je
prethodio?
Mladi razmilja o smislu ivota. ta misli ime je motivirano ovo
razmiljanje? Da li je to pisac prepoznao? Odgonetni to iz njegova odgovora:
Ali ima neeg divnog u tome to se ivi, i ba zato to to ne vodi niemu. (...)
ak i kad ovek ima da ivi i umre u Huenti i inae.
15
Ovaj zanimljivi tok razgovora je u piscu potaknuo elju da sazna neto vie o
ivotu ljudi u malom panskom mjestu Huenti. ta je o ovome saznao iz
razgovora s ocem?
U emu otac vidi poslunost djece? Prepoznaj to u njegovom odgovoru na
pievo pitanje: Niste nikada pomislili da bi mogli otii u svet i raditi daleko od
svojih roditelja?
Pisac je kroz razgovor uspio dokuiti ta okiva najvre toga mladia za
Huentu. Jesi li ti to prepoznao/la? Odgovori i/ili pridrui svome razmiljanju
neki od ponuenih odgovora:
o Mladia Pipa okiva ljubav prema rodnom gradu, koliko god se u
njemu, uz ribarenje kao najsigurniji hleb, i malo gladuje kad se
jezero smrzne s vremena na vreme;
o Pipa vezuje za Huentu odanost tradiciji i injenica da su svi u njegovoj
obitelji jo iz davnine ribari;
o Mladia Pipa najvre okiva za Huentu ljubav i privrenost prema
roditeljima koja se oituje i u potovanju njihovih elja.
ta je pisac uspio saznati o mladiu iz Huente na temelju svega nekoliko
izmijenjenih rijei? Prokomentiraj sljedee rijei oveka koji je govorio na
ravom francuskom: Ali postoji ona divnija stvar: nainili ste jedno
poznanstvo, izmenili ste samo nekoliko rei a uviate da ste bezrazlono
saznali tano ono ta je najbitnije u tom oveku. Vi ga poznajete isto tako
dobro ili ak bolje od njegovog brata, sina itd. Moete provesti pored njega jo
dvadeset godina, nita podrobnije o njemu vie nemate da saznate.
Stvaralaki rad
Ova knjiga nam pribliava ivotne prie ljudi sa ostrva u obliku u kojem su
ih oni ispriali piscu za vrijeme njihova druenja. Prilikom prenoenja tih
pria pisac ih oslobaa svega suvinog i govor ljudi stavlja ispred
predela i graevina koje gleda. Kako zamilja ambijent u kojem se vodi
razgovor u ovom odlomku? Opii ga.

Knjiga lirske proze Ljudi govore vrlo teko se moe anrovski odrediti.
U sebi sadri elemente putopisa, vjerne dokumentarne elemente koji
podsjeaju na dnevnik, ali i naraciju prepoznatljivu u pripovijetkama.
U njoj se vjeto prepliu putopisne forme sa narativnom, smjenjuju se
kratke prie sa poetskim i esejistikim elementima.
O knjievniku...
RASTKO PETROVI (1898-1949) je pjesnik, prozaista, esejista i putopisac, koji u
srpsku knjievnost unosi novi ekspresionistiki nain izraavanja i nov tematski svijet.
Svojom prozom nastojao je da odstupi od tradicionalnih formi i ustaljenog jezika.
Napisao je slijedea djela: Otkrovenje (zbirka poezije), Ljudi govore, Dan esti,
Burleska gospodina Peruna boga groma (romani), Afrika (putopis). Pohaao je
16
srednju kolu i studij prava u Parizu, uporedo sa studijem knjievnosti i historije

umjetnosti. Mnogo je putovao po Evropi, Americi i Africi, marljivo obilazei biblioteke.
Sinteza:
Knjiga lirske proze Ljudi govore vrlo teko se moe anrovski odrediti.
U sebi sadri elemente putopisa, dokumentarne elemente koji podsjeaju
na dnevnik, naraciju prepoznatljivu u pripovijetkama.
U njoj se vjeto prepliu putopisne forme sa narativnom, smjenjuju se
kratke prie sa poetskim i esejistikim elementima.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

Saznaj vie o ...
4
2
A. G. Mato, Ivo Andri
Nastavna oblast: Knjievnost Esej
Nastavna jedinica: Esej: A. G. Mato, Ivo Andri
Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti, ljepota osobnog

spontano doivljavanje pisane rijei, izgraivanje pozitivnih osobina linosti
16
Obrazovni: upoznavanje temeljnih znaajki eseja, osobenosti anra eseja,

razvijanje vjetine prepoznavanja elemenata eseja, sadrajna analiza, knjievna
kritika,

Nastavna sredstva pomagala: itanka 9, kreda, biljenica, olovke, ilustracija

teksta iz itanke 9,
Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Prepoznaje prijelazne vrste knjievnosti (izmeu nauke i

knjievnosti), prepoznaje raspravljanje kao prozni oblik knjievnosti,
prepoznaje knjievnu kritiku kao dio nauke o knjievnosti, prepoznaje temeljne
osobine eseja, prepoznaje objektivne i subjektivne elemente u eseju, otkriva
stilsko-izraajna sredstva, otkriva kompozicijske dijelove proznog teksta,
prepoznaje narativne, deskriptivne elemente u eseju i povezuje ih s tematsko-
psiholoku, socijalnu i etiku kategorizaciju
Knjievna kritika je dio nauke o knjievnosti koji se bavi tumaenjem

knjievnih djela, kao i procjenjivanjem njihove umjetnike kvalitete. Ona je
poveznica izmeu knjievnog djela i itaoca kojemu pomae u razumijevanju,
otkrivanju znaenja i prepoznavanju vrijednosti knjievnih djela.
Ponekad se dogodi da neko knjievno djelo dobije veoma visoku ocjenu od
strane knjievnih kritiara/ki, a kada ga proitamo osjetimo razoarenje jer
nam se nije posebno dopalo.
16
Ali se dogodi i da knjievni/e kritiari/ke nisu naklonjeni/e nekom knjievnom

djelu, a nas upravo to magnetino privue djelu da odgonetnemo to se krije
izmeu njegovih korica.
Koliko je knjievna kritika ili neije miljenje vano u odabiru knjiga koje ita?
Glavni dio sata:
Najava teksta
Esej: A. G. Mato, Ivo Andri

U eseju je uvijek istaknut osobni stav njegova autora. Koji subjektivni
Andriev stav o Matou dominira u ovom eseju?
Koje objektivne injenice potkrepljuju Andriev stav?
dogmatian osnovan na dogmi, koji se tie dogme, neispitan, nekritian, bez

dokaza;
skeptian pristalica skepticizma; sumnjalica, nepoverljiv ovek
kontradikcija protivrenost, logika suprotnost
manifestacija javno ispoljavanje, javno izraavanje odobravanja ili negodovanja,
potencija mo, sila, snaga, jaina
groteskan fantastian, neobian, udan, pretjeran, neprirodan, smjean, nastran
iskonski izvoran, prvobitan
osobni vlastiti, privatni
buroa graanin ili stanovnik grada, pripadnik buroaske klase
blatomir blaenje i mirenje
biljeg/a obiljeenje, spoljni znak neke osobine; preneseno, uvijek pri biljeenju
pasivan koji trpi, koji samo prima dojmove, a ne odgovara na njih
pro ili contra za ili protiv, ono to se moe navesti u prilog i protiv
helenizam osobitost starih Grka, posebno s obzirom na jezik, obiaje i kulturu
atavizam slinost s precima; naslijedne osobina predaka
eksces prekomjernost, pretjeranost; ispad, izgred, prijestup
blaziran otupjelih osjeaja, zasien, ivano izmoren, neosjetljiv
16
ekonomija upravljanje domainstvom, gazdinstvom, imanjem, dobrima

polemika vjetina prepiranja
grandiozan velianstven, uzvien
dijalektika vjetina razgovaranja
logika razum, zdravo miljenje i rasuivanje
dionizijski (gr. Dionysos) pun snage i strastvenosti u ivotu i volji
bakrorez rezbarena slika na bakarnoj ploi
fanatik ovjek do krajnosti odan nekoj ideji, nekom pokretu, poslu, zanesenjak, naroito
vjerski
kierkegaardskog (kirkegorskog) u skladu s razmiljanjem filozofa Sorena
Kirkegora (Sren Kierkegaard), filozofa melanholije i strepnje
liturgija sluba boja, bogosluenje
obijest nasilje, drskost, raskalaenost, kapric
orgije pijanka, terevenke
boemi knjievnici, umjetnici... koji ive svojim osobitim, nekonvecionalnim ivotom
klie fotografski snimak na staklu ili metalnoj ploi, otisak slike, kalup sa slikom
feljtonski u obliku podlistka, kao to se piu feljtoni, tj. lako, prijatno, zabavno
abes / abat dan odmora kod Jevreja od petka uvee do subote uvee
zazor sramljenje, stid
ongler u srednjem vijeku: muziar ili svira koji je pratio trubadura; komedija,
lakrdija, pajac; vjetak koji baca uvis pa doekuje lopte, noeve, baklje i dr.;
Interpretacija
Andri je pisac ija se kreativna snaga zrcali i u njegovim kritikim i

esejistikim tekstovima. Stoga je veoma naklonjen eseju kao zanimljivo
pisanoj raspravi u kojoj se prepliu stvarne injenice i njihovo umjetniko
preobraavanje, doivljavanje i prikazivanje. Prepoznaj to suptilno umjetniko
preoblikovanje stvarnih osobina A. G. Matoa u sljedeem odlomku iz eseja:
Voli ivot i umjetnost. Potovalac osobne hrabrosti, oboavatelj svih
vrijednosti, starih i novih, grijean i bolan, ali nikad buroa. I to je najljepe na
njemu: zakleti neprijatelj Gospodina Glupana i Gospodina Hulje, mrzi njihov
blatomir i neizlaenje iz rezerve, uvijek na biljezi, nikad pasivan, nikad
neutralan, uvijek aktivan, uvijek angairan: pro ili contra.
U ovoj posljednjoj Andrievoj reenici je istaknuta jedna vana osobina

pjesnika A. G. Matoa. Koja je to osobina? Kai kako se ona moe dovesti u
vezu s ovim razmiljanjem jednog poznatog znanstvenika: "Sve se ovjeku
moe uzeti, osim posljednje od ljudskih sloboda - pravo na izbor stava u bilo
kakvim danim okolnostima, pravo na izbor vlastitog puta." (Viktor Frankl)
U eseju openito je uvijek istaknut osobni stav njegova autora. Izdvoji iz ovog
Andrievog eseja mjesta na kojima dominira osobni, subjektivni stav pisca.
16
Svaki esej mora sadravati i objektivne istine u obradi teme, dosljednost u

zakljuivanju i misaonoj razradi problema. Potrai tu dosljednost i logiku u
obradi teme u ovom eseju.
Andriev esej o velikom hrvatskom knjievniku Antunu Gustavu Matou na
zanimljiv nain povezuje injenice iz njegova ivota i zapaanja o njegovim
politikim i umjetnikim stavovima sa osobnim doivljajem i vrednovanjem
Matoeva lika i djela. ta Andria ponajvie zanima? Pronai mjesta u eseju
na kojima je to prepoznatljivo.
Koje nam protivurjenosti u karakteru A. G. Matoa otkriva ovaj esej? Pronai

reenice iz kojih je vidljivo kako se Andri odnosi prema tim
kontradiktornostima.
Kreativni rad
Prepoznaj i uporedi znaenje sljedeih Andrievih tvrdnji:
1. Ne zna ekonomije misli ni rijei, ne tedi ni sebe ni druge; rasipa se,

kazuje; ima neodoljivu potrebu da priopava i izaziva.
2. Jedini od svih, on je gospodar rijei. On se njima igra kao djeca

kameniima, njima truje i dariva i ranjava (izgleda da se esto inspirira
na rijeima svojim i tuim!) njima daje lakoom onglera sve skale
miljenja i osjeaja; on nije nikad nekazan, skiciran, jer ima na skladitu
rijei tekih kao kamen i lakih kao perje; uvijek je doslovno kazan, otro
ocrtan, jasno koloriran.
Proitaj neku Matoevu pjesmu i odgonetni kako se na nju mogu odnositi ove
Andrieve rijei.
Knjievni pojmovi
Neki teoretiari posebnim rodom smatraju djela na prijelazu izmeu

knjievnosti i znanosti: esej, putopis, ljetopis, dnevnik.
Esej (fr. essai pokuaj, ogled) je krai prozni tekst u kome se izlau lini
utisci i pogledi na neko pitanje iz ivota, morala, nauke ili umjetnosti. Autori se
pozivaju na vlastito opeljudsko iskustvo nastojei da poetskim sredstvima
priblie itaocu vlastita shvatanja. Esej se nalazi izmeu knjievnosti, nauke i
novinarstva.
Ponovimo:
o Putopis je granina knjievna vrsta u kojoj pisac subjektivno i slikovito
opisuje neku zemlju, predio, krajolik, ljude i atmosferu. Putopisac nastoji
vjerno opisati proputovane predjele ili zemlje, ali i iskazati svoje
16
dojmove i osobne doivljaje s nekog putovanja koje je povod za

umjetniko oblikovanje zapaanja (Pisma iz Norveke Isidore Sekuli...)
o Ljetopis je takoer granina knjievna vrsta u kojoj se najee vjerno i

objektivno biljee stvarni dogaaji u odreenom vremenskom periodu i
na odreenom lokalitetu. U ljetopisu, pogotovo onom knjievnom, uz
objektivne injenice ponekad se javljaju i pievi subjektivni stavovi.
Dogaaji se biljee hronolokim slijedom (Ljetopis Mula-Mustafe
Baeskije...) .
o Dnevnik je granina knjievna vrsta u kojoj se hronoloki opisuju
dogaaji u kojima su autor/autorica dnevnika uestvovali u odreenom
periodu svog ivota. Dnevnik kod darovitih pisaca moe biti tako
pripovjedaki uoblien da predstavlja literaturu vrlo zanimljivu za itanje
(Dnevnik Ane Frank...).
O knjievniku...
IVO ANDRI (1892-1975) bosanskohercegovaki je pjesnik, novelist, romanopisac i
esejist, dobitnik Nobelove nagrade. Roen je u Travniku, slavistiku, filozofiju i povijest
je studirao u Zagrebu, Beu, Krakovu i Gracu, gdje je i doktorirao povijesne znanosti.
Krajem Prvog svjetskog rata bio je u zatvoru zbog politikog djelovanja. ivio je i
radio u Beogradu kao profesionalni knjievnik. Najznaajnijim njegovim ostvarenjima
se smatraju romani: Na Drini uprija, Travnika hronika, Prokleta avlija i nedovreni
roman Omer-paa Latas. U sreditu zanimanja su susreti, proimanja i sukobi
kultura na podruju Bosne i Hercegovine. Njegova djela su bliska historijskim
prozama, uglavnom slijedi hronologiju deavanja, a likovi se ocrtavaju u pozadini.
Napisao je i zbirke poezija: Ex ponto i Nemiri, zbirke pripovjedaka: Put Alije
erzeleza, Pripovetke, Pria o vezirovom slonu.
Sinteza:
Neki teoretiari posebnim rodom smatraju djela na prijelazu izmeu
knjievnosti i znanosti: esej, putopis, ljetopis, dnevnik.
Esej (fr. essai pokuaj, ogled) je krai prozni tekst u kome se izlau lini utisci i
pogledi na neko pitanje iz ivota, morala, nauke ili umjetnosti. Autori se pozivaju na
vlastito opeljudsko iskustvo nastojei da poetskim sredstvima priblie itaocu vlastita
shvatanja. Esej se nalazi izmeu knjievnosti, nauke i novinarstva.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Saznaj vie o ...
16

16
MEDIJSKA KULTURA
Film nikada nije dobar ako kamera nije u oku pjesnika.

Orson Welles
4
4
16
4
Film nastanak filma, osnovna svojstva
Nastavna oblast: Medijska kultura
Nastavna jedinica: Film nastanak filma, osnovna svojstva
Struktura i tip sata: Ponavljanje nastavnih sadraja
Odgojni: razvijanje kritikog stava, razvijanje ljubavi prema filmskoj umjetnosti

i umjetnosti openito, razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka
sadrajima koji estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu
ovladavanja znanjima iz filmske umjetnosti
Obrazovni: historijat nastanka filma, prvi dokumentarni filmovi (braa Limijer),
prvi zvuni filmovi, od ideje do filma, filmsko vrijeme, zvune komponente,
funkcija

razgovora, heuristika metoda, metoda demonstracije

praktian rad/kabinet informatike

Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, knjievnost, jezik,

Ishodi uenja: Prepoznaje filmske rodove, animirani, dokumentarni i igrani film,

prepoznaje osnovna svojstva filmskog izraza, prepoznaje faze u nastanku
filma, razumije film kao interpretaciju zbilje (dokumentarni film) i film kao fikciju
ili novu zbilju (igrani film), uoava filmsko vrijeme, zvune komponente, slike u
pokretu
16
Kako je tekao razvoj filma?
Tiina, snima se!
Film se razvio u jedan od najznaajnijih medija i oblika komunikacije. Razvoj

filma tekao je ovim redoslijedom: nijemi film, zvuni film, film u boji, a razvoj
filmskog izraza na sljedei nain:
film kao registracija/interpretacija zbilje (dokumentarni film);
film kao fikcija ili nova zbilja (igrani film).
Glavni dio sata:
Najava teme: Film nastanak filma, osnovna svojstva

Koja su bitna svojstva filmskog izraza?
U procesu nastajanja filma sudjeluju brojni filmski radnici, na elu s
redateljem/redateljicom. Ovako o toj zadai razmilja poznati njemaki redatelj:
Kada pravite film, naravno da osjeate veliku odgovornost kako e to na kraju
izgledati. Tokom godina nauio sam da sve vie i vie vjerujem ljudima s kojima
radim. U poetku, nije bilo tako i zaista sam elio sve raditi sam. To vam je kao kada
u ruci drite jednu svijeu i onda je prenosite drugima scenaristima, glumcima,
kostimografima, scenografima, koji zatim pale svoje svijee, a pri tome vi stalno
morate brinuti da taj plamen negdje ne eksplodira. Uglavnom, za razliku od vremena
kada sam bio mlad redatelj, danas sam mnogo otvoreniji za proces saradnje sa
svima koji uestvuju u filmu. Mislim da to obogauje film. (Wim Wenders)
Ovaj timski rad ujedinjuju brojne izraajne mogunosti filma, ija su bitna svojstva:
Slika u pokretu
Slika u pokretu kao bitno obiljeje filma podrazumijeva kretanje
slike i kretanje unutar slike (ekrana), razne vrste filmskih trikova
(promjena brzine kretanja slike, oblikovanje filmske slike primjenom
razliitih objektiva koji izobliuju sliku (riblje oko...)...
17
Oblikovanje filmske slike primjenom objektiva riblje oko

Filmsko vrijeme
Za razliku od stvarnog vremena, filmsko vrijeme ima neke
posebnosti: to u prirodi traje dugo, u filmu moe trajati kratko, i
obratno. I poredak prikazivanja moe biti drukiji: pria moe tei
hronoloki, moe poeti u sadanjosti i vraati se u prolost...
Filmsko vrijeme podrazumijeva mnoge preobrazbe stvarnog
vremena: ubrzavanje, usporavanje, vremenske skokove
(izostavljanje dijela radnje), retrospekcije...
Zvune komponente filma
Zvuk ima dramaturku funkciju, on prati sliku i stvara odreeni
ugoaj pri gledanju filma. Zvuni temelj filmskoj prii daju: dijalozi,
muzika, razliiti zvuni efekti (umovi)...
Kreativni rad
Podijeliti uenike u grupe i ponoviti osnovne podatke o nastanku filma, brai Limijer,
prvim dokumentarnim filmovima, prvim zvunim filmovima, od ideje do filma,
sinopsis, scenarij, knjiga snimanja, uglovi snimanja...(gradivo 7. i 8. razreda)
Sinteza:
Napraviti sintezu na osnovu prezentacije grupa.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa: Radna sveska 9, radni kutak broj .

4
6 17
Kr
eat
ivn
ra
d
Prirunik 9 Kr Bosanski jezik i knjievnost A. Verlaevi & V. Ali
eat
ivn
4 i
ra
5 d
Kr Dokumentarni film
eat
Nastavna
ivn oblast: Medijska kultura
i
ra jedinica: Dokumentarni film
Nastavna
d
Kr
eat
ivn
i
ra
d
Obrazovni: dokumentarni film, osobine, nastanak, bh. dokumentarni
filmovi,anrovi dokumentarnog filma, kreativni rad prikupljanje dokumenata
za film
funkcija

razgovora, heuristika metoda, metoda demonstracije

praktian rad/kabinet informatike

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, kamera, bim-projektor
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, knjievnost, jezik

Ishodi uenja: Prepoznaje filmske rodove, uoava osobenosti dokumentarnog

filma, prepoznaje osnovna svojstva filmskog izraza u dokumentarnom filmu,
prepoznaje faze u nastanku filma, razumije film kao interpretaciju zbilje
(dokumentarni film), uoava filmsko vrijeme, zvune komponente, slike u
pokretu
17
U okviru filmske umjetnosti uobiajena je podjela filmova na: dokumentarni, igrani i

animirani film.
Kojem filmu pripada ova scena:
Lav kojeg je kamera iznenadila

Glavni dio sata:
Najava teme: Dokumentarni film
Dokumentarni film se odnosi na filmski izraz koji ima za cilj dokumentirano

predstavljanje stvarnosti. To je najstarija filmska vrsta. Dokumentarni film
moe ukljuivati i "kreativni tretman stvarnosti", odnosno, u njemu moe biti
dio namjetenih scena, a moe biti snimljen i bez glumljenih scena pa
dobijamo sliku ivota kojeg je kamera iznenadila. Tu spadaju: urnali i
reportaa, informativni, putopisni, poetski, kulturni, propagandni dokumentarni
filmovi, znanstveni i znanstveno-popularni film, nastavni, prosvjetni i mnogi
drugi namjenski filmovi.
Dokumentarni filmski zapis izbjegava komentare i subjektivne kadrove,
primjenjuje metode koje omoguavaju da zbilja ostane to vie netaknutom
(metoda skrivene kamere, ankete i pratee kamere) jer dokumentranom filmu
nije primjereno konstruiranje prie.
Kreativni rad (I as)
17
Savremena bosanskohercegovaka, i ira regionalna, filmska produkcija

dokumentarnog filma ima priliku biti predstavljena ljubiteljima filma u okviru
poznatog Sarajevo Film Festivala (SFF) koji se odrava svake godine od
1994. u Sarajevu. Ljubiteljima filmske umjetnosti. Sarajevo Film Festival
predstavlja filmskoj publici najnoviju filmsku produkciju dugometranih i kratkih
igranih, te dokumentarnih filmova iz cijele regije.
Upoznaj nekoliko nagraenih bosanskohercegovakih dokumentarnih i
igranih filmova prikazanih u okviru ove manifestacije.
Bosanskohercegovaki dokumentarni film Bila sam mala redatelj i scenariste

Branka Lazia (iz 2010. godine) je potresna pria o ovjeku koji je u Drugom
svjetskom ratu spasio tridesetoro djece od sigurne smrti.. Neto vie o filmu
moe saznati na sljedeoj internet adresi: http://www.sff.ba/film/show/id/1399.
Kadar iz dokumentarnog filma Bila sam mala Branka Lazia
Opii autorov redateljski rukopis (linearno-kronoloko iznoenje

materijala, poentiranje prie, efekte u koritenju slike u pokretu,
filmskog vremena, zvunih efekata...).
Pogledaj I dio dokumentarnog filma o ivotu bosanskohercegovakog
nobelovca Ive Andria koji je pod nazivom Mrka ljepota (film je reirao Faruk
Sokolovi, a autor scenarija je Nenad Peji). Film je postavljen na video
servisu Youtube (http://www.youtube.com/watch?v=HAG5y4hwJh0).
17
Kadar iz dokumentarnog filma o Ivi Andriu, Mrka ljepota Faruka Sokolovia
esto je teko utvrditi granicu izmeu igranog i dokumentarnog filma,

filma koji ima za cilj prikazivanje zbiljskih, istinitih zbivanja. Jean-Luc
Godard, francusko-vicarski filmski redatelj, smatra kako je ideal da
svaki genijalni igrani film tei da se pretvori u dokumentarni, a svaki
genijalni dokumentarni film u igrani. Po emu dokumentarni film o
ivotu Ive Andria slijedi ovu misao slavnog redatelja?
Dokumentarni film redatelja i scenariste Vladimira Perovia Zvezdana praina

(Star Dust, produciran 2011. godine) je pria o bolesnom petnaestogodinjem
djeaku koji je pronaao nain da sve to mu je boleu uskraeno
prevazie znanjem. Potrai film na internet adresi
http://www.youtube.com/watch?v=Ql4cHdwZmg0.
Prepoznaj dijelove filma u kojima dolazi do izraaja autorov kreativni

tretman stvarnosti.
Kadar iz dokumentarnog filma Zvezdana praina Vladimira Perovia
17
Kreativni rad (II as)
Rad u grupama!
o Organizirajte radionicu dokumentarnog filma. Zamolite nekog iskusnog
autora dokumentarnih filmova da vam odri mali kurs i upozna vas s
magijom slike i zvuka. Pronaite neku zanimljivu priu, napiite za nju
sinopsis (kratak opis) i snimite svoj prvi dokumentarac!
Mogao bi to biti film o ... vaoj koli. Napiite sinopsis, odaberite
redatelja/redateljku, a o montai se moete dogovarati kada
snimanje bude zavreno. Razgovarajte s uenicima, roditeljima,
nastavnicima, direktorom... kole. Upoznajte uu i iru zajednicu
s historijatom vae kole, s uspjesima uenika na takmienjima,
s uenicima generacije... Pokuajte pronai i bive nastavnike i
bive uenike vae kole. Bit e zanimljivo uti njihova sjeanja
na minule kolske dane.
Sinteza:
Napraviti sintezu kreativnih radova sa oba asa, eventualno prezentaciju
dokumentarnog filma o koli.
Zavrni dio sata:
17
4
Film: Montaa dokumentarnog filma
Nastavna jedinica: Montaa dokumentarnog filma

Obrazovni: dokumentarni film, montaa dokumentarnog filma, faze u nastanku
dokumentarnog filma, rez, pretapanje, zatamnjenje, odtamnjenje
funkcija

izlaganja i razgovora, heuristika metoda, metoda itanja,

ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, bim-projektor
Tematska korelacija

Meupredmetna: historija, muzika kultura, informatika
Ishodi uenja: Prepoznaje filmske rodove, uoava osobenosti dokumentarnog

filma, prepoznaje osnovna svojstva filmskog izraza u dokumentarnom filmu,
prepoznaje faze u nastanku filma, razumije film kao interpretaciju zbilje
(dokumentarni film), uoava filmsko vrijeme, zvune komponente, slike u
pokretu, razumije filmsku montau i njenu ulogu pri montiranju filma,
prepoznaje faze filmske montae, zna ta je kadar i da se pri montai kadrovi
spajaju, prepoznaje zatamnjenje i odtamnjenje u filmu
17
Razgovor o etapama kojima su uenici stvarali svoj dokumentarni film o koli.

Da li se sve to je snimljeno nalazi u tom filmu? Koje dijelove su isjekli?
Glavni dio sata:
Montaa filma openito, pa i dokumentarnog filma (fr. montage sklapanje,

spajanje) je postupak odabira i povezivanja snimljenih sekvenci u cjeloviti film.
Montaa je pravo umijee pripovijedanja filmske prie koje se ogleda u
kreativnom naporu montaera da kadrove sklopi u skladnu cjelinu. Montiranje
kadrova ima svoj vizuelni ritam kojem se u kasnijoj fazi pridruuje i zvuk.
Montaa dokumentarnog filma odvija se u sljedeim fazama:
1. Pregled materijala
Prva faza u montai dokumentarnog filma je pregled materijala. Ova
faza u velikoj mjeri odreuje sve ostale, a podrazumijeva pregledanje
snimljenog filmskog materijala u cjelosti.
2. Eliminacija
Nakon pregleda cjelokupnog filmskog materijala slijedi faza
izostavljanja, eliminacije onoga to nee ui u film. U ovoj fazi filmski
materijal se znatno skrauje, ali se vodi rauna da film mora imati
uvod, razradu i zakljuak. Edvard Dmitrik, slavni redatelj , kae: "Ako
ne moete rezati tano, a vi reite logino."
3. Uobliavanje dokumentarnog filma

U ovoj fazi je na djelu montaerska kreativnost u uobliavanju prie
filma. Film je dobio svoj osnovni slikovni oblik.
4. Igra slike i muzike

U sljedeoj fazi slici se pridruuje muzika, zvuk, zvuni efekti. Nekada
su se montaeri/montaerke slike bavili samo slikom, a usklaivanje
slike i muzike, zvuka i zvunih efekata je bila zadaa drugih
montaera/montaerki. Savremena, digitalna montaa, je zdruila
filmske montaere/montaerke u jedinstven tim odgovoran za sklad i
slikovnih i zvunih komponenata filma.
Montane spone Za
povezivanje kadrova u jednu cjelina slue tzv. montane spone. Neki filmski
radnici ih zovu i interpunkcijama. Doivljaj filmskih prizora uveliko zavise o
nainu njihova montiranja. Najuestalije montane spone su:
o Rez je osnovna montana spona, a podrazumijeva izravno povezivanje

kadrova: rub posljednjeg kvadrata jednog kadra lijepi se uz rub
17
kvadrata sljedeeg kadra. Rez omoguuje doivljaj vremenske

uzastopnosti ili vremenskog skoka.
o Pretapanje je montana spona u kojoj slika i zvuk jednog kadra

posotupno blijede, nestaju, dok se slika i zvuk drugoga kadra istodobno
pojavljuju, nastaju.
Montana spona pretapanje
o Zatamnjenje (postupno nestajanje prizora u tmini) i odtamnjenje (postupno

pojavljivanje prizora iz tmine) su montane spone kojima se izraava
zavretak neke cjeline, odnosno poetak nove.
o Zavjesa kao montana spona koristi se veoma rijetko, a podrazumijeva

montau u kojoj kadar koji dolazi brie, odnosno istiskuje prethodni kadar.
Sinteza:
Montaa filma openito, pa i dokumentarnog filma (fr. montage sklapanje, spajanje)

je postupak odabira i povezivanja snimljenih sekvenci u cjeloviti film.Sastoji se iz
etiri osnovne faze: pregleda snimljenog materijala , eliminacije suvinih dijelova,
uobliavanja dokumentarnog filma i konanog formiranja filma u kojem se slici
pridruuju muzika, zvuni efekti.
Zavrni dio sata:
17
Domaa zadaa: Radna sveska 9, radni kutak broj
4 4
Sinopsis i scenarij, knjiga snimanja
Nastavna jedinica: Sinopsis i scenarij - scenarista, knjiga snimanja

reiser/redatelj

Obrazovni: Sinopsis i scenarij - scenarista, knjiga snimanja reiser/redatelj,
scenarij, knjiga snimanja, sekvenca, slinosti i razlike knjievnog teksta i
scenarija, oznake scena i kadrova, montaa, filmska izraajna sredstva
Funkcionalni: razvijanje misaonih, perceptivnih, emotivnih i stvaralakih funkcija

dramatizacija
Nastavna sredstva pomagala: itanka 9, Na jezik 9, kreda, biljenica, olovke,

grafofolija ilustracija teksta iz itanke 9, grafoskop, kasetofon za audiozapis
Tematska korelacija
Meupodruna: kultura izraavanja, jezik,

Meupredmetna: informatika
18
Ishodi uenja: Prepoznaje filmske rodove, uoava osobenosti dokumentarnog,

igranog i animiranog filma, zna etape u nastanku filma (od ideje do filma),
razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja, razumije ulogu redatelja/reisera i
glumaca u filmskom ili pozorinom djelu
I dokumentarni filmovi imaju sinopsise i scenarije. Naravno, za razliku od dokumentarnog

filma, najvaniji dio sadraja igranog filma su glumljene scene, bilo da se u igranim filmovima
predoava izmiljena pria ili se rekonstruiraju stvarni dogaaji. Redatelj/redateljica ili
reiser/reiserka je najvanija osoba u nastajanju i dokumentarnog i igranog filma, on/ona
ima potpunu kontrolu nad svim aspektima filma.
Glavni dio sata:
Najava nastavne jedinice:

Sinopsis i scenarij, knjiga snimanja, scenarist, redatelj
Dobar poetak u nastajanju i dokumentarnog i igranog filma je dobra pria.

Saeti prikaz ukupne radnje filma naziva se sinopsis (engl. synopsis, kratki
sadraj, pregled). Sinopsisom je nuno obuhvatiti sve bitne dijelove uvoda,
zapleta i raspleta filmske prie, bez ulaenja u detalje. Sinopsis za igrani film
ne sadri dijaloge likova.
Tekst prema kojem se snima film u filmskoj umjetnosti zove se scenarij (gr.
skn - ator, kazalite; scenario tekst namijenjen sceni). Scenarij najee
sadri osnovnu priu s dijalozima i podjelom na scene. Filmski scenarij je,
dakle, pismeni sastav koji redatelju/redateljki filma slui kao neka vrsta
radnog uputstva. Prema tom uputstvu redatelj/redateljka snima nizove slika
sekvenci. Scenarij, dakle, ini jednu fazu u planiranju filma. On je svojevrstan
plan filma, poput arhitektonskog nacrta za zgradu.
Scenaristiki stil pisanja je po mnogo emu je specifian, on je po formalnim

odlikama esto blizak dramskom stilu, ali se obino scenarij ne smatra
18
knjievnim djelom. Unutarnju vezu izmeu filma i knjievnosti ini fabula.

Knjievnici su vjeti u smiljanju i razvijanju fabule, ali ako ele napisati
scenarij moraju poznavati posebne izvedbene zahtjeve filma i tome
prilagoditi svoj posao. Profesionalni scenaristi zapravo u veoj mjeri pripadaju
svijetu filma, nego svijetu knjievnosti.
Scenarij je, dakle, dobar poetak za film. Ali, snimanju filma moe se pristupiti
tek poto je uraena knjiga snimanja. Ona sadri opise scena, opis kadrova
pojedinih scena, njihov redoslijede... Ukoliko knjiga snimanja nije opisna ve je
u slikama, onda je rije o storyboardu. Opisna knjiga snimanja sadri
mnotvo podataka neophodnih za realizaciju filmske zamisli:
o Oznake scena i kadrova: scene se oznaavaju rimskim brojevima, a

arapskim brojevima pojedini kadrovi oznaene scene. Neke od
opisnih oznaka su:
oznake scene: INT (interijer); EXT (eksterijer); PAN (snima se

panorama); VO (oznaava vonju kamere); GR (gronji rakurs -
pogled odozgo); DR (donji rakurs - pogled odozdo)...
oznake kadra: K krupni plan u kojem imamo samo glavu u

kadru; B blii ili bliski plan, gdje imamo u kadru lik od poprsja ili
nadlaktica; PB polublii plan, od pojasa do tjemena; A
ameriki) plan, od koljena do tjemena; S srednji plan, rekli
bismo: od glave do pete; T total ili opi plan u kojem se vidi
cijeli ambijent; DET detalj, odnosno u kadru se vide predmeti,
dijelovi manji od ovjekove glave...
18
Storyboard za TV western film
Kreativni rad
Napii sinopsis (kratak opis) za filmsku priu o prvoj ljubavi u 9. razredu. Daj
naslov svojoj ljubavnoj prii, imena glavnim junacima, odredi prostor, vrijeme
radnje, i ono to je najvanije, ispriaj fabulu...
18
Prva ljubav
Napii sinopsis, a potom i scenarij prema odlomku iz pripovijetke Mrak na

svijetlim stazama Ivana Gorana Kovaia.
Upoznaj tajne nastajanja storyboarda na sljedeoj web stranici:
http://www.youtube.com/watch?v=gR2Gew1eN2M
Pogledaj animirani storyboard na sljedeoj internet adresi:

http://www.youtube.com/watch?v=HxPfL5Zu3i4&feature=related
Pokuaj napraviti storyboard za odlomak iz romana Zeleno busenje.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa: Radna sveska 9, radni kutak broj.
5
0 5 Uzorak obrade nastavne jedinice: Internet
Mala internet radionica: Tiina, surfa se!
1 18
Nastavna jedinica: Mala internet radionica: Tiina, surfa se!
Odgojni: razvijanje kulturnih navika, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji

estetiziraju ivot, motiviranje stvaralakih potencijala, kreativnih sposobnosti i
sklonosti, motivacijsko djelovanje u pravcu ovladavanja znanjima iz oblasti
interneta,
Obrazovni: Internetska mrea, internetski pretraiva, internetska radionica -
trailica
funkcija


Tematska korelacija

Meupredmetna: historija, muzika kultura
Ishodi uenja: zna doi do razliitih podataka putem interneta, slui se

raunarskim trailicama, poznaje internetske adrese elektronskih izdanja
knjievnih djela
18
Tiina, surfa se!
Internet je velika raunarska mrea i sistem za jednostavnu i vrlo efikasnu

komunikaciju sa tekstom, slikom i zvukom. Internet kao globalna svjetska mrea, uz
odgovarajuu opremu, dostupan je na svakom djeliu planete Zemlje.
Glavni dio sata:
Najava teme:
Internetska mrea je na neki nain produetak svih medija, jer omoguuje

daljnje istraivanje i koritenje ponuenih medijskih sadraja. Prednosti
interneta su u njegovoj multimedijalnosti, jer na jednom mjestu moemo
pogledati vijesti, proitati novine na portalu, pogledati videosnimke, sluati
program nekog od mnogih internetskih radija.
Velik broj asopisa, knjiga, novina iz cijelog svijeta izloeni su na internetu.

Internet prua informacije iz razliitih oblasti, od naunih do zabavnih,
knjievnih, sportskih informacija, informacija iz svijeta mode...
Internetski pretraiva (trailica) je program koji omoguava pronalaenje
informacija na internetu. To su programi koji skupljaju sve dostupne
dokumente web stranica i sortiraju i obrauju ih u svojim bazama podataka i
izlau na svojim web stranicama. Jedan od najpoznatijih internetskih
pretraivaa je Google. Ovaj pretraiva omoguuje brzo u usmjereno
pretraivanje, pri kojem je dovoljno upisati neku kljunu rije ili natuknicu da se
nakon kratkog vremena dobiju brojne poveznice s traenim pojmom.
18
Preko internetskih trailica jednostavno se moe pristupiti i internetskim

enciklopedijama i leksikonima. To su zbirke javno dostupnog znanja iz raznih
podruja. Na internetu je mnotvo raznih enciklopedija i leksikona, a meu
najvanijima su digitalizovana Encyclopaedia Britannica i najvea viejezina
enciklopedija Wikipedia.
Internet servis Google Music omoguava da jednostavnim pretraivanjem
uiva u vlastitom odabiru muzikih kompozicija koje eli posluati. Upoznaj
zanimljivo predstavljanje ovog servisa na adresi:
http://www.youtube.com/watch?v=NI8rQEHoE24
18
Kreativni rad
Naui neto vie o upravljanju slikovnim sadrajem koji vidi mijenjanjem

postavke Sigurno pretraivanje. Na web stranici http://www.google.ba/imghp?
hl=bs klikni na Pogledajte kratki videozapis da biste saznali vie.
Saznaj kako su nastala imena Google, Yahoo, Wikipedia na sljedeoj web

stranici: http://dzematrahic.ba/new/index.php?
option=com_content&view=article&id=2056:kako-su-nastala-imena-google-
amazon-yahoo-i-wikipedia&catid=61:iz-svijeta&Itemid=87
Stigni bre do svijeta knjige. Potrai stranice koje nude informacije o pojedinim
knjigama za lektiru. Jedna od njih je stranica http://www.knjige.ba/ (Knjini
informacioni servis Bosne i Hercegovine). Ukucaj ime i prezime autora i naslov
knjige. Rijei kucaj bez oznaka za afrikate (bez kvaica na , , ...) jer ih
program ne raspoznaje. Naprimjer: Nedzad Ibrisimovic, Nepoznati ljudi...
Otvorit e ti se stranica http://www.knjige.ba/searchresults.asp?
SID=KnjigeBa^14596862-96896 na kojoj e saznati izgled naslovice, ime
izdavaa, godinu izdanja, gdje knjigu moe pronai...
Sinteza
I ovo sad zna!
18
Prednosti interneta su u njegovoj multimedijalnosti jer na jednom mjestu

moemo pogledati vijesti, proitati novine na portalu, pogledati videosnimke,
sluati program nekog od mnogih internetskih radija. Internetski pretraiva
(trailica) je program koji omoguava pronalaenje informacija na internetu. To
su programi koji skupljaju sve dostupne dokumente web stranica i sortiraju i
obrauju ih u svojim bazama podataka i izlau na svojim web stranicama.
Jedan od najpoznatijih internetskih pretraivaa je Google.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
JEZIK
18

2 Knjievni i razgovorni jezik
Nastavna oblast: jezik

Nastavna jedinica: Knjievni i razgovorni jezik
Struktura i tip asa: usvajanje novih znanja
Odgojno-obrazovni ciljevi:
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao nasljeu, njegovanje

govorne kulture, razvijanje meusobnog uvaavanja i potovanja razliitosti u
izraajnim sposobnostima, navikavanje na timski rad, razvijanje jezike
radoznalosti i istraivakog duha, razvijanje sklonosti ka sadrajima koji
poboljavaju komunikacijske sposobnosti, motiviranje stvaralakih potencijala,
kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, razvijanje
ljubavi prema tradiciji BiH
Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda,
upoznavanje uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i
19
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: razgovorni i knjievni (standardni) jezik,

leksika, rjenici/leksikoni
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje
smisla za konkretno precizno izraavanje, razvijanje, izgraivanje i formiranje
perceptivnih, mentalnih, manuelnih i komunikativnih sposobnosti, razvijanje
vjetine govora, sluanja, posmatranja, razvijanje i podsticanje kreativnosti i
vjetine uenika, sticanje samopouzdanja, upornosti i istrajnosti u radu, razvoj
kritikog miljenja i logikog razmiljanja, razvijanje osjeaja samopotovanja,
samosvijesti i osjeaja pripadnosti jezikoj zajednici

razgovora, metoda demonstriranja, heuristika metoda, ilustrativna metoda,
poredbena metoda,

individualizirani rad,
Nastavna sredstva pomagala: Na jezik 9, Radna sveska 9, kreda, biljenica,

olovke, grafoskop, grafofolije, rjenici
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja, medijska kultura

Ishodi uenja: Razlikuje standarni/knjievni i razgovorni jezik, zna koje podatke

moe pronai u rjenicima, pravopisima gramatikama, prepoznaje knjievni i
razgovorni jezik, razumije stilsku upotrebu razgovornog jezika u knjievnim
djelima, zamjenjuje rijei i izraze zaviajnog govora knjievnim
Motivacioni dio sata
Ovo ve zna!
U standardnome jeziku koristimo se rijeima koje su normirane,

usvojene kao pravilne. Nekad se standardni jezik naziva i knjievnim
jezikom, ali se najee pod knjievnim jezikom podrazumijeva jezik
knjievnoumjetnikih djela jer u njima nerijetko susreemo i rijei koje
ne pripadaju standardnome jeziku nego narodnom govoru.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Knjievni i razgovorni jezik
19
MUMULA I ARONJA
- Ima l' ie i je'na, Ramize?

- Nejma nije'na.
- Pogledaj, ba, lijepo!
- Nejma, kad ti kaem. Imaju samo mumule.
- Prei na drugi stub, da nije tam e koja.
- Gledo sam, nejma pa nejma.
- Nita. Do'emo sutra, pa emo se opet popet'.
- Idi ti, Safete, dok ja siem, uljezi u talu i vidi ta radi aronja.
Safet ode, zaviri u talu, vrati se i ree:
- Nita ni kod aronje. Moraemo i ovdi sutra navratit.

()
Malom Safetu najvie se svidjelo kad je amida Devad priao da e u
komunizmu svi raditi prema znanju i sposobnostima, a dobijat e prema potrebama.
Jo je reko da u komunizmu nee biti plata, jer nikom nee pare ni trebati. Sve e
zadruge, kazivao bi, biti otvorene i svako e moi slobodno da ue i da slobodno
uzme ono to mu treba. Safeti je jednom pitao amidu:
- Je l', amida, a hoe l' se mo' uzet' mjerenog keksa?

- Hoe, kako da nee. Samo ga nee smjet' zloupotrebljavat'.
- Ne bi ja njega, ado, zloupotrebljavo, ja bi njega jeo. A dao bi malo i Ramizu.
I tako je Safet zbog mjerenog keksa postao pristalica komunizma. Kad je pitao
amidu: Kad e doi komunizam? amida mu je rekao: To se ne moe precizno
vremenski rei, ali e sigurno doi na odreenom stepenu drutvene svijesti radnike
klase.'' Nita njega Safet nije razumio, pa je otiao da pita dedu:
- Dedo, hoe l' do' komunizam?
- Hoe, dijete, hoe, odgovorio je dedo.
- A kad, dedo?
- Kad na naoj mumuli rode turgulje i kad se na aronja oteli, tad e do' i
komunizam.
Od tog dana Safet i amidi mu Ramiz svako jutro obilaze mumulu i aronju.
Dogovorili su se da o tome ne priaju ostaloj djeci u mahali ve da, im vide da su na
mumuli rodile turgulje ili da se aronja otelio, odjure u zadrugu i nakupe puna njedra
mjerenog keksa.
19
Fahrudin Sinanovi
Knjievnik nam je u ovom odlomku prenio vjerodostojan govor djeaka Safeta

i Ramiza. Prepoznaj rijei naeg standardnoga jezika i rijei koje mu ne
pripadaju.
ta o djeacima Safetu i Ramizu saznajemo iz njihova govora? Koju ulogu u
predstavljanju likova imaju rijei: nejma, ie, jena, tam, e, ha...?
Kakvo ozraje daju kazivanju ove, nestandardne rijei i izrazi? Odaberi neki/e
od ponuenih odgovora:
- realistino;
- humoristino;
- bajkovito;
- vjerodostojno;
- slikovito.
U knjievnim djelima nestandardne rijei, rijei iz narodnog govora, imaju

stilsku vrijednost. Knjievnici se esto koriste tim rijeima i izrazima radi
postizanja autetinosti govora, slikovitosti u oblikovanju likova, vjerodostojnosti
u pribliavanju vremena i/ili mjesta u kojem se radnja deava...
Jezik je medij pomou kojeg knjievnost gradi svoje svjetove, te knjievnici
nastoje osvojiti snagu imenovanja pripadnu jeziku i rijei, jer rijei i jezik nisu
neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog usmenog i pisanog openja. U
rijei, u jeziku, stvari tek postaju i jesu." (Martin Heidegger) A, kako veli pjesnik
Mak Dizdar, Rije je tek tada rije ako / Za nju i ulo steknemo:
RIJE
Rije je slika svega onoga to okolo sebe

Vidimo
I ne vidimo
Rijeima se nekim divimo a nekih se
Rijei opet stidimo
Neka krhka rije se penje veoma smjelo
Zracima tankim i zlatnim
Kao siuna puzavica
Ona se vjeto propinje
Od posnog kamena
Do sunanog grma
I samog
Sunca.
A neka se glavato i glasito
19
epuri do navrh bunjita

A znamo da njome je
Zauzet prostor
I vie
Nita
Rije je tek tada rije ako
Za nju i ulo steknemo
Najgolemija je nekada davno ona
Koju i ne
Reknemo
Mehmedalija Mak Dizdar
Sada zna i ovo!
Od knjievnog (i/ili standardnoga jezika) razlikuje se razgovorni jezik.

To je jezik kojim se ovjek slui u svakodnevnoj komunikaciji s
prijateljima, sluajnim prolaznicima, u sportu, igri... Zovemo ga i
razgovornim stilom. U razgovornom jeziku se ne trudimo govoriti po
pravilima jezikog standarda, govorimo spontano, ne obraajui
posebnu panju na ortoepska pravila. Zbog toga ovaj stil sadri i
svojstva govorne, dijalekatske baze jezika, ali i svojstva standardnog
jezika nauenog u koli, putem medija...
Zavrni dio sata:
Radna sveska 9, radni kutak broj
Domaa zadaa:
Radna sveska 9, radni kutak broj ...

19

3 4 Rijei iz drugih jezika:
0 posuenice
Nastavna jedinica: Rijei iz drugih jezika: posuenice
Struktura i tip sata: usvajanje novih znanja

19

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: posuenice


poredbena metoda,

individualizirani rad
Nastavna sredstva pomagala:Na jezik 9, Radna sveska 9, kreda, biljenica,
olovke, grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Razlikuje standarni/knjievni i razgovorni jezik, razlikuje domae

i strane rijei, zamjenjuje posuenice domaim rijeima sinonimskog znaenja,
razumije razloge posudbe rijei iz drugih jezika, prepoznaje posuenice po
prilagodbi u jeziku, prepoznaje strane rijei
Ovo ve zna!
Jezik kao najvanije sredstvo komunikacije ne moe biti izoliran, samostalan,

ve mora ostvariti kontakt s drugim govornicima preko svojih govornika. Jedan
19
od rezultata tog kontakta je i jeziko posuivanje. Jeziko posuivanje je

svako preuzimanje tuih rijei iz jednog jezika u drugi.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Posuenice
Razlozi posuivanja rijei mogu biti razliiti.

1. esto su to izvanjezini razlozi, pa je posuivanje rijei posljedica
teritorijalnog i kulturnog dodira. Treba imati na umu da jeziko posuivanje
uvijek prati historijske, politike, naune, kulturne veze. O tim vezama
svjedoe brojne rijei u naem jeziku, naprimjer: doktor (lat. doctor
uitelj); vazal (kelt. vassus) pratilac, sluga; avaz glas (turcizam
perzijskog porijekla); andar (franc.) pripadnik vojniki organiziranog,
posebnog odreda dravne policije; novela (tal.) kratka pripovijest, pria
2. Meutim, razlozi primanja posuenica mogu biti i unutarjezini. Jezik

esto prima tue rijei jer u svom vlastitom rjenikom fondu nema rije
kojom bi oznaio odreeni pojam, predmet ili pojavu. Takve rijei su:
politika umijee vladanja ljudskom zajednicom; kip likovno
trodimenzionalno djelo; moda ono to odgovara ukusu odreenog
vremena; kola prosvjetna ustanova
Posuivanje moe biti obostrano (uzajamno), ali moe biti i jednosmjerno.

Jezik iz kojega se posuuje rije zovemo jezik davalac, a jezik koji posuuje
rije je jezik primalac rijei. Jezik moe dobiti posuenice direktno iz nekog
jezika ili indirektno, preko nekog drugog jezika.
Sada zna i ovo!
Rijei koje nisu nastale na naem tlu, nego smo ih preuzeli iz drugih jezika
zovemo posuenicama.
Posuenice prema jeziku davaocu rijei
Na jezik po broju rijei spada u srednje razvijene jezike. Broj rijei se stalno
mijenja, jedne nestaju, druge dolaze, ive, tree ljudi stvaraju. Velik dio rijei u
naem jeziku ine izvorne domae rijei, rijei slavenskoga porijekla, ali i velik
dio rijei ine posuenice sa razliitih govornih podruja i iz razliitih jezika
19
(koncert rije engleskog porijekla; kamion rije francuskog porijekla;

majstor rije njemakog porijekla; baa rije turskog porijekla...)
Prema jeziku davaocu rijei posuenice se mogu podijeliti na:
o posuenice iz latinskog jezika, latinizme: advokat/odvjetnik, aneo,

datum, demokratija/demokracija, familija/obitelj, rasko, vektor...
o iz grkog jezika grecizme: aneo, ikona, haos, hemija, temelj, hor,

dramaturg, elegija...
o iz njemakog jezika germanizme: madrac, cilj, lozinka, vaga, minka,

auspuh, cigla, deka, fleka, friko, kifla, krompir, kelj, kugla, plac, alter,
tikla,cilj, unka, grub, und...
o iz maarskog jezika hungarizme: bunda, cipela, izma, opor, dobo,

dak, gazda, gula, karika, kecelja, keiga, koija, kip, lopov, lopta,
marva, palainka, paprika, puna, rotilj, satara, soba, stol, tabla,
teret, utanaiti, vaar, soba, prsluk, ipka, korov, palainka...
o iz ruskog jezika rusizme: dozvoliti, kosmonaut, odlian, prevazii,

podstrek, priroda, sauee, uesnik, uestvovati, vjerovatno,
odvaan, svojstvo, stepa, baba, kazaok...
o iz ekog jezika bohemizme: asopis, povod, spis, tlak, uloga, vlak...
o iz engleskog jezika anglizme: sendvi, me, boks, bokser, film, gol,

klub, kompjuter, marketing, monitor, tenk, rival, sport, vikend, tenis,
ip, dez, kviz, najlon, rok ... Anglizmima/anglicizmima nazivamo sve
posuenice iz engleskog jezika, a kad je to potrebno posebno istaknuti,
posuenice iz amerikoga engleskog nazivamo amerikanizmima.
o iz talijanskog jezika talijanizme: barka, pasat, akontacija, akvarel,

bakalar, bandit, cjedulja, cerada, ao, diskont, duet, dukat, galija,
makaroni, balerina, banka, rioto...
o iz panjolskog jezika hispanizme: embargo, alkohol, okolada,

romansa...
o posuenice preuzete iz turskog i/ili preko turskog jezika turcizme.

Turcizmima, dakle, nazivamo:
19
posuenice iz turskog jezika i

posuenice koje su u na jezik preuzete preko turskog jezika,
uglavnom iz arapskog i perzijskog jezika.
Posuenice iz turskog, arapskog i perzijskog jezika zajedniki se
nazivaju orijentalizmima: boja, eki, div, jastuk, krevet, sapun,
sat, top, sarma, eer, limun, tavan, papue, jogurt, bubreg,
elik, dugme, ah, majmun, nafta, pamuk, burek, barut, arapa,
esma, sanduk, kalup, elav, orav avaz, arija...
o posuenice iz romanskih jezika romanizme: Romanizmima

nazivamo:
sve posuenice iz romanskih jezika (toranj, boca, avao, palaa,
lokot...) i, rjee,
posuenice iz francuskog jezika uz ei naziv galicizmi
(beletristika, ambasada, avion, pasa, plaa, trotoar...)
Sada zna i ovo!
Posuenice se u novom jeziku, jeziku primaocu, izrazno i znaenjski

prilagouju.
hungarizmi
latinizmi
grecizmi rusizmi
germanizmi bohemizmi
turcizmi
talijanizmi
hispanizmi
anglizmi (amerikanizmi)
POSUENICE PREMA JEZIKU
romanizmi (galicizmi) DAVAOCU RIJEI
19
Posuenice po prilagodbi u jeziku
Usvojenice
Posuenice potpuno prilagoene naem jeziku zovemo usvojenicama.

Usvojenice je ponekad vrlo teko razlikovati od domaih, izvornih rijei.
Usvojenice su se odomaile i njih ne zamjenjujemo drugim rijeima. Takve su
rijei: boja, car, amac, kip, kralj, krumpir, kukuruz, nafta, raun, kola, temelj ,
sarma, sandale, gazda, lopov, soba, limun, toranj, pamuk, arapa, esma,
okolada, banka, sendvi, tambura... Usvojenice se piu onako kako se
izgovaraju fonetski.
Prilagoenice
Prilagoenice su rijei stranog porijekla koje su se naglasno, glasovno

prilagodile naem jeziku, ali ih je bolje zamijeniti domaim, izvornim rijeima:
realnost stvarnost; lider predvodnik; ut udarac (na gol); konsultant
savjetnik; play off doigravanje; devijacija odstupanje; feeling osjeaj;
Tuice
Prije je pojam tuice bio istovjetan pojmu posuenice, ali danas se postavlja
jasna razlika meu njima. Posuenice koje se izrazno, akcenatski,
deklinacijom... nisu prilagodile jeziku primaoca, makar i jednom svojom
osobinom, koje prepoznajemo kao strane rijei, zovemo tuicama. Ta
neprilagoenost se moe odnositi na:
netipine suglasnike skupove: ansambl (mbl), subjekt, projekt
(kt)...
netipine zavrne samoglasnike skupove: rije ou zadrava skup
ou to nije u skladu s promjenom ostalih imenica u kojima se esto
provodi neka glasovna promjena (N. ou; G. oua; ali: N. orao; G.
orla).
Zbog neprilagoenosti naem jeziku tuice, kad god je to mogue,
zamjenjujemo naim bliskoznanicama ili opisnim izrazima (Npr.: sako, kakao,
orao, ou, bife, bistro, meni, subjekt, objekt, projekt...)
Strane rijei
20
Kad se strana rije/leksem, sama ili povezana s drugom stranom rijeju (u

sintagmama i reenicama) pojavi u tekstu pisanom bosanskim jezikom kao
navod neke poznate izreke, misli, tvrdnje ili nekoga poznatoga naslova,
nazivamo je stranom rijeju. Njihovo se strano porijeklo istie izvornim
nainom pisanja, a u tampanom tekstu i kurzivom.
Ne gledam nikad reality show.

Ba je istinita latinska izreka Per aspera ad astra. ( Kroz trnje do
zvijezda.)
fashion week (modni tjedan); leasing (iznajmljivanje, ustupanje; davanje u
najam, zakup);
party (zabava, proslava); shopping (kupovina, kupnja);
shopping centar (trgovaki centar).
Mala jezika radionica!
Odredi vrste posuenica: kurikulum, internet, celebrity, chat, server, bekstejd,

imid, softer, hardver, blog, website, tender, stage.
Navedi mogue prijevode ovih tuica (anglizama): dingl, ou, kurikulum,

internet, celebrity, chat, server, bekstejd, bf, bstr, kr, mn, imid, softer,
hardver, blog, website, tender, stage display
Sinteza
Sada zna i ovo!
POSUENICE PO PRILAGODBI
U JEZIKU
PRILAGOENICE
uUSVOJENICE
STRANE RIJEI
TUICE
Podjela posuenica prema zajednikim osobinama
20
Teimo ponovno osvojiti nenaruenu snagu

imenovanja pripadnu jeziku i rijei; jer rijei i jezik nisu
neke ljuske u koje se stvari pakiraju samo zbog
usmenog i pisanog openja. U rijei, u jeziku, stvari
tek postaju i jesu.
Martin Heidegger
Internacionalizmi
Posuenice koje u vie jezika imaju isto osnovno znaenje i isti osnovni izraz
nazivamo internacionalizmima (demokratija, politika, medicina, filozofija,
hronika, mozaik, stil, valcer, viza)
Egzotizmi
Egzotizmi su posuenice koje oznaavaju posebnosti pojedinih naroda:

specifina jela i pia (tekila, sangrija; tortilja) odjeu, pjesme, muzike
instrumente, plesove (dirndl, kimono; dideridu; sevdalinka; polka, arda),
posebnosti biljnoga i ivotinjskoga svijeta (banana, mango; koala, klokan);
nazivi stranih novanih jedinica (dolar, rublja...).
Eponimi
Eponimi su vlastita imena koja su postala nazivi otkria ili izuma (sendvi,
makadam), razdoblja u umjetnosti, knjievnosti ili filozofiji (marinizam,
petrarkizam, marksizam) i sl.
Prevedenice
Prevedenice su rijei iji je izraz i sadraj doslovan prijevod izraza i sadraja

strane rijei: vodopad (njem. Wasserfall), neboder (eng. skyscreper).
Znaenjske posuenice
Kod znaenjskih posuenica posueno je samo znaenje i pridrueno izrazu

u jeziku primaocu, proirujui mu znaenje (npr. mouse mi).
Zalaganje za rijei koje su porijeklom domae, izvorne (narodne") i koje se

tvore prema domaim (narodnim") tvorbenim modelima a ne tuim, naziva se
purizam (od lat. purus - ist, bez stranih primjesa).
20
Mala jezika radionica
Rije "paprika" je slavenskog porijekla, sa naeg govornog podruja. Odatle je

prela u mnoge evropske jezike kao posuenica, najee preko maarskog
jezika. Pored toga to je u upotrebi u bosanskom, srpskom, hrvatskom,
crnogorskom jeziku, paprika se uje i u njemakom, talijanskom, ekom i
mnogim drugim jezicima. Provjeri ovu tvrdnju u online rjenicima na sljedeim
internet adresama: http://www.e-rjecnik.net/hrvatsko-njemacki-rjecnik.htm,
http://www.e-rjecnik.net/hrvatsko-francuski-rjecnik.htm, http://www.e-
rjecnik.net/hrvatsko-talijanski-rjecnik.htm ...
Magbuli arif je bosansko-turski rjenik koji je napisao alhamijado pjesnik

Muhamed Hevai Uskufi Bosnevi 1631. godine. U uvodu svog rjenika Uskufi
pie:
Mnogo je lijepih rjenika napisano,

Sve kao dragi kamen pribranih i omiljenih,
Ali nema napisana na bosanskom jeziku,
Ni sastavljena u prozi ni skiena u pjesmu,
Moje je zapoeti, a Boije da mi dade da uspijem.
o Saznaj neto vie o ovom rjeniku na sljedeoj internet adresi:

http://literatura.blogger.ba/arhiva/2005/02/11/15426
Sinteza
Sada zna i ovo!
POSUENICE PREMA ZAJEDNIKIM

OSOBINAMA
INTERNACIONALIZMI EGZOTIZMI
EPONIMI PREVEDENICE
ZNAENJSKE POSUENICE
20
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa: Radna sveska 9, radni kutak broj ...


Rijei prema upotrebi: Opeupotrebna i
5
terminoloka leksika

Nastavna jedinica: Rijei prema upotrebi:Opeupotrebna i terminoloka leksika

20

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: opeupotrebna i terminoloka leksika


poredbena metoda,

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Razumije podjelu rijei po upotrebi, razumije i prepoznaje
opeupootrebnu leksiku, razumije i prepoznaje terminoloku leksiku, zna se
sluiti terminolokim rjenikom
Ovo ve zna!
Nauili smo da standardni ili knjievni jezik podlijee normama, ali i da imamo
razgovorni jezik koji upotrebljavamo u svakodnevnim ivotnim situacijama.
Glavni dio sata

Rijei prema upotrebi: Opeupotrebna i terminoloka leksika
Sada proitaj sljedei tekst:
20
Dobitnik Nobelove nagrade za hemiju 1987. godine je profesor Jean Marie Lehn.
Nobelovu nagradu je dobio za svoja istraivanja o hemijskom temelju za "molekularno
prepoznavanje" koje igra fundamentalnu ulogu u biolokim procesima. Njegov rad ga je
doveo do definiranja novog polja hemije nazvanog "supramolekularna hemija". Ta hemija se
bavi sloenim entitetima nastalim udruivanjem dvije ili vie hemijskih vrsta koje se dre
zajedno pomou nekovalentnih intermolekulskih sila. Nakon toga, polje "supramolekularne
hemije" razvilo se u hemiju "samoorganizacijskih" procesa i u "adaptivnu hemiju".
Shematski prikaz supramolekularne hemije
ta je to to ne razumije u ovom tekstu? Ko ga u potpunosti razumije?
Sve rijei jednog jezika ne upotrebljavaju se u svim govornim situacijama.

Postoji rjeniki fond koji zovemo opeupotrebnim rijeima/leksikom.
Opeupotrebna leksika je temelj standardnoga jezika i bez nje
komunikacija na tom jeziku ne bi bila mogua. To su rijei, u svim
funkcionalnim stilovima jednog jezika, koje svi govornici toga jezika
razumiju.
Rijei/leksiku koja je ograniena na odreenu strunu oblast, na naune i

profesionalne termine iz tih oblasti, zovemo rijeima/leksikom ograniene
upotrebe ili terminolokom leksikom. Termin (lat. terminus granica, mea,
cilj) je nauni ili struni naziv za odreeni pojam, rije koja tano odreuje
odreenu pojavu u nauci, tehnici, umjetnosti... To su, dakle, rijei kojima se u
odreenim oblastima koriste ljudi koji se bave tom djelatnou. Npr.: medicinski
termini su: dermitis, hemoglobin, hirurgija, oftalmolog, otorinolaringolog
Veina termina su posuenice. Tome doprinosi razvoj odreenih podruja
znanosti i internacionalizacija leksike u odreenim znanostima.
Nabroj neke jezike termine iz oblasti informatike, muzike, jezika.
20
Prepoznaj nauku ili oblast kojoj pripadaju ovi termini: telekomunikacije, radio,
radijski valovi, frekvencija, radiofrekvencija, radiokomunikacije, meusatelitska
veza, radiostanica.
Prepoznaj u tekstu opeupotrebnu leksiku i leksiku ograniene upotrebe

(terminoloku leksiku):
Aristotel je izrazio tvrdnju o potrebi jedinstva dramske radnje (cjelovitost
zbivanja koje ima svoj poetak, sredinu i zavretak). Kasniji su teoretiari tome
jedinstvu dodali jedinstvo mjesta i jedinstvo vremena, pa je stvoreno uenje o
trima jedinstvima. Idealno zamiljena drama sadri: ekspoziciju, zaplet,
kulminaciju, peripetiju i rasplet.
o Pronai u rjeniku knjievnih termina znaenje tebi nepoznatih rijei.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Postoji rjeniki fond koji zovemo opeupotrebnim rijeima/leksikom.

Opeupotrebna leksika je temelj standardnoga jezika i bez nje komunikacija
na tom jeziku ne bi bila mogua.
Rijei/leksiku koja je ograniena na odreenu strunu oblast, na naune i
profesionalne termine iz tih oblasti, zovemo rijeima/leksikom ograniene
upotrebe ili terminolokom leksikom.
o
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

20

5 argonizmi, vulgarizmi, perifraze,
6
7 frazeologizmi

Nastavna jedinica: argonizmi, vulgarizmi, perifraze, frazeologizmi

20

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: argonizmi, vulgarizmi, perifraze,
frazeologizmi

poredbena metoda,

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Razlikuje knjievni jezik od razgovornog, prepoznaje
argonizme, vulgarizme, perifraze, frazeologizme, razumije i prepoznaje
razliite argone, tumai poznate frazeme, prikladno se koristi frazemima,
prepoznaje peorativno znaenje vulgarizama i manje/nikako ih ne upotrebljava
Ovo ve zna!
Nauili smo da standardni ili knjievni jezik podlijee normama, ali i da imamo
razgovorni jezik koji upotrebljavamo u svakodnevnim ivotnim situacijama.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: argonizmi, vulgarizmi, perifraze, frazeologizmi
argonizmi, vulgarizmi
20
U razgovornom jeziku ljudi govore i razliitim argonima.
argonizmi
argonizmi (fr. jargon jezik neke drutvene skupine) su rijei/lekseme koje

pripadaju odreenim izdvojenim drutvenim skupinama povezanim nekim
zajednikim interesom. argonizmi oznaavaju predmete, pojave, pojmove
koji u standardnom jeziku imaju svoje standardne nazive, ali govornik
upotrebljava argonizme kako bi se ukljuio u skupinu ili identificirao sa
skupinom kojoj pripada. argonizmi ne pripadaju standardnome jeziku jer se
rijei izobliavaju i/ili upotrebljavaju u izmijenjenom obliku. Postoji vie vrsta
argona: atrovaki (openito govor ulice), vojniki argon, mornarski, zanatski,
sportski, aki, studentski argon, argoni hobija (lovaki, planinarski argon, argon
ribolovaca...).
Meu najeim argonima je argon mladih koji tako stvaraju svoju kulturu i
govorom se izdvajaju se iz svijeta odraslih. Evo nekih argonizama iz ove
skupine: bubator osoba koja ui napamet; drpiti ukrasti; ozle naoale; klinci
djeca; matorci, starci roditelji; buraz/burazer brat; veca sestra; balavci
nedorasla djeca; frend prijatelj; pajkani policajci; uza zatvor; jaran prijatelj;
raja drutvo...
argon esto ima peorativno/pejorativno, pogrdno znaenje. argonizmi

mogu da traju jedno vrijeme i nestanu iz jezika, ili da promijene svoj oblik i
znaenje. Starije generacije se manje koristi argonima. argonizmi se
ubrajaju u leksiku ograniene upotrebe.
Vulgarizmi
Vulgarizmi (lat. vulgaris- obian, svakodnevni, od vulgus svjetina, gomila)

su stilski obiljeene rijei, naroito prisutne u razgovornom stilu. To su rijei
najnie stilske vrijednosti, najnieg stilskog nivoa razgovornog jezika i u
suprotnosti su sa pristojnim ponaanjem. Ne pripadaju standardnom jeziku.
U vulgarizme spadaju prostake rijei, psovke i sve lekseme ija se upotreba,

po mjerilima drutvenih obiaja, smatra nepristojnom i neprimjerenom
(naprimjer: gnjida, ljigavac, ubre kao metaforino predstavljanje karakternih
osobina ovjeka bez ikakva osjeanja linog dostojanstva...). Vulgarizmi slue
kao potapalice ili uzreice, zatim kao podrugljivi izrazi koji nastoje da umanje
vrijednost pojedinca. Upotrebom vulgarizama ovjek otkriva svoju (ne)kulturu
govora.
21
Mala jezika radionica... Mala jezika radionica
Pronai argonizme u sljedeem odlomku iz romana Lovac u itu D. D.

Selindera:
(...)
Sjajni. E, tu re zaista mrzim. Sva je trula. Mogao bih da povraam kad god je
ujem.
A onda se stari Spenser najednom prenuo, kao da ima da mi kae neto
mnogo dobro, otroumno ko ekser. Pridigao se na toj fotelji, i malo se, kao,
promekoljio. Ali uzbuna je bila nepotrebna. Samo je uzeo Atlantik mantli, koji mu je
bio na krilu, i pokuao da ga ibne na postelju, pored mene. I promaio je.
Razdaljina je bila samo dva palca, ali je ipak promaio. Ustao sam, uzeo taj asopis,
i stavio ga na postelju. Onda mi je, najednom, dolo da uhvatim bris iz te sobe, kao
otkaen. Nanjuio sam da mi se sprema grozomorna lekcija. Sama ta pomisao i nije
mi mnogo smetala, ali mi se nije ba svialo da odvojim uvo za vaku a da
istovremeno miriem Viksove kapi za mrku i gledam starog Spensera u piami i
mantilu za plau. To nikako. (...)
Sinteza
I ovo sada zna!
argonizmi su rijei/lekseme koje pripadaju odreenim izdvojenim drutvenim

skupinama povezanim nekim zajednikim interesom.
Vulgarizmi su stilski obiljeene rijei naroito prisutne u razgovornom stilu.
One su najnie stilske vrijednosti i u suprotnosti su sa pristojnim ponaanjem.
Perifraza i frazeologizmi
Perifraza
Perifraza (gr. periphrasis, peri o, oko; phrasis govor, izraz) stilska je

figura kojom se pomou dvije ili vie rijei, ili itavom reenicom opisuje,
odnosno zamjenjuje neki pojam. Perifraza nije samo opisivanje pojmova, ona
je ustvari i opisivanje predmeta, svojstava, radnji, doivljaja. Slina je metafori,
pa se esto naziva i retorikom metaforom.
21
U svakodnevnom jeziku nije rijetkost da ujemo odreene perifraze, poput:

uhvatio mi se led oko srca, kralj ivotinja lav, vrh svijeta Himalaji, sedma
umjetnost film, on vedri i oblai moan ovjek i sl. Susreemo ih i u
knjievnom jeziku, kao npr: podnevna zvijezda sunce; rastajao od zvijezda
umirao (Opomena, A. B. imi) Perifraza je omiljena medju pjesnicima.
Perifrazom se ponekad izbjegavaju neprijatni ili uvredljivi izrazi: ne mrzi rakiju

pije; zaobilazi istinu lae, i tada se obino naziva eufemizam. A ako je
rije o umanjivanju nekog znaenja (nije ba lijepo runo), onda se ovakav
stilski postupak naziva litota.
Frazeologizmi
Frazem/frazema/fraza/frazeologizam je kratka sintagma, ustaljeni i

neraskidivi spoj rijei sa jedinstvenim i metaforinim znaenjem. Frazem/a
esto izraava poruku duhovito, a katkad i na komian nain. Jedna od
temeljnih osobina frazema je da se ne moe bukvalno, doslovno prevesti na
drugi jezik jer tada gubi svoje znaenje. Frazemu se nita ne moe ni dodati ni
oduzeti a da pritom ne promijeni smisao.
Pogledaj kakvo znaenje imaju pojedini frazemi:
o podviti rep povui se, ustuknuti, pobjei, napustiti okraj usljed straha;
o obeanje ludom radovanje uzaludno nadanje i vjerovanje u neto;
o nositi glavu u torbi izlagati se opasnostima;
o orav posao posao ili poduhvat koji nema izgleda na uspjeh;
o mrka kapa posao ili poduhvat koji nema izgleda na uspjeh;
o prola baba s kolaima opisuje potencijalnu priliku koju si imao/la u
ivotu, a ipak je nisi iskoristio/la
o nai se u neobranom grou nai se u neugodnoj situaciji
Dio jezike nauke/znanosti koji se bavi prouavanjem frazema zove se

frazeologija (gr. phrasis izraz; logos pojam, nauka/znanost).
Pronai perifraze u pjesmi Opomena A. B. imia. Pokuaj odgonetnuti

njihovu poetsku vrijednost tako to e ih zamijeniti uobiajenim rijeima i ili
izrazima.
OPOMENA
21
ovjee pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
Pusti
da cijelog tebe proe
blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za im ne ali
Na svom koncu
mjesto u prah
Antun Branko imi
Prepoznaj znaenje i sklopi reenice od sljedeih frazema:
o nai zajedniki jezik;

o imati dvije lijeve ruke;
o biti lijep/a kao/k'o upis;
o slika kao/k'o mlijeko;
o biti pun kao/k'o brod;
o raditi k'o ni sebi ni svom;
o neslana ala;
o biti trn u oku;
o imati debelu kou;
o kad na vrbi rodi grozde;
o maiji kaalj;
o ostati kratkih rukava;
o staviti taku na i;
o stezati kai.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Perifraza stilska je figura kojom se pomou dvije ili vie rijei, ili itavom
reenicom opisuje, odnosno zamjenjuje neki pojam.
Frazem/frazema/fraza/frazeologizam je kratka sintagma, ustaljeni i
neraskidivi spoj rijei sa jedinstvenim i metaforinim znaenjem.
21
Dio jezike nauke/znanosti koji se bavi prouavanjem frazema zove se

frazeologija.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

5 5
8 9
Arhaizmi i neologizmi, dijalektizmi

Nastavna jedinica: Arhaizmi i neologizmi, dijalektizmi
21

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Arhaizmi i neologizmi, dijalektizmi


poredbena metoda,

Nastavna sredstva pomagala: Radna sveska 9, kreda, biljenica, olovke,

grafoskop, grafofolije,
Tematska korelacija

Ishodi uenja: Razlikuje knjievni jezik od razgovornog, razlikuje aktivnu i
pasivnu leksiku, prepoznaje arhaizme, dijalektizme i neologizme, prepoznaje
stilsku upotrebu arhaizama u knjievnim djelima, prepoznaje dijalektizme
Skup rijei/leksema koji je u odreenom vremenskom razdoblju poznat veini

govornika nekoga jezika i kao takav je u upotrebi u jeziku, zove se aktivna
leksika.
Rijei/lekseme koje su iz razliitih razloga manje koritene u svakodnevnoj
govornoj praksi pripadaju pasivnoj leksici (arhaizmi i neologizmi).
Glavni dio sata
21
Najava nastavne jedinice

Arhaizmi
Rijei se, dakle, raaju, ive, stare i odlaze. Ali, ponekad se i vraaju i u
usmenom govoru i u pisanoj rijei. Tako stare, rijei uvaju i prenose patinu
jednog davno minulog vremena, oivljavaju ga, pribliavaju i o njemu
slikovito svjedoe (avlija, adrvan, baa...)
Arhaizmi (gr. archaios drevan) su rijei koje su se nekad upotrebljavale u

jeziku kao standardne, knjievne, ali su potisnute novim rijeima, njihovim
sinonimima. Dakle, pripadaju pasivnoj leksici. U upotrebi se daje prednost
novonastaloj rijei sa istim znaenjem, njenom sinonimu. Ali knjievnici esto
poseu upravo za arhaizmima kako bi probudili snagu u njima usnulih
znaenja i slikovitije prikazali neka davna vremena i njihove ljude, prostore,
dogaaje.
Moderna nauka o jeziku pravi terminoloku razliku meu pojedinim

arhaizmima, pa se pri terminolokim klasifikacijama uvode pojmovi:
o historizmi lekseme koje su postale dijelom pasivnoga leksika iz

izvanjezinih razloga, kao to su: nazivi nekadanjih titula (barun, grof,
ban), nekadanjih novanih jedinica (banica, kuda), nekadanji vojni
nazivi (musketa, jatagan), nazivi ustanova (preparandija, banovina)...;
o zastarjelice (zastarjele ili zastarijevajue rijei) rijei koje se sve rjee

upotrebljavaju u aktivnom jeziku, leksika koja se nalazi na prijelazu
izmeu aktivne i pasivne leksike. Takve su rijei: fiskultura, ferije,
tetovati, gombati...
Aktivna leksika Pasivna leksika

RIJE/LEKSEM ZASTARJELICE ARHAIZMI
U knjievnim djelima arhaizmi imaju stilsku vrijednost. Prepoznajmo je u nekim

drevnim rijeima:
o vra ljekar; ljepost ljepota; cesar car; ii trai; dad kia;
karv krv; anel aneo; adet navika, obiaj; arin mjera za
duinu; belim moda, valjda, vjerovatno; bugariti tuiti,
jadikovati, naricati; ador ator; imbur (negdje i ilbur) jelo od
jaja; hastal sto; jolpaz skitnica, besposliar; obataliti pokvariti;
21
danaske danas; teferi izlet, veselje; terzija kroja; dveri

vrata...
Neologizmi
Neologizmi/novotvorenice (gr. neos nov + logos rije, pojam) su

rijei/lekseme ija se novina jo osjea kod veeg dijela govornika jednog
jezika. Neologizmi nisu uli u aktivni rjenik i nisu dio opeupotrebne leksike.
Koliko dugo e neka rije biti neologizam zavisi od brojnih faktora, izmeu
ostalog i od njene upotrebe u svakodnevnoj komunikaciji.
Neologizmi mogu nastati:
o proirenjem znaenja ve postojee rijei novim smislom (babo otac,

ali i: babo glava neke firme, glavni za sve; kralj/kraljica, car/carica
titular, ali i: kralj/kraljica, car/carica posebno dobra, zanimljiva,
duhovita, po neemu velianstvena osoba...);
o preuzimanjem lekseme stranoga porijekla (ekstra neuobiajeno

dobar/a/o, izvanredan/a/o; parti zabava; printer tampa, isprintati
odtampati na tampau; imejlirati poslati poruku elektronskom
potom...);
o stvaranjem nove lekseme od korijena rijei domaega ili stranog

porijekla uz pomo domaih tvorbenih elemenata (frendica prijateljica;
konektovati se prikljuiti se na internet; daunlodovati smjestiti
(program...) u memoriju raunara...).
Neologizmi obogauju jezik i stoga ih ne treba po svaku cijenu izbjegavati. Da

li e neologizmi vremenom postati sastavni dijelovi standardnoga jezika, da li
e se odomaiti, zavisi od mnotva okolnosti, naravno prije svega od njihove
upotrebe u svakodnevnoj jezikoj komunikaciji.
Pronai arhaizme u odlomku iz narodne balade Smrt brae Moria. Potrai

njihovo znaenje u nekom rjeniku, i umjesto arhaizama upotrijebi njihove
sinonime koji su danas standardni. Proitaj baladu, ali sa sinonimima. Uoi
razliku!
()
21
Kad to ula stara majka,

Sve je, jadna pobacala,
Po avliji, po kaldrmi -
Oklagiju prelomila,
Zlatan ibrik ulupila,
Pa poletje iz avlije,
Bosonoga, gologlava,
Figanj ini, kose upa.
Vas Hat-mejdan rasplakala.
Pa eto je u Sarae:
Jazuk vama svi Sarai!
to pustiste dva Moria?
to mi jednog ne oteste,
Ili kako izmoliste?
Ko e mene utjeiti?
Ko li staru prigledati?
Pii stara kao guja,
I Sarai zaplakae. ()
Sada zna i ovo!
PASIVNA LEKSIKA
arhaizmi neologizmi
Dijalektizmi
Dijalektizmi (gr. dialektikos rije, oblik ili izraz ogranien na ue jeziko

podruje) su lekseme koje se razlikuju po svojoj glasovnoj strukturi,
morfolokim i tvorbenim karakteristikama i po znaenju od standardnih
leksema. To je govorna varijanta karakteristina za odreeni prostor na kojem
se on koristi. Dijalektizmi, dakle, pripadaju narodnom govoru.
Prepoznaj dijalektizme u ovom odlomku iz prie Mumula i aronja Fahrudina

Sinanovia.
(...)
21
Djeca su sprva pitala nenu: ''to no, neno, dedo odhukuje?'' Nena im je
odgovarala: ''Rauna, djeco, rauna. Bite, vilad jena, ne smetajte, vidite da dedo
rauna.''
A nije Mahmut raunao. Mahmut se sikirao. Znala je to i nena. A, beli su i djeca znala
da dedo odhukivanjem ne rauna. Aja, Safetova sestra, im je govorila da djeca u
koli raunaju na koljie ili s prstima. (...)
Safeti je jednom pitao amidu:
- Je l', amida, a hoe l' se mo' uzet' mjerenog keksa?

- Hoe, kako da nee. Samo ga nee smjet' zloupotrebljavat'.
- Ne bi ja njega, ado, zloupotrebljav'o, ja bi njega jeo. A dao bi malo i

Ramizu. (...)
uje li u svom kraju neke od ovih rijei i izraza? Saznaj njihovo znaenje.
Dijalektizmi (gr. dialektikos rije, oblik ili izraz ogranien na ue

jeziko podruje) su lekseme koje se razlikuju po svojoj glasovnoj
strukturi, morfolokim i tvorbenim karakteristikama i po znaenju od
standardnih leksema.
Napravite malo istraivanje u okviru lingvistike sekcije. Osmislite intervju na

neku temu s osobama koje u svom govoru koriste dijalektizme, napravite
tonski zapis razgovora. Izdvojite u biljenicu dijalektizme i objasnite njihovo
znaenje. Predoite rezultate istraivanja na asu i/ili ih objavite u kolskom
asopisu.
Mala jezika radionica: Pravimo kolsku razlikovnu gramatiku!
U veliku svesku ili na veliki flip art unosite primjere rijei vaeg lokalnog
(mjesnog ili zaviajnog) govora a pored tih rijei napiite rijei koje su u
upotrebi u naem standardnome jeziku. Poredite rijei, uoite slinosti i razlike
meu njima. Tako ete sami kreirati vau kolsku razlikovnu gramatiku koja e
opisivati jezike injenice, osobine govora koji po svojim obiljejima odstupa
od gramatike norme standardnoga jezika.
21
Moete i individualno voditi svoj Rjenik karakteristine leksike i na asovima

izdvajati najinteresantnije rijei, analizirati porijeklo i mogui nain nastanka tih
rijei, te kako glase u standardnome jeziku.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Arhaizmi su rijei koje su se nekad upotrebljavale u jeziku kao standardne,
knjievne, ali su potisnute novim rijeima, njihovim sinonimima.
Historizmi su lekseme koje su postale dijelom pasivnoga leksika iz izvanjezinih
razloga, historijskih.
Zastarjelice su rijei koje se sve rjee upotrebljavaju u aktivnom jeziku, leksika koja
se nalazi na prijelazu izmeu aktivne i pasivne leksike.
Neologizmi/novotvorenice su rijei/lekseme ija se novina jo osjea kod veeg
dijela govornika jednog jezika.
Dijalektizmi su lekseme koje se razlikuju po svojoj glasovnoj strukturi, morfolokim i
tvorbenim karakteristikama i po znaenju od standardnih leksema. Ogranieni su na
ue podruje.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa: Radna sveska 9


0 Glas i govorni organi

Nastavna jedinica: Glas i govorni organi
22

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Glas i govorni organi

poredbena metoda

Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Razlikuje glas i slovo, zna abecedu i azbuku napamet, zna
proces nastanka glasa, zna podjelu glasova, poznaje pomine i nepomine
govorne organe
Ovo ve zna!
22
Glas je najmanja govorna jedinica koja ima prepoznatljiv zvukovni oblik. Ali,
svi zvukovi se ne smatraju glasovima, glasovima se smatraju samo oni koji
slue za sporazumijevanje.
Ponovimo:
Na jezik ima 30 glasova i isto toliko odgovarajuih znakova za njihovo
obiljeavanje (slova/grafema). Svih 30 slova ini abecedu i azbuku:
Abeceda:
A a, B b, C c, , , D d, D d, , E e, F f, G g, H h, I i, J j, K k, L l, Lj lj, M m,
N n, Nj nj, O o, P p, R r, S s, , T t, U u, V v, Z z,
Azbuka:
A a, B b, V v, G g, D d, , E e, , Z z, I i, J j, K k, L l, Lj lj, M m, N n, Nj nj, O o,
P p, R r, S s, T t, , U u, F f, H h, C c, , D d,
Fonetika je nauka koja prouava akustina (zvuna) i artikulacijska

(tvorbena) svojstva glasa (gr. phonetikos glasovni).
Fonologija je nauka koja prouava funkcionalna svojstva glasova u
rijeima.
Glavni dio sata

Glas i govorni organi
Sposobnost govora, oblikovanje glasova, bitna je ljudska osobina. U stvaranju
odreenog glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih organa.
Govornim organima nazivamo sve organe koji sudjeluju u govoru (u

prizvodnji i artikulaciji glasova). Govorni organi su: plua, dunik, grkljan,
glasne ice/glasnice, jezik, usne, zubi, desni, mehko i tvrdo nepce, resica,
usna upljina, nosna upljina, drjeona upljina (duplja).
Govorni organi se mogu podijeliti na tri grupe po svojoj funkciji u proizvodnji

glasa.
1. Plua, dunik, grkljan- govorni organi koji slue za prikupljanje i
istiskanje i usmjerenje zrane struje.
2. Glasne ice/glasnice, jezik, usne, zubi, desni, mehko i tvrdo nepce,
resica- govorni organi koji proizvode glasove svojim pokretanjem (jezik,
usne i glasnice) ili se na njima glasovi stvaraju (tvrdo i mehko nepce,
desni, zubi).
22
3. Usna, nosna i drjeona duplja govorni organi koji imaju funkciju

rezonatora (pojaavaju glasove, daju im ton i boju).
Govorni organi mogu se podijeliti i po svojoj pokretljivosti na pomine i

nepomine.
1. Pomini organi su: grkljan i u njemu glasne ice/glasnice, mehko
nepce s resicom, jezik, donja eljust, usne i drjeone stijenke.
2. Nepomini organi su: gornja eljust s tvrdim nepcem i zubima. Izmeu
pominih i nepominih organa nalaze se upljine: usna, nosna i
drjeona upljina.
Kako nastaje glas?
Prije govora neophodno je udahnuti jer se glasnice (dvije trake miinog tkiva
smjetene u grkljanu, iznad dunika) tada spajaju. Zrana struja izlazi iz plua
kroz dunik, provlai se kroz grlo i dolazi do glasnica. Tu zrana struja dobija
prvi oblik zvuka. Ako glasnice trepere, daju zranoj struji harmonian zvuk. Na
daljem putu zrana struja prolazi kroz usnu i nosnu upljinu. Te upljine slue
kao rezonatori (za pojaavanje glasa). Nepce, jezik, eljusti i usne pomiu se
kako bi promijenili zvukove i napravili od njih govorne zvukove, odnosno
glasove.
Sinteza
Sada zna i ovo!

U stvaranju glasa istovremeno sudjeluje nekoliko govornih organa.
Govorni organi mogu se podijeliti i po svojoj pokretljivosti na pomine i
nepomine.
3. Pomini organi su: grkljan i u njemu glasne ice/glasnice, mehko
nepce s resicom, jezik, donja eljust, usne i drjeone stijenke.
4. Nepomini organi su: gornja eljust s tvrdim nepcem i zubima. Izmeu
pominih i nepominih organa nalaze se upljine: usna, nosna i
drjeona upljina.
Zavrni dio sata:
22


1 2 Podjela glasova

Nastavna jedinica: Podjela glasova
22

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Podjela glasova


poredbena metoda,

Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, kultura izraavanja,

Meupredmetna korelacija:
Ishodi uenja: zna podjelu glasova, zna koji glasovi pripadaju samoglasnicima,
suglasnicima i sonantima, prepoznaje naine nastanka pojedinih glasova,
Ovo ve zna!
Zavisno od toga da li se pri izgovoru pojedinih glasova zranoj struji u
govornom aparatu stvaraju djelimine ili potpune prepreke, ili zrana struja
prolazi slobodno, glasovi se dijele na:
o samoglasnike (vokale);
22
o glasnike (sonante);
o suglasnike (konsonante).
Glavni dio sata
Najava sata: Podjela glasova
Samoglasnici/vokali
Samoglasnici su zvuni, nelokalizovani i slogotvorni glasovi.
o Pri izgovoru samoglasnika zrana struja iz plua prolazi kroz dunik i u

grkljanu pokree glasne ice, one trepere i stvaraju iste, zvonke i jasne
tonove. Zato su samoglasnici zvuni glasovi i mogu se izgovarati u
kontinuitetu: ooooooo...uuuuuu...
o Zrana struja slobodno izlazi kroz govorne organe, ne moe se odrediti mjesto
njihovog nastanka, pa su samoglasnici nelokalizovani.
o Slogotvorni su jer su nosioci sloga u rijeima.
Na jezik ima pet samoglasnika: a, e, i, o, u. Ponekad i suglasnik r moe biti
u slubi vokala tzv. vokalno r (prst, Trst, vrsta, vrstoa, trgovina,
zadravati...).
Konaan oblik samoglasnika zavisi od poloaja jezika u usnoj upljini i od

naina oblikovanja usnenog otvora. S obzirom na poloaj jezika samoglasnici
se dijele na:
o samoglasnike prednjeg reda ( e, i)
o samoglasnike zadnjeg reda (a,o,u)
Zavisno od poloaja jezika pri izgovoru postoje samoglasnici:

o prednjeg reda (prednji dio jezika pribliava se prednjem/tvrdom
nepcu), to su samoglasnici: e, i;
o zadnjeg reda (zadnji dio jezika pomjera se prema zadnjem/mehkom
nepcu), to su samoglasnici: a, o, u.
Svi nai samoglasnici mogu po izgovoru biti dugi i kratki. U pismu se duina
(ako je to potrebno) obino oznaava dugom crtom iznad slova (...) dok se
kratki izgovor samoglasnika rijetko kad istie (...) Treba znati da takva
oznaka ponekad ima distinktivnu (razlikovnu) leksiko-semantiku ulogu
(naglaava razliku u znaenju), kao u primjeru:
22
o Doao sam. (u znaenju: Ja sam doao.);

o Doao sm. (u znaenju:
1. On je doao bez drutva, sm.
2. On je doao bez iije pomoi, sm.
Sada zna i ovo!
SAMOGLASNICI
Prednjeg reda: e, i Zadnjeg reda: a, o, u
Glasnici/sonanti
Glasnici (sonanti) su glasovi pri ijem stvaranju zrana struja prolazi gotovo
neometano, jer se pri njihovom izgovoru u govornom aparatu stvaraju
djelimine, slabe prepreke. Zrana struja pri njihovom izgovoru pokree
glasne ice koje trepere i stvaraju glasove, to sonante pribliava
samoglasnicima koji se takoer izgovaraju uz treperenje glasnih ica. Stoga
se svi sonanti zvuni glasovi.
Bosanski jezik ima osam sonanata, a to su: j, l, lj, m, n, nj, r, v.
Podjela glasnika/sonanata
Sonanti se dijele prema nainu izgovora i po mjestu tvorbe.
Prema nainu izgovora sonati se dijele na pet vrsta:
1. Nosni sonanti m, n, nj (zrana struja ide i kroz nos);

2. Lateralni (boni) sonanti l, lj (zrana struja ide rubovima ili jednom stranom
jezika);
3. Vibrantni (titrajni, treptei) sonant r (zrana struja vibrira, treperi vrhom jezika);
4. Poluvokalni sonant j (izgovor slian izgovoru vokala i, s tim to je prolaz zranoj
struji manji);
5. Strujni sonat v (izgovor slian izgovoru vokala u, s tim to zrana struja prolazi
kroz labavi tjesnac koji stvaraju donja usna i gornji zubi).
22
Sada zna i ovo!
PODJELA GLASNIKA (SONANATA)

PREMA NAINU IZGOVORA
poluvokalni: j
nosni: m, n, nj
lateralni (boni): l, lj strujni: v
vibrantni (titrajni, treptei): r
Po mjestu tvorbe sonanti se dijele na etiri grupe:
o Usneno-zubni sonant v (nastaje dodirom donje usne i gornjih

zuba);
o Alveolarni sonanti r, l, n (nastaju dodirom vrha jezika i alveola
zubnih aica gornjih zuba;
o Prednjonepani palatalni sonanti j, lj, nj (pri njhovom
izgovoru je vrh jezika prislonjen na donje zube, a njegova
gornja povrina na prednje tvrdo nepce);
o Usneni (dvousneni) sonant m (izgovara se tako to se usne
itavom duinom priljubljuju jedna uz drugu).
Poto su sonanti po djelomino slobodnom prolasku zrane struje pri njihovom

izgovoru bliski samoglasnicima, neki od njih mogu biti slogotvorni. To su
alveolarni sonanti r, l, n. (r : prst, vrsta...; l: bicikl, kabl; n: klovn... ).
Sada zna i ovo!
22
PODJELA GLASNIKA (SONANATA)

PO MJESTU TVORBE
usneno-zubni: v prednjonepani palatalni: j, lj, nj
alveolarni: r, l, n usneni (dvousneni): m
Suglasnici/konsonanti
Suglasnici/konsonanti su glasovi koji nastaju tako to se zranoj struji

stvara potpuna ili djelimina prepreka u usnoj duplji ili na usnama (i zubima).
Suglasnici su neslogotvorni i lokalizovani glasovi. Neslogotvorni su jer
nisu nosioci sloga, a lokalizovani jer se uvijek moe odrediti mjesto njihovog
nastanka u usnoj duplji.
Bosanski jezik ima sedamnaest suglasnika, a to su: b, d, g, z, , d, , p, t, k,
s, , , , f, h, c.
Suglasnike dijelimo na osnovu tri kriterija:

o po zvunosti (poloaju glasnih ica u momentu);
o po mjestu tvorbe (mjestu gdje govorni organi stvaraju prepreku
zranoj struji);
o po nainu tvorbe (nainu na koji zrana struja savladava prepreke u
ustima).
Sinteza
Sada zna i ovo!

Samoglasnici su zvuni, nelokalizovani i slogotvorni glasovi (a, e, i, o, u).
djelimine, slabe prepreke ( j, l, lj, m, n, nj, r, v).
22
Suglasnici su neslogotvorni i lokalizovani glasovi( b, d, g, z, , d, , p, t,

k, s, , , , f, h, c).
Zavrni dio sata:

6
Podjela glasova po zvunosti, mjestu i
nainu tvorbe

Nastavna jedinica: Podjela glasova po zvunosti, mjestu i nainu tvorbe
23


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Podjela glasova po zvunosti, mjestu i
nainu tvorbe


poredbena metoda,

Tematska korelacija

Meupredmetna korelacija:
Ishodi uenja: zna podjelu glasova po zvunosti i mjestu tvorbe, prepoznaje
mjesto nastanka glasa, odnosno mjesto gdje se stvara prepreka na govornom
organu, prepoznaje razliku izmeu zvunih i bezvunih suglasnika, zna
glasovne parnjake po zvunosti
Ovo ve zna!
23
Pri tvorbi glasova vanu ulogu imaju glasnice. One svojim poloajem
odreuju da li e neki suglasnici biti zvuni ili bezvuni:
Podjela suglasnika po zvunosti
1. Ako su glasnice zategnute, zatreperit e kada kroz njih proe zrana

struja i nastat e zvuni suglasnici (b, d, g, z, , d, );
2. Ako su glasnice oputene, one ne trepere pa nastaju bezvuni
suglasnici (p, t, k, s, , , , f, h, c).
Zvuni suglasnici imaju svoje bezvune parnjake. Postoji sedam takvih

parova. Suglasnici f, h i c nemaju svojih zvunih parnjaka.
Podjela suglasnika prema zvunosti:
zvuni b d g z d - - -
bezvuni p t k s f h c
Podjela suglasnika po mjestu tvorbe
Po mjestu tvorbe, mjestu gdje govorni organi stvaraju prepreku zranoj struji,
suglasnici se dijele u etiri grupe:
1. Usneni (labijalni) suglasnici: b, p, f. Prva dva suglasnika (b, p) su

dvousneni (bilabijalni) suglasnici jer prepreku ine obje usne, a trei
suglasnik (f) je usneno-zubni (labiodentalni). Pri izgovoru ovog
suglasnika prepreku ini donja usna i gornji sjekutii;
2. Zubni (dentalni): d, t, c, s, z. Izgovaraju se tako to jezik dodiruje zube,
ili gornje sjekutie (pri izgovoru d i t) ili donje sjekutie (c, z, s);
3. prednjonepani (palatalni) suglasnici: d, , , , , . Izgovaraju se
tako to jezik dodiruje prednje (tvrdo) nepce (palatal), pri emu su
suglasnici i mehki, a d, , , tvrdi, palatalni suglasnici;
4. zadnjonepani (velarni) suglasnici: k, g, h. Izgovaraju se tako to se
zadnji dio jezika privija uz zadnje (mehko) nepce, stvarajui potpunu
prepreku (pri izgovoru k i g), ili djeliminu prepreku zranoj struji (kod
izgovora suglasnika h).
Sada zna i ovo! Sada zna i ovo!
23
PODJELA SUGLASNIKA PO MJESTU

TVORBE
prednjonepani (palatalni): d, ,
usneni/labijalni: b, p, f. , , , .
zubni (dentalni): d, t, c, s, z. zadnjonepani (velarni): k, g, h.
Podjela suglasnika po nainu tvorbe
Po nainu tvorbe, odnosno po nainu na koji zrana struja savladava prepreke

u ustima, suglasnici se dijele na tri grupe:
1. eksplozivni (praskavi) suglasnici b, p, d, t, g, k. Tvore se tako to
zrana struja savladava potpunu prepreku naglim probijanjem praenim
eksplozijom ili praskom;
2. sliveni suglasnici (afrikate) c, , , d, . Tvore se tako to se jednim
dahom umekano izgovaraju dva glasa kao jedan. Afrikate, dakle, u
sebi sadre elemente dvaju glasova: afrikata c sastoji se od t i s (ts
c), afrikata od t i (t ), afikata od t i j (tj ), afrikata d od d i
(d d), afrikata od d i j (dj );
3. strujni (frikativni) suglasnici f, h, s, z, ,. Pri njihovom izgovoru
prepreka koju stvaraju govorni organi nije potpuna ve se stvara
tjesnac kroz koji se zrak probija strujanjem.
Sinteza
Sada zna i ovo!

Samoglasnici su zvuni, nelokalizovani i slogotvorni glasovi (a, e, i, o, u).
djelimine, slabe prepreke ( j, l, lj, m, n, nj, r, v).
Suglasnici su neslogotvorni i lokalizovani glasovi( b, d, g, z, , d, , p, t,
k, s, , , , f, h, c).
Zavrni dio sata:
23

6
4 Glasovne promjene: Nepostojano a

Nastavna jedinica: Nepostojano a

23

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, nepostojano a


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: zna ta su glasovne promjene, prepoznaje mjesto na kome je

izvrena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu nepostojano a u
rijeima
Ovo ve zna!
Glas moe imati razlikovnu funkciju. Promjenom samo jednog glasa u rijei,
dobijamo rije potpuno novog znaenja.
dan dar
a ar
pas pad
23
Glas se mijenja i u neposrednom dodiru sa drugim glasom. Jedan se drugom

prilagoavaju, pribliavaju po izgovoru, ujednauju. Ponekad dolazi i do
ispadanja, umetanja, stapanja ili, jednostavne zamjene glasova:
o danas dananji
o nizak nisko
o uenik uenie
Do takvih pojava dolazi pod odreenim uvjetima i u konkretnim glasovnim

prilikama i zovemo ih glasovne promjene.
Glasovne promjene su i trag prolosti, ali i znak razvoja jezika. Uvjete i pravila
pod kojima se jedan glas mijenja u drugi reguliraju glasovni zakoni.
Glasovne promjene svjedoe o promjenama u jeziku u razliitim etapama

njegovog razvoja. Glasovni zakon vai samo za jedan (dui ili krai) period
razvoja jezika.
Glavni dio sata

Nepostojano a
I da li se hrabar postaje, ili se hrabar raa? (Zmaj od Bosne, Nedad Ibriimovi)
Moemo li postati hrabri, ili smo hrabri roeni?

Uoi razliku u oblicima rijei hrabar.
Glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a pojavljuje u odreenim oblicima

rijei i u odreenim pozicijama (zadnji slog u rijei), a u drugim oblicima tih
istih rijei se gubi, zove se nepostojano a. I ova glasovna promjena je vezana
za prolost naeg jezika, a uzrokovana je gubljenjem starih poluglasa (,), na ijem
mjestu danas u mnogim rijeima imamo glasovnu promjenu nepostojano a. Da bi se
prepoznala ova glasovna promjena neophodno je potraiti i oblike rijei u kojima se
pojavljuje glas a i oblike rijei u kojima se gubi.
Ova glasovna promjena javlja u sljedeim sluajevima:
1. u nominativu jednine i genitivu mnoine imenica mukoga roda:

a) momak (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje u osnovnom
obliku rijei;
momci (nom. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano a
u kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
23
momaka (gen. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano

a pri kojoj dolazi do ponovnog pojavljivanja samoglasnika a.
b) Evo jo nekih primjera ove glasovne promjene u imenicama

mukog roda:
oslonac oslonci oslonaca; boravak boravci boravaka
poetak poeci poetaka; potomak potomci potomaka
konac konci konaca; pisac pisca pisaca
svitac svici svitaca; setembar septembra;
2. u genitivu mnoine imenica enskoga roda:

a) sestra (nom. jd.): osnovni oblik imenice
sestre (nom. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano a
sestara (gen. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano
a pri kojoj dolazi do pojavljivanja samoglasnika a u rijei;
b) Takvi su i primjeri:
greke greaka; maka maaka; ovce ovaca; take
taaka;
3. u genitivu mnoine imenica srednjeg roda:

a. pismo (nom. jd.) pisma (nom. mn.) pisama (gen. mn. gdje
dolazi do pojavljivanja samoglasnika a u rijei).
b. Evo jo nekih primjera ove glasovne promjene:

svjetlo svjetla svjetala; sedlo sedla sedala
staklo stakla stakala; rava rave raava;
4. u nominativu jednine pridjeva mukog roda:

a. osjeajan (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje kao glas u
osnovnom obliku rijei;
osjeajni (nom. mn.): izvrena je glasovna promjena
nepostojano a u kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
osjeajna (nom. jd.): izvrena je glasovna promjena nepostojano
a pri kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
b. Takvi su i ovi primjeri:

kratak kratki kratka; razuman razumni razumna
buan buni buna; upalj uplji uplja
drzak drski drska; mrzak mrski - mrska,
jasan jasni jasna;
5. u nominativu jednine pridjevskih zamjenica mukog roda:

a) kakav (nom. jd.): nepostojano a se pojavljuje kao glas u
osnovnom obliku rijei;
kakvi (nom. mn.): izvrena je glasovna promjena nepostojano a
23
kakva (nom. jd.): izvrena je glasovna promjena nepostojano a

pri kojoj dolazi do gubljenja samoglasnika a;
b) evo jo nekih primjera:

ikakav ikakvi ikakva; nikakav nikakvi nikakva; takav
takvi takva; svakakav svakakvi svakakva; sav svi sva;
6. u razliitim glagolskim oblicima:

a) rekao (nepostojano a se pojavljuje kao glas u osnovnom obliku
rijei);
rekli (izvrena je glasovna promjena nepostojano a u kojoj dolazi
do gubljenja samoglasnika a);
rekla (izvrena je glasovna promjena nepostojano u kojoj dolazi
do gubljenja samoglasnika a);
b) Evo jo primjera:
jesam jesmo jeste; iao ili ila; poao poli pola
legao legli legla; stigao stigli stigla; ispekao ispekli
ispekla;
7. Glasovna promjena nepostojano a se javlja i u nekim prijedlozima:

k k(a); niz niz(a); s s(a);
I kod ove glasovne promjene imamo izuzetke. Ova glasovna promjena se ne

javlja u domaim rijeima koje imaju postakcenatsku duinu kao to je rije jnk
jnci. (O akcentima emo neto vie nauiti na sljedeim stranicama ovog
udbenika.)
oban obani, korak koraci, konak konaci, kajak kajaci, merak

meraci, vujak vujaci, jatak jataci, taban - tabani, junak junaci,
kandidat kandidati, aparat aparati, kanal kanali, vrnjak
vrnjaci, kajmak kajmaci, zemljak zemljaci...
Pronai rijei u kojima je izvrena glasovna promjena nepostojano a:
Kua nije tijesna kad eljad nije bijesna.

Konac djelo krasi.
Nema vie konca.
Kako glasi genitiv mnoine imenica: olovka, akcent, prospekt, metar?
Izgovori enski i srednji rod ovih pridjeva:
hladan, ugledan, britak, blizak, umoran, obiman, kriminalan, okrutan, besprijekoran.
23
Dekliniraj ove rijei u jednini i mnoini:

pjesma, vuna, ena, prostor, selo, jezero, junak, vojnik, drug, plug.
Nastavi niz po sljedeem obrascu: vukao, vukla, vuklo, vukli, vukle, vukla
pukao ...
pekao ...
digao ...
naao ...
Sinteza
Sada zna i ovo!
Glasovna promjena u kojoj se samoglasnik a pojavljuje u odreenim oblicima

rijei i u odreenim pozicijama (zadnji slog u rijei), a u drugim oblicima tih
istih rijei se gubi, zove se nepostojano a.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:
Radna sveska 9, radni kutak broj .

6
5
Jednaenje suglasnika po zvunosti
Nastavna jedinica: Jednaenje suglasnika po zvunosti
23

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, jednaenje
suglasnika po zvunosti


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
izvrena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu jednaenje po
zvunosti, uoava rijei u kojima je izvreno vie glasovnih promjena
Ovo ve zna!
24
Suglasnici se u dodiru jedan s drugim meusobno prilagoavaju i tada dolazi

do prelaska jednog suglasnika u drugi. Ovakve glasovne promjene zovemo
jednaenja suglasnika. U naem jeziku imamo dvije vrste jednaenja
suglasnika. To su:
1. jednaenje suglasnika po zvunosti
2. jednaenje suglasnika po mjestu i nainu tvorbe
Glavni dio asa
Najava nastavne jedinice: Jednaenje suglasnika po zvunosti
O, uda, osjeam da rijei imaju mo vradbine. (Zmaj od Bosne, Nedad Ibriimovi)
Od koje rijei je nastala rije vradbina?
Kako je mogao nastati glas d?
Prisjeti se podjele suglasnika po zvunosti i parova zvunih i bezvunih

suglasnika:
zvuni b d g z d - - -
bezvuni p t k s f h c
Kada se u govornom nizu nau dva suglasnika nejednaka po zvunosti, tada

dolazi do oteanog izgovora rijei: bijeg > bjegstvo > bjekstvo; svat > svatba
> svadba.
U rijei bjegstvo, jedan do drugog su se nali zvuni suglasnik g i bezvuni

suglasnik s. Zbog oteanog izgovora rijei zvuni suglasnik g je preao u svog
parnjaka po zvunosti, u bezvuni suglasnik k pa smo dobili bjekstvo.
U drugom primjeru suglasniki skup tb je teak za izgovor, te bezvuni
suglasnik t prelazi u svog parnjaka po zvunosti, u zvuni samoglasnik d.
Jednaenje po zvunosti dogaa se kada se jedan pored drugoga nau dva

suglasnika razliite zvunosti pa se radi lakega izgovora izjednauju tako da
oba postanu ili zvuni ili bezvuni, i to na nain da se prvi prilagoava
drugome. Dakle:
24
1. Ako je prvi suglasnik zvuan a drugi bezvuan, tada prvi suglasnik

(zvuni) prelazi u svoj bezvuni parnjak i dobijamo oba bezvuna
suglasnika:
zvuan + bezvuan oba bezvuna (obezvuavanje suglasnika)
b p: vrabac vrapca
d t: otpadak otpatka
g k: bogac bokca
z s: sklizak skliska
: teak teka
: sme smekast
1. Ako je prvi suglasnik bezvuan a drugi zvuan, tada prvi suglasnik

(bezvuni) prelazi u svoj zvuni parnjak i tada dobijamo oba zvuna
suglasnika:
bezvuan + zvuan oba zvuna (ozvuavanje suglasnika)
p b: top tobdija
t d: svat svadba svadbeni
k g: burek buregdija, buregdinica
s z: glas glazba glazbenik
: dua zadubina
d: naruiti narudba
Bezvuni suglasnici f, h i c u rijeima se ne mijenjaju jer nemaju svojih

zvunih parnjaka: Vehbija, Vrhbosna, ahbegovi, Vahdeta, Vahda, Zuhdija...
Po zvunosti se ne jednae ni sonanti: m, n, nj, j, l, lj, r, v.
U jednaenju suglasnika po zvunosti ima i odstupanja:
1. kada se zvuni suglasnik d nae ispred bezvunih suglasnika s i ne

mijenja se u svoj bezvuni parnjak t:
gradski; podsjetiti podsjetnik; odstupanje odstupiti; predsjednik

predsjednica; sudski sudstvo; podiati podian; odtampati
odtampan...;
2. u rijeima stranog porijekla: habsburki; dragstor; Vaington..., u

orijentalizmima i bonjakim imenima i prezimenima orijentalnog
porijekla: fesdija, hutba, Subhija, Midhat, Zubevi (s tim to su u
bosanskome jeziku pravilni i oblici s izvrenim jednaenjem po
zvunosti (Mithat, Suphija, Zupevi...)
24
U sljedeim rijeima su izvrene po dvije glasovne promjene, jednaenje

suglasnika po zvunosti i nepostojano a. Prepoznaj ih:
vrabac vrapci, kobac kopci, gibak gipka, redak retka, mrzak mrska
gladak glatka, abac apca, ulazak ulasci, staklorezac stakloresci.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Jednaenje po zvunosti dogaa se kada se jedan pored drugoga nau dva

suglasnika razliite zvunosti pa se radi lakega izgovora izjednauju tako da
oba postanu ili zvuni ili bezvuni, i to na nain da se prvi prilagoava
drugome.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

6
6 Jednaenje suglasnika po mjestu i nainu
tvorbe

Nastavna jedinica: Jednaenje suglasnika po mjestu i nainu tvorbe
24

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, jednaenje
suglasnika po mjestu i nainu tvorbe


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
izvrena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu jednaenje
suglasnika po mjestu i nainu tvorbe, uoava rijei u kojima je izvreno vie
glasovnih promjena
Ovo ve zna!
24
Sa jablanova pada lie, a jo nije jesen. (Dnevnik o arnojeviu, Milo Crnjanski)

Kako je nastala zbirna imenica lie?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Jednaenje suglasnika po mjestu i nainu tvorbe

Jednaenje suglasnika po mjestu i nainu tvorbe se javlja u mnogo manjem
broju rijei od jednaenja suglasnika po zvunosti. Razlog je jednostavan. Ova
glasovna promjena obuhvata znatno manji broj glasova. To su:
o strujni zubni suglasnici s i z;
o strujni zadnjonepani suglasnik h;
o sonant n.
Jednaenje suglasnika po mjestu i nainu tvorbe dogaa se kada se u

rijei jedan do drugoga nau dva glasa koja se tvore na razliitim mjestima u
usnoj upljini.
1. Strujni zubni suglasnici s i z
Kad se strujni zubni suglasnici s i z nau ispred prednjonepanih

suglasnika d, , , , lj, nj, i mijenjaju se u strujne prednjonepane
suglasnike ili .
a) Prelazak s u
s + nj > nj: nositi nonja (nos + nja > nosnja > nonja); prositi > prosnja
> pronja;
s + > : list > listje > lise > lie;
s + > : pas > pase > pae; pisac > pisev > piev;
s + lj > lj: misao > mislju > milju.
b) Prelazak z u
z + nj > nj: voziti vonja (voz + nja > voznja > vonja);
z + > : grozd > groze > groe; mrziti > mrznja > mrnja;
paziti > paznja > panja.
Od ovih pravila imamo i odstupanja. Suglasnici s i z ne prelaze u i kada

se nau ispred nj i lj koji su nastali stapanjem glasova l i n sa j (snijeg >
snjegovi > snjean; slijep > sljepilo > sljepoa).
24
2. Strujni zadnjonepani suglasnik h
Jednaenjem po mjestu i nainu tvorbe suglasnik h, ispred suglasnika

i , prelazi u .
h + > : orah > orai (orah + i > orahi > orai); trbuh >
trbui;
h + > : Biha > Bianin.
Nekad h se moe i zadrati u rijeima, pa su pravilna oba oblika:

drem i drhem; daem i dahem.
3. Sonant n:
Kad se sonant n nae u izvedenicama ispred praskavih suglasnika b i
p, prelazi u sonant m. Tako se sonant n po mjestu tvorbe primie
suglasnicima b i p, pa se i sonant i suglasnik izgovaraju na istom
mjestu i na isti nain, dodirom dviju usana.
nb > mb: prehraniti > prehranben > prehramben; stan > stanbeni >
stambeni; odbraniti > odbranbeni > odbrambeni, zelen > zelenba >
zelemba...
I kod ovog pravila imamo odstupanja:
1. sonant n ne prelazi u m kad se nae ispred suglasnika b i p u

sloenicama iji se prvi dio zavrava sonantom n (jedanput, vanbrani,
crvenkapa, stranputica, vodenbuba...);
2. sonant n ne prelazi u m ispred suglasnika b i p ni u sloenim

prezimenima iji se prvi dio zavrava na sonant n (ahinpai,
Sinanpai, Osmanpai, Huseinbegovi, Hasanbegovi...).
U sljedeoj rijei izvreno je vie glasovnih promjena. Koje su to promjene?
raz + iriti raziriti rasiriti rairiti rairiti

Sinteza
Sada zna i ovo!
Jednaenje suglasnika po mjestu i nainu tvorbe dogaa se kada se u

rijei jedan do drugoga nau dva glasa koja se tvore na razliitim mjestima u
usnoj upljini.
24
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

6
7 Palatalizacija

Nastavna jedinica: Palatalizacija
24

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, palatalizacija


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
izvrena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu palatalizacija/I
palatalizacija, uoava rijei u kojima je izvreno vie glasovnih promjena,
prepoznaje rijei u kojima je dolo do odstupanja od palatalizacije
24
Ovo ve zna!
Oe moj, ja Zmaj od Bosne!...
O, druino moja! (Zmaj od Bosne, Nedad Ibriimovi)
Od kojih rijei su nastale rijei oe i druino? Od kojih glasova smo dobili

glasove i ?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Palatalizacija

otac - oe
drug drue druina
duh - due
Zadnjonepani suglasnici k, g, h ispred samoglasnika prednjeg reda e i i
mijenjaju se u prednjonepane suglasnike , , . Ta pojava naziva se
palatalizacija ili prva palatalizacija (jer je najstarija po postanku).
Zadnjonepani suglasnici, odnosno velari, po toj promjeni prelaze u
prednjonepane ili palatalne suglasnike, palataliziraju se.
Ukoliko se u nekim oblicima rijei ova promjena javi ispred samoglasnika a, to

znai da je taj samoglasnik novijeg porijekla, te da je na njegovom mjestu
nekada (u vrijeme vrenja palatalizacije) zapravo bio samoglasnik e ili
poluglas prednjeg reda (naprimjer: grah > graak; dah > daak; siromah >
siromaan, strah > straan; trka trati...)

Palatalizacija se sprovodi i u ovim oblicima rijei:

1. u vokativu jednine imenica mukog roda sa osnovom na k, g, h:
a) k > : uenik > (uenik e) > uenie; vuk > vue; roak >
roae; junak > junae;
b) g > : vrag > vrae; Bog > Boe; beg > bee;
c) h > : orah > orae; siromah > siromae;
2. u oblicima mnoine imenica oko i uho:
oko > oi, oiju, oima; uho > ui-uiju-uima;
3. u prezentu glagola ija se infinitivna osnova zavrava na k, g, h, kad se

oni nau ispred e:
tuem, tue, tue (tuku); teem, tee, tee (teku); vuem, vue,
vue (vuku), striem, strie, strie (strigu)...;
4. u aoristu nekih glagola:
rekoh > ree, digoh > die, podigoh > podie, stigoh > stie
24
5. u vokativu jednine imenica koje se zavravaju na c i z:
otac > oe; mjesec > mjesee; knez > knee; vitez > vitee;
6. u umanjenicama (deminutivima) i uveanicama (augmentativima), te

nekim drugim izvedenicama:
noga > noica > noetina, krug > krui, kruetina; vuk > vuica, muha
> muica; drug > druina; prah > praina; grah > graak; dah >
daak...
7. u tvorbi nekih glagola:
sluga > sluiti, krug > kruiti, suh > suiti, trka trati...
8. u tvorbi nekih pridjeva:
siromah > siromaan, strah > straan...
Palatalizacija je najstarija glasovna promjena po postanku, izvrena jo u

praslavenskome jeziku. U kasnijem razvitku jezika, ovaj zakon je prestao da
vai pa su zadnjonepani suglasnici k, g, h ispred samoglasnika prednjeg
reda e i i ostajali neizmijenjeni. Potrebe za promjenom nije bilo jer su se te
glasovne skupine bez potekoa izgovarale.To je uzrokovalo odreena
odstupanja od ove glasovne promjene, pa danas imamo: ruka ruke, noga
noge, junak junakinja, bog boginja;
Odstupanja od prve palatalizacije imamo i u ovim sluajevima:
1. u oblicima pridjeva, zamjenica i brojeva:

mlak mlakim, blag blagim, jak jakim, ovoliki ovolikim,
toliki tolikim, drugi drugim...
2. u oblicima imenica ispred nastavka -e:

vjesnike, ruke, sluge, pruge, snahe, muhe..
.
3. u oblicima pridjeva izvedenih ispred nastavka in, kad se ti
pridjevi tvore od imenica:
vaga vagin, snaha snahin, banka bankin, Senka Senkin,
Blanka Blankin, Salko Salkin...
Sinteza
Sada zna i ovo!
25
Zadnjonepani suglasnici k, g, h ispred samoglasnika prednjeg reda e i i

mijenjaju se u prednjonepane suglasnike , , . Ta pojava naziva se
palatalizacija ili prva palatalizacija (jer je najstarija po postanku).
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

6
8 Sibilarizacija (II palatalizacija)

Nastavna jedinica: Sibilarizacija
25

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, sibilarizacija/ II
palatalizacija


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
izvrena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu II palatalizacija/
sibilarizacija, uoava rijei u kojima je izvreno vie glasovnih promjena,
prepoznaje rijei u kojima je dolo do odstupanja od sibilarizacije
25
Ovo ve zna!
Pjesnici
Pjesnici su uenje u svijetu
Oni idu zemljom i njihove oi

velike i nijeme rastu pored stvari
Naslonivi uho
na utanje to ih okruuje i mui
pjesnici su vjeno treptanje u svijetu.
A. B. imi
o ta to sve osjea pjesnik pa je vjeno treptanje u svijetu?

o Do kakve promjene je dolo u rijei pjesnik pjesnici?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Sibilarizacija
1. Glasovna promjena u kojoj se zadnjonepani suglasnici, odnosno velari k, g,

h mijenjaju ispred vokala i u piskave strujene suglasnike, sibilante c, z, s,
naziva se sibilarizacija. Izvrila se takoer davno, u praslovenskom jeziku,
poslije prve palatalizacije, pa je esto zovemo i druga palatalizacija.
Sibilarizacija se javlja i u sljedeim oblicima rijei:
1. u nominativu mnoine imenica mukoga roda sa osnovom na k, g, h

k > c: roak > roaci, momak > momci, vuk > vuci;
g > z: bubreg > bubrezi, krag > krazi, vrag > vrazi;
h > s: orah > orasi, propuh > propusi, duh > dusi;
2. u dativu i lokativu jednine imenica enskoga roda:

majka > majci, bajka > bajci, biblioteka biblioteci, jaruga > jaruzi, noga
> nozi, snaga > snazi
3. u dativu, instrumentalu, lokativu i vokativu mnoine imenica mukoga

roda:
roacima, junacima, vucima, bezima/begovima, bubrezima, krazima,
dusima/duhovima, orasima, siromasima, propusima, (hej) roaci,
junaci, bezi,dusi;
4. u imperativu glagola ija se osnova zavrava na zadnjonepane

suglasnike k, g, i h:
25
peci (od glagola pei pekoh peku), lezi (od glagola lei legoh
legnu), reci (rei rekoh reknu);
5. u tvorbi glagola nesvrenog vida od glagola svrenog vida:

nicati (niknuti), klicati (kliknuti), izdisati (izdahnuti);
I u sibilarizaciji postoje odstupanja. Uzrokovana su ili historijskim razlozima

(slinim kao u palatalizaciji) ili moguom promjenom znaenja rijei u sluaju
provoenja sibilarizacije. Suglasnici k, g, h ne mijenjaju se u c, z, s ispred
samoglasnika i u sljedeim oblicima rijei:
1. kad se k, g, h nalaze u sastavu linih imena i njihovih hipokoristika

(rijei od milja):
Kika Kiki, Jovanka Jovanki, Meho Mehi, Luka Luki, eha
ehi, Milka Milki, Meliha Melihi, Olga Olgi;
2. u imenima etnika (pripadnika mjesta, drave, naroda):

Bosanka - Bosanki, Lianka Lianki, Crnogorka Crnogorki, Sarajka
Sarajki, Tuzlanka Tuzlanki, Hercegovka Hercegovki, Mostarka Mostarki,
Travnianka Travnianki...
3. u rijeima u kojima bi sibilarizacijom bilo promijenjeno znaenje rijei ili

bi promjena izazvala nejasnoe:
baka baki, seka seki, striko striki, zeko zeki, dika diki;
4. u imenicama u kojima su zadnjonepani suglasnici u grupama: zg, ck,

sh, k, k:
voka voki, mazga mazgi, tezga tezgi, Miljacka Miljacki, recka
recki, kocka kocki, pasha pasha, maka maki, taka taki,
praka praki;
5. u dvoslonim imenicama u kojima je zadnjonepani suglasnik k u grupi

tk:
tetka tetki, motka motki, etka etki;
6. u imenicama koje oznaavaju osobu ili ivotinju po boji ili kojoj drugoj
osobini:
crnka crnki, plavka plavki, plamenka plamenki, rumenka
rumenki, omladinka omladinki
7. Neke rijei se izgovaraju i piu dvojako, i sa sibilarizacijom i bez nje:

Lika Liki/Lici, Poega Poegi/Poezi, Palanka Palanci/Palanki,
bitka bitki/bici, pripovijetka pripovijetki/pripovijeci, zagonetka
zagonetki/zagoneci.
25
U sljedeim rijeima izvreno je vie glasovnih promjena (nepostojano a,

gubljenje suglasnika, sibilarizacija). Prepoznaj ih:
zadatak zadaci, gubitak gubici, dobitak dobici, imetak imeci
Sinteza
Sada zna i ovo!
Glasovna promjena u kojoj se zadnjonepani suglasnici, odnosno velari k, g,

h mijenjaju ispred vokala i u piskave strujene suglasnike, sibilante c, z, s,
naziva se sibilarizacija.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

6
9 Jotovanje

Nastavna jedinica: Jotovanje
25

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, jotovanje


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
izvrena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu jotovanje/jotacija,
uoava rijei u kojima je izvreno vie glasovnih promjena
Ovo ve zna!
25
o Najvea srea u ivotu je uvjerenost da smo voljeni voljeni zbog toga

kakvi jesmo ili jo vie, usprkos tome kakvi jesmo.
Viktor Igo (Victor Hugo)
o U emu je tajna voljenja?
o Od koje rijei je nastala rije voljenje?
o Kako je nastao glas lj u rijeima: voljeti i voljenje?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Jotovanje
Jotovanje/jotacija (po grkom nazivu za glas j jota) je glasovna promjena u

kojoj neki tvrdi nenepani suglasnik skupa sa sonantom j iza sebe, daje neki
novi prednjonepani suglasnik. U rezultatu ove glasovne promjene sonant j je
u dodiru sa suglasnicima c, d, g, h, k, s, t, z i sonantima l i n davao nove
suglasnike: , , , , , lj, nj.
Jotovanje se sprovodi:
1. u komparativu pridjeva, tako da:

tj > : ljut > ljut-ji > ljui
kj > : jak > jak-ji > jai
gj > : blag > blag-ji > blai
dj > : tvrd > tvrd-ji > tvri
zj > : brz > brz-ji > bri
sj > : visok > vis-ji > vii
hj > : tih > tih-ji > tii;
2. u oblicima prezenta:
sj > : pisati > pis-jem >piem
hj >: mahati > mah-jem > maem
zj >: mazati >maz-jem > maem
cj > : klicati > klic-jem > kliem, ticati > tic-jem > tiem;
3. u trpnom glagolskom pridjevu:

dj > : roditi > rod-jen > roen
tj > : platiti > plat-jen > plaen
lj > lj: voljeti > vol-jen > voljen
zj > : paziti > paz-jen > paen
4. u osnovi imperfekta:
tj > : platiti > plat-jah > plaah;
sj > : prositi > pros-jah > proah;
zj > : paziti > paz-jah > paah;
nj > nj: zvoniti > zvon-jah > zvonjah
25
5. u instrumentalu jednine imenica enskog roda na suglasnik:

dj > : glad > glad-ju > glau;
tj > : smrt > smrt-ju > smru;
lj > lj: sol > sol-ju > solju;
6. u zbirnim imenicama:
tj > : prut > prut-je > prue, cvijet > cvijet-je > cvijee;
dj > : sud > sud-je > sue;
nj > nj: grana > gran-je > granje, kesten > kesten-je > kestenje,
kamen > kamen-je > kamenje.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Jotovanje/jotacija (po grkom nazivu za glas j jota) je glasovna promjena u

kojoj neki tvrdi nenepani suglasnik skupa sa sonantom j iza sebe, daje neki
novi prednjonepani suglasnik. U rezultatu ove glasovne promjene sonant j je
u dodiru sa suglasnicima c, d, g, h, k, s, t, z i sonantima l i n davao nove
suglasnike: , , , , , lj, nj.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

7
0 Prelazak l u o (vokalizacija)

Nastavna jedinica: Prelazak l u o
25

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, prelazak l u o


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
izvrena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu prelazak l u
o/vokalizacija, uoava rijei u kojima je izvreno vie glasovnih promjena,
prepoznaje rijei u kojima je dolo do odstupanja od ove glasovne promjene,
prepoznaje dubletne oblike
25
Ovo ve zna!
Tiho je dola no, tamna, crna no. (Mrak na svijetlim stazama, I. G. Kovai)
Kai istaknuti glagol u mukom rodu i uoi razlike.
Promijeni glagol doi kroz rodove. U emu je razlika?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Prelazak l u o
U dalekoj prolosti bosanskoga jezika nastala je i glasovna promjena prelaska

sonanta l u vokal o na kraju rijei i na kraju sloga.Ta promjena naziva se
vokalizacija ili promjena l u o. I ova promjena, kao i nepostojano a, nastala
je kao posljedica gubljenja poluglasa ().
Poluglas se gubio a sonant l se duio i sve vie primicao vokalima, da bi na
kraju i potpuno preao u vokal o (bil > bil > bio; misal> misal > misao).
Ovu promjenu vidimo u imenikim oblicima orao, misao, kotao, kod kojih se u
drugim padenim oblicima pojavljuje sonant l: orla orlu orlovi; misli
mislima, kotao kotla kotlovi.
Prelazak l u o u savremenom bosanskom jeziku provodi se:
1. u obliku jednine mukog roda glagolskog pridjeva radnog:

pisao pisala; vidio vidjela; itao itala; bio bila; htio htjela;
2. u imenikim oblicima izvedenim tvorbenim nastavkom -lac od

glagolskog pridjeva radnog dolazi do prelaska l u o u svim padenim
oblicima izuzev nominativa jednine i genitiva mnoine:
nosi-ti nosi + lac nosilac, gen. jd. nosioca, gen. mn. nosilaca;
ita-ti ita + lac italac, gen. jd. itaoca, gen. mn. italaca;
etelac gen. jd. eteoca, nom. mn. eteoci, gen. mn. etelaca;
slualac gen. jd. sluaoca nom. mn. sluaoci, gen. mn.slualaca;
oboavalac oboavaoci; gledalac gledaoci; potovalac potovaoci;
3. u mukom rodu pridjeva:

zao zla - zlo; mio mila milo; podao podla podlo; zreo zrela
zrelo; kiseo kiseli; veseo veseli; topao topli;
4. u imenicama nastalim od glagolskog pridjeva radnog pomou nastavka

-nica (-na):
mastionica (mastilo); igraona igraonica (igrala igralo); radiona
radionica (radila radilo); istiona istionica; gostiona gostionica;
5. u imenicama mukog ili enskog roda u nominativu jednine (ukoliko se

imenica zavravala na -l), izvrena je promjena l u o.
oral > orao (gen. orla)
26
kotal > kotao (gen. kotla)

misal > misao (gen. misli)
ugao uglovi; orao orlovi; posao poslovi;
6. u pojedinim izvedenicama:
selo selce seoce
dijeliti dilba dioba
Ova glasovna promjena je trajala kratko, pa nije dosljedno provedena u svim

rijeima u kojima bi se to oekivalo. Mnogo je rijei u knjievnom jeziku u
kojima sonant l nije preao u samoglasnik o:
1. kod imenica s nastavkom -ac:

malac malca; nevaljalac nevaljalca; strijelac strijelca; bijelac
bijelca; palac palca; znalac znalca;
2. kod nekih rijei domaeg (slavenskog) porijekla:

bijel, ohol, val, kal, bol, dral...
3. u nekim posuenicama:
general, admiral, bokal, konzul, hotel, tunel, fosil, skandal, fudbal...
4. u velikom broju orijentalizama:

telal, bakal, batal, hamal, halal, dembel...
Postoje u naem jeziku i dvojaki (dubletni oblici):

sol so; vol vo; topal topao; svijetal svijetao; stol sto; cijel cio;
krilce krioce
U sljedeim rijeima su izvrene dvije glasovne promjene: prelazak l u o,

nepostojano a. Prepoznaj ih:
italac itaoci, rukovodilac rukovodioci, etelac eteoci, kotao kotlovi,
ugao uglovi, trougao trouglovi, misao misli, posao poslovi.
Sinteza
Sada zna i ovo!
U dalekoj prolosti bosanskoga jezika nastala je i glasovna promjena prelaska

sonanta l u vokal o na kraju rijei i na kraju sloga.Ta promjena naziva se
vokalizacija ili promjena l u o. I ova promjena, kao i nepostojano a, nastala
je kao posljedica gubljenja poluglasa ().
26
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

7
1 Gubljenje suglasnika
26
Nastavna jedinica: Gubljenje suglasnika

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, glasovne promjene, gubljenje suglasnika


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
izvrena glasovna promjena, prepoznaje glasovnu promjenu gubljenje
suglasnika, uoava rijei u kojima je izvreno vie glasovnih promjena,
prepoznaje rijei u kojima je dolo do odstupanja od ove glasovne promjene
26
Ovo ve zna!
-Ja-i-i-i-ca! zvala ga ptiica s ograde. Ali on je bio alostan. ( Mrak na
svijetlim stazama, Ivan Goran Kovai)
o Kako glasi enski rod pridjeva alostan? U emu je razlika?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Gubljenje suglasnika
Gubljenje suglasnika je glasovna promjena koja proistie iz tenje za

pojednostavljenjem rijei, odnosno tenje da se izbjegne nagomilavanje istih ili
slinih suglasnika u suglasnikim grupama. Ponekad se suglasnika skupina
uprouje i radi lakeg izgovora.
Na primjer:
bez+zakonje > bezzakonje > bezakonje
zadatak > zadatci > zadaci
U prvom primjeru iz iste suglasnike skupine (zz) izgubio se jedan suglasnik z,

a u drugom primjeru dolo je do gubljenja suglasnika t u rijei.
Gubljenje suglasnika se javlja u sljedeim sluajevima:
1. Kada se nau jedan pored drugog dva ista suglasnika:

autobus + ski > autobusski > autobuski
od + dijeliti > oddijeliti > odijeliti
rus + ski > russki > ruski
bez + ivotni > bezivotni > beivotni > beivotni
pet + deset >petdeset > peddeset > pedeset
raz + estiti > razestiti > raestiti > raestiti;
2. Kada se suglasnici d i t nau ispred suglasnika c i d:

sladoled > sladoled + dija > sladoleddija > sladoledija
konkurent > konkurent + cija > konkurentcija > konkurencija;
3. Kada se suglasnici d i t nau u suglasnikim grupama tekim za

izgovor (stn, stlj, tn,stk, stl):
pozorite > pozoritni > pozorini
alost > alostan > alostna > alosna
dorastao > dorastla > dorasla > dorasli
4. Do gubljenja suglasnika ne dolazi u sljedeim sluajevima:
a) u superlativu pridjeva koji poinju glasom j:

najjednostavniji, najjai, najjuniji, najjadniji, najjeftiniji, najjasniji;
26
b) u sloenicama da bi se ouvalo znaenje sastavnih rijei:

vannastavni, tridesettreina, preddravni, poddijalekt,
naddravni, superrevizija;
c) Kod rijei stranog porijekla:

sportistkinja, telefonistkinja, aoristni, finalistkinja, aktivistkinja,
pacijentkinja, ahistkinja, azbestni, protestni.
d) U obliku futura I:
pjevat u, plesat e, itat emo, plivat e, govorit u.
U sljedeim rijeima je izvreno vie glasovnih promjena. U kojoj su od njih

izvrene sljedee glasovne promjene:
1. jednaenje suglasnika po zvunosti i gubljenje suglasnika
2. jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe i gubljenje suglasnika
bolest bolestljiv bolesljiv boleljiv
inat inatdija inaddija inadija
bez + ini bezini beini beini
Sinteza
Sada zna i ovo!
Gubljenje suglasnika je glasovna promjena koja proistie iz tenje za

pojednostavljenjem rijei, odnosno tenje da se izbjegne nagomilavanje istih ili
slinih suglasnika u suglasnikim grupama. Ponekad se suglasnika skupina
uprouje i radi lakeg izgovora.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

26
7
2 Zamjena jata u bosanskom
knjievnom jeziku
26
Nastavna jedinica: Zamjena jata u bosanskom knjievnom jeziku

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, zamjena jata u bosanskom knjievnom
jeziku, ekavski, ijekavski i ikavski govor


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: prepoznaje mjesto na kome je jat preao u e, ije/je i i, u skladu s
normom izgovara i pie e, ije-/je i i u rijeima, razumije smjenu ije u je, e, je je u
i
26
Ovo ve zna!
U jeziku naih predaka pored ostalih glasova postojao je i glas jat () koji smo
naslijedili jo iz praslavenskog jezika. Ovaj glas je izmeu XII i XIV stoljea
zamijenjen drugim glasovima, samoglasnikom e ili samoglasnikom i, ili
refleksom ije/je. To je i razlog to danas imamo tri razliite zamjene tog glasa i
tri razliita izgovora:
3. glas jat () je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor: cvet,
mleko, vetar;
4. Glas jat () je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor: cvit,
mliko, vitar (ikavski govor nije knjievni);
5. Glas jat () je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je pa danas imamo
ijekavski (jekavski) izgovor: cvijet, mlijeko, vjetar.
U bosanskom knjievnom jeziku postoji samo ijekavska (jekavska) zamjena
jata.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Zamjena jata u bosanskom knjievnom jeziku
Meutim, neke rijei, nastale od iste osnove, mogu imati u pojedinim oblicima
rijei a na istom mjestu razliite glasove i glasovne grupe, razliite reflekse
glasa jat (ije, je, e, i):
vrijeme vremena vremenom; mlijeko mljekara; crijep crepovi
crepulja; htio htjela; cvijet cvjetovi; dio dijela djeli;
Sve ove promjene nalaze se na mjestu nekadanjeg glasa jat (). A gdje se
mogao nalaziti, najjednostavnije je uoiti usporedbom ekavskog, ikavskog i
ijekavskog izgovora rijei:
ekavski ikavski ijekavski (jekavski)

stena stina stijena
mleko mliko mlijeko
videti viditi vidjeti
pesma pisma pjesma
devojka divojka djevojka
Zamjena glasa jat zavisila je od duine sloga, pa se u duim slogovima koji su

se izgovarali otegnuto nalazi ije (slijep, mlijeko), a u kratkim slogovima je
(hljeb, mjesto). U bosanskome knjievnom jeziku su bitna osnovna pravila o
zamjeni jata ():
26
1. umjesto jata u dugim slogovima u knjievnom jeziku imamo zamjenu sa

ije:
sijeno, lijek, lijenik, vrijedan, lijep, bijel, snijeg, mlijeko, izmijeniti,

zvijezda, odijelo, cvijet, dijete, vrijeme;
2. umjesto jata u kratkim slogovima imamo je:
mjesto, pobjeda, rjenik, mljekara, sjena, sjever, djelo, mjera, mjeriti,

vjetar, svjetlost, vjetri;
Sinteza
Sada zna i ovo
Ova pravila su jednostavna, meutim, u jeziku esto dolazi do kraenja dugih

slogova (s dvoglasnikom) i do duljenja kratkih slogova. Ta pojava se odvija i u
rijeima u kojima je nekada bio jat.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:


3 4 - Duljenje kratkoga je, e , i ( je > jee ili
ije; e, i > ije)
- Kraenje dugog ije (ije > je)
26
Nastavna jedinica: - Duljenje kratkoga je, e , i ( je > jee ili ije; e, i > ije)


sticanje novih znanja iz oblasti jezika, zamjena jata u bosanskom knjievnom
jeziku, ekavski, ijekavski i ikavski govor, duljenje kratkoga je, e , i ( je > jee ili
ije; e, i > ije), kraenje dugog ije (ije > je)


poredbena metoda

27
Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: prepoznaje mjesto na kome je jat preao u e, ije/je i i, u skladu s

normom izgovara i pie e, ije-/je i i u rijeima, razumije smjenu ije u je, e, je je u,
prepoznaje duljenje kratkoga je, e , i i kraenje sloga u rijeima sa ije
Ovo ve zna!
U emu je razlika u izgovoru rijei zdjela, u N jednine i iste te rijei u G mnoine: N j.
zdjela G mn. zdjela?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: duljenje kratkoga je, e , i ( je > jee ili ije; e, i > ije),
kraenje dugog ije (ije > je)
Duljenje kratkoga je, e , i ( je > jee ili ije; e, i > ije)
Duljenje kratkoga sloga je pojava u kojoj se u nekim oblicima rijei umjesto

kratkog je javlja dugo je ili ije. Duljenje kratkoga je javlja se u nekim rijeima
samo u govoru pa je izgovaramo otegnuto ( pjev>pjeeva) a u nekim rijeima i
u govoru i u pisanju, pa umjesto kratkog je imamo dvoslono ije.
1. Duljenje kratkog je samo u govoru javlja se:
a) u genitivu mnoine imenica:
vjera > vjeera, namjera > namjeera, sjena > sjeena, zdjela >
zdjeela, odjeljak > odjeeljka, primjerak > premjeerka...
b) u hipokoristicima:
djevojka > djeeva, Vjekoslav > Vjeeko, koljeno > koljeence, djed
> djeedo, Stjepan > Stjeepo;
c) u oblicima nesvrenih glagola i izvedenicama (glagolskim

imenicama) u ijoj su osnovi imenice mjera, mjesto, te glagol
sjesti:
27
premjeriti premjeerati premjeeranje; namjestiti namjeetati

namjeetanje; zasjesti zasjeedati zasjeedanje; u
sloenicama: plinomjeer, uglomjeer, toplomjeer.
2. Duljenje kratkog je i u govoru i u pisanju:

a) u nesvrenim glagolima i glagolskim imenicama (osim onih s
osnovom mjera, mjesto, sjesti):
razumjeti razumijevati razumijevanje; dogorjeti

dogorijevati dogorijevanje; zasjei zasijecati zasijecanje;
uspjeti uspijevati; sjei sijeem; nasjei nasijecati; oboljeti
obolijevati;
b) u glagolima sa osnovnom na e i i (lei, letjeti, liti) i njihovim

sloenicama, kao i sloenicama sa -zreti:
lei lijegati lijeganje; letjeti lijetati lijetanje; liti lijevati

lijevanje; zaliti zalijevati zalijevanje; politi polijevati
polijevanje; dozreti dozrijevati dozrijevanje; sazreti
sazrijevati sazrijevanje;
I od nekih drugih glagola prema e u osnovi dobili smo ije:
predloiti prijedlog; prelomiti prijelom; prevoziti prijevoz;
c) u pojedinim rijeima:
htijenje (htjeti); umijee (umjeti); dospijee (dospjeti); prispijee

(prispjeti); sijelo (sjesti).
Ponekad imamo dubletne oblike sa e i ije u ijekavskom izgovoru i to u rijeima

koje poinju prefiksom pre:
prepis/prijepis, prestup/prijestup, prelom/prijelom, preklop/prijeklop,

prelaz/prijelaz, prevod/prijevod, prenos/prijenos, preglas/prijeglas...
Kraenje dugog ije (ije > je)
Kod nekih rijei dolazi do kraenja dugog ije i u govoru i u pisanju. Kada se
dugo ije krati, tada na njegovo mjesto dolazi kratko je.
Kraenje dugoga ije imamo:
1. kod imenica (prilikom tvorbe umanjenica/deminutiva i

uveanica/augmentativa i nekim drugim sluajevima) sa sufiksima:
27
-, -i, -ica, -ance, -ace, -ence, -ece, -ina, -ina, -etina, -esina,
-urina, -oa, -ota:
cvijet cvjeti; snijeg snjei; rijeka rjeica; gnijezdo gnjezdace;

dijete djetece; korijen korjenina; snijeg snjeina; cijev
cjevurina, smijeh smjehurina; mijeh mjeina; tijelo tjelesina; bijel
bjelance bjelina; lijep ljepota, slijep sljepoa, cijel cjelina;
2. u imenicama mukog roda na -a, -ar, -a i od njih izvedenim

imenicama enskog roda:
mijenjati mjenja mjenjanica; pripovijedati pripovjeda

pripovjedaica; mlijeko mljekar mljekarka; zvijezda zvjezda
zvjezdaica; cvijet cvjear cvjearica; snabdijevati snabdjeva
snabdjevaica;
3. u mnoini nekih imenica:
cvijet cvjetovi; svijet svjetovi; snijeg snjegovi;
4. u komparativu i superlativu pridjeva:
blijed bljei najbljei; svijetao svjetliji najsvjetliji; bijel bjelji

najbjelji; bijedan bjedniji najbjedniji; lijep ljepi najljepi;
5. u svim nesvrenim glagolima na -ava(ti) i -iva(ti), izvedenim od

svrenih koji imaju ije:
dodijeliti dodjeljivati; osvijetliti osvjetljavati; ocijeniti ocjenjivati;

pobijediti pobjeivati; obavijestiti obavjetavati;
Ostala pravila o kraenju sloga s ije/je (je > je, e, i)
1. Kada se kratko je nae iza suglasnikih skupina u kojima je na kraju sonant r,

tada to je u nekim oblicima rijei ostaje, a u drugima se sonant j gubi i ostaje
samo vokal e.
a) Ako suglasnik ispred sonanta r pripada prefiksu redovno imamo

zamjenu sa je:
odrjeit odrjeenje; protivrjeiti protivrjeje protivrjenost;

razrjeavati razrjeenje;
b) U kratkim slogovima imamo zamjenu sa e umjesto je iza suglasnike

grupe na ijem je kraju sonant r:
27
bregovi (< brjegovi < brijeg); crepovi (<crjepovi < crijep); napredan
(<naprjedan < naprijed); usred (<usrjed < srijeda); vremena (<
vrjemena < vrijeme)
2. Kada se glas jat nalazio ispred vokala o ili sonanta j u ijekavskom izgovoru
davao je vokal i:
dio dijela; dijeliti dioba; vidjela vidio; smjeti smijem; tedjeti

tedionica
Sinteza
Sada zna i ovo!
Zamjena glasa jat zavisila je od duine sloga, pa se u duim slogovima koji su se

izgovarali otegnuto nalazi ije (slijep, mlijeko), a u kratkim slogovima je (hljeb,
mjesto).
Duljenje kratkoga sloga je pojava u kojoj se u nekim oblicima rijei umjesto kratkog
je javlja dugo je ili ije.
Kod nekih rijei dolazi do kraenja dugog ije i u govoru i u pisanju. Kada se
dugo ije krati, tada na njegovo mjesto dolazi kratko je.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:


5 Akcenti/naglasci
27

Nastavna jedinica: Akcenti/naglasci


sticanje novih znanja iz oblasti jezika, akcenti/naglasci


poredbena metoda

Tematska korelacija
Meupredmetna:
Ishodi uenja:prepoznaje jainu, intonaciju i trajanje izgovora, pravilno ita

naglasno oznaene rijei, biljei naglasak/akcent na jednostavijim i estim
rijeima
27
Ovo ve zna!
to je, ustvari, akcent/naglasak?
Sama rije kazuje da je to pojava koja se zbiva na samom glasu ili nad
glasom, neki popratni dio glasa. To je zvukovna/auditivna istaknutost jednog
sloga u odnosu na druge slogove u istom glasovnom nizu (istoj rijei).
Ta istaknutost se postie jainom, intonacijom i trajanjem izgovora.

o Jaina (intenzitet) je naglaen ili nenaglaen izgovor.
o Intonacija (kretanje tona, njegova visina), moe biti silazna ili uzlazna.
o Trajanje (kvantitet) je duljina izgovora (dug ili kratak izgovor).
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Akcenti/naglasci
Akcenti u bosanskom jeziku
Naglaeni se slog odlikuje veom silinom, moe biti dug ili kratak i
moe imati uzlazan ili silazan ton. U naem jeziku imamo etiri
akcenta:
o kratkosilazni akcent, obiljeava se znakom (sblja)

kratkouzlazni akcent, obiljeava se znakom (ksa)
o dugosilazni akcent, obiljeava se znakom (dn)
o dugouzlazni akcent, obiljeava se znakom ( tma)
Uzlazni akcenti mogu biti dugi i kratki i mogu stajati na svakom osim
zadnjeg sloga.
Silazni mogu biti dugi i kratki i mogu stajati samo na prvom slogu rijei.
1. Kratkosilazni akcent imaju rijei:

krka, vjtar, rba, ka, knj, lpta, bba...
27
Slog pod kratkosilaznim akcentom izgovara se kratko a jaina i visina tona

naglo i istovremeno padaju: ka, pta, bba, sam...
2. Kratkouzlazni akcent imaju rijei:

ptica, djevjica, lvada, lviti, kza, plvati...
Slog pod kratkouzlaznim akcentom izgovara se kratko pri emu visina tona
raste, dok jaina opada pri zavretku izgovora naglaenog sloga: prlivoda,
stan, mhala;
3. Dugosilazni akcent imaju rijei: mjka, brd, mrk, rdnici, zd, hrd...
Slog pod dugosilaznim akcentom izgovara se dugo, ton je u poetku visok a

zatim pada, sputa se: sn, rdnik, drg, lgor, dn...
4. Dugouzlazni akcent imaju rijei: tma, brda, glha, sha, sma...
Slog pod dugouzlaznim akcentom izgovara se dugo, visina tona raste, jaina
takoer raste a dah se gotovo gubi: blzu, lpov, grda, prha, ba...
Glavna pravila akcentiranja rijei bosanskog knjievnog jezika:
)) Jednoslone rijei moraju imati silazne akcente, kratke ili duge:

a) kratkosilazni akcent: lv, m, br, ps, sv, kd;
b) dugosilazni akcent: lst, dn, j, m, mj, ld...
)) Vieslone rijei mogu imati bilo koji akcent na prvome slogu:

a) kratkosilazni akcent:
nsiguran, crevina, shat, prnijela, drma, dzva;
b) kratkouzlazni akcent:
brek, kika, rdan, vda, zlen, braz, gra, jlen, zra;
c) dugosilazni akcent:
mjka, sa, grdi, plem, smnjam;
d) dugouzlazni akcent:
nna, ddo, ska, vkati, sditi;
)) Na unutarnjim slogovima vieslonih rijei mogu stojati samo uzlazni akcenti:

a) kratkouzlazni akcent:
dolna, planna, kaptan, oslobditi;
b) dugouzlazni akcent:
dobtak, oekvati, potak, zatak; mlijko, rijka...
Silazni akcenti su, dakle, uvijek na prvom slogu. Izuzetak od ovog

pravila ine neki uzvici i onomatopejske rijei: ah, oh, uh, fij...
27
U mnogim rijeima bosanskoga jezika promjenom oblika rijei, mijenja se i akcent:

grd grda grdu, grdovi;
dbar dbra dbro dbri dbre;
psati pem pi psao psan psah;
Pravilo bosanskoga jezika je: jedna rije jedan akcent. Samo u nekim
sloenicama rijei mogu imati dva akcenta:
rdiostnica, kntrapijuna, nrodnooslobdilaki, ustrogarski.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Naglaeni se slog odlikuje veom silinom, moe biti dug ili kratak i moe imati
uzlazan ili silazan ton. U naem jeziku imamo etiri akcenta:
o kratkosilazni akcent, obiljeava se znakom (sblja)

o kratkouzlazni akcent, obiljeava se znakom (ksa)
o dugosilazni akcent, obiljeava se znakom (dn)
o dugouzlazni akcent, obiljeava se znakom ( tma)
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:


7 Prenoenje akcenta na proklitiku
6 27

Nastavna jedinica: Prenoenje akcenta na proklitiku


sticanje novih znanja iz oblasti jezika, akcenti/naglasci, prenoenje akcenta na
proklitiku


poredbena metoda

Tematska korelacija
27
Meupredmetna:
Ishodi uenja:prepoznaje jainu, intonaciju i trajanje izgovora, pravilno ita
naglasno oznaene rijei, biljei naglasak/akcent na jednostavijim i estim
rijeima, pravilno izgovara naglasne cjeline, proklitike uz rijei
Ovo ve zna!
Rijei koje imaju naglaeni slog/samoglasnik su naglaene rijei ili
naglaenice.
Veina rijei u naem jeziku su naglaene, odnosno imaju svoj
naglasak/akcen(a)t. Izgovaraju se kao samostalne izgovorne cjeline, pa ih
zovemo i samostalnim rijeima. U govoru i itanju, meu naglaenim rijeima
pravimo kratke pauze. Ali, u jeziku postoje i rijei koje se javljaju bez svog
akcenta pa ih zovemo nenaglaene rijei (nenaglaenice ili klitike).
Ove rijei se akcenatski oslanjaju na rijei ispred (enklitike/zanaglaenice) ili
iza sebe (proklitike/prednaglaenice) i izgovaraju se s njom kao jedna
intonacijska, odnosno naglasna cjelina. Zovemo nesamostalnim rijeima.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Prenoenje akcenta na proklitiku
Prenoenje akcenta na proklitiku
Enklitike se, dakle, akcenatski naslanjaju na rije ispred sebe, a to su obino

nenaglaeni, krai oblici linih zamjenica i krai oblici pomonih glagola jesam i
hou, kao i upitna rijeca li:
a) Zamjenike enklitike su: me (< mene), te (< tebe), ga i nj (<
njega), je i ju (< nju), mi (< meni), ti (< tebi), mu (< njemu)...
Naprimjer: Donsi mi to, he li?
b) Glagolske enklitike su: sam (< jesam), si (< jesi), je (< jeste),
smo (< jesmo)...; u (< hou), e (< hoe), e (< hoe)...
Naprimjer: Di emo. Bo sam tmo.
Proklitike se akcenatski naslanjaju na rije iza sebe i s njom ine izgovornu cjelinu.
To su prijedlozi (do, od, u, na po, pri, kod, meu, mimo, pokraj, preko, prema...),
veznici (a, i, ni, da, kad...) i rijece (odrina rijeca ne) i veznici:
28
Naprimjer: J ne vim tmo. I n je u grdu.
Proklitike mogu preuzeti na sebe akcent koji je pripadao sljedeoj rijei, rijei na
koju se proklitika naslanja. Kad proklitike stoje ispred rijei sa silaznim akcentom,
one taj akcent preuzimaju s rijei na koju su se naslonile, pri emu akcent moe
ostati isti (silazni) ili postati uzlazni.
1. Primjeri prenoenja silaznih akcenata na proklitike bez izmjene vrste akcenta:
vdu (kratkosilazni akcent) > n vodu (kratkosilazni akcent);
Evo jo nekih primjera: polje, n brdo, srce, p vodu, snijeg, z
tobom...;
2. Primjeri prenoenja silaznih akcenata na proklitike sa izmjenom vrste

akcenta, silazni akcent postaje uzlazni:
a) prenoenje izmijenjenog akcenta na prijedloge i veznike:
ku (kratkosilazni akcent) > kuu (kratkouzlazni akcent);
Evo jo nekih primjera: iz kue, kolu, p kui, z brata, me
nama, nama, z te, nama...;
b) prenoenje izmijenjenog akcenta na odrinu rijecu ne:

snjam (dugosilazni akcent) > n sanjam (kratkouzlazni akcent)
Evo jo nekoliko primjera: n radim, n vole, n priamo, n zna, n
gledaj, n sanja...
Silazni akcenti, dakle, mogu prijei na proklitiku i tada postaju kratkosilazni ili
kratkouzlazni.
Akcent i njegova svojstva moe biti u rijeima nosilac razlika u znaenju.
Neke rijei i njihove oblike razlikujemo upravo po akcentu:
o pridjev: dg; imenica: dg;
o povre: lk; oruje: lk;
o imenica: ksa; pridjev: ksa;
Ustanovi razliku u znaenju u rijeima:
o grd i grd;
o ps i ps;
o kpiti i kpiti;
o ptati i ptati;
o slgati i slgati
o mlde i mlde
Sinteza
28
Sada zna i ovo!
Osnovna pravila naglaavanja rijei u bosanskom jeziku su:

1. Po pravilu jedna rije ima jedan akcent. Iznimno dvostruki akcent se javljaju u
sloenicama (rdiostnica);
2. Jednoslone rijei mogu imati samo silazne akcente.
3. Silazni akcenti su uvijek na prvom slogu. Izuzetak od ovog pravila ine neki
uzvici i onomatopejske rijei: ah, oh, uh, fij...
4. Vieslone rijei na prvom slogu mogu imati sva etiri akcenta.
5. Vieslone rijei na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne akcente.
6. Naglasak se moe mijenjati u razliitim oblicima jedne iste rijei.
7. Silazni naglasci mogu prijei na proklitiku i tada postaju kratkosilazni ili
kratkouzlazni.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

7
7 Tvorba rijei
28

Nastavna jedinica: Tvorba rijei

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: tvorba rijei

poredbena metoda


olovke, grafoskop, grafofolija
Tematska korelacija:

Meupredmetna:
Ishodi uenja:uoava osnovne pojmove u tvorbi rijei, uoava naine
nastanka/tvorbe novih rijei, prepoznaje tvorbenu osnovu, korijen rijei,
prefikse i sufikse u tvorenici, porodicu rijei
28
Ovo ve zna!
Od jedne ili vie rijei mogu nastati nove rijei:
PUTNIK
PUTINA PUTNA
PUTELJAK PUTI
PUT
SAPUTNIK OTPUTOVATI
PUTNICA PUTOVATI
PUTOVNICA PUTOVANJE
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Tvorba rijei
Tvorba rijei oznaava nastajanje novih rijei od jedne ili vie rijei, odnosno
to je dio gramatike koji prouava tvorbenu strukturu postojeih rijei i odreuje
pravila po kojima se tvore nove rijei.
Kao polazite u tvorbenom procesu slui osnovna rije/osnovni leksem, a

rije koja nastaje tvorbom zove se tvorenica. Tvorenica (novi leksem) se tvori
od leksema koji ve postoji u jeziku.
Osnovni leksem i tvorenica se glasovno i znaenjski dijelom podudaraju, pa

kaemo da stoje u tvorbenoj vezi:
osnovni leksem: znak voda grad profesor lov zemlja

tvorenica: oznaka vodeni gradski profesorica lovac zemlja
28
ni
Izmeu rijei u tvorbenoj vezi vlada odnos motivacije. Osnovna rije ( npr.
mir, zlato, uenik) motivira nastajanje tvorenice ( miran, zlatan, uenica).
Tvorenica je, dakle, motivirana osnovnom rijeju i s njom je u tvorbenoj vezi.
Motivirane rijei zovu se jo i tvorbene rijei.
Postoje i nemotivirane ili netvorene rijei. To su rijei koje se ne mogu
dovesti u tvorbenu vezu ni s jednom drugom rijei. Tu spadaju i sve
jednostavne, nedjeljive rijei u kojima se ne moe odvojiti ni jedan tvorbeni
dio: ruka, roman, bi, ena...
Tvorbena osnova
Osnovna rije/leksem i tvorenica moraju biti u tvorbenoj vezi i po glasovnom

sastavu i po znaenju. Takva veza je prepoznatljiva u rijeima voda vodeni
ili vod voditi, ali se ne mogu dovoditi u vezu rijei koje imaju samo isti
glasovni sastav, naprimjer vodeni i vod.
Promotrimo sljedee rijei:
kua kuni okunica kuevlasnik kuica kuurina

ukuanin kuanica pokunice kuerak kuiti kuanski
se
Sve ove rijei imaju zajedniki niz glasova: -ku. Taj zajedniki niz glasova u
osnovnoj rijei i tvorenici zovemo tvorbena osnova. Tvorbena osnova moe
biti imenska, glagolska, pridjevska...
Dodavanjem sufiksa ili prefiksa na tvorbenu osnovu moemo dobiti novu
tvorenicu.
tvorbena osnova tvorbeni nastavak tvorenica

ku -no kuno
grad -ski gradski
put -nik putnik
Skupina rijei povezana istom znaenjskom i istom tvorbenom vezom, zove se

tvorbena porodica/porodica rijei: rad, radnja, radnik, raditi...
Korijen rijei
Pogledajmo i ovaj primjer:
28
tvorenica prefiks osnovna rije sufiks

radnik rad nik
radniki rad niki
predradnik pred rad nik
predradniki pred rad niki
radni rad ni
neradnik ne rad nik
nerad ne rad
radnja rad nja
raditi rad iti
Sve ove rijei vee isto temeljno znaenje, znaenje nekih ovjekovih
aktivnosti, nekog ovjekovog rada. Takvo znaenje je sadrano u nizu glasova
rad i on je zajedniki dio u svim ovim rijeima.
Niz glasova koji je zajedniki svim lanovima tvorbene porodice u kojem

se uva znaenjska veza rijei, zovemo korijen rijei.
Korijen rijei, dakle, uva zajedniku znaenjsku jezgru srodnih

rijei/leksema, a rije moe biti sastavljena i samo od korijena: zid, zrak, put...
Proiri ove tvorbene porodice novim rijeima:

a) gledati, gledatelj, gledateljica ...
b) spavati, spavaica, spavaica ...
c) pad, padati, opadati ...
Sinteza
Sada zna i ovo!
Kao polazite u tvorbenom procesu slui osnovna rije/osnovni leksem, a

rije koja nastaje tvorbom zove se tvorenica.
Zajedniki niz glasova u osnovnoj rijei i tvorenici zovemo tvorbena osnova.
Niz glasova koji je zajedniki svim lanovima tvorbene porodice u kojem se
uva znaenjska veza rijei, zovemo korijen rijei.
28
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa:

7
8 28

Naini tvorbe rijei

Nastavna jedinica: Naini tvorbe rijei

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: tvorba rijei, naini tvorbe rijei

poredbena metoda



Meupredmetna:
nastanka/tvorbe novih rijei, prepoznaje zadanu rije prema tvorbenom
28
modelu, stvara nove rijei svim tvorbenim nainima, tvori promjenljive i

nepromjenljive rijei razliitim sufiksima
Ovo ve zna!
Sve tvorenice mogu se rastaviti na tvorbene dijelove. Taj postupak zove se

tvorbena analiza. Ona nam kazuje kako je rije nastala.
prefiks tvorbena osnova sufiks tvorenica

ne lijep nelijep
pre brzo prebrzo
zid i zidi
pastir e pastire
na prst ak naprstak
do koljen ica dokoljenica
Tvorenice mogu nastati na dva osnovna tvorbena naina:

1. izvoenjem/derivacijom od jedne rijei
2. slaganjem/kompozicijom pomou i bez spojnog veznika
Izvoenje/derivacija
Ako je tvorenica u tvorbenoj vezi s jednom rijeju, zove se izvedenica, a nain

tvorbe rijei zove se izvoenje/derivacija.
Izvedenice mogu nastati na tri naina:
a) prefiksalnom tvorbom/prefiksacijom: prebrzo, nelijep, nerad

prelijep...;
b) sufiksalnom tvorbom/sufiksacijom: zidi, pastire, kuerak,
radnik...;
c) prefiksalno-sufiksalnom tvorbom: neistoa, naprstak,
dokoljenica, ukuanin, doivotno, okunica...
28
Izvedenica je, dakle, rije nastala prefiksalnom, sufiksalnom ili

prefiksalno-sufiksalnom tvorbom.
Prefiksalna i sufiksalna tvorba rijei
1. Prefiksalna tvorba rijei

Prefiksalnom tvorbom nastaju prefiksalne tvorenice/izvedenice koje
imaju novo znaenje. To novo znaenje rijei izraava se prefiksom.
Osnovna rije i izvedenica pripadaju istoj vrsti rijei: pra + ovjek >
praovjek; ne + mirno > nemirno; ne + ovjek > neovjek...
vrsta prefiks tvorbena osnova prefiksalna tvorenica

rijei
imenice: baka prabaka
pra
pranena
pra nena
pridjevi: po mrav pomrav
o nizak onizak
glagoli: po trati potrati
pre letjeti preletjeti
prilozi: pre brzo prebrzo
pre sporo presporo
esti su i strani prefiksi: anti, super, ultra, a, hiper, hipo... (asimetrija,

ultrazvuk, hipermarket, supermarket...)
2. Sufiksalna tvorba rijei/sufiksacija
Sufiksalnom tvorbom nastaju sufiksalne tvorenice/izvedenice. Tvorbeno

znaenje ovih izvedenica izraava se sufiksom i takvim novim oblikom
dobijamo i novo znaenje izvedenica:
elav + vac> elavac; rad + nja > radnja; kol + ski >kolski; obal + ska >
obalska; star + i > stari;
Sufiksi kao nizovi glasova sami po sebi nemaju nikakvog sadraja (-ac,
-nja, - ski, -ska, -i), dobijaju znaenje i postaju nositelji tvobenog
znaenja tek u spoju sa tvorbenom osnovom (sufiks -ac tek u vezi s
pridjevom star daje imenicu starac sa znaenjem star ovjek).
29
Sufiksi mogu biti:

o imeniki: -i, -ica, -ak... (djeai, starica, vjetak);
o pridjevski: -ski, - av, -in... (umski, pjegav, Sarin);
o glagolski: -a/ti, - ova/ti, -ira/ti... (pecati, zimovati, pakirati).
Sufiksalna tvorba najplodniji je tvorbeni nain. U tvorbi ovih izvedenica

uestvuje oko osam stotina sufiksa razliitog porijekla (imenskih,
glagolskih, pridjevskih, prilonih...)
Izvedenica ne mora pripadati istoj vrsti rijei kojoj pripada osnovna rije.
Prepoznajmo to na sljedeim sufiksalnim izvedenicama:
osnovna rije: uma; tvorbena osnova: um
tvorbena sufiks sufiksalna tvorenica vrsta rijei

osnova
ski umski pridjev
um
imenica
um ar umar
um ica umica imenica
um ovit umovit pridjev
um etina umetina imenica
um arak umarak imenica
um arev/arov umarev/umarov pridjev
um
arski umarski pridjev
um arstvo umarstvo imenica
Ne sudjeluju svi sufiksi podjednako u tvorbi novih rijei. Meu tvorbeno

aktivnije sufikse se ubrajaju:
o imeniki sufiksi: -i, -i, -ka, -telj... (sini, stari,novinarka, uitelj)
o pridjevski sufiksi: -(a)n, -av, -ljiv, -ski... (blatan, pjegav, govorljiv, bratski)
U ukupnome broju sufiksalne tvorbe prevladavaju pridjevi - tvorenice na -(a)n:
o blatan, brian, dostojan, duan, koristan, lagodan, miran, mirisan, moan,

mutan, oblaan, pametan, posluan, praan, prostran, razuman, silan,
skladan, skrban, slastan, slavan, slobodan, smolan, snaan, soan,
straan, zavidan, zlatan, zloban
Prefiksalno-sufiksalna tvorba
29
U ovim izvedenicama znaenje izvedenice izraava se i prefiksom i sufiksom.
prefiks tvorbena osnova sufiks izvedenica

bes kraj an beskrajan
pri primorje
mor je
bez obzir no bezobzirno
o ku nica okunica
pra djed ov pradjedov
Sada i ovo zna!
Tvorenice mogu nastati:

Prefiksalnom, sufiksalnom i prefiksalno-sufiksalnom tvorbom.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa: Radna sveska 9, Radni kutak broj.

29
7
9 Naini tvorbe rijei: slaganje/kompozicija

Nastavna jedinica: Naini tvorbe rijei: slaganje/kompozicija

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: tvorba rijei, naini tvorbe rijei:
slaganje/kompozicija,

poredbena metoda


29

Meupredmetna:
nastanka/tvorbe novih rijei, prepoznaje zadanu rije prema tvorbenom
modelu, stvara nove rijei svim tvorbenim nainima, tvori promjenljive i
nepromjenljive rijei razliitim sufiksima, tvori rijei slaganjem, prepoznaje
sloenice i polusloenice
Ovo ve zna!
Tvorenice mogu nastati na dva osnovna tvorbena naina:

3. izvoenjem/derivacijom od jedne rijei
4. slaganjem/kompozicijom pomou i bez spojnog veznika
Glavni dio sata
Nastavna jedinica: Slaganje/kompozicija

Slaganje/kompozicija
Slaganje/kompozicija je tvorbeni nain kojim od dvije rijei nastaje jedna -

sloenica. Sloenica najee ima samo jedan akcent.
Sloenice se mogu slagati spojnikom/interfiksom (najee je to spojnik o), ali

mogu i srasti jedna s drugom bez spojnika.
Sloenice sa interfiksom:
prva interfiks druga rije sloenica znaenje sloenice

rije
roman o pisac romanopisac onaj koji pie romane
crn crnooka ona koja ima crne oi
o oka
rib o lov ribolov lov riba
deset o godinjica desetogodinjica deset godina neega
ki o bran kiobran predmet koji titi od kie
sunc
o bran suncobran predmet koji titi od sunca
29
blat
o bran blatobran predmet/dio koji titi od blata
Sloenice bez interfiksa:
prva rije interfiks druga rije sloenica

foto / aparat fotoaparat
radio radioemisija
/ emisija
video / teka videoteka
niz / brdo nizbrdo
blag / dan blagdan
auto
/ kola autokola
foto
/ sinteza fotosinteza
svijetlo
/ plav svijetloplav
crven
/ perka crvenperka
U ovim sloenicama rijei su potpuno srasle jedna s drugom ne mijenjajui

svoj morfoloki oblik. Ovakav vid slaganja zovemo srastanje a ovakve
sloenice zovemo sraslice.
o Evo jo nekoliko sraslica: kuevlasnik, sveopi, uvarkua,
opedrutveni, palikua, cjepidlaka, zimzelen, tuibaba, vadiep
Izmeu prve i druge rijei u sloenici mogu postojati razliiti odnosi:
3. Ukoliko su i prva i druga rije potpuno ravnopravne i ine novu rije,

sloenicu koja ima jedinstveno znaenje kaemo da su takve
sloenice nastale istim slaganjem:
o Ako je u sloenici druga rije imenica kao samostalna rije
(radiomehaniar, ekosistem, autocesta, autoput,
radioterapija), onda je rije o imenikoj sloenici;
o Ako je druga rije u sloenici pridjev, onda je takva sloenica
pridjevska (svemogui, mnogojak, jedinoroeni);
o Ako je to prilog (gdjekad, gdjegdje, katkad), onda je rije o
sloenom prilogu.
4. Sloenice mogu uz sebe imati i sufiks i tada je rije o sloeno-

sufiksalnoj tvorbi rijei: pred + kol + ski > predkolski
29
o I one mogu biti imenike (srednjokolac), pridjevske

(velikoduan) i priloke (danonono).
Evo jo nekoliko primjera: debelokoac, osnovnokolski,
srednjokolski, zlovoljan, dobrovoljan, maloljetan, punoljetan,
udotvorac, glavobolja......
Sloeno-sufiksalna tvorba je, dakle, vrsta tvorbe pri kojoj tvorenica

nastaje istovremenim slaganjem i sufiksalnom tvorbom.
Polusloenice su nepotpune sloenice. U njima obje rijei uvaju svoj akcent

i svoje znaenje. Rijei su povezane crticom. Prvi lan polusloenice uvijek je
nepromjenljiv:
o izvor-voda, kremen-kamen, me-lopta, pire-krompir, krompir-salata,

kamp-kuica, spomen-ploa, sahat-kula, i-evap, otok-kopno, biser-
grana, skok-ut, rak-rana, kakav-takav, strpljen-spaen, dan-dva,
korak-dva, zemlja-zemlja, gore-dolje, tamo-ovamo, non-stop, A-dur,
vikend-kua, spomen-dom, dez-muzika, klima-ureaj.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Izvoenje/derivacija i slaganje dva su osnovna postupka u tvorbi rijei

u naem jeziku:
Tvorenice s jednim osnovnim leksemom nastale su izvoenjem i zovu
se izvedenice.
Tvorenice s dvama osnovnim leksemima nastale su slaganjem i zovu
se sloenice.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa: Radna sveska 9, Radni kutak broj 18, 19, 20, 21.

29
8
0 Tvorba rijei preobrazbom

Nastavna jedinica: Tvorba rijei preobrazbom

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: tvorba rijei, naini tvorbe rijei: Tvorba
rijei preobrazbom

poredbena metoda
29



Meupredmetna:
nastanka/tvorbe novih rijei preobrazbom, razlikuje promjenljive i
nepromjenljive rijei nastale preobrazbom
Ovo ve zna!
Kojim vrstama rijei pripadaju istaknute rijei u reenicama:
Igraju se lijepo.
Lijepo dijete se nasmija. ?
Glavni dio sata
Nastavna jedinica: Tvorba rijei preobrazbom
Tvorba rijei preobrazbom
Preobrazba/konverzija je prijelaz rijei/leksema (s neizmijenjenim

izrazom) iz jedne vrste rijei u drugu vrstu rijei. Rije pri preobrazbi
dobiva gramatika obiljeja one vrste rijei u koju ulazi.
Preobrazba dobija ime po vrsti rijei kojoj se prikljuuje. Tako imamo:

b) Poimenienje (preobrazba rijei u imenicu)
Dobro e proi ostane li takav. (prilog)
Dobro se dobrim vraa. (imenica)
uta boja je upadljiva. (pridjev)
Zvali smo je uta. (imenica)
Divna haljina! (pridjev)
Divna e doi danas. (imenica)
29
Dunja ima opojan miris. (imenica)

Dunja je lijepo ime. (imenica)
Brdo je visoko. (pridjev)
Visoko se nalazi u sredinjem dijelu Bosne i Hercegovine.
(imenica)
Takve su i rijei: mlda pridjev. . r. mlda imenica;

Vinja (ime, imenica) i vinja (voe, imenica)
Rijeka (grad, imenica) i rijeka (imenica).
c) Popridjevljenje je preobrazba rijei u pridjev.

Drvee je olistalo. (gl. pr. radni)
Proljee donosi olistalo drvee. (pridjev)
Gledao nas je visei na grani oraha. (gl. prilog sadanji)
Lijepi su visei vrtovi. (pridjev)
d) Popriloenje je preobrazba rijei u prilog.

Bili su iznenaeni svjeom zorom. (imenica)
Otili su zorom. (prilog)
Strani dani su iza nas. (pridjev)
Uplaili smo se strano. (prilog)
e) Poprijedloenje je preobrazba rijei u prijedlog.

Volim prolaziti po nepoznatom kraju. (imenica)
Kraju zime se mnogi raduju. (prijedlog)
Doli su iz nepoznatog mjesta. (imenica)
Mjesto mene, doi e neko drugi. (prijedlog)
f) Poveznienje je preobrazba rijei u veznike.

Kuda ide? (prijedlog)
Bjeim kuda me noge nose. (veznik)
A gdje si bila? (prilog)
Idi gdje si dosad bila. (veznik)
Sinteza
Sada zna i ovo!
Preobrazba/konverzija je prijelaz rijei/leksema (s neizmijenjenim

izrazom) iz jedne vrste rijei u drugu vrstu rijei. Rije pri preobrazbi
dobiva gramatika obiljeja one vrste rijei u koju ulazi.
Zavrni dio sata:
29
Domaa zadaa: Radna sveska 9, Radni kutak broj ...


Tvorba rijei kraenjem
1

Nastavna jedinica: Tvorba rijei kraenjem

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: tvorba rijei, naini tvorbe rijei: Tvorba
rijei preobrazbom i tvorba rijei kraenjem

poredbena metoda
30



Meupredmetna:
nastanka/tvorbe novih rijei kraenjem, razlikuje slovne, slogovne i slovno-
slogovne skraenice
Ovo ve zna!
ta oznaavaju ove skraenice: PTT, BiH, SAD, MUP, k.g., tj. tzv., imperf. perf. gl.
Glavni dio sata
Nastavna jedinica: Tvorba rijei kraenjem
Kraenjem rijei ili sintagmi sastavljenih od vie rijei nastaje nova rije,
sloena skraenica/akronim. Ove skraenice mogu nastati uzimanjem
poetnog slova, poetnog sloga ili uzimanjem glasovne skupine rijei. Tako
se, ustvari, vielani nazivi skrauju.
Slovne, slogovne i slovno-slogovne skraenice
Slovne skraenice
Slovne skraenice nastale su uzimanjem poetnog slova svakog lana

izraza, piu se bez take iza pojedinih slova i sva slova su velika :
o SAD Sjedinjene Amerike Drave

o UN Ujedinjeni narodi
30
o ZAVNOBIH (pov.) Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog

osloboenja Bosne i Hercegovine
o MUP Ministarstvo unutranjih poslova
o PTT pota, telegraf, telefon
o TV televizija, televizijski
o SSS srednja struna sprema
o KUD kulturno-umjetniko drutvo
o O osnovna kola
o FK fudbalski klub
o UNICEF United Nations International Children's Fund (danas: United
Nations Children's Fund)
Ove skraenice se mogu itati kao jedna rije (ZAVNOBIH, MUP) ili po
abecednom nazivu pojedinih slova (PeTeTe, UeN). Mogu se i deklinirati a
padeni se nastavak pie malim slovima i odvaja se od skraenice spojnicom:
UN-a, SAD-a, MUP-a...
Slogovne skraenice
Slogovne skraenice su nastale uzimanjem poetnih slogova rijei iz cijelog

izraza, imaju oblik promjenjivih rijei i njihovu deklinaciju, a kao vlastita imena
piu se velikim poetnim slovom. Mogu se pisati i samo velikim slovima
(NAMA)
Nama Narodni magazin (ime trgovakoga poduzea):
Kaput je kupila u Nami.
Evo jo nekih primjera:
Nolit (Nova literatura), Impeks (import - eksport), DALMA (Dalmatinski
magazin)
Slovno-slogovne skraenice
To su skraenice nastale kombinacijom slovnih i slogovnih skraenica.

Takoer imaju oblik promjenljivih rijei i njihovu deklinaciju, a piu se ili sva
slova velika ili poetno slovo veliko:
FAMOS - Fabrika motora Sarajevo, ali i Famos (Famosa, Famosu...); INA

Industrija nafte
Skraenice treba upotrebljavati samo ukoliko su potpuno jasne i poznate. Ne

smije biti nikakvih dvojbi u pogledu njihovog znaenja. Ukoliko su manje
poznate, potrebno je napisati i njihov puni naziv, objanjenje u zagradi.
Sinteza
30
Sada zna i ovo!
Skraenice su skraene rijei nastale izostavljanjem odreenih slova.

Zavrni dio sata:
Domaa zadaa: Radna sveska 9,


Tvorba imenica
(etnici, mislene, mjesne, uveanice,
8 umanjenice)
2

Nastavna jedinica: Tvorba imenica


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: tvorba imenica
30


grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija

Ishodi uenja: uoava osnovne pojmove u tvorbi rijei, uoava naine
nastanka/tvorbe novih imenica, etnika, mislenih i mjesnih imenica, nastanak
deminutiva i augmentativa te zbirnih imenica
Ovo ve zna!
Imenice/izvedenice mogu nastati sufiksalnom, prefiksalnom i prefiksalno-

sufiksalnom tvorbom. Najplodniji nain nastanka imenica ja sufiksalna tvorba.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Tvorba imenica
Tvorba etnika
Etnik je naziv stanovnika ili stanovnice jednog mjesta, kraja, zemlje, drave ili
kontinenta i pie se velikim slovom. Etnici ulaze u knjievni jezik u onom obliku
u kojem ih upotrebljavaju sami stanovnici, a pri tom se tvore razliitim
sufiksima:
o -ac Bosanac, Hercegovac;
o -anin Travnianin, Bratunanin;
o -lija Sarajlija, Graanlija;
o -ak Tuzlak;
30
o -an(a)c Amerikanac, Afrikanac, Indijanac;
o -anin Evropljanin, Banjaluanin;
o -ica Maarica, Njemica;
o -inja Slovakinja, Turkinja, ehinja;
o -ka Sarajka, Mostarka, Tuzlanka, Visoanka;
o -kinja Engleskinja, Francuskinja, Ruskinja.
Mjesne imenice
Brojne su imenice, ak i i itave skupine, kojima se mjesto oznaava

sufiksima. Takve imenice zovemo mjesne imenice. Postoje mnogi plodni
sufiksi koji se dodaju tvorbenim osnovama i s njima skupa oznaavaju prostor,
mjesto u kojem se odvija neka radnja ili u kojem se neto nalazi. Mjesne
imenice se takoer tvore razliitim sufiksima:
o -ara pekara, knjiara, cvjeara;
o -ana ciglana, solana;
o -ik ljivik, borik, hrastik;
o -ak ribnjak, mravinjak, zvjerinjak;
o -ite skladite, izletite, kukuruzite;
o -lite gradilite, odmaralite;
o -onica gostionica, spavaonica, kupaonica;
o -nica poslastiarnica, buregdinica
Mislene imenice
I mislene/apstraktne imenice mogu nastati sufiksalnom tvorbom. Oznaavaju

osobine, osjeaje, stanja, fizike i duevne moi, radnje, prirodne i drutvene
pojave, neto to se osjea ili zamilja.
o nje: igranje, pjevanje, sjeanje;
o -ilo: nitavilo, rumenilo, zelenilo;
o -ina: tiina, svjeina, bjelina;
o -oba: tjeskoba;
o -ost: estitost, hrabrost, njenost;
o -ta: strahota, ljepota, sramota;
o -stvo: poznanstvo, drugarstvo, prijateljstvo;
o -tina: budalatina, prljavtina;
o -oa: suhoa, mehkoa, gluhoa;
30
Uveanice i umanjenice
I umanjenice/deminutivi i uveanice/augmentativi se tvore razliitim

sufiksalnim nastavcima:
1. Umanjenice/deminutivi:
o -ac: bratac;
o -(a)k: lutak, cvijetak, smijeak;
o -ace: brdace, gnjezdace, sunace;
o -ca: stvarca, rijeca;
o -ce: pisamce, jezerce;
o -i: kameni, golupi, prozori;
o -ence: telence, pilence, burence;
o -ece: telece, jagnjece, djetece;
o -ica: majica, glavica, svjeica;
o -i: komadi, prsti, cvjeti, golubi.
2. Uveanice/augmentativi:
o -etina: babetina, jametina, torbetina;
o -ina: jeziina, svjetina, junaina;
o -urina, -jurina: kladurina, kosurina, knjiurina;
o -urda: glavurda, nourda;
o -utina: barutina;
o -ina: laovina, lupeina;
o -erina: kuerina;
o -eskara/uskara: ljudeskara, babuskara;
o -eina/uina: glaveina, orluina.
Zbirne imenice
Zbirne (kolektivne) imenice su one imenice koje oznaavaju vie bia ili
predmeta iste vrste uzetih skupa, u neodredjenom zbiru ili u prirodnoj cjelini.
Tvore se tako to se na tvorbenu osnovu dodaju razliiti sufiksi:
o -ad: telad, pilad, momad, burad, janjad;

o -ad: siroad, parad, ;
o -inje: enskinje;
o -je: iverje, biserje, klasje, kamenje, borje;
o -tvo: radnitvo, streljatvo, vojnitvo;
Sinteza
Sada zna i ovo!
30
Etnici, mjesne imenice, mislene imenice, uveanice i imanjenice i zbirne

imenice mogu nastati sufiksalnom, prefiksalnom i sufiksalno-prefiksalnom
tvorbom.
Zavrni dio sata:


3 Tvorba pridjeva i glagola

Nastavna jedinica: Tvorba pridjeva i glagola

30

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: tvorba pridjeva i glagola




Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: uoava osnovne pojmove u tvorbi rijei, uoava naine
nastanka/tvorbe novih pridjeva i glagola prefiksalnom, sufiksalnom i
prefiksalno-sufiksalnom tvorbom
Ovo ve zna!
Mnogi pridjevi i glagoli u svojoj osnovi mogu imati imenicu:
ZIDATI
PODZIDATI ZIDNI
PODZIDAN ZID SAZIDATI
ZIDANO SAZIDANO
OZIDANO
30
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Tvorba pridjeva i glagola
Tvorba pridjeva
Pridjevi koji znae slinost, opskrbljenost i obilje takoer se tvore pomou
razliitih sufiksa.
a) Opisni pridjevi koji znae slinost:
o -ast: lepezast, uljast, budalast, loptast, narandast, trbuast, bjeliast,

ruiast, talasast;
c) Pridjevi koji znae opskrbljenost i obilje:

1. -at: glavat, nogat ;
2. -av: kovrdav, krezav;
3. -it: kamenit, znamenit;
4. -evit: krevit; slojevit;
5. -iv: milostiv, pljesniv;
6. -ljiv: briljiv, plaljiv;
7. -ovit: pjeskovit, umovit.
Tvorba glagola
Prepoznaj od kojih rijei i kakvom tvorbom su nastali sljedei glagoli:
prefiks vrsta rijei sufiks glagol

do pisati (glagol) dopisati
crven (pridjev) iti crveniti
zid (imenica) ati zidati
za tres ( uzvik) ti zatresti
pri svoj (zamjenica) iti prisvojiti
u naprijed (prilog) iti unaprijediti
deset (broj) kovati desetkovati
Glagoli mogu nastati prefiksalnom, sufiksalnom i prefiksalno-sufiksalnom

tvorbom od razliitih vrsta rijei (imenica, zamjenica, pridjeva, glagola, uzvika,
priloga, brojeva). Meutim, najei je nastanak glagola od ve postojeih
glagola.
a) Prefiksalna tvorba je najplodniji tvorbeni nain kod glagola jer od skoro

svakog glagola prefiksacijom dobijamo glagol s novim znaenjem. Novo
30
znaenje glagola potie od toga to svaki prefiks ima svoje znaenje.

Prefiksima nesvrene glagole pretvaramo u svrene:
prefiks nesvreni glagol svreni glagol

za voljeti zavoljeti
iz(is) pjevati ispjevati
od letjeti odletjeti
po miriti pomiriti
pro itati proitati
pre sjei presjei
za sjati zasjati
do ekati doekati
raz ii razii
o bojiti obojiti
sa zidati sazidati
iz lijeiti izlijeiti
I od neprijelaznih glagola prefiksacijom moemo dobiti prijelazne glagole:
prefiks neprijelazni glagol prijelazni glagol

pre skoiti preskoiti
pre trati pretrati
pre letjeti preletjeti
oba sjati obasjati
ob ii obii
Pri prefiksalnoj tvorbi glagola esto dolazi do glasovnih promjena:

iz(is)pjevati> ispjevati/jednaenje suglasnika po zvunosti;
od(ot)pjevati>otpjevati/jednaenje suglasnika po zvunosti.
b) Sufiksalnom tvorbom mogu nastati nesvreni glagoli od tvorbene osnove

razliitih vrsta rijei i razliitih sufiksa:
tvorbena osnova sufiks nesvreni glagol

put ovati putovati
zid ati zidati
miris ati mirisati
grad iti graditi
bijel iti bijeliti
31
I od svrenih glagola, od tvorbene osnove koja se dobija od aorista glagola i

razliitih sufiksa, moemo dobiti nesvrene glagole:
svreni glagol aorist glagola sufiksi nesvreni glagol

darovati dar- ova-h -iva darivati (dar-iva-ti)
kupiti kup-i-h -ova kupovati(kup-ova-ti)
obeati obe-a-h -ava obeavati( obe-ava-ti)
Ponekad sufiksalnom tvorbom od nesvrenih glagola mogu nastati i svreni

glagoli dodavanjem sufiksa -nu:
nesvreni glagol sufiks svreni glagol

lup-ati -nu lupnuti
kuc-ati -nu kucnuti
Sinteza
Sada zna i ovo!
Glagoli i pridjevi mogu nastati prefiksalnom, sufiksalnom i prefiksalno-

sufiksalnom tvorbom.
Zavrni dio sata:

31
8
O reenici...

Nastavna jedinica: O reenici...
Struktura i tip asa: ponavljanje gradiva

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: O reenici...
gramatika svojstva predikata i subjekta, slaganje subjekta s predikatom,
reenice s jednim i vie subjekata
31




Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Prepoznaje prostu/jednostavnu i sloenu reenicu, zna da je
predikativnost osnovna gramatika kategorija, prepoznaje predikate, odnosno
klauze u sloenoj reenici, prepoznaje kategorije lica, vremena i naina
Ovo ve zna!
( Vjebe na primjerima)
Reenice po sastavu se dijele u dvije skupine: jednostavne/ proste i sloene.
Kriterij za razlikovanje jednostavnih/prostih reenica od sloenih je broj
predikata.
Reenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo
jednostavnim /prostim reenicama. Jednostavne/proste reenice koje u
svom sastavu osim subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje ih
dopunjuju, zovemo prosto proirenim reenicama.
Reenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata, dvije ili vie
iskazanih misli, zovemo sloenim reenicama.
U proirenoj reenici neke se rijei priklanjaju predikatu, a neke subjektu.
Proirena reenica
31
Subjekatski skup rijei predikatski skup rijei
Tamni oblaci nadvili su se nad gradom.
Dodaci koji neto vie govore o predikatu (gdje, kada, kako, pod kojim
uvjetima se vri radnja...) skupa sa predikatom ine predikatski skup rijei.
Glagolski dodaci su: objek(a)t i priloke odredbe.
Rijei koje dopunjuju subjekat (kazuju neto vie o njemu) zajedno s njim ine
subjekatski skup rijei. To su imeniki dodaci: atribut i apozicija.
Najbitnije gramatiko svojstvo reenice jest predikativnost. Bez

predikativnosti nema reenice. Predikativnost je gramatika kategorija kojom
se odreuje reenini sadraj s obzirom na gramatike oznake lica, vremena i
naina. Predikativnost je jedinstvo ovih triju kategorija.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Reenica (ponavljanje)

o Kategorijom lica oznaava se odnos koji se uspostavlja izmeu
govornika, sugovornika i onoga o kome se ili onog o emu se govori
(prvo, drugo i tree lice jednine i mnoine);
o Kategorijom vremena odreuje se vrijeme vrenja radnje u odnosu na
trenutak govora. Ono to se saopava reenicom moe biti u prolom,
sadanjem i buduem vremenu.
o Kategorijom naina ukazuje na to u kakvoj se vezi sa stvarnou
nalazi reenini sadraj.Glagolski naini se obiljeavaju
kondicionalom/potencijalom, eljnim nainom (optativom) ili
zapovjednim nainom imperativom.
Predikat je jedini lan koji sam sebi otvara mjesto u reenici. Preko njega,
direktno ili indirektno se uvruju svi ostali reenini lanovi. Predikat ini
gramatiko jezgro reenice. Po njegovom gramatikom znaenju moe se
doznati gramatiko znaenje najveeg broja ostalih reeninih lanova.
Nosilac gramatikog znaenja predikata je glagol u linom glagolskom obliku.
Stoga je lini glagolski oblik nuni konstituent predikata.
31
Subjek(a)t je rije u nominativu koja se s predikatom redovito slae u licu i

broju. U reenino ustrojstvo subjek(a)t se uvruje po predikatu. Predikatom
se odreuju gramatika svojstva subjekta, te se stoga kae da subjek(a)t
gramatiki ovisi od predikata.
Sinteza
I ovo ve zna!
Reenice koje se sastoje od samo jednog predikata zovemo

jednostavnim /prostim reenicama. Jednostavne/proste reenice koje u
svom sastavu osim subjekta i predikata imaju i dodatke, rijei koje ih
dopunjuju, zovemo prosto proirenim reenicama.
Reenice koje u svom sastavu imaju dva ili vie predikata, dvije ili vie
iskazanih misli, zovemo sloenim reenicama.
Zavrni dio sata:

31

5 Slaganje/sronost rijei u reenici

Nastavna jedinica:


sticanje novih znanja iz oblasti jezika: slaganje/sronost rijei u reenici
31



Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Zna da je slaganje rijei u reenici ureeno pravilima,

prepoznaje slaganje u licu, rodu, broju i padeu, pravilima se koristi u
govorenju i pisanju
Ovo ve zna!
Slaganje rijei u reenici ureeno je pravilima. Predikat, kao temeljni

dio reeninog ustrojstva, otvara mjesto drugim samostalnim
reeninim dijelovima. Gramatiko ustrojstvo odreuje odnose meu
oblicima rijei i proizilazi iz gramatikih svojstava rijei i njihovih oblika.
ta je to rima/slik/srok? Prisjeti se: to je glasovno slaganje,
podudaranje zavrnih stihova u pjesmi.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Slaganje/sronost rijei u reenici
Slaganje subjekta i predikata
31
Otuda se i slaganje rijei u reenici zove sronost/kongruencija. Sronost ili

kongruencija je slaganje rijei s drugom rijeju u reenici prema rodu, broju,
licu i padeu.
Prisjetimo se pravila o slaganju reeninih dijelova s kojima si se upoznao/la u

osmom razredu.
Reenice s jednim subjektom
a) Ako je predikatski glagol u 1. i 2. licu jednine ili mnoine, subjekti
su line zamjenice za 1. i 2. lice jednine ili mnoine:
Ti si sad najsretniji. Pa, ostani uvijek tako sretan.
o Uz predikatski glagol u 3. licu jednine ili mnoine mogu doi

line zamjenice za 3. lice jednine ili mnoine ili neka druga rije
u ulozi subjekta u jednini ili mnoini:
Djevojica ga pogleda svojim iskrenim oima. Ona ga pogleda
svojim iskrenim oima.
o U reenicama s jednim subjektom, subjek(a)t i predikat

slau se u rodu i broju.
b) Subjekat se s predikatom slae u rodu, licu i broju samo ako je

predikat imenski ili ako je glagolski oblik sloen s glagolskim
pridjevom:
Maja je bila dobra uenica.
Maja > . rod, 3. l. Jednine; je bila dobra uenica > . rod, 3. l.
jednine;
Maja je bila tuna.
Maja > . rod, 3.l. jednine; je bila tuna > . rod, 3.l. jednine.
c) ta ako je u reenici subjekat iskazan brojem ili brojnom

imenicom?
o Razmotrimo prvi primjer:
Na ulaznim vratima su plakala dva djeaka.
Ako je subjek(a)t broj dva, tri ili etiri, imenice uz te brojeve

dolaze u genitivu, a predikat je u srednjem rodu mnoine.
o Razmotrimo i ove primjere:
Pet uenika je dolo na sekciju.

est se djevojica okupilo.
31
Ako je subjek(a)t broj pet, est, sedam...(svi osim onih koji

zavravaju na jedan dva, tri i etiri) slau se s predikatom u jednini
srednjeg roda.
o Pogledaj i ovu reenicu:
Na vratima su se pojavila dvojica.
Ako je subjek(a)t brojna imenica, predikat je u srednjem rodu

mnoine.
o Pogledaj i sljedee primjere:
Trideset tri djevojice su pjevale.

Dvadeset jedan novi je u korpici.
Subjekat iskazan sloenim brojem se slae s predikatom prema
posljednjem lanu broja.
Reenice s vie subjekata

o Reenice s vie subjekata u jednini:
Prvi primjer:
Majka i djevojica su pole na izvor.
Livada i uma su ozelenjele.
Subjekti enskog roda u jednini, slau se s predikatom enskog

roda u mnoini.
Drugi primjer:
Otac i sin su otili ka jezeru.
Pile i kue su ukasti.
Subjekti mukog i srednjeg roda u jednini slau se s

predikatom mukog roda u mnoini.
Trei primjer:
Djevojica, majka i djeak poli su kroz umarak.
Ljubiica, kaunak i umarica su procvjetali.
Subjekti razliitog roda u jednini slau se s predikatom mukog

roda u mnoini.
o Reenice s vie subjekata u mnoini

Prvi primjer:
31
Zamirisale su tek ocvale ljubiice, umarice.

Narcisi i tulipani su otvorili svoje latice.
Subjekti istog roda u mnoini slau se s predikatom tog roda u

mnoini.
Drugi primjer:
uli su se zrikavci, pele i ose.
Dolazila su proljea, jeseni i zime.
Vodu sa umskog izvora su pili zeevi, lisice, ptice.
Ako su subjekti u mnoini razliitog roda, slau se s predikatom

mukog roda u mnoini, ili s predikatom onog roda u kojem je
najblii subjek(a)t.
Trei primjer:
Doite i Vi, gospoo!
Mi Vas oekujemo.
Izuzetak u provoenju sronosti je u upotrebi zamjenice Vi u

izrazu potovanja. Tada predikat uvijek mora doi u mnoini
mukog roda, bez obzira na to odnosi li se na muku ili ensku
osobu.
Slaganje atributa i imenice, imenica mukog roda na a i

zbirnih imenica
Sastavni dio reenice je sintagma. U svakoj sintagmi je jedan lan podreen

drugom lanu, odnosno, gramatiki je zavisan od drugog lana. Zavisni lan
sintagme prati gramatike oznake roda, broja i padea glavnog/upravnog
lana sintagme: sunan dan, sunani dani, (sa) sunanim danima, sunane
dane...
Atribut (pridjev) se u rodu, broju i padeu slae s imenicom uz koju stoji:
sintagma atribut rod, broj, pade imenica rod, broj, pade

sunan dan sunan muki rod, jednina, dan muki rod, jednina,
nominativ nominativ
sunani dani sunani muki rod, mnoina, dani muki rod, mnoina,
nominativ nominativ
32
sunanim sunanim muki rod, mnoina, danima muki rod, mnoina,

danima instrumental instrumental
sunane dane sunane muki rod, mnoina, dane muki rod, mnoina,
akuzativ akuzativ
o Pridjevski atribut se slae s imenicom u rodu, broju i padeu.
Slaganje imenica mukog roda na a s predikatom
Kada su glavni/upravni lanovi sintagme imenice gramatikog enskog roda

koje oznaavaju osobe mukog spola (buregdija, evabdija...), zavisni
lanovi sintagme u jednini imaju gramatiki oblik mukog roda.
Gazda je stigao.
Komija me pozdravio.
Takvo slaganje zovemo slaganje po smislu.
U mnoini ove imenice imaju gramatiki oblik enskog roda:

Gazde su stigle.
Komije su me pozdravile.
Zavisni lanovi u ovakvim sintagmama mogu imati i muki rod, mada taj oblik
nije est u bosanskom jeziku: vrijedni sluge, dobri komije, moji starjeine...
Slaganje zbirnih imenica s predikatom
Mada zbirne imenice predstavljaju mnoinu, kada su glavni/upravni lanovi,

dekliniraju se i s predikatom slau u jednini:
Opalo lie lei na zemlji.
Zeleno granje neko je kidao.
Predikat ovih zbirnih imenica (imenica na -je: cvijee, granje, lie...), ako je u
obliku koji razlikuje rod, uvijek je u srednjem rodu:
Tu je ostavljeno njeno prstenje.

Cvijee u parku je procvjetalo. Lie je istruhlo.
Granje je pokidano.
Zavisni lanovi uz mnoinske oblike imenica (dijete djeca, pile pilad, unue
unuad...) koji su ujedno i zbirne imenice, imaju oblike jednine enskoga
roda:
Moja djeca su mi najdraa.
32
Ona pilad su pobjegla.
Uz zbirne imenice na -ad glagolski dio predikata je obiniji u obliku mnoine:

Sva eljad su se razbjeala po sobama.
Uz ove imenice se, ponekad, predikat upotrebljava i u jednini:

Moja eljad ne najavljuje svoj dolazak.
Zbirne imenice ljudi (gospoda, braa, djeca) slau se s predikatom u mnoini:

Ljudi su se dogovorili.
Braa su slona.
Djeca su bezbrina.
Sinteza
Sada i ovo zna!

Slaganje rijei u reenici zove sronost/kongruencija. Sronost ili
kongruencija je slaganje rijei s drugom rijeju u reenici prema rodu, broju,
licu i padeu.
Zavrni dio sata:
Domaa zadaa: Radna sveska 9: Radni kutak broj
Procjenjivanje i biljeenje komentara o napredovanju uenika,

ispunjavanje obrazaca za praenje, fotografiranje i izdvajanje
radova za portfolij...
32

Red rijei u reenici
8 8
6 7
Nastavna jedinica: Red rijei u reenici

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: red rijei u reenici
32



Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Zna da je slaganje rijei u reenici ureeno pravilima, zna mjesto
osnovnim i sporednim reeninim lanovima u reenici ali i to da mjesto
reeninih lanova moemo promijeniti u stilskom redu rijei, zna poloaj i
funkciju rijei u osnovnom, aktualiziranom i obaveznom redu rijei, razumije
ulogu razliitog poretka rijei u reenici, razlikuje osnovni red rijei od stilskog,
zna pravila obaveznog reda rijei u reenici
Ovo ve zna!
Rijei putuju kroz vrijeme, neke nas naputaju a neke se dugo zadravaju u
jeziku, neke uvaju svoja znaenja, a neke primaju nova.
ZNAENJE RIJEI

Ne sluaj je uhom onog koji, prije
no nas majka rodi, lik joj i duh dao!
Rjenik!... Al' rije nije leptir to je pao

zoologu kakvom u mreu, dvije
32
probole ga igle, e da raspet gnije

uvijek jednak, on to iv sve druke sjao.
Ta je knjiga groblje sjen naih rijei;

to smo njima mogli ipak neto rei,
unuad e pozna da se jednom ude.

sam im duu, pa e stoprv onda znati
da ih kao sjeme baca meu ljude.
Vladimir Nazor
ta nam sugerira pjesnik u prvim stihovima pjesme?

Kako bi ove pjesnikove rijei glasile u svakidanjem govoru?
Nemoj se bojati rijei! Tko bi znao koliko znaenja svaka od njih krije?
Prepoznaj u pjesmi sline primjere promjene reda rijei.
U poeziji i drugim knjievnoumjetnikim tekstovima rijei mogu da mijenjaju

svoja uobiajena mjesta i time doprinose ritminosti, melodinosti, zvunosti,
rimi pjesnikog izraza. Promjena uobiajenog reda rijei ima stilske razloge.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Red rijei u reenici
Pravila reda rijei definirana su reeninim ustrojstvom i odnose se na

redoslijed sintaksikih pozicija unutar proste i sloene reenice. Prema tim
pravilima razlikujemo tri vrste reda rijei:
1. osnovni red rijei (gramatiki, stilski neobiljeen);

2. aktualizirani red rijei (stilski obiljeen, afektivan);
3. obavezni red rijei.
Osnovni red rijei (gramatiki ili stilski neobiljeen)
32
Osnovni, gramatiki red rijei, podrazumijeva odreena pravila koja se tiu

mjesta lanova reeninog ustrojstva. Govorniku su sve rijei podjednako
vane i nijedna rije nije naglaenija od druge. To je svakodnevni govor kojim
se iskazuje objektivan stav i miljenje govornika.
Osnovni red rijei ostvaruje se utvrenim pravilima o mjestu reeninih
lanova.
a) Osnovni/gramatiki red reeninih lanova u jednostavnoj/prostoj

reenici je: subjekt, predikat, objekt (S+P+O).
subjekat predikat objekat
Ja volim Sarajevo.
Goran ima psa.
Romanopisac pie romane.
Ako u reenici postoje dva objekta, bilo oba blia, bilo jedan blii, a jedan
dalji, oba stoje iza predikata. Prvo dolazi blii objekat a iza njega dalji
(S+P+O+O):
dalji objekat
subjekat predikat blii objekat
Amira je poklonila knjigu
drugu.
b) Priloka odredba moe biti izreena prilogom te prijedlonim ili

padenim izrazom.
Kad je priloka odredba izreena prilogom, stoji:
- ispred predikata izreenog jednostavnim glagolskim oblikom:
o Djevojica tiho pria.
- izmeu dijelova predikata izreenog sloenim glagolskim oblikom:
o Djevojica je tiho priala.
32
Kada je priloka odredba izreena prijedlonim ili padenim

izrazom, stoji iza predikata:
o Ivan ide u pozorite.
o Neemo ii u kolu cijelu sedmicu.
c) Pridjevski atribut dolazi najee ispred imenice na koju se odnosi:
o Bezbrini dani donose bezbrine godine.
U razgovoru moe doi i atribut iza imenice: Rekao si neto pametno.
d) I glavni i redni brojevi, te koliinski prilozi u slubi atributa, takoer

stoje ispred imenice na koju se odnose:
o Meni su trebala dva dana da to nauim.
o Prvu utakmicu smo odigrali dobro.
o Dao mi je malo okolade.
o Bila mi je to trea petica iz matematike.
o Prva moja pobjeda je proslavljena.
e) Imenski atribut u genitivu dolazi iza imenice na koju se odnosi:
o Vidjeli smo to u pozoritu lutaka.
f) Prijedloni atribut, kao i imenski, uvijek stoji iza imenice:
o Mirjana je odbojkaica iz Mostara.
o Ruta Tannenbaum je lik iz romana.
g) Apozicija u osnovnom redu dolazi ispred imenice na koju se odnosi,

mada moe biti i iza imenice ako je upravna supstantivna rije imenika
zamjenica:
o Nastavnica Sabina uvijek s osmijehom ulazi u uionicu.
o Knjievnik Abdulah Sidran pisao je antiratnu poeziju.
o Ti, veliki znalac, osvjetla nam obraz.
32
Kada je rije o osnovnom redu nepromjenljivih rijei, nauimo sljedee:
a. Prijedlozi uvijek stoje ispred

imenica i zamjenica na koje se
odnose:
o Na asu smo razgovarali o Jaici.
o Mi smo pred uionicom, a ostali pred kolom.
b. Veznici stoje ispred rijei i

reenica koje povezuju:
o Miljenko Jergovi i Abdulah Sidran su veliki knjievnici.
o Bila si tiha, ali si bila jasna.
Aktualizirani red rijei (stilski obiljeen)

Redoslijed reeninih lanova u aktualiziranom redu rijei je stilski
obiljeen i vrlo slobodan. Govorniku su neke rijei vanije od ostalih pa ih
eli staviti na istaknuta mjesta u reenici: prvo ili posljednje. Rije se moe
istaknuti i stavljanjem na bilo koje mjesto u reenici koje nije u skladu s
pravilima o stilski neobiljeenom, osnovnom redu rijei.
a) Predikat u aktualiziranom, stilski obiljeenom redu rijei, dolazi ispred

subjekta:
...Tonu kontinenti. Tone rua u vazni

od stakla murano. Tone Murano...
(Zato tone Venecija, Abdulah Sidran)
b) Objekt dolazi ispred predikata:
Narode stvorio razliitim, na uho im apnuo: "Sada

upoznajite jedni druge". Sijaset jezika dao, da ih ue,
jedni od drugih, kroz jezike da se upoznaju, i svi,
od toga - bivaju bogatiji, i bolji. Veneciju dao, kao
ticu i ribu to je dao, da ljudi i narodi vjeruju
u Njega udei se Njegovim djelima.
(Zato tone Venecija, Abdulah Sidran)
32
c) U isticanju pridjevi i pridjevske rijei kao atributi mogu doi iza

imenice na koju se odnose:
Sud vlastiti bih o tome htio stei

I tebi ga rei.
uvi slavuj sud magarca stara,
Prhne i poleti preko devet bara...
(Magarac i slavuj, Krilov)
d) Aktualiziranim, stilski obiljeenim redom rijei smatra se svako

odstupanje od pravila od osnovnog redoslijeda rijei u slubi
atributa.
o Plava tvoja kosa mi je stalno u glavi.

o Planine visoke i brda zelena Sarajevo su opasala.
e) Apozicija u aktualiziranom, stilski obiljeenom redu, rijei stoji iza

imenice na koju se odnosi i tada se odvaja zarezom:
o Nedad Ibriimovi, bosanskohercegovaki knjievnik,
napisao je pjesmu Bosna.
o Miroslav Krlea, hrvatski knjievnik, pisao je antiratnu prozu.
o Ja, sin mutnoga lovca, i vidra i ovca,

zavoleo sam u gradu kolonijalnu Hanu,
ker tunoga trgovca, Jevreja udovca, (...)
(Hana, Oskar Davio)
f) Zavisna reenica u aktualiziranom redu rijei dolazi ispred glavne

(inverzija):
o Kad topovi zatutnje, zlo se sprema.
Obavezni red rijei

Ovo ve zna!
Red rijei u naem standardnom jeziku relativno je slobodan, ali postoje

pravila koja su obavezna, a odnose se na poloaj nenaglaenih rijei (klitika) u
reenici. Poto klitike nemaju svoga naglaska, one se uklapaju u naglasne
cjeline s rijeima koje imaju naglasak. Dakle, njihovo mjesto u reenici nije
slobodno jer moraju stojati uz naglaene rijei u reenici. To je njihov
obavezan poloaj u reenici, uvjetovan akcenatskim/naglasnim razlozima.
32
Enklitike/naslonjenice
Enklitike su krai oblici pomonih glagola: sam, si, je, smo, ste, su, u, e,
e, emo, ete, bih, bi, bismo, biste, linih zamjenica: me, mi, te, ti, ga, mu,
je, joj, ju, nas, nam, vas, vam, ih, im, rijece: se, li.
a) Enklitike najee stoje iza prve naglaene rijei u naglasnoj cjelini. One
tee poetku reenice. Zbog toga nije rijetkost da razdvajaju imenicu od
njezina atributa, kao i neije ime i prezime:
o Opomena je misaona pjesma hrvatskog pjesnika A. B.

imia.
o Ova ga je pjesma uvrstila u vrhu hrvatskog pjesnitva.
b) Enklitike se esto i grupiraju, odnosno u reenici stoje jedna pored druge

i tada je njihov red tano utvren. Kad se grupiraju glagolske i
zamjenike enklitike, prvo dolazi glagolska, pa onda zamjenika
enklitika:
o Svi smo ga vidjeli juer.
o Ja sam joj pomogla rijeiti zadatak.
c) Ako je u reenici upitna enklitika li, ona ide na prvo mjesto:
o Hoe li mi pomoi?
o Da li smo to mogli bolje uraditi?
d) Kad vie zamjenikih enklitika stoje jedna uz drugu, prvo idu one u
dativu, pa u genitivu i akuzativu:
o Jasna mi ga je poklonila.
o Htjeli ste istinu i rekao sam vam je.
e) Glagolska enklitika je moe se izostaviti uz povratne glagole (nagledati

se), kao i u perfektu:
o Nisam mogla nagledati se majke.
o Sestra me pogledala njeno.
33
h) Enklitike ne mogu stajati na poetku reenice, iza nijene rijece, te

iza veznika i.
Proklitike/prislonjenice
Proklitike su prijedlozi: od, do, iz, ka, za, na, u, sa, o, po, veznici: i, pa, te,
ni, niti, a, ali, nego, ve, ili, da, kad, dok, ako, jer, poto, iako, rijeca: ne.
Proklitike se najee nalaze ispred prve naglaene rijei u naglasnoj
cjelini.
a) Prijedlozi stoje ispred rijei kojoj odreuju pade:
o ovjee pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
Na svom koncu
mjesto u prah
(Opomena, A. B. imi)
b) Prijedlog stoji ispred atributa imenice kojoj odreuje pade:
o Samo je korak od tebe do sjajnih nebeskih zvijezda.
c) Prijedlozi stoje izmeu sastavnih dijelova neodreenih zamjenica:
o Da ni za im ne ali
(Opomena, A. B. imi)
d) Nijenica ne stoji ispred predikata i pie se odvojeno:

o ovjee pazi
da ne ide malen
ispod zvijezda!
Sinteza
Sada zna i ovo!
33
Razlikujemo tri vrste reda rijei:
1. osnovni red rijei (gramatiki, stilski neobiljeen);

2. aktualizirani red rijei (stilski obiljeen, afektivan);
3. obavezni red rijei.
Zavrni dio sata:

33
8
Viestrukosloena reenica

Nastavna jedinica: Viestrukosloena reenica

sticanje novih znanja iz oblasti jezika: Viestrukosloena reenica

poredbena metoda,


olovke, grafoskop, grafofolije
Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Prepoznaje jednostavnu reenicu, prepoznaje
jednostrukosloenu i viestrukosloenu reenicu, ralanjuje
33
viestrukosloene reenice na ishodine i odreuje njihov meusoban odnos,

pravilno sastavlja viestrukosloenu reenicu u govorenju i pisanju
Ovo ve zna!
Prepoznaj u sljedeem odlomku predikate i odredi njihov broj u reenicama.
Ja, crv, sitan i nevaan, ta sam mogao uiniti njima, slonovima? Kakvu sam im tetu
mogao nanijeti? Ja sam pesnica koja je udarila u zid. Ja sam udarac koji boli onoga
koji udara. Ja sam mali ovjek koji je zaboravio da je mali. Uvrijedio sam ih to se
usuujem da mislim. Ja, ludi vrabac, poao sam jastrebu u pohode. Jedva sam
izvukao ivu glavu.
(Tvrava, Mea Selimovi)
Kako zovemo reenice s jednim, a kako reenice s vie predikata?
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Viestrukosloena reenica
Promotri i ove skupine reenica i uoi razlike meu njima.
a) Ja, ludi vrabac, poao sam jastrebu u pohode.

Jedva sam izvukao ivu glavu.
o U ovim reenicama imamo po jedan predikat (poao sam; sam

izvukao) i to su proste/jednostavne reenice.
b) Ja sam pesnica koja je udarila u zid.
o U ovoj reenici imamo dva predikata (sam pesnica i je udarila) i

takvu reenicu zovemo sloenom reenicom. Poto je sastavljena
od najmanjeg broja predikata koji su potrebni sloenoj reenici (dva
predikata), odnosno ima jednostruku meureeninu vezu, kaemo
da je to jedostrukosloena reenica.
c) Ja sam udarac koji boli onoga koji udara.
33
Ja sam mali ovjek koji je zaboravio da je mali.

Uvrijedio sam ih to se usuujem da mislim.
Najmanja je mogunost da pogrijeim ako budem utao.
Ne vjerujem da mi je unaprijed zapisan put kojim u proi, jer ne
vjerujem u neki naroit red ovoga svijeta.
o Analizirajmo treu skupinu reenica:
glavna reenica atributska reenica atributska reenica broj klauza
Ja sam udarac koji boli onoga koji udara. tri klauze
glavna reenica atributska reenica objekatska broj klauza
Ja sam mali ovjek koji je zaboravio da je mali. tri klauze
glavna reenica uzrona objekatska broj klauza
Uvrijedio sam ih to se usuujem da mislim. tri klauze
glavna reenica objekatska pogodbena broj klauza
Najmanja je mogunost da pogrijeim ako budem utao. tri klauze
Sloene reenice koje su sastavljene od tri i vie predikata, odnosno prostih

reenica, zovemo viestrukosloene reenice.
Promotrimo odnose meu sureenicama u posljednjoj viestrukosloenoj
reenici:
glavna objekatska atributska uzrona broj
33
reenica klauza
Ne vjerujem da mi je unaprijed kojim u jer ne vjerujem u neki etiri
zapisan put proi, naroit red ovoga svijeta. klauze
U kakvu su odnosu prva i druga reenica? ta objanjava druga reenica?
Druga reenica ima slubu objekta: (u) ta ne vjerujem da mi je

zapisan put. Stoga je ona zavisna objekatska reenica.
U kakvom su odnosu druga i trea reenica? Na koju rije iz druge reenice

se odnosi trea reenica? Trea reenica je nastala od atributa (zapisan put)
i ona je atributska. Slui kao dopuna drugoj reenici. Druga i trea reenica
su, dakle, zavisne.
etvrta reenica kazuje uzrok vrenja ili nevrenja radnje i ona je zavisna
uzrona reenica.
to moemo zakljuiti na temelju promotrenih reenica?
Jednostavna reenica ima samo jedan predikat, a jednostrukosloena dva

predikata. Sloenu reenicu koja u svom sastavu ima tri i vie predikata,
odnosno tri i vie prostih reenica, zovemo viestrukosloenom reenicom.
Kako odrediti proste reenice/sureenice u viestrukosloenoj reenici?
Prepii reenicu u biljenicu, a zatim:
1. prvo odredi predikate (prisjeti se: predikati su samo lini glagolski oblici,
dakle, predikati nisu infinitivi i glagolski prilozi);
2. zatim odredi sureenice i odvoji ih okomitom ili kosom crtom zaokrui
veznike ili veznike rijei (ukoliko ih ima) jer pomau pri prepoznavanju
vrste reenice (mala napomena: sureenice u inverziji imaju veznik na
poetku, a glavna sureenica obino nema veznika);
3. vrstu reenice odredi tako da postavi odgovarajue pitanje za sureenicu

koja se dopunjuje. Naprimjer:
R1 R2 R3
Ljubav je valjda jedina stvar na koju ne treba objanjavati niti traiti joj razlog.
svijetu
33
o R1 = glavna sureenica;
o R2 = zavisna atributska sureenica;
o R3 = nezavisna sastavna.
Odredi proste reenice/sureenice u viestrukosloenim reenicama:
Mogli su me pretui, mogli su me zatvoriti, mogli su me ubiti, zar

su malo ljudi ubili bez razloga?
Ja sam iv, ja hodam, ja znam ta traim, ne pristajem da me
nema.
Nikad ovjek ne moe tako upropastiti ivot kao kad eli da ga popravi.
Vie je tuge u istini nego u svemu to moemo da izmislimo.
Volio sam sve to nije rat, volio sam mir.
Sinteza
Sada zna i ovo!
1. U viestrukosloenu se reenicu mogu uklopiti i zavisne i nezavisne

sureenice;
2. U sloenoj reenici sureenice se meusobno dopunjuju u znaenju, i to
tako da zavisna dopunjuje jedan dio glavne reenice;
3. Sureenica moe biti u odnosu s dvjema sureenicama, prema jednoj
moe biti u nezavisnom, a prema drugoj u zavisnom odnosu.
Zavrni dio sata:

33
Pravopis i pravogovor
33
8 9
9 0
Veliko slovo u vielanim
imenima
Nastavna jedinica: Veliko slovo u vielanim imenima

ljubavi prema domovini
sticanje novih znanja iz oblasti jezika: pravopis i pravogovor, veliko slovo u
jednolanim i vielanim imenima, pisanje imena drutava, organizacija,
udruga/udruenja, ustanova i preduzea, pisanje imena drutvenih i stilskih
pokreta (raznih drutvenih pokreta, umjetnikih pravaca, uenja)l, pisanje
imena historijskih dogaaja, pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova,
izlobi, sjednica, dogovora, simpozija, konferencija)

33



Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Zna ortoepska i ortografska pravila, pie velika i mala slova u
skladu s pravopisom, primjenjuje steena znanja u ortoepiji i ortografiji,
uoava vanost pravopisne norme i u drugim predmetima i oblastima ivota,
slui se pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
Ovo ve zna!
Pravogovor ili ortoepija (grki orthos prav; epos govor) obuhvata pravilan
izgovor glasa i rijei, pravilno naglaavanje (isticanje) sloga u izgovornoj
(naglasnoj) cjelini.
Pravopis ili ortografija (grki orthos prav; grafo piem) je skup pravila
koja odreuju nain pisanja u jednom jeziku. Pravopis obuhvata: grafiki oblik
slova, pisanje velikog i malog slova, sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei,
upotrebu interpunkcijskih i pravopisnih znakova, dakle, svih znakova koji su
potrebni za tano razumijevanje teksta.
I pravogovor i pravopis zasnivaju se na jezikim normama koje su
utemeljene u rjeniku, gramatici i pravopisu.
34
1. 2. 3. 4.
1. Refik Buli: Bosanski jezik, Jeziko-pravopisni prirunik za uenike osnovnih i

srednjih kola
2. Refik Buli: Rjenik pravopisnih, oblikih i akcenatskih nedoumica u standardnome
bosanskom jeziku
3. Senahid Halilovi: Pravopis bosanskoga jezika
4. Alija Isakovi: Rjenik bosanskog jezika
Pravopisni prirunici uz pravopisna pravila sadre i pravopisni rjenik u

kojemu se navode rijei ije pisanje predstavlja pravopisnu potekou.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Veliko slovo u vielanim imenima

Pisanje imena oblasti, pokrajina i krajeva
o Bosanska krajina je smjetena oko tri rijeke: Une, Sane i Vrbasa!
Pravilo:
U zemljopisnim imenima velikim poetnim slovom se pie samo prvi lan, ukoliko
ostali lanovi imena nisu vlastite imenice. Takva su imena oblasti, pokrajina, krajeva i
dijelova naselja.
Primjeri:
Semberija, Bosanska krajina, Cazinska krajina, Slovensko primorje, Hrvatsko

zagorje, Imotska krajina,...
Pisanje imena naseljenih mjesta (gradova, arija, gradskih etvrti -

veih dijelova grada, sela, zaselaka)
34
o U Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja 23. oktobra 2011.godine obiljeena je 533.

godinjica od smrti pretposljednje bosanske kraljice Katarine Kosaa-
Kotromani.
Pravilo:
Velikim poetnim slovom piu se svi lanovi imena naseljenih mjesta (gradova,
arija, gradskih etvrti-veih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i
prijedloga koji su u sastavu imena.
gradovi: dijelovi gradova (naselja): sela i zaseoci:
Kraljeva Sutjeska, Banja Branska Malta (u Tuzli), Bosansko Petrovo

Luka, Dvor na Uni, Gornji Aerodromsko Naselje (u Selo, Gornje
Vakuf, Bosanski Novi, Han- Sarajevu), Baarija (u Petrovice, Donji
Pijesak, Biograd na Moru... Sarajevu), iki Brod (u Tuzli)... Rainci
Pisanje imena trgova, ulica i bulevara
o U Mostaru se nalazi Trg Ivana Krndelja a Ulica Ferhadija je u Sarajevu.

o U Zenici je Trg Kulina bana.
Pravilo:
U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva rije pie velikim poetnim slovom
a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice.
trgovi: ulice: belevari:

Trg slobode, Trg Bosne i Ulica platana, Ulica Bulevar kralja
Hercegovine, Trg solidarnosti, Trg ehida, Ulica palih Tvrtka, Bulevar
sarajevske olimpijade, Soni trg,... branitelja, Ulica slobode, revolucije...
Jo o pisanju imena ulica i bulevara:
a) Velikim poetnim slovom pie se rije ulica u sluajevima kada se kao

neodvojivi dio ne moe izostaviti iz naziva ulica:
Ulica platana, Ulica branilaca, Ulica ehida, Ulica branitelja...;
b) Malim poetnim slovom pie se rije ulica kada je neobavezni dio

imena, kad moe promijeniti mjesto, kad se moe izostavljati ili
skraivati:
ulica Vrani, ul. Vrani, Vrani ulica; ulica Hasana Kikia, Hasana
Kikia ulica; ul. Klosterska, Klosterska ulica; ul. Demala Bijedia,
ulica Demala Bijedia, Demala Bijedia ulica;
34
c) Malim poetnim slovom se moe napisati naziv bulevara kad se ne

eli naroito istai njegovo puno ime. Tada je ue ime obino u
nominativu i meu navodnicima:
na bulevaru Mea Selimovi, na bulevaru Kulin ban...
o Vrijeme vladavine Kulina bana je u narodu zapameno kao razdoblje

blagostanja. O tome govori i narodna poslovica Za Kulina bana i dobrijeh
dana. Jajce ima ulicu Kulina bana.
Pisanje vielanih imena drutava, organizacija, udruga/udruenja,

ustanova i preduzea
o Na likovnim kolonijama koje organizira Udruenje likovnih umjetnika Bosne

i Hercegovine, pojavljuju se i poznati svjetski likovni umjetnici.
Pravilo:
Velikim poetnim slovom pie se prvi lan u vielanim vlastitim imenima drutava,
organizacija, ustanova, preduzea, udruga/udruenja. Ostale rijei piu se malim
poetnim slovom ako nisu same po sebi vlastito ime. Ukoliko je sastavnica tog imena
neka druga vlastita imenica (drugi naziv, ime), ona se pie takoer velikim poetnim
slovom.
drutva: Planinarsko drutvo usine; Lovako drutvo Breza; Drutvo

fiziara u BiH; Drutvo pisaca Bosne i Hercegovine; Drutvo
bosanskohercegovakih pisaca u Gornjoj Austriji...
udruenja: Udruenje drutava za osiguranje u Federaciji Bosni i Hercegovini;

Unija studenata Univerziteta "Demal Bijedi" u Mostaru; Udruenje
studenata Elektrotehnikog fakulteta Sarajevo "Steleks...
organizacije: Vijee sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda; Meunarodna
organizacija za razmjenu studenata; Humanitarna organizacija
Partner; Svjetski savez dijaspore Bosne i Hercegovine...
ustanove: Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine; Institut za

genetiko inenjerstvo i biotehnologiju Sarajevo; Opa bolnica
Prim. Dr. Abdulah Naka; Javna ustanova Centar za kulturu i
obrazovanje Sarajevo; Opera Narodnog pozorita u Sarajevu...
preduzea: Javno poduzee Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine;
Izdavako preduzee Svjetlost Sarajevo; Tvornica obue Aida
Tuzla...
Pisanje imena historijskih dogaaja
34
a) Povod za izbijanje Prvog svjetskog rata bio je Sarajevski atentat na

austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda i njegovu suprugu
Sofiju.
Pravilo:
Velikim poetnim slovom piu se ustaljeni nazivi historijskih dogaaja (ratova,
ustanaka, revolucija, bitaka). Ostale rijei piu se malim poetnim slovom ako same
po sebi nisu vlastita imena.
Primjeri:
Husinska buna, Buna protiv dahija, Oktobarska revolucija, Francuska revolucija,
Igmanski mar, Bitka za u, Bitka na Bedru, Bitka za ranjenika/Bitka na Neretvi...
b) Slobodu u Drugom svjetskom ratu je donio narodnooslobodilaki pokret.
Pravilo:
Malim poetnim slovima se piu opi pojmovi kao to su ustaljena imena pojedinih
historijskih pokreta i zbivanja.
Primjeri:
ilirizam/ilirski pokret, humanizam, renesansa, hrvatski narodni preporod,
reformacija...
Pisanje imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izlobi, sjednica,

dogovora, simpozija, konferencija)
o Na Smotri stvaralatva uenika osnovnih kola prepoznatljiva je velika

kreativnost i entuzijazam uenika i nastavnika.
Pravilo:
Velikim poetnim slovom pie se prvi lan (ili jedini lan u jednolanim imenima)
vielanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izlobi, sjednica,
dogovora, simpozija, konferencija). Kad ime poinje rednim brojem, prva rije iza
rednog broja pie se malim poetnim slovom. Ostale rijei piu se malim poetnim
slovom ako nisu same po sebi vlastito ime.Ukoliko je sastavnica tog imena neka
druga vlastita imenica (drugi naziv, ime), ona se pie takoer velikim poetnim
slovom.
Primjeri:
VI kongres ininjera Bosne i Hercegovine; Dubrovake ljetne igre; Festival malih i
eksperimentalnih scena u Sarajevu; Berlinski kongres; Slovo Gorina u Stocu;
Meunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije; Sajam ljive, Gradaac;
Meunarodni znanstveni simpozij; Konferencija ene u politici
34
Prepii ispravno tekst u svoju biljenicu. Obrati panju na veliko slovo u

pisanju imena kontinenata, drava, gradova, ljudi.
australija u prijevodu znai juna zemlja.
glavni grad argentine, zemlje srebra, je buenos aires, koji u prijevodu
znai - dobar vazduh.
na arapskom jeziku sudan znai zemlja crnih, a kartum, glavni grad
sudana, dobio je ime po hobotnici.
korijen rijei bosna izvodi se od rijei bassinus to znai tekua voda -
tekuica. Naziv hercegovina je nastao od titule stjepana vukia kosae
- herceg (hercog).
grad tuzla se nekada zvao jala, rimski naziv za tuzlu bio je sali, a
dananje je ime dobila po turskoj rijei tuz to znai so/l, i tuzluk -
slanik.
grad sarajevo je dobio ime od dvije rijei: saraj dvor namjesnika i rijei
ovasi - polje oko dvora.
grad mostar je dobio ime po starom mostu.
Prepii ispravno imena kontinenata, drava, gradova, sela, rijeka i pokuaj bar
djelimino odgovoriti na postavljena pitanja:
Kako su dobili imena: evropa, afrika, sjedinjene amerike
drave,oraje, bosanski petrovac, lukavac, gornje petrovice, zenica,
teoak, banovii...?
Kroz koje gradove protiu rijeke: bosna, jala, vrbas, drina...?
U prikupljanju informacija mogu ti pomoi nastavnici, roditelji, ali i

enciklopedije, internet.
Sinteza
Sada zna i ovo!

- U vielanim zemljopisnim imenima velikim poetnim slovom se pie samo prvi
lan, ukoliko ostali lanovi imena nisu vlastite imenice.
- Velikim poetnim slovom piu se svi lanovi imena naseljenih mjesta (gradova,
arija, gradskih etvrti-veih dijelova grada, sela, zaselaka), osim veznika i
prijedloga koji su u sastavu imena.
- U imenima trgova, ulica i bulevara samo se prva rije pie velikim poetnim slovom
a ostale malim, osim ako nisu vlastite imenice.
- Velikim poetnim slovom pie se prvi lan u vielanim vlastitim imenima drutava,
organizacija, ustanova, preduzea, udruga/udruenja.
- Velikim poetnim slovom piu se ustaljeni nazivi historijskih dogaaja (ratova, ustanaka,
revolucija, bitaka).
- Velikim poetnim slovom pie se prvi lan (ili jedini lan u jednolanim imenima)
vielanih vlastitih imena javnih skupova (kongresa, sajmova, izlobi, sjednica,
dogovora, simpozija, konferencija).
- Malim poetnim slovima se piu opi pojmovi kao to su ustaljena imena pojedinih
historijskih pokreta i zbivanja.
Zavrni dio sata:
34

9
1
Reenini i pravopisni znakovi
Nastavna jedinica:
Reenini i pravopisni znakovi: taka (.), zarez (,) i dvotaka (:)

34

Obrazovni: upoznavanje uenika sa vrijednostima jezikog standarda, upoznavanje
uenika sa jezikim zakonitostima, utvrivanje postojeih i sticanje novih znanja iz
oblasti jezika, pravogovora i pravopisa: Reenini i pravopisni znakovi, taka (.),
zarez (,) i dvotaka (:)


poredbena metoda,

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Zna ortoepska i ortografska pravila o pravopisnim i reeninim
znakovima, primjenjuje steena znanja u ortoepiji i ortografiji, uoava vanost
pravopisne norme i u drugim predmetima i oblastima ivota, slui se
pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
Ovo ve zna!
Pravopisni znakovi su vrsta pismenih znakova kojima se postie vea jasnoa

i bolje razumijevanje odnosa izmeu pojedinih dijelova teksta.
Pravopisni znaci su: taka (.), upitnik (?), uzvinik (!), taka-zarez (;), zarez (,),
dvotaka (:), tri take (...), crta (), crtica (-), navodnici (...), polunavodnici
(...), zagrade ( ), apostrof ( ' ), kosa crta(/) itd.
34
Taku, upitnik, uzvinik, taku-zarez, zarez, dvotaku, tri take, crtu, navodnike i
zagrade zovemo i reeninim ili interpunkcijskim znakovima.
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Reenini i pravopisni znakovi
Taka (.), zarez (,) i dvotaka (:)
Taka (.)
Taka se upotrebljava: primjer
- na kraju obavjetajne - potvrdne i Tvrava je Selimoviev roman objavljen

odrine reenice: 1970. godine.
- iza arapskih rednih brojeva: Radnja romana je smjetena u osmansku

Bosnu u 17. stoljeu, nakon Hoimske
bitke.
- iza skraenica: st., npr., itd., sl., tj.;

- na kraju izdvojenog datuma, iza Sarajevo, 5. 12. 2012. godine
rednog broja za godinu:
- iza rimskih brojeva kojima se III. Tvorba rijei
oznaava redoslijed poglavlja,
odjeljaka i sl.:
Taka se ne pie: primjer
- iza rednih brojeva napisanih O Tijani iz romana Tvrava moete saznati

arapskim brojkama kada se iza njih vie na 45, 46, 47 i 48. strani.
nae drugi pravopisni znak (zarez,
zagrada, crta ili koji drugi):
- iza rimskih brojeva:
Roen sam 13.VII 1998. godine.
Prepii tekst u biljenicu i pravopisne znake (taku, zarez, dvotaku)

postavi na odreena mjesta u tekstu:
Radnja romana Tvrava smjetena je u muslimanskoj sarajevskoj sredini u

17 v, poslije hoinske bitke u Rusiji 1621 godine Iako je radnja smjetena u 17
34
vijek, ona se odnosi i na dananje, jueranje vrijeme, pa ak i na budue

Tvravu ine: ratna iskustva, ljudske krize, sukob pojedinca sa drutvom...
Zarez (,)
)) Zarez u jednostavnoj/prostoj i sloenoj reenici
Zarez se kao interpunkcijski znak upotrebljava esto i u razliitim reeninim

situacijama. Za upotrebu zareza je najvanije pravilo da se ono to je u
mislima tijesno povezano, to predstavlja jednu cjelinu, ne odvaja zarezom, a
dijelovi koji ine cjelinu za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih dijelova
reenice.
Nedostatak zareza ili njegovo stavljanje na pogreno mjesto moe potpuno

promijeniti smisao poruke ili oteati itanje i razumijevanje teksta.
Zarez pokazuje meusobne odnose rijei, skupova rijei i reenica. Kod pisanja
zareza bitno je upamtiti pravilo: zarezom se odvajaju rijei, skupovi rijei i reenice
kad nisu meusobno tijesno povezani.
)) Zarez unutar jednostavne/proste reenice
a. Reenica je jedinstvena obavijesna, znaenjska i intonacijska cjelina.

Meutim, pojedini njeni dijelovi (rijei, sintagme, izrazi) mogu biti u
izvjesnoj mjeri samostalni. Ti samostalni dijelovi odvajaju se
zarezom, dok se oni dijelovi koji su u vrstoj znaenjskoj vezi ne
odvajaju zarezom.
b. Zarez je interpunkcijski znak kojim se obiljeavaju:
- naporednost;
- naknadno pojanjenje;
- rijei i izrazi subjektivnog stava (modalne rijei);
- naroito isticanje;
- obraanje;
- suprotnost.
Pravilo: primjer
34
Zarezom se odvajaju umetnuti reenini Alija Nametak, bosanskohercegovaki

dijelovi. Ako se apozicija nalazi iza pisac, u romanu Tuturuza i eh Meca
imenice koju blie odreuje, u pisanju se znaajno mjesto posveuje opisivanju
obavezno odvaja zarezima s obje strane, bosanskohercegovakih mjesta, ljudi i
a u govoru pauzama. obiaja.
Iza rijei u vokativu obavezno piemo Domaine, mi bismo prvo jeli, pa onda
zarez u pisanju, a pravimo pauzu u kahvu pili.
izgovoru.
Modalne rijei i izrazi, te neke rijei koje se Vi ste, vjerovatno, gladni. Ama, da se
nalaze u toj slubi (rijece, uzvici...) se jede.
odvajaju zarezima.
Iza istovrsnih rijei u nabrajanju obavezno Jela su se sluila ovim redom: najprije
piemo zarez. orba, pa evap s tiritom, zeljanica,
dolma u paprike, mlade tikvice...
Zarez piemo i kod naknadno dodatih Voljeli su sva ta jela, odnosno stara
rijei, naknadnog pojanjenja rijei, bosanska jela.
reenica.
Zarez piemo i kod isticanja. I zaista, svi su bili iznenaeni neobino
bogatom trpezom.
Zarez se stavlja i izmeu nezavisnih Tako su se gostili u bosanskoj,
atributa. kiseljakoj porodici Terovi.
Zarezom se odvajaju i dijelovi reenice sa Starije je glad, a mlae e.

suprotnim znaenjem.
)) Zarez izmeu prostih reenica u sloenoj
Pravilo Primjer
Obuzela me mirna ravnodunost, ne
Proste/jednostavne reenice u okviru tugujem, ne radujem se.
nezavisnosloene reenice mogu se Volio sam sve to nije rat, volio sam mir.
odvajati zarezom jer su meusobno Nisam to govorio, ali sam snano
znaenjski i intonacijski nezavisne osjeao, svakom ilicom.
jedna o drugoj. Satima sam sjedio pred Begovom
damijom, na kamenu, i gledao ljude
kako prolaze, ili nebo, ili nita.
(Mea Selmovi: Tvrava)
Proste/jednostavne reenice u Doekale su me rave vijesti kad sam
okviru zavisnosloene reenice ne doao s vojne.
odvajaju se zarezom jer se nalaze u (Mea Selmovi: Tvrava)
zavisnom odnosu (gramatiki,
znaenjski i intonacijski).
35
Zarez se pie kad su reenice u Kad sam doao s vojne, doekale su me

inverziji. rave vijesti.
Dvotaka (:)
Dvotaka ukazuje da tekst koji slijedi sadri objanjenje ili zakljuak teksta koji
se nalazi ispred nje. Pie se i iza rijei kojima se najavljuje nabrajanje, a
ispred onoga to se nabraja, te ispred teksta koji se navodi (upravni govor).
a) Dvotaka kao objanjenje reeninog niza
Trebalo je da mu objasnim, da mu kaem da je to ovjek koji je cijelog svog vijeka

pisao pjesme i mudre prie o ljudima: kakvi su bili i ta su radili - dobro ili zlo. (Konak,
amil Sijari)
b) Dvotaka kao zakljuak teksta
I ne daj mi, boe, da do tamo stignem, jer kud bih dalje!... Pa velim: bolje je k cilju
putovati s nadom, nego do cilja doputovati. (Konak, amil Sijari)
c) Dvotaka u nabrajanju
amil Sijari je napisao zbirke pripovjedaka: Ram-Bulja, Zelen prsten na vodi, Kuu
kuom ine lastavice, Naa snaha i mi momci.
d) Dvotaka u navoenju teksta (upravni govor)
itam mu dalje iz tvoje knjige, er-Ane:

- Najvie prava ima onaj koji uti. (Konak, amil Sijari)
e) Dvotaka se pie i izmeu brojeva kojima se iskazuje odnos a ita se

prema:
Pobijedili smo 2:1. (dva prema jedan)
Prepii tekst u biljenicu i pravopisne znake (taku, zarez, dvotaku)

postavi na odreena mjesta u tekstu:
Radnja romana Tvrava smjetena je u muslimanskoj sarajevskoj sredini

u 17 v poslije hoinske bitke u Rusiji 1621 godine Iako je radnja smjetena
u 17 vijek ona se odnosi i na dananje jueranje vrijeme pa ak i na
budue Tvravu ine ratna iskustva ljudske krize sukob pojedinca sa
drutvom...
35
Sinteza
Sada zna i ovo!

Taka se ne pie iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih
nae drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi).
Zarez pokazuje meusobne odnose rijei, skupova rijei i reenica. Kod pisanja
zareza bitno je upamtiti pravilo: zarezom se odvajaju rijei, skupovi rijei i reenice
kad nisu meusobno tijesno povezani.
Dvotaka ukazuje da tekst koji slijedi sadri objanjenje ili zakljuak teksta
koji se nalazi ispred nje. Pie se i iza rijei kojima se najavljuje nabrajanje, a
ispred onoga to se nabraja, te ispred teksta koji se navodi (upravni govor).
Zavrni dio sata:


Reenini i pravopisni znakovi: Upitnik (?),
2 uzvinik/usklinik (!) i taka-zarez (;)
Nastavna jedinica: Upitnik (?), uzvinik/usklinik (!) i taka-zarez (;)
35


sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogovora i pravopisa: Reenini i
pravopisni znakovi, Upitnik (?), uzvinik/usklinik (!) i taka-zarez (;)


poredbena metoda,

Tematska korelacija

pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
Ovo ve zna!
Taku, upitnik, uzvinik, taku-zarez, zarez, dvotaku, tri take, crtu, navodnike i zagrade
zovemo i reeninim ili interpunkcijskim znakovima.
35
Glavni dio sata

Upitnik (?), uzvinik/usklinik (!) i taka-zarez (;)
Upitnik (?)
Znate li ija je ovo pjesma? Ne znate? Hasane, pii! Sulejmanu (...) da se za dvije
zbirke pjesama dade ezdeset zlatnika. (Pilaviji) ta veli?
Pilavija: E, to je mnogo.
Sokolovi: Kako - mnogo?
(Dervi Sui, Veliki vezir )
Upitnik je pravopisni znak kojim se oznaava upitnost, odnosno pitanje.
Pravilo: Primjer:
Kako ti mogu posuditi knjigu kad je nemam?
Upitnik dolazi i kod retorikih pitanja
koja ne trae odgovor: Tee i tee, tee jedan slap;
to u njem znai moja mala kap?
(Dobria Cesari, Slap)
Ako nekoliko upitnih reenica slijedi Reci mi kako da te razveselim, to da uinim,
jedna iza druge, a ine smislenu koga da ti dovedem?
cjelinu, upitnik se moe staviti samo
iza posljednje, a ostale se odjeljuju
zarezom ili povezuju veznicima.
Neto je skrivao u torbi, a to? to niko nije
Ako se pita samo jednim dijelom mogao naslutiti.
reenice, upitnik se stavlja iza te
rijei ili dijela reenice, a dalje se
moe nastaviti malim slovom.
Upitnik ne dolazi iza neupravnih Reci mi koga si zvala. Ispriala mi je zato je

pitanja: tako radosna.
Uzvinik/usklinik (!)
pravilo primjer
Uzvinik/usklinik se pie na kraju Stani! Bravo! Gorane! Pazi! Kakav
uzvine/uskline reenice. pogodak!
35
Taka-zarez (;)
Taka-zarez je pravopisni znak koji obiljeava pauzu/stanku srednje duine,

krau od take, a duu od zareza. Obino se stavlja izmeu jedinica koje bi
taka razdvojila preotro, a zarez nedovoljno uoljivo.
Taka-zarez odjeljuje:
a) skupine istovrsnih ili srodnih jedinica (mogu to biti skupine rijei ili
skupine reenica);
b) reenice bez veznika;
c) reenice koje treba posebno istaknuti, a u sastavu su sloene reenice.
a) Taka-zarez u skupini istovrsnih ili srodnih jedinica
Odgonetni funkciju take-zareza u sljedeim stihovima:

I brda joj i dol;
I... gutam svoju bol!
(S. S. Kranjevi: Moj dom)
Prepoznaj slinost i srodnost rijei: domovina, srce, brda, dol, raj. ta

povezuje ove rijei?
U oba stiha koji su zavreni takom-zarezom, dominantna je domovina sa
svojim ljepotama i ljubavlju koju lirski subjekt nosi u srcu.
b) Taka-zarez u reenicama bez veznika
Takom-zarezom odvajamo i reenice bez veznika:
I sve to po njoj gazi, po mojem srcu plee,

Njen rug je i moj rug;
Mom otkinue biu sve njojzi to uzee,
I ne vraaju dug.
(S. S. Kranjevi: Moj dom)
U ovoj strofi bi se umjesto take-zareza mogao staviti i zarez, samo to bi tada

pauze izmeu stihova bile krae i manje naglaene, a to bi utjecalo na
ritminost pjesme.
35
c) Taka-zarez u sloenoj reenici
Takom-zarezom odvajamo reenicu koju treba posebno istaknuti, a nalazi se

u sastavu sloene reenice!
Evo primjera:
Dogmatian, skeptian i kritian; kako gdje, kako kada i kako s kim;

istonoljubiva kontradikcija; iako ne dosljednost, ali dosljedna. Voli svaku
manifestaciju snage i izraz osjeanja: ljubav, bunu, ogorenje, nezadovoljstvo,
oduevljenje, sve na posljednju potenciju, sve u velikom do grotesnog. Snage
zemlje i naroda, iskonske i zdrave i slatke bolesti naeg vijeka, nita mu nije
strano.
(Ivo Andri: A. G. Mato)
Sinteza
Sada zna i ovo!

Upitnik je pravopisni znak kojim se oznaava upitnost, odnosno pitanje.
Uzvinik/usklinik se pie na kraju uzvine/uskline reenice.
Taka-zarez je pravopisni znak koji obiljeava pauzu/stanku srednje duine, krau od
take, a duu od zareza.
Zavrni dio sata:


Trotaka/tri take (...), crtica (-),
9 9 zagrade (), izostavnici (')
3 4
35
Nastavna jedinica: Trotaka/tri take (...), crtica (-), zagrade (), izostavnici (')

pravopisni znakovi, Trotaka/tri take (...), crtica (-), zagrade (), izostavnici (')


poredbena metoda,

Tematska korelacija

pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa, prepoznaje funkciju
odreenog pravopisnog znaka
35
Ovo ve zna!
Taku, upitnik, uzvinik, taku-zarez, zarez, dvotaku, tri take, crtu, navodnike i zagrade
zovemo i reeninim ili interpunkcijskim znakovima.
Glavni dio sata

Trotaka/tri take (...), crtica (-), zagrade (), izostavnici (')
Trotaka/tri take (...)

a) Trotaka se pie na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut:
A poginut, ah to je sveto, to je... stoput bolje nego li sramotno ivjet! A - ko

zna, kad bi on tako kukavan bio bi l' ga i Ajia imala zato volit onako ko
prije? Ta s kojim bi obrazom izao pred nju...? (...)
- Jesi, Ajia, jesi: vjere mi jedina ti na ovom svijetu; ali molim te... mlad
momak neoenjen... sramota, da se krije po budacima sa enskinjem.
(Edhem Mulabdi, Zeleno busenje)
b) Trotaka moe oznaavati isprekidan govor uzrokovan uzbuenou:
- ini mi se ko da si neto tuna! - poe on, premda se vidjelo da je i on

neveseo.
- A ko nije? - doeka ona. - Nije ala dumanin...!
- Ta ne boj se, to e se sve lijepo razminut, kako mi i ne mislimo!
- Dabogda! - uzdae ona.
c) Trotaka moe posluiti knjievniku za obiljeavanje naglaenije pauze

izmeu dijelova reenice:
- Da si me posluala, kad sam te zvao; da si danas moja ja bih opet

bio duan u boj, ali uvao bih i kuu svoju, a ovako ...
- A zar sad nijesam tvoja?
d) Trotaka se pie na mjestu prekinutog dijela reenice. Obino se izostavlja dio

teksta koji italac moe naslutiti:
Sokolovi: (...) A u nas, tamo... ljive su obrane, bestilj krka u

kazanima... ovnovi razapeti visoko na tavanima... sijela djevojaka....
gore nebo planinsko, mrazno, zvjezdano...usamljen vuk vije na
35
mjeseini... Hasane, kasno je, ne mogu vie. Sve to... neka bude za
sutranji popodnevni Divan sroeno i spremno za potpis! Moe ii!
(Dervi Sui, Veliki vezir)
Prepoznaj ta oznaavaju tri take u ovom odlomku iz pripovijetke Mrak

na svijetlim stazama Ivana Gorana Kovaia:
Kad je stigao pred kuu, prie mu Franina blizu i stavi ruku na plee:
- Odveli su ti, Jae, kravu... odveli su ti kravicu...
Onda se naglo okrene od njega i, mahnuvi visoko u nebo, zabije sjekiru do
uke u cjepalo.
Crtica (-)
Crtica kao pravopisni znak pie se: primjer

izmeu sastavnih dijelova rijei: kad-tad
ako se dio rijei koja se rastavlja kad-
crticom prenosi u novi red: -tad
pri rastavljanju rijei na kraju retka Ajia se rastu-

ila.
izmeu sastavnih dijelova sahat-kula, klima-ureaj, rang-lista,
polusloenica: Kurban-bajram, Numan-efendija, kua-
muzej
izmeu sastavnih dijelova izraza gore-dolje, rekla-kazala, hoe-nee,
nastalih vezivanjem rijei bliskog ili tamo-ovamo...
suprotnog znaenja: Istanbul svojega djetinjstva doivljavao
sam kao crno-bijele fotografije...
Iako sam odrastao u polutami sumorne
kue-muzeja, i takvo je okruenje
pridonijelo mojoj sklonosti ivljenju
izmeu etiri zida.
(Orhan Pamuk, Istanbul, Grad, sjeanja)
izmeu dijelova onomatopejskih tika-taka; bum-tras; pljus-pljas; tu-tu...

rijei:
izmeu dvostrukih prezimena enskih Hanifa Kapidi-Osmanagi je
osoba: bosanskohercegovaka knjievna
kritiarka.
pri rastavljanju rijei na slogove: cr-ti-ca; pra-vi-lo; pra-vo-pis; lju-bav...
Ako se ova crtica nae na kraju reda,
onda se ona prenosi na poetak gra-ma-
novog reda: -ti-ka
35
Prepii reenice u biljenicu i stavi crticu tamo gdje joj je mjesto:

Kupio sam njemako bosanski rjenik.
Vozili smo se lijevo desno, tamo ovamo, gore dolje.
U daljini se ulo: dum dum, bum tras, pljus pljas.
Zagrade: oble ( ), uglaste [ ], kose / / i vitiaste { }
Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se oznaava naknadno

umetnuto kao i sporedno objanjenje koje se odnosi na dio reenice, reenicu
ili vie njih. Najee su oble zagrade.
a) U oblim zagradama nalazi se naknadno objanjenje.
U sljedeem primjeru su u zagradi dati drugaiji nazivi skupina

glasova.
Prisjetimo se podjele glasova u naem jeziku:
1) vokali (samoglasnici): a, e, i, o, u.
2) sonanti (glasnici): j, l, lj, m, n, nj, r, v.
3) konsonanti (suglasnici): b, d, g, z, , d, , p, t, k, s, , , , f, h, c.
Iza brojeva jedan, dva i tri nalazi se samo jedan luk. Takvu zagradu
zovemo jednostruka zagrada. Upotrebljava se umjesto take kada
se izraava redoslijed u nabrajanju.
b) Obla zagrada se upotrebljava i kod obiljeavanja umetnutog,

sporednog objanjenja:
Veliki vezir je historijska drama u dva dijela (est slika) koju je

napisao veliki bosanskohercegovaki knjievnik Dervi Sui.
Mala jezika radionica Mala jezika radionica
Prepii tekst i postavi zagrade tamo gdje misli da im je po pravopisnim

pravilima mjesto:
Rima je glasovno podudaranje na kraju stiha:
36
- parna rima aa bb je rimovanje prvog i drugog, i treeg i etvrtog stiha;

- ukrtena a b a b rimovanje prvog i treeg, i drugog i etvrtog stiha;
- obgrljena a b b a rimovanje prvog i etvrtog, i drugog i treeg stiha;
- nagomilana a a a b rimovanje vie uzastopnih stihova;
- isprekidana a b c b rimovanje ponekih stihovi, isprekidano.
Pisanje izostavnika/apostrofa (')
Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela rijei (u knjievnoumjetnikim

tekstovima):
Al' mrijet mi se nee. Jo se nadam.
Ja ivjet' hou, da mislim i stradam.
(A. S. Pukin, Elegija).
Njime se naznauje da takvi oblici rijei nisu uobiajeni u standardnome

jeziku:
Ja kakva je ulbegova kaduna,

Odavle je do Stambola ne ima!
Na nogam' joj sedefli nanule,
Po nanulam' iftijane panule.
(sevdalinka Ja kakva je ulbegova kaduna)
Apostrof se ne stavlja na kraju krnjeg infinitiva koji i nije prihvaen u

standardnome jeziku (plivat, priat, svirat...)
Apostrof se ne pie na kraju krnjeg infinitiva koji je u sastavu futura I:
Te kad mi jednom s duom po svemiru se krene,

Zaorit u ko grom:
O, gledajte ju divnu, vi zvijezde udivljene,
To moj je, moj je dom!
(Silvije Strahimir Kranjevi, Moj dom)

Zato se narodni pjeva sluio apostrofom u stihovima pjesme Smrt brae

Moria?
(...)
Kad su bili na Jekovcu,
Progovara Mori Ibro:
- A bogati, Dizdar-aga,
Zastavider nubeije,
Oprosti mi b'jele ruke,
I dodaj mi tamburicu,
Da pogledam po Saraj'vu,
36
Ne bi li mi lake bilo!
Prepii u biljenicu odlomak iz romana Zeleno busenje Edhema Mulabdia

i stavi odgovarajue pravopisne znakove (taku, zarez, upitnik, uzvinik,
taku zarez, tri take, crticu, izostavnik).
uvati staru majku svoju( ) a i Ajiu drat na oku dok ovo sve mine( ) ali ta( ) Onaki
momak( ) jo hoe da se eni( ) ta ta bi mu rekla prva jauklija njegova( ) Muko
bajagi( ) a krije se sa enskinjem( ) Jok( ) Ii u boj( ) Da svakako ljepe( ) dostojnije
ovakog momka( ) pa il( ) obranit i majku i dragu svoju i vatan i sve( ) ili poginuti( ) A
poginut( ) ah to je sveto( ) to je ( ) stoput bolje nego li sramotno ivjet( ) A ( ) ko zna( )
kad bi on tako kukavan bio bi l( ) ga i Ajia imala zato volit onako ko prije( ) Ta s
kojim bi obrazom izao pred nju( )
Sinteza
Sada zna i ovo!

Trotaka se pie na mjestu gdje je tekst namjerno prekinut, isprekidan govor
uzrokovan uzbuenou...
Crtica se pieizmeu sastavnih dijelova rijei, na kraju retka....
Zagrade su dvostruki pravopisni znak ( ) kojim se oznaava naknadno umetnuto kao
i sporedno objanjenje koje se odnosi na dio reenice, reenicu ili vie njih. Najee
su oble zagrade.
Apostrof se javlja umjesto izostavljenoga dijela rijei (u knjievnoumjetnikim
tekstovima.
Zavrni dio sata:

36

Upravni govor
9
5
Nastavna jedinica: Upravni govor
36

pravopisni znakovi, upravni govor


poredbena metoda,

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Zna ortoepska i ortografska pravila o pisanju upravnog govora,
primjenjuje steena znanja u ortografiji, uoava vanost pravopisne norme i u
drugim predmetima i oblastima ivota, slui se pravopisom, pravopisnim
rjenikom bez tekoa, prepoznaje funkciju odreenog pravopisnog znaka
Ovo ve zna!
Upravnim govorom nazivamo sve one tue rijei koje se doslovno navode,
bez izmjena, onako kako su izgovorene ili napisane. To znai, navodi se tekst
ak i onda kada sadri u sebi pogreke.
36
U pisanom tekstu navodnici imaju dva oblika: ... i "..., a u tampanom i

trei: (... ). U tampanom tekstu znake navoda i zarez iza njih moe
zamijeniti i crtica.
Navedene rijei moraju biti izmeu interpunkcijskih znakova navodnika. Kad
navodnike otvorite na poetku navoda, morate ih i zatvoriti na kraju navoda.
Glavni dio sata

Upravni govor
Ako je upravni govor upitna ili uzvina reenica , upitnik i uzvinik stavljamo
prije navodnih znakova, reenicu objanjenja piemo malim slovom i ne
odvajamo zarezom.
Dogovoreno! uzviknuo je.

Zar me se ne sjea? upita me.
Uz navedene rijei najee se nalaze i rijei/reenice objanjenja.
Navedene rijei se mogu nalaziti na poetku, na kraju reenice, ali se mogu

nalaziti i na poetku i na kraju reenice. Za svaki od ovih naina upravnog
govora postoje odreena pravila pisanja. Uoi razliku u upravnom govoru.
Gdje se nalaze objanjenja (pieve rijei), a gdje navedene/citirane rijei?
a) Jedva je progovorio: Vie volim ivjeti dan u smijehu, nego

vjenost u suzama.
Ako prije navedenih rijei stoje rijei objanjenja, iza njih se pie
dvotaka, zatim se otvaraju znaci navoda, upravni
govor/navedene rijei poinju velikim slovom, a navodnici se
zatvaraju poslije pravopisnog znaka na kraju navedene
reenice.
b) A zato to govori? pitala sam ga iznenaeno.
Sada je upravni govor ispred reenice koja ga objanjava.

Navedene rijei su izmeu znaka navoda, a iza njih je upitnik jer
je reenica upitna. Rijei objanjenja poinju malim slovom.
c) I jedna suza, dodala sam, moe nekad vrijediti vie od tovara

zlata.
Izmeu upravnog govora su rijei objanjenja koje su s obje

strane odvojene zarezima. Prvi dio navedenih rijei poinje
velikim slovom, a drugi dio navedenih rijei malim slovom jer je
to nastavak teksta (ako to nisu vlastita imena). Oba dijela
navedenih rijei moraju biti izmeu otvorenih i zatvorenih znaka
navoda.
36
Odgovori na pitanja i potkrijepi odgovore primjerima:
Kada navedene rijei piemo velikim poetnim slovom, a kada ne?

Kada iza navedenih rijei piemo upitnik, uzvinik, taku, a kada zarez?
Sinteza
Sad zna i ovo!
Ako je upravni govor upitna ili uzvina reenica , upitnik i uzvinik stavljamo
prije navodnih znakova, reenicu objanjenja piemo malim slovom i ne
odvajamo zarezom.
Uz navedene rijei najee se nalaze i rijei/reenice objanjenja.
Navedene rijei se mogu nalaziti na poetku, na kraju reenice, ali se mogu
nalaziti i na poetku i na kraju reenice.
Zavrni dio sata:



9 Pisanje rijei s glasovima ,
9 7 , d,
6 1
1
Nastavna jedinica: Pisanje rijei s glasovima , , d,
36

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogovora i pravopisa: Pisanje rijei s
glasovima , , d,


poredbena metoda,

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Zna ortoepska i ortografska pravila o pisanju i izgovoru glasova
, i d i , , primjenjuje steena znanja u ortografiji i ortoepiji, uoava vanost
pravopisne norme, slui se pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
Ovo ve zna!
U naem jeziku postoje etiri srodna suglasnika koji se ne izgovaraju
svugdje jednako. To su dva para glasova: - i d - . Prvi je par
bezvuni, a drugi zvuni. Ono po emu se ovi glasovi razlikuju je njihov
izgovor: i d se izgovaraju tvre, a i meke. Meutim, nerijetko se
36
ovi glasovi ne razlikuju u govoru i pisanju pa je pogrean izgovor glasova

rezultat i pogrenog pisanja.
Glavni dio sata

Pisanje rijei s glasovima , , d,
Pisanje rijei s glasovima i
- Dunjalue, golem ti si!

Sarajevo, seir ti si!
Baarijo, gani ti si!
emaluo, duga ti si!
Latinlue, ravan ti si!
(sevdalinka Dunjalue, golem ti si!)
Glasovi i su dva razliita glasa koja su suprotstavljena jedan drugome i

sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei:
guak (gusinjak) - guak (gusti)
mlaenje (od mlaiti) - mlaenje (od mlatiti)
spavaica (ena koja spava) - spavaica (odjea za spavanje)
posjeen (od posjei) - posjeen (od posjetiti)
Pojava nerazlikovanja glasova i je esta u bosanskim narodnim govorima.

Pogledaj neke od rijei u kojima se javlja glas :
glas se javlja: primjer

u rijeima u kojima postanak nije vidljiv bava, juer, gr, pela, ast, elo,
aa, poeti, raun...
u nastavcima imenica tako da se javlja u
svim padeima takvih imenica jednine i
mnoine na:
-a: voza, bera, otira, pjeva;
-aa: udavaa, savijaa, cvjetaa;
-njaa: sjevernjaa, kornjaa,
u deminutivima rijei: kameni, oblai, stani;
u vokativu jednine imenica mukog roda junak junae, nastavnik
koja se zavrava na -k i -c nastavnie, vojnik vojnie. mjesec
(I palatalizacija): mjesee, otac oe...
u nominativu, akuzativu i vokativu stric strievi strieve (hej)
mnoine imenica mukog roda kojima se strievi; zec zeevi zeeve
osnova zavrava na -c: zeevi
u komparativu i superlativu pridjeva: jak jai najjai;
gorak gori najgori
36
Pogledaj neke od rijei u kojima se javlja glas .
Glas se javlja: primjer
u osnovama rijei u kojima postanak elav, ud, ki,mo, no;

nije vidljiv:
u rijeima u kojima u osnovi imamo brat > braa, pamtiti > pamenje,
glasove t i : sme > smekast...
u nastavcima imenica na:
-oa: vrednoa, sljepoa;
u deminutativima nekih rijei: komadi, duani;

u glagolskom prilogu sadanjem: sjedei, lupkajui;
u pridjevima na -i: pisai, ivai;

u infinitivu glagola: ii, nai, rei, moi;
u komparativu i superlativu pridjeva ljut ljui najljui
ut ui-najui
krut krui najkrui
Postoje i neki naporedni oblici rijei, kao to su:

koat koat
maurina maurina
erpi erpi
Pisanje rijei s glasovima d i
I glasovi d i su dva razliita glasa koja su suprotstavljena jedan drugome i

sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei: dak vrea; ak uenik.
Ovo su neke od rijei u kojima se javlja glas d.
Glas d se javlja primjeri

u osnovama rijei u kojima njihov orijentalizmi: amida, demper,
nastanak nije vidljiv, a to su najee: pidama, dep, hadija, daba, Demal,
Denana, maharada, patlidan
anglizmi: dokej, dip, dez, dungla, ...
u sufiksima izvedenica na -dija: buregdija, galamdija, aljivdija,
raundija;
u sufiksima izvedenica na -dinica buregdinica, sajdinica;
u sufiksima izvedenica na -di: amidi, dajdi;
u rijeima u kojima se glas nalazi naruiti > narudba, jednaiti >
ispred zvunog b: -dba jednadba;
Postoje i neki naporedni oblici:

Madarska Maarska
36
Madar Maar
Madarica Maarica
Madarski - maarski
Ovo su neke od rijei u kojima se javlja glas .
Glas javlja se primjeri

u osnovama rijei u kojima njegov ak, on, laa, lea, smea, aneo,
nastanak nije vidljiv maioniar, mea, orue, smu, eref,
vjee
u komparativu i superlativu pridjeva: lud- lui najlui

blijed bljei najbljei
tvrd tvri najtvri
u prezentu, glagolskom prilogu glodati gloem gloui gloi

sadanjem i imperativu glagola na -ati
u glagolskim imenicama roenje, vienje, navoenje
u rijeima izvedenim imenskim i
pridjevskim sufiksima
- ja; -janin; -jaj; -je; mea; graanin; dogaaj; groe;
-jenik; - ji; -jak osuenik; medvjei; mlaak
u nesvrenim glagolima sa sufiksima

-jati; -jivati gaati, ograivati..
Prepii tekst u biljenicu i umetni odgovarajua slova (, , d, ) u sljedeem

tekstu:
(...)
Uasna srepnja proimala ga itava. Svaki bi (...)as tr( )karao u talu i uvjeravao
se da li je zasun dobro preba( )en, da li Goluba u polutmini zveke( )e lan( )i( )em na
koritu.
Danas nije, tovie, razmiljao niti o tome kako ( )e se na ( )ur( )evo Goluba oteliti;
nije razmiljao s rado( )u kakovo ( )e ime nadjenuti tel( )i( )u a te su mu misli ina( )
e dane ispunjavale.(...)
( )itavo je popodne odlazio malo podalje na put i onda se urno vra( )ao do
kravice.
Predve( )e stavi uho na cestu, i zamre mu srce: cesta je tutnjila, i tutanj se naglo
pribliavao kao prijetnja.
Ja( )ica otr( )i u talu, dovu( )e unutra potporanj i ( )vrsto podupre vrata.
Pred ku( )om su stala kola.
Gore nad njim u sobi, grmio je pod od nogu.
Hej, Ja( )ica! viknu ga starjeina.
Ja( )ica ( )vr( )e privine kravi( )inu glavu i uko( )i se.
- Ja( )ica, hej! vikao je starjeina oko ku( )e, a gospoda su neto mrmljala i
smiju( )i se sjedala na krhke, iscrvoto( )ene predmete.
37
(Ivan Goran Kovai, Mrak na svijetlim stazama)

Sinteza
Sada zna i ovo!
Glasovi i su dva razliita glasa koja su suprotstavljena jedan drugome i sudjeluju
u razlikovanju znaenja rijei.
Pojava nerazlikovanja glasova i je esta u bosanskim narodnim govorima.
I glasovi d i su dva razliita glasa koja su suprotstavljena jedan drugome i

sudjeluju u razlikovanju znaenja rijei.
Zavrni dio sata:


Pisanje rijei s glasovnim
9 skupovima ije i je
8
1
Nastavna jedinica: Pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i je
37

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogovora i pravopisa: Pisanje rijei s
glasovnim skupovima ije i je

poredbena metoda,

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Zna ortoepska i ortografska pravila o pisanju i izgovoru ije i je,
primjenjuje steena znanja u ortografiji i ortoepiji, uoava vanost pravopisne
norme, slui se pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
Ovo ve zna!
U jeziku naih predaka, pored ostalih glasova, postojao je i glas jat ().
Ovaj glas je vremenom zamijenjen drugim glasovima tako da danas imamo tri
razliite zamjene tog glasa i tri razliita izgovora:
37
1. Glas jat je zamijenjen glasom e, pa imamo ekavski izgovor ( cvet, mleko,

vetar)
Razapela sam ljuljku pod ljivom
i detetu je dobro...
(Uspavanka, romska narodna pjesma)
2. Glas jat je zamijenjen glasom i pa imamo ikavski izgovor (cvit, mliko, vitar)
Ikavski govor nije knjievni.
Lipa Naza vodu gaza,
Nad vodu se nadnosila:
-Rabbum Boe, lipa li sam,
Jo da su mi crne oi,
Crne oi i jobrve! (...)
(Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka)
3. Glas jat je zamijenjen glasovnim skupovima ije/je/e/i pa danas imamo
ijekavski izgovor (cvijet, vjetar, breza, htio)
Ove su rijei crne od dubine,

ove su pjesme zrele i bez buke. .(...)
(Tin Ujevi, Kolajna V)
Glavni dio sata

Pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i je
Pravila izgovora i pisanja glasovnih skupova ije/je
U ijekavskim govorima jat ima refleks ije/ je/e/i

( rije, rjenik, sredina, dio).
Zamjena glasa jat zavisila je od duine sloga, pa se u duim slogovima koji su

se izgovarali otegnuto nalazi ije (rije), a u kratkim slogovima je/e/i
(prohtjev,breza, cio...).
Rijei sa ije: Rijei sa je:

cvijet mjesto
dijete pobjeda
vrijeme rjenik
mlijeko cvjetovi
odijelo svjetlost
snijeg ovjek
a) Kraenje dugoga sloga
37
Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
o ije se skrauje u je ako imenice produimo tvorei od njih

umanjenice (deminutive) pomou nastavaka -i, -i, -ica,
-ece, -ence, -ace, ili uveanice (augmentative) pomou
nastavaka -ina, -ina, -etina, -esina.
deminutivi: augmentativi:
cvijet > cvjeti korijen > korjenina

rijeka > rjeica mijeh > mjeina
snijeg > snjei snijeg > snjeina
tijelo > tjelece tijelo > tjelesina
o ije se skrauje u je u mnoini nekih imenica: vijek-vjekovi,

korijen-korjenovi;
o ije se skrauje u je u komparativu i superlativu pridjeva: lijen-
ljenji/iji-najljenji/iji, blijed-bljei-najbljei.
b) Duljenje kratkog sloga
Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijeima

umjesto je javlja ije. Ta promjena se esto vri u glagolima:
nasjei > nasijecati zagorjeti > zagorijevati

zastarjeti > zastarijevati sjei > sijeem
Rijei Filenta iz Molijerovog Mizantropa prepii u svesku ekavski:
Sluajte, manite se vi te ludorije

Znajte, vaim trudom svijet se ne promijeni;
A poto iskrenost va duh tolko cijeni,
Iskreno vam kaem da ta bolest prava
Na na raun cijeli svijet uveseljava
I tim bijesom protiv obiaja doba
Da bivate smijeni kod mnogih osoba.
Odlomak iz Dnevnika o arnojeviu Miloa Crnjanskog prepii u svesku

ijekavski:
Meseine mokre, svetla ela, dolaze i leu po bunarima. Srce prhne, usedne kakvu
zvezdu, to pada i strmoglavi se dole. Padne pred nas, diemo ga i gledamo ga, a
ono se smei. Oko nas, u blizini, tee voda; zapevamo glasno, primetimo iznenada
kakvo mrano drvo i opet se uuti. Leemo i uzimamo no punu zvezda na grudi;
srce ne kuca vie.
37
Sinteza
Sada zna i ovo!
U ijekavskim govorima jat ima refleks ije/ je/e/i
( rije, rjenik, sredina, dio).
Kod nekih promjenljivih rijei dolazi do kraenja dugog sloga, pa umjesto ije
imamo je (ili e).
Duljenje kratkog sloga podrazumijeva pojavu da se u nekim oblicima rijeima
umjesto je javlja ije.
Zavrni dio sata:


9
Skraenice/kratice
Nastavna jedinica: Skraenice/kratice
37

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogovora i pravopisa:
Skraenice/kratice


poredbena metoda

Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Zna ortoepska i ortografska pravila o pisanju skraenica/kratica,
primjenjuje steena znanja u ortografiji i ortoepiji, uoava vanost pravopisne
norme, slui se pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
Ovo ve zna!
37
Prepoznaj znaenje ovih skraenica:
k. g.
PTT bos.
KM SKRAENICE SAD
aor. BiH
. r.
Glavni dio sata
Skraenice/kratice
Skraenice/kratice nastaju kraenjem rijei na jedno ili vie slova ili jedan ili
vie slogova. Mogu se pisati s takom ili bez nje, malim i velikim slovom.
Skraenice mogu biti stalne/ustaljene i prigodne.
o Stalne skraenice su opeprihvaene, poznate, uobiajene i njihovo
pisanje je utvreno pravopisnim pravilima o pisanju skraenica.
o Prigodne skraenice imaju svog autora, nisu opeprihvaene,
uobiajene, ali su ekonomine i lahko prepoznatljive.
Stalne skraenice
Stalne skraenice mogu biti:
o obine skraenice
o sastavljene (sloene) skraenice
Obine skraenice
Obine skraenice su skraeni dijelovi rijei ili skupova rijei. Mogu biti
sastavljene samo od jednog ili vie slova, od sloga/slogova i poetnih slova
narednog sloga. Najee se piu sa takom, ali postoje i posebne
skraenice, znakovi/simboli, koji se piu bez take. Izgovaraju se u
neskraenom obliku, kao puna rije, kao da nisu skraene.
37
1. Skraenice sa takom na kraju
) Jednoslovne skraenice
Skraenice nastale uzimanjem prvog slova rijei (jednoslovne skraenice) piu se

sa takom:
o . (itaj); g. (godina); v. (vidi/vijek); r. (razred); o. g. (ove godine); v. d.

(vrilac dunosti); . r. (enski rod); j. (jednina); l. (lice); t. (taka);
S nekim jednoslovnim skraenicama iz latinskog jezika si se, moda, ve

susreo/la, ili e se susresti:
o a. a. (ad acta/meu spise); l. c. (loco citato na navedenome mjestu);

f. (femininum enski rod); m. (masculinum muki rod); n. (neutrum
srednji rod); s. a. (sine anno bez oznake godine);
Neke jednoslovne skraenice se piu velikim slovima sa takom:
o kada kratimo lina imena, piemo ih velikim slovom i sa takom:
M. M. D. (Mehmedalija Mak Dizdar), A. G. M. (Antun Gustav

Mato); S. S. K. (Silvije Strahimir Kranjevi) ili M. M. Dizdar, A. G.
Mato, S. S. Kranjevi;
o neke skraenice latinskih rijei i izraza piu se velikim slovom sa

takom:
P. S. (post scriptum poslije napisanoga); N. B. ( nota bene pazi

dobro,); A. D. (anno domini poslije Hrista); A. H. (anno Hagire
po Hidri); L. S. / M. P. (locus sigilli mjesto peata);
) Vieslovne skraenice/kratice
o Neke skraenice se tvore tako to se uzimaju poetna slova do prvog

samoglasnika i iza njih se stavlja taka:
br. (broj); i sl. (i slino); mn. (mnoina), pr. (primjer); st.

(stoljee); str. (strana); npr. (na primjer); pr. n. e. (prije nove
ere); k. g. (kolska godina); gl.(glagol);
o Skraenice se esto tvore i tako da se uzima prvi slog i poetni dio

drugoga sloga, do samoglasnika:
akc. (akcent); bos. (bosanski); dem. (deminutiv); komp.

(komparativ); lok. (lokativ); engl. (engleski); u. (uenik); in.
(ininjer); gosp. (gospodin); ul. (ulica); im. (imenica);
37
o Skraenice se mogu tvoriti i tako da se od rijei koja se krati uzimaju

prva dva sloga i poetni dio treega:
etim. (etimoloki); aor. (aorist); geogr. (geografija i

geografski); imperf. (imperfekt); augm. (augmentativ);
demin. (deminutiv);
o Skraenice se tvore i tako to se od rijei koja se krati pie:

poetni dio do drugoga suglasnika: rus. (ruski); tur.
(turski); e. (eki);
od prvog i zadnjeg slova u rijei: dr. (doktor); mr.

(magistar);
uzimanjem nekoliko slova iz rijei ili skupa rijei: bh.

(bosanskohercegovaki); itd. (i tako dalje); jd.
(jednina); vkv. (visokokvalificirani).
2. Skraenice bez take na kraju
Bez take na kraju piu se najee skraenice koje su ustvari

znakovi/simboli mjernih jedinica, novanih jedinica, strana svijeta, hemijskih
elemenata koji su kao takvi meunarodno prihvaeni. Neke od tih skraenica
piu se velikim slovom a neke malim.
mm (milimetar) g (gram) USD (ameriki dolar)

cm (centimetar) kg (kilogram) EUR (euro)
dm (decimetar) l (litar) KM (konvertibilna marka)
m (metar) t (tona) GBP (britanska funta)
km (kilometar) dcl (decilitar) SIT (slovenaki tolar)
Simboli hemijskih elemenata, strana svijeta i pojedinih mjernih jedinica

izgovaraju se kao jedna rije i piu se velikim poetnim slovom, bez take,
latinicom:
hemijski elementi strane svijeta mjerne jedinice

Cu bakar I istok A amper
Al aluminijum J jug J dul
O kiseonik S sjever V volt
Ca - kalcijum Z zapad W vat
o I skraenice ga (gospoa) i gdin (gospodin) piu se bez take.
Sastavljene/sloene skraenice
Ove skraenice su uobiajene i u naem i u drugim jezicima. Tvore se tako to

se od sloenog naziva sastavljenog od vie rijei uzimaju poetna slova ili
poetni slogovi rijei. Ponekad to moe biti i kombinacija poetnih slova i
slogova.
37
Sastavljene/sloene skraenice se, za razliku od obinih skraenica koje se

izgovaraju kao pune rijei, i izgovaraju i piu kao skraenice. Sva slova u ovim
skraenicama, bez obzira da li se u punom nazivu piu velikim ili malim
slovom, piu se uvijek velikim slovom (osim veznika i):
o BiH Bosna i Hercegovina; PTT - Pota, telegraf, telefon; KUD

Kulturno umjetniko drutvo; SAD Sjedinjene Amerike Drave; UN
Ujedinjeni narodi; NK Nogometni klub; FK Fudbalski klub; O
Osnovna kola; JU Javna ustanova; MUP Ministarstvo unutranjih
poslova; VSS visoka struna sprema; UNICEF United Nations
International Children's Fund (danas: United Nations Children's Fund);
UNESKO (engl. United Nations Educational, Scientific and Cultural
Organization Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i
kulturu)
o Neke sloene skraenice mogu se deklinirati: MUP-a, SAD-u, KUD-a,
PTT-a... Padeni se nastavci tada piu malim slovima i odvajaju od
skraenice crticom.
Kako se izgovaraju i piu sastavljene/sloene skraenice?
o Sastavljene/sloene skraenice mogu se izgovarati (itati) onako

kako su napisane: MUP, BiH, UNICEF..;
o Sastavljene/sloene skraenice mogu se izgovarati po nazivu slova u

abecedi: SAD EsADe; UN UeN; PTT PeTeTe;
o Neke sloene skraenice se mogu pisati i kao vlastite imenice i
deklinirati po padeima:
Unicef je meunarodni fond za djecu koji brine o kvaliteti
ivotnog standarda djece i omladine.
Brojne osobe iz javnog ivota pomau rad Unicefa kao
veleposlanici dobre volje.
U toku rata imali smo pomo od Unicefa.
Ministarstva kulture zemalja Bosne i Hercegovine, Hrvatske,
Srbije i Crne Gore su zajedniki nominirala steke za upis na
Unescov popis mjesta svjetske batine, kao svoju zajedniku
batinu.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Prepoznaj znaenje ovih skraenica:

Skraenice/kratice nastaju kraenjem rijei na jedno ili vie slova ili jedan
ili vie slogova. Mogu se pisati s takom ili bez nje, malim i velikim slovom.
Skraenice mogu biti stalne/ustaljene i prigodne.
Zavrni dio sata:
38

101
100
Sastavljeno i rastavljeno pisanje
rijei- imenice i pridjevi
38
Nastavna jedinica: Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei (imenice i

pridjevi)

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogovora i pravopisa: Sastavljeno i
rastavljeno pisanje rijei imenice i pridjevi


Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje imenica i pridjeva,
zna ortoepska i ortografska pravila o sastavljenom i rastavljenom pisanju rijei,
primjenjuje steena znanja u ortografiji, pravilno pie nijenicu uz imenice i
pridjeve, pravilno pie sloenice i polusloenice, pravilno izgovara i pie
pridjeve kojima je prvi dio strana rije (videoklub) pravilno pie sloene
pridjeve i pridjeve tvorene prefiksima, uoava vanost pravopisne norme, slui
se pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
38
Ovo ve zna!
Uoi razliku izmeu istaknutih rijei. Zato su jedne rijei napisane

rastavljeno a druge sastavljeno? Kakvo je njihovo znaenje u reenicama?
o Palo mi je na pamet da nauim pjesmu napamet.
o Do kraja dana, pokisnuo sam dokraja.
o Jutros sam stavio neispravan sat na ruku, ali mi nije naruku da

svratim do sajdije.
o Ne slaem se sa svim sasvim.
na pamet pasti > pomisliti na neto napamet nauiti

do kraja > do kraja neega dokraja > sasvim, potpuno
na ruku > staviti neto (sat...) nije naruku > nije usput...
sa svim > sveobuhvatno, ba sa sasvim > posve
svim
Sve dok rijei uvaju svoja posebna znaenja piu se odvojeno, svaka za
sebe.
Ali, kada dvije ili vie rijei (s prijedlozima ili nekim drugime vrstama rijei)
dobiju novo znaenje, dobijamo i novu rije, sloenicu koja se pie
sastavljeno, kao jedna rije. Sloenice mogu biti i promjenljive i nepromjenljive
vrste rijei (ovjekoljubac, nesretan, pokoji, petsto, proitati, nadaleko, nakraj,
iako...)
Glavni dio sata

Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei
Pisanje promjenljivih vrsta rijei
Pisanje imenica
38
) Sloenice
Prepoznaj imenske sloenice u sljedeim stihovima:
(...)
Od nje mi gore oi arulje sred rulje,
od nje zru more i mree, ribe i ribolovci,
konopcem vodopada puu sa njom jegulje
i cvrkuu zlikovci ko vrapci i osnovci.
O, ta sve nisam snio i ta sve nisam bio

sa oravim orom u drutvu Bogoslovca.
I ono to nisam pio, to nisam razbio,
plao sam od svoga detinjastog novca.
No sad volim i kad volim, volim od neba do ruke

s kojom mi ljubav s dna mora izvlai brodolomca
(...)
(Oskar Davio, Hana)
o Imenske sloenice nastale od dvije rijei piu se sastavljeno, sa spojnikom ili

bez njega. Dekliniraju se po padeima kao i proste rijei: ribolovci,
vodopada, Bogoslovca, brodolomca. Takve su i sloenice sa spojnikom:
romanopisac, vodozemac, suncokret, rodoljub, sjeverozapad, glavobolja,
prvokolac, padobran...
o Sastavljeno se piu i sloenice nastale pomou stranog prefiksa koji je

nepromjenljiv i zavrava se na o: videokaseta, videorekorder, mototrka,
motosavez, aviokarta, aviomehaniar, fizioterapeut, psihoanaliza, kinodvorana
...
o Sastavljeno s imenicom piu se i razni nepromjenljivi dijelovi (prefiksi i sufiksi):

samoodbrana, hiperprodukcija, nadrimajstor, samoposluga, ultrazvuk,
antialkoholiar...
o Neke imenske sloenice nemaju spojnika: beskraj, blagdan, stranputica. Tu su

i mnoge posuenice: rokenrol, nokaut, plejbek...
o Imenske sloenice nastale spajanjem s nijenicom/negacijom, piu se

sastavljeno: neovjek, neradnik, neznalica, neljudi, neprijatelj...
) Polusloenice
38
Prisjeti se tvorbe rijei i razlike izmeu sloenica i polusloenica.
o U polusloenicama je dolo do nepotpunog srastanja rijei jer je

svaka rije sauvala svoje osnovno znaenje i svoj akcent, ali je
vrsto vezana za drugu rije. Obje rijei donose novo znaenje.
Nauio/la si da se ovakve rijei zovu polusloenice i da se obavezno
piu sa crticom (spomen-ploa, c-vitamin...)
o U polusloenicama je prvi lan nepromjenljiv, a drugi lan, ukoliko

pripada promjenljivim vrstama rijei, deklinira se: rok-muzika, rok-
muzike, o rok-muzici, teta-Oliverin, ika-Osmanov...). Polusloenice
nastale od nepromjenljivih rijei su ostale nepromjenljive (pet-est...)
o Prepoznaj polusloenice u sljedeim stihovima:
(...)
Tri bi' momka premamila
I Aliju Sarajliju
(Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka)
o Takve su i polusloenice: aren-ulistan, pres-centar, remek-djelo, soda-

voda, spomen-muzej, sahat-kula, ping-pong..., zatim polusloenice kao to
su: ovjek-heroj, kamen-temeljac, ena-genij, djevojica-umjetnik..., ali i
polusloenice kao to su: B-bitamin, a-grupa, D-mol, C-dur,
o Postoje i dubletni oblici: rok-pjeva i rok pjeva; pop-pjeva i pop pjeva;

rok-muzika i rok muzika; alfa-zraci i alfa zraci.
) Dvoana i vielana imena
o Dvolana i vielana imena piu se velikim poetnim slovom i

rastavljeno:
Antun Branko imi, Mehmedalija Mak Dizdar, Silvije Strahimir

Kranjevi, Abdulah Sidran i Vojislav Ili su poznati pjesnici.
Televizija Bosne i Hercegovine ima dobre obrazovne emisije.
38
o Imamo i enskih imena sa dva prezimena, a piu se rastavljeno sa

crticom:
Nasiha Kapidi- Hadi, Ivana Brli-Maurani...
o Rastavljeno i sa crticom piu se i imena koja u svom sastavu imaju

zvanja ili poasne titule ako dolaze iza imena:
Hasan-aga, Mehmed-paa (Sokolovi), Husein-kapetan
(Gradaevi), Safvet-beg (Baagi);
o Ako su ti poasni nazivi ili titule potpuno srasle s imenom, piu se sastavljeno:
Hamdibeg, ulaga, Hasanaginica, Osmanbegovica...
o Zemljopisna imena takoer imaju svojstva polusloenica pa se i piu

na isti nain, rastavljeno i sa crticom:
Kotor-Varo, Skender-Vakuf, ar-planina, Herceg-Novi,
Tomislav-Grad, Ivan-sedlo, Han-Pijesak...
Pisanje pridjeva
a) Sloeni pridjevi
Prepoznaj sloene pridjeve u sljedeim stihovima:
Zagledao se u lepu
u oblu plavooku
u lakomislenu beskrajnost
(...)
Jedino ga ona razume
zagrljaj njen jedini ima
oblik njegove elje
mutave i bezdane (...)
(Vasko Popa, Ljubav belutka)
o Sloeni pridjevi mogu nastati sa spojnikom o (plavooku, lakomislenu), s

prefiksima ili nijenicom/negacijom (bezdane). Tada su to pravi sloeni
pridjevi . Izgovaraju se i piu sastavljeno.
o Dakle, pridjevi koji oznaavaju jedan pojam, bez obzira od koliko
pojmova su nastali, piu se sastavljeno: bosanskohercegovaki,
bosanskobrodski, srednjobosanski, austrougarski, njujorki,
hercegnovski, kotorvaroki... ili slatkovodni, brzonog, srednjokolski,
troetvrtinski, vodootporan, krivonog...
o Takvi su i sloeni pridjevi:
nastali s nijenicom (ne): neznan, neobrijan, neveseo, neljudski,

neslona, neradni, nelijep, nepromoiv, nezreo, neuljudan...;
38
nastali pomou prefiksa: predkolski, prebogat, bezosjeajan,

polupismen, supermoderan, prosijed, bezglasan...
o Superlativ pridjeva takoer se pie sastavljeno: najbolji, najjasniji,

najsvjetliji, najradosniji, najgori, najslai...
b) Pridjevi polusloenice
o Kao polusloenice piu se pridjevi u kojima su rijei zadrale svoje

znaenje i akcent:
Taj crno-bijeli eir ti nee pomoi, bit e sasvim
mokar.
Takvi su i pridjevi: englesko-njemaki, crveno-crni, plavo- bijeli,
bosansko-hrvatska (granica)...
o Crticom se povezuju prisvojni pridjevi na -ov/-ev, -in:
Husrev-begov, Nasrudin-hodin, Husein-kapetanov, ika-Jovanov ...
Prepoznaj pridjevske sloenice u stihovima iz pjesme Moj dom S. S.

Kranjevia i kai zato se tako piu:
(...)
Ja nosim botvo ovo - ko zapis udotvorni,
Ko ia zadnji dah;
I da mi ono pane pod nokat sverazorni,
Ja past u utom.
Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,

Ah, ponajljepi san;
I moja edna dua tim sankom joj se klanja
I pozdravlja joj dan. (...)
Sinteza
Sada zna i ovo!
- Imenske sloenice nastale od dvije rijei piu se sastavljeno, sa spojnikom ili bez
njega. Dekliniraju se po padeima kao i proste rijei.
- Sastavljeno s imenicom piu se i razni nepromjenljivi dijelovi (prefiksi i sufiksi).
- Imenske sloenice nastale spajanjem s nijenicom/negacijom, piu se sastavljeno.
- Polusloenice se obavezno piu sa crticom.
- Dvolana i vielana imena piu se velikim poetnim slovom i rastavljeno.
- Rastavljeno i sa crticom piu se i imena koja u svom sastavu imaju zvanja ili
poasne titule ako dolaze iza imena.
38
- Pridjevi koji oznaavaju jedan pojam, bez obzira od koliko pojmova su nastali, piu
se sastavljeno.
- Kao polusloenice piu se pridjevi crno-bijeli...
Zavrni dio sata:


103 Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei-
zamjenice, glagoli i brojevi
38

Nastavna jedinica: Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei (zamjenice,
glagoli i brojevi)

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogovora i pravopisa: Sastavljeno i
rastavljeno pisanje rijei zamjenice, glagoli i brojevi)


Tematska korelacija

Meupredmetna:
Ishodi uenja: Razumije sastavljeno i rastavljeno pisanje zamjenica, glagola i
brojeva, prepoznaje i pravilno pie sloene zamjenice s prefiksom, zna
ortoepska i ortografska pravila o sastavljenom i rastavljenom pisanju rijei,
primjenjuje steena znanja u ortografiji, pravilno pie nijenicu uz zamjenice,
glagole i brojeve, uoava vanost pravopisne norme, slui se pravopisom,
pravopisnim rjenikom bez tekoa
38
Ovo ve zna!
Pisanje zamjenica
Zamjenice sloenice se uglavnom piu sastavljeno jer je srastanje rijei

potpuno izvreno.
Moja me je preklinjala majka

da ne ljubim svakakva junaka.
(Narodna romansa Djevojka svezala hvalisava momka)
o Tako se piu neodreene zamjenice. Tvore se prefiksima ne-, i-, po-,

koje-, sva-, gdje-, to-, ili sufiksom -god i nekom upitnom ili
odnosnom pridjevskom zamjenicom: ne+kakav > nekakav, i+ta >
ita, po+koji > pokoji... Takve su i neodreene zamjenice:
gdjeta, gdjeko, gdjegdje, iko, ikakav, iiji, niko, nikakav, neko,
neto, neiji, nekakav, poneko, svako, svaiji, svakakav, tota...
o Kada se ispred odrinih zamjenica koje su sastavljene od veznika i

i ni ( iko, niko, nita, nikakav...) nae prijedlog, onda se on umee
izmeu veznika i odnosne zamjenice. Izgovaraju se kao jedna cjelina,
a piu se odvojeno:
na + nita > ni na ta;
na+ nikog > ni na kog.
o Nijenica ne i ni piu se odvojemo od zamjenice:
Ne znam ni ko je, ni ta je.

Ne ta govori, nego ko govori je vano.
o Ako se i i ni upotrijebe kao rijei za pojaavanje, naglaavanje

(intenzifikatori), piu se odvojeno od zamjenice:
Pitali su me i ko sam, i ta sam, i koju sam kolu zavrila.
Nisu me pitali ni ko sam, ni ta sam, ni koju sam kolu

zavrila.
39
o Rijeca po se pie sastavljeno sa zamjenicom u sklopu sloene

zamjenice:
Dali su nam pokoju trenju.
o Ali onda kada rijeca po uva svoje osnovno znaenje, pie se

rastavljeno od zamjenice:
Po koji si udbenik doao?
o Zamjenike enklitike (me, te, nj, se...) piu se odvojeno od

prijedloga uz koji stoje: uza nj, za me, za te, preda se;
o Instrumental mnom pie se odvojeno od prijedloga uz koji stoji:
Kada su obeenjaci i ereti videli da je mene lako namagariti, svaki od

njih hteo je da oproba kakve e biti sree sa mnom.
Ako bih se ikad usudio da kaem: Vi se to egaite sa mnom., bilo bi
nevolje.
(Isaac Bashevis Singer, Gimpel luda)
Kao da je otvorila svoj najtajniji pretinac, otkrivi se preda mnom, otkrivi

se prvi put pred ma kim, tako, do kraja.
(M. Selimovi, Tvrava)
o Razlikuj neodreene zamjenice:
neodreena zamjenica primjer

togod > neto, bilo ta Ako te togod podsjeti na mene, javi se.
to god > bilo ta, sve to god bude propustio, moe to nadoknaditi.
Kogod > neko, bilo ko Kad mu se kogod obrati, on se obraduje.
ko god > svaki, svako Ko god te pita za mene, kai da u kasniti.
Napii u svoju biljenicu pravilno:
Nepravilno je rei:
Kosta nije u nikoga pogledao.

Ja ne piem biljeke u nita.
Ne znamo za nikakvu priu.
Pisanje brojeva
Sloenice su vieznamenkasti glavni brojevi od 11 do 19 (jedanaest...),

desetice i stotice koje poinju sa dva, dvije, dvje, pa do broja devet s
39
brojevima deset i sto (dvadeset, devetsto...). Vieznamenkasti glavni brojevi

izgovaraju se kao jedna rije i piu se sastavljeno:
dvanaest, petnaest, devetnaest; dvadeset, trideset,
ezdeset, osamdeset, devedeset, dvjesto, tristo,
eststo, devetsto...
Sloenice su i vieznamenkasti redni brojevi 11 do 19 (jedanaesti, trinaesti...),

te redni brojevi (dvadeseti, trideseti...). Vieznamenkasti redni brojevi takoer
se piu sastavljeno:
osamnaesti, devetnaesti, etrdeseti, devedeseti,
dvjestoti, tristoti, etiristoti, petstoti, devetstoti...
o Sastavljeno se piu i brojne imenice (dvadesetina...) i brojni pridjevi

(esnaestina...):
pedeseterica, dvadesetina, jedna pedesettreina...
o Kao polusloenice, s crticom piu se dva broja (brojne imenice, brojni

pridjevi i brojni prilozi) kojima se oznaava priblina ili neodreena brojna
vrijednost:
dva-tri, dvoje-troje, petina-estina, stotinu-dvije, tisuu-

dvije;
o Kao sloenice piu se i veze u kojima je imenica na prvom i broj na

drugom mjestu:
sat-dva, korak-dva, dan-dva...
o Rastavljeno se piu vielani glavni i redni brojevi:

dvadeset pet, trideset jedan, pedeset etiri, dvjesto
trideset dva, hiljadu/tisuu petsto dvanaest; dvadeset
peti, trideset prvi, pedeset etvrti, dvjesto trideset
drugi, hiljadu/tisuu petsto dvanaesti;
Iza posljednjeg broja moe doi i veznik i: pedeset i
drugi...
o U bankovnom poslovanju (na vrijednosnim papirima) vielani brojevi piu
se sastavljeno: tristopedesetsedam (357)...
Pisanje glagola
o Nijenica/ odrina rijeca ne ispred glagola izgovara se sastavljeno, a

pie odvojeno:
ne vidim, ne dam, ne volim, ne itam, ne znam, ne
mogu, ne vidim, ne bih vidjela, ne sjedim, ne sjedih...
39
o Izuzetak su neki glagoli u kojima se nijenica/rijeca ne pie sastavljeno s

glagolima:
nestati (ieznuti, izgubiti se), nestajati (iezavati),
nedostati (uzmanjkati), nedostajati (manjkati),
nenavidjeti (mrziti), negodovati.
Ovi glagoli i nisu odrini jer je nijenica potpuno srasla
s osnovnim glagolom u jednu rije koja ima potvrdno
znaenje.
Treba ih razlikovati od glagola koji su zadrali svoje
osnovno znaenje:
Pa ti i ne stade pored mene!
Nestade tebe, nestade smijeha.
o Nijenica/rijeca ne pie se sastavljeno samo s nekim oblicima glagola:

nemam, neu, nemoj, nisam (nijesam).
o U popridjevljenim glagolskim pridjevima i glagolskim prilozima nijenica

ne se pie sastavljeno (nehrajui materijal, neizgovorena rije), za
razliku od zanijekanih oblika glagolskih pridjeva i glagolskih priloga koji se
piu rastavljeno:
zanijekani gl. pridjev popridjevljeni gl. pridjev

Ne izgovorena rije, nego neizgovorena.
Ne hrajui materijal, nego nehrajui.
o U sloenim glagolskim oblicima (perfek(a)t, pluskvamperfek(a)t, futur I,

futur II, potencijal) enklitike se piu rastavljeno od glagola:
pjevala je, crtao je, govorili smo, pjevat u, uit u,
legao bih, uili bismo, ne bih trao, ne bih volio...
Pjesnici ponekad upotrebljavaju nestandardan oblik
futura I radi ritminosti, melodinosti pjesnikog jezika:
(...)
Nisam li pjesnik, ja sam barem patnik
i katkad su mi drage moje rane.
Jer svaki jecaj postati e zlatnik,
a moje suze dati e erdane.
(Tin Ujevi, Kolajna V)
o Glagoli bliskog ili suprotnog znaenja mogu se pisati kao polusloenice:

rekla-kazala, hoe-nee, htio-ne htio, dr-ne daj,
povuci-potegni...
39
o Rijeca li, kad je u vezi s glagolom, pie se odvojeno:

dolazi li, da li dolazi, hoe li doi, da li bi doao,
nee li doi, ne bi li doao, je li doao;
o Uzreica je li pie se odvojeno.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Zamjenice sloenice se uglavnom piu sastavljeno jer je srastanje rijei
potpuno izvreno.
Kada se ispred odrinih zamjenica koje su sastavljene od veznika i i ni ( iko, niko,
nita, nikakav...) nae prijedlog, onda se on umee izmeu veznika i odnosne
zamjenice.
Nijenica ne i ni piu se odvojemo od zamjenice.
Vieznamenkasti glavni brojevi izgovaraju se kao jedna rije i piu se
sastavljeno.
Rastavljeno se piu vielani glavni i redni brojevi.
U bankovnom poslovanju (na vrijednosnim papirima) vielani brojevi piu se
sastavljeno.
Brojne imenice, brojni pridjevi i brojni prilozi piu se kao polusloenice, s
crticom.
Nijenica/ odrina rijeca ne ispred glagola izgovara se sastavljeno, a pie

odvojeno.
Nijenica/rijeca ne pie se sastavljeno samo s nekim oblicima glagola:
nemam, neu, nemoj, nisam (nijesam).
Rijeca li, kad je u vezi s glagolom, pie se odvojeno.
Zavrni dio sata:

104
39

Pisanje nepromjenljivih rijei (prilozi,
prijedlozi, veznici, rijece)

Nastavna jedinica: Pisanje nepromjenljivih rijei(prilozi, prijedlozi, veznici,
rijece)

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogovora i pravopisa: Pisanje
nepromjenljivih rijei (prilozi, prijedlozi, veznici, rijece)



Tematska korelacija

Ishodi uenja: Razumije i zna pravila o sastavljenom i rastavljenom pisanju
rijei, primjenjuje steena znanja u ortografiji, pravilno izgovara i pie
nepromjenljive rijei (priloge, prijedloge, veznike, rijece), uoava vanost
pravopisne norme, slui se pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
39
Ovo ve zna!
Sloeni prilozi su nepromjenljive rijei nastale srastanjem prijedloga s raznim
vrstama rijei (udesno, prekosutra, nakrivo...).
Glavni dio sata

Pisanje nepromjenljivih rijei
Prilozi
o Prilozi koji su nastali srastanjem prijedloga s raznim vrstama rijei (sloeni

prilozi), piu se sastavljeno:
izdaleka, polahko, uglas, dogodine, naokolo, zamalo,
dotada, zasada, zamalo, nadesno, ulijevo, dogodine,
prekoputa, prekosutra, poodavno...
o I ovdje je neophodno razlikovati sloene priloge kod kojih je dobijeno

novo znaenje, od prilokih izaza u kojih svaka rije ima svoje posebno
znaenje.
Doao je iz daleka svijeta.
Glasovi dolaze izdaleka.
Za malo sam te molila, a zamalo si mi sve dala.
Da nisi gaao ulijevo, pogodio bi me u lijevo oko.
o Prilog vrlo se pie odvojeno od pridjeva:
On je vrlo uporan.
Proao je s vrlo dobrim uspjehom.
Bio je tada vrlo mali.
o Neki sloeni prilozi mogu se pisati dvojako, zavisno od toga da li im se

eli naglasiti priloki dio:
do maloprije domaloprije; od maloprije
odmaloprije; do onda doonda; od onda odonda ;
kad god kadgod; gdje god gdjegod;
o Kao polusloenice, s crticom, piu se prilozi suprotnog ili suodnosnog

(korelativnog) znaenja:
39
danas sutra, tamo- ovamo, gore dolje, zbrda

zdola, navrat nanos, bre bolje;
o Razlikuj izraz dovienja i do vienja (do skorog vienja, sutra moda).
Prijedlozi
o Sloeni prijedlozi piu se sastavljeno. Mogu nastati od dvaju prijedloga ili

prijedloga i imenice:
prijedlog i prijedlog prijedlog i imenica
na + okolo naokolo na + kraj nakraj

po + sred posred po + put poput
iz + meu izmeu u + oi uoi
po + vie povie uz + du uzdu
o Evo jo nekih sloenih prijedloga: ispred, ispod, pokraj, iznad, naspram,

navrh, povrh, udno, ukraj, umjesto, nadohvat, ...
Iznad nas je vedro nebo.

Petica mi je bila nadohvat ruke.
o I sloene prijedloge bi trebalo razlikovati od prijedlono-padenih izraza.

Ako su prijedlog i imenica ili prilog sauvali svoja samostalna znaenja,
tada se piu odvojeno:
prijedlono-padeni izraz sloeni prijedlog

na izgled > obraati panju na izgled: naizgled > prividno:
Uvijek je pazila na izgled. Naizgled je bila vesela
za sada > namjena za odreeno vrijeme zasad > privremeno:
Ne treba mi olovka za sada. Zasad neu doi.
s kraja na kraj > razliita mjesta: nakraj > prijedlog za mjesto:
Proao je s kraja na kraj grada. kola je nakraj sela
u oi > mjesto: Gledao me u oi. uoi > pred: Bilo je to uoi petka.
Veznici i rijece
o Sloeni veznici piu se sastavljeno. To su:

ali, ili negoli, ama, iako, ipak, mada, premda, otkako,
nekamoli...
o Sloeni veznik iako treba razlikovati od veze sastavnog veznika i i
pogodbenog veznika ako koji se piu rastavljeno:
I ako ne doe, mislit emo na tebe.
o Rijeca li, kad je u vezi s glagolom, pie se odvojeno:

dolazi li, da li dolazi, hoe li doi, da li bi doao, nee li
doi, ne bi li doao, je li doao;
39
o Odvojeno se pie i uzreica je li.

o Rijeca li je u nekim veznicima potpuno srasla, pa se izgovara i pie
sastavljeno:
ali, ili, negoli, kamoli, kadli.
Prepii reenice u svesku i napii pravilno odgovarajui oblik rijei.
Odluio/la sam (do kraja / dokraja) mjeseca proitati Zeleno

busenje i Tvravu.
Ustajali smo rano (izjutra / iz jutra).
Znao/la sam da mi (u oi / uoi) nee moi pogledati.
Ne znam hou li (dogodine / do godine) na ljetovanje.
(to god /togod) pisao/la, ne dopusti da ti (to god / togod)
pomuti misli.
(Ne rijetko / nerijetko) se svi smijemo.
Pala mi je (na pamet / napamet) vona torta.
Sve mi je krenulo (niz brdo / nizbrdo), a uskoro u i ja (niz brdo /
nizbrdo).
(Kad god / kadgod) posjetim bolesnog druga.
(Kad god / kadgod) se rastajemo, tuni smo.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Pravilo: Nijenica/odrina rijeca ne spaja se u tvorbi imenica, pridjeva i

priloga, pa se izgovara i pie sastavljeno.
imenice pridjevi prilozi:
nepravda, neradnik, nevolja, nenaspavana, neumorno,
nebriga, nerad, nered, nesretan, neobrijan, nespretno, nevoljno,
nesrea, nevaljalac, nepoeljan, nezgodan; neoekivano
neznanje, nezgoda;
Nijenica/odrina rijeca ne s glagolima se pie rastavljeno:

ne znam, ne idem, ne pjevam.
Zavrni dio sata:

39

105
Rastavljanje rijei na kraju retka

Nastavna jedinica: Rastavljanje rijei na kraju retka

sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogora i pravopisa: Rastavljanje rijei
na kraju retka


poredbena metoda, oluja mozga

39
Tematska korelacija

Ishodi uenja: Razumije i zna pravila o rastavljanju rijei na kraju retka,
primjenjuje steena znanja u ortografiji, uoava vanost pravopisne norme,
slui se pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
Ovo ve zna!
Ako u pisanju(tampanju) cijela rije ne moe stati u istom retku u kome

smo je poeli pisati (tampati), onda jedan njen dio prenosimo u sljedei
redak. Na mjestu prelamanja rijei, iza posljednjeg slova, piemo crticu (-),
a ostatak rijei piemo u novom retku. Crtica nam kazuje da drugi dio rijei
u novom retku itamo kao jednu cjelinu s dijelom koji se nalazi ispred
crtice.
Glavni dio sata

Rastavljanje rijei se vri tako da se podudaraju rastavljanja s granicom sloga.

Trebalo bi potovati sljedea pravila:
a) Jednoslone rijei se ne rastavljaju. (Nepravilno je, naprimjer: m-
oj, tv- j, s-in, gr-ad, p-ad, pr-st...)
b) Ne prenosi jedan samoglasnik, jedan suglasnik ili samo suglasniku
skupinu u novi red. (Nepravilno je, naprimjer: majk- a, plaka-r,
mlado-st...)
c) Ne rastavljaj dvoznake koji oznaavaju jedan glas: lj, nj, d...
(Nepravilno je, naprimjer: ml-jekara, sn-jegovi, od-ak...)
d) Ne rastavljaj udvojene suglasnike u rijeima tako da jedan bude u
jednom redu a drugi u drugom redu. (Nepravilno je, naprimjer: naj-
jednostavniji, pod-dijalekat...)
e) Strane, izvorno pisane rijei rastavljaj prema izgovoru: Goe-the,
War-szawa, Wa-shington.
40
f) Ako se sastavnice sloenice lahko raspoznaju, rastavljaj ih po tim

dijelovima: pre-gaziti, nad-igrati, poljo-privreda, elektro-distribucija,
pra-historijski, nad-prirodan, van-nastavni;
Ako su sastavni dijelovi sloenice neraspoznatljivi, rastavljamo ih po

slogovima: sta-klo, ko-la, pti-ca, se-stra, va-tra, klu-pa, sto-li-ca, ra-zu-mi-
je-va-nje, pje-va-nje, go-vo-re-nje, mal-tre-ti-ra-nje, od-go-va-ra, po-gle-daj-
mo, za-hva-lan, u-pitam, o-tac, o-sje-ti-o, sti-gle;
Pri rastavljanju rijei na kraju retka trebalo bi voditi rauna da se u naredni
redak ne prenose suglasnike skupine kojima u naem jeziku ne poinju
rijei. Dakle, nepravilno je: bo-rba, ma-jka, jedi-nstvo, a pravilno je : bor-
ba, maj-ka, jedin-stvo...
I suglasnici l i r mogu biti biti slogotvorni: bol-na, stal-ni, hr-va-nje, bor-je,
u-mor-ni, u-pr-kos;
Crtica za slogove ne prenosi se i u sljedei red, sem ako nije u pitanju
polusloenica:
rije rastavljanje na kraju retka

ljepotica ljepo-
tica
dan-danas dan-
-danas
Sinteza:
Sada zna i ovo!
Rastavljanje rijei se vri tako da se podudaraju rastavljanja s granicom sloga.
Ako su sastavni dijelovi sloenice neraspoznatljivi, rastavljamo ih po slogovima: sta-
klo.
Jednoslone rijei se ne rastavljaju.
Ne prenosi jedan samoglasnik, jedan suglasnik ili samo suglasniku skupinu u novi
red.
Ne rastavljaj dvoznake koji oznaavaju jedan glas: lj, nj, d, niti udvojene suglasnike
u rijeima tako da jedan bude u jednom redu a drugi u drugom redu. (Nepravilno je,
naj-jasniji...).
Ako se sastavnice sloenice lahko raspoznaju, rastavljaj ih po tim dijelovima: pre-
gaziti...
U naredni redak ne prenose suglasnike skupine kojima u naem jeziku ne poinju
rijei (nepravilno je ma-jka...).
Crtica za slogove ne prenosi se i u sljedei red, sem ako nije u pitanju polusloenica.
Zavrni dio sata:
40

Uzorak nastavne jedinice:

Pisanje kontrolnih diktata
106

Nastavna jedinica: Pisanje kontrolnih diktata
Struktura i tip asa: provjera i samoprovjera usvojenosti gradiva

Obrazovni: utvrivanje postojeih, provjera i samoprovjera usvojenog gradiva i
sticanje novih znanja iz oblasti jezika, pravogovora i pravopisa


Tematska korelacija
40

Ishodi uenja: Razumije i zna ortoepska i ortografska pravila b/h/s jezika i
primjenjuje steena znanja u ortoepiji i ortografiji, uoava vanost pravopisne
norme, prepoznaje pravopisne nedostatke u radovima i nastoji ispraviti
pogreke, slui se pravopisom, pravopisnim rjenikom bez tekoa
Prije svakog kontrolnog rada usmeno ukratko ponoviti gradivo vezano za kontrolni
rad, na diktatima sa spreavanjem pogreaka dozvoliti uenicima sluenje
pravopisima i rjenicima ili drugom odgovarajuom literaturom.
Glavni dio sata
1. Diktat: Prosta/jednostavna i sloena reenica
U ovom uenikom sastavu podvuci predikate u reenicama i odredi da li su

reenice proste/jednostavne, jednostrukosloene ili viestrukosloene.
(...)
Iskustvo me nauilo da ono to se ne moe objasniti samome sebi treba govoriti

drugome. Sebe moe obmanuti nekim dijelom slike koji se nametne, teko izrecivim
osjeanjima jer se skriva pred mukom saznavanja i bjei u omaglicu, u opijenost koja
ne trai smisao. Drugome je neophodna tana rije, zato je i trai, osjea da je
negdje u tebi, i lovi je, nju ili njenu sjenku, prepoznaje je na tuem licu, u tuem
pogledu kad pone da shvata. Slualac je babica u tekom poroaju rijei. Ili neto
jo vanije. Ako taj drugi eli da razumije.
(Mea Selimovi, Tvrava)
2. Diktat: Pisanje glasova i
Pii tekst u biljenicu i napii pravilno glasove i , d i .
O( )e moj, ja Zmaj od Bosne!...

Dok sam na sebi nosio odore zlatom izvezene, niti sam vidio njihovu ljepotu, niti sam
vidio njihov sjaj, a sada na ovim mojim bijednim krpama u koje sam obu( )en primje(
)ujem i najmanji kon( )i( ) koji se oparao. Nisu li u tome znakovi straha?
40
A vodim posljednju bitku.

O, ( )uda, osje( )am da rije( )i imaju mo( ) vra( )bine. Toliko puta sam vidio
one koji su pisali, duboko pognute glave, krivih le( )a, vodnjikavih o( )iju ovako kao
ja sada, i sje( )am se da sam ih prezirao kao to su i zasluili, a i sam njihov izgled ih
je odavao. Ali tek sad, isti sam kao i oni, vidim u njima onu o( )ajnu a duboko
prikrivenu ( )enju da se pomo( )u rije( )i domognu slobode koju sam ja imao i na
kojoj su mi duboko i iskreno zavidjeli.
(Nedad Ibriimovi, Zmaj od Bosne)
3. Diktat sa spreavanjem pogreaka
o Koje su najee pogreke u pisanju upravnog govora?

o Koje su tvoje najee pogreke u pisanju upravnog govora?
o Kojom gramatiko-pravopisnom literaturom se koristi kako bi provjerio/la
svoje znanje o pisanju upravnog govora?
Pisanje upravnog govora (petominutni diktat)
Obiljei ispravno upravni govor u reenicama:
(...)
Jaica je stajao vani kod konja, jer nije bio uzet, i sluao kako harmonika pijano
grohoe i treti u tamu.
Ha, ha, ha! hohotao je za stolom na pregledbi zakopani gospodin s dugom na
hlaicama, kada je goli Jaica afran na poziv istupio preda nj.
Ha, ha, ha! guio se pocrvenjevi od smijeha i otkopao si oko vrata stegnutu
bluzu, na kojoj su sitno zveckale kolajne.
Grohotali su Jaiini vrnjaci oko njega, podrhtavali im goli trbusi, napinjale se vratne
ile.
Hi, hi, hi! pitao je slinavo grbavi pisari u kutu zapisujui njegovo ime.
(Tin Ujevi, Mrak na svijetlim stazama)
o Provjeri ispravnost svoga pisanja upravnog govora u gramatiko-pravopisnoj

literaturi koju koristi.
4. Diktat: Pisanje vielanih naziva ustanova, udruenja,

organizacija, preduzea
Od datih naziva ustanova, udruenja, oganizacija, preduzea sastavi reenice

i napii veliko i malo slovo tamo gdje je potrebno:
udruenje knjievnika bosne i hercegovine;
40
organizacija ujedinjenih naroda;

ministarstvo obrazovanja i nauke kantona Sarajevo;
fabrika obue aida;
sveuilite u mostaru;
metalurki institut kemal kapetanovi zenica;
ameriki univerzitet u bosni i hercegovini;
arhiv bosne i hercegovine;
ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i sporta posavskog
kantona.
5. Diktat: Pisanje odrine rijece ne uz imenice, pridjeve, glagole,

priloge
U sljedeim izrekama/poslovicama prepoznaj i napii pravilno sve rijei uz

koje je vezana odrina/nijena rijeca ne.
"ovjek osredjih sposobnosti uvijek e ostati neznatan, ak i kad

se izraava nainom velikih ljudi."
"Da bi vidjeli neprijateljevu propast, neki su spremni i na vlastitu."
"Kad se neto ve dogodilo, nepotrebno je kajati se."
"Lud je onaj koji se eli odrei onoga to ima, nadajui se da e
dobiti ono to nema."
"Ljudima je tua nesrea najbolji lijek vlastitoj."
Niko ne treba misliti da tokom ivota sve uvijek treba ii lahko,
jer sudbina je promjenljiva i nakon dugog razdoblja zatija
neizbjean je dolazak runog vremena."
"Nisu svi roeni s istim sklonostima."
"Pravi se prijatelji u nevolji poznaju."
"Treba pomoi prijateljima kada im je to potrebno, a ne
dokazivati se kad su oni ve propali."
"U neprestanoj mijeni stvari i najjai bi mogli zatrebati pomo
najslabijih."
"Zajedniki ivot nee uvijek uvrstiti prijateljstvo."
"Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj uinite najvee
dobroinstvo."
Sinteza
Ispravak i analiza kontrolnih radova se moe vriti na vie naina:
1. uenikim samoocjenjivanjem
2. zamjenom uenikih radova sa parom u klupi
3. nastavnikim ocjenjivanjem
Zavrni dio sata:
Uenicima obavezno predoiti ispravne odgovore na foliji ili nekim drugim
nainima (bim-projektor, napisani ispravni odgovori na tabli, uenici sami piu
ispravne odgovore na tabli...) Ako su kontrolni diktati bodovani, uenici sami
sebe mogu bodovati, ali i provjeriti ispravnost bodovanja.
40


Kultura usmenog i pismenog izraavanja
Najbolji je govornik onaj koji sa najmanje rijei najvie

kae.
(Optimus orator est qui minimis verbis plurimum dicit.)
Latinska izreka
40

108 Funkcionalni stilovi
(razgovorni, nauni/znanstveni,
107 knjievnoumjetniki, novinarski i
administrativni)
Nastavna oblast: Kultura izraavanja

Nastavna jedinica: Funkcionalni stilovi (razgovorni, nauni/znanstveni,
knjievnoumjetniki, novinarski i administrativni)
Odgojni: njegovanje privrenosti vlastitom jeziku kao naslijeu, njegovanje

kreativnih sposobnosti i sklonosti, razvijanje takmiarskog duha, bogaenje
rjenika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: Funkcionalni stilovi
(razgovorni, knjievnoumjetniki, novinarski, administrativni i
nauni/znanstveni stil), osnovne znaajke stilova

40

metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik, medijska kultura

Ishodi uenja: Prepoznaje i razlikuje razliite stilove, primjeuje obiljeja
razliitih stilova, zna ta su administrativni obrasci i kako ih popuniti uz
popunjen obrazac ili samostalno, zna napisati zahtjev, molbu, prijavu, dopis
Prije nego ponete pisati, nauite misliti.

(Horacije)
Ovo ve zna!
ta je stil?
esto u razliitim oblastima komunikacije ujemo sintagme: modni stil,

ivotni stil, stil ponaanja, stil u namjetaju (stilski namjetaj), stil pisca,
slikara, kipara, muziara...
Stil nije samo vanjski izraaj nego i unutarnji sadraj. Izmeu vanjskog
izraaja i unutarnjeg sadraja postoji vrsta veza. Najjednostavnije kazano,
stil je nain na koji se neto radi.
Ovako o stilu u knjievnosti razmilja jedan slavni majstor pisane rijei:
nastoj da ti u knjizi budu krepke rijei na pravom mjestu smjetene, pa da ti

poteku prianje i reenice zvuno i ugodno, koliko god moe, zna i voli, a da misli
svoje iskazuje ne brkajui ih i ne zamraujui ih."
(Miguel de Cervantes u predgovoru Don Quijoteu)
40
Glavni dio sata

Funkcionalni stilovi(razgovorni, nauni/znanstveni, knjievnoumjetniki,
novinarski i administrativni)
Stil u knjievnosti je nain izraavanja, pisanja knjievnika, nain upotrebe

jezika, jezikih sredstava u knjievnoumjetnikom smislu. Dobar stil je,
ustvari, jasan sadraj. Bez jasnog sadraja, nema ni dobrog stila.
I stil u jeziku je nain izraavanja, iznoenja nekih sadraja, odnosno - stil je

nain upotrebe jezika.
Koja je razlika izmeu ovih iskaza?
Hoete biti ljubazni da mi dodate au vode?

Dodaj mi au vode, molim te.
Vode! (Vodu!)
o Primjeujemo podudarnost u samom sadraju reenica, iskaz je isti jer

u sve tri reenice je isti zahtjev (voda), ali stil kojim je saopen zahtjev
je potpuno razliit. Prva reenica ima pomalo sluben ton, naglaava
utivost govornika (ili moe biti ironina), drugom reenicom se sluimo
u prisnijem okruenju, npr. obitelji, dok trea reenica ima strogo
zapovjedan, naredbodavan ton.
o Dakle, sve tri reenice pisane su razliitim stilovima, a koji emo
odabrati zavisi od vrste, namjene i oblika naeg govorenja ili pisanja.
o Stil se kao jezika i knjievno-jezika kategorija usavrava, dotjeruje,
poboljava i uenjem. Koliko god je vana gramatika pravilnost, toliko
je vaan i jeziki stil u ivotu svakoga ovjeka, i privatnom i
profesionalnom.
Koje su osobine dobrog jezikog stila?
o Dobar jeziki stil mora biti jasan, taan, jezgrovit, jednostavan, mora biti
lijep i dopadljiv. Dobar jeziki stil ima i svoj poseban ritam, melodinost
koju posjeduje samo njegov autor. Dobar stil je i slikovit, slikovitost budi
asocijacije, budi sjeanja, osjeanja, raspiruje matu, pokree misao.
o Sve nabrojane osobine dobrog stila ne nalazimo u svakom tekstu. U

novinarskom lanku suvina je osjeajnost, slikovitost, ali je neophodna
jasnost, tanost, objektivnost, jednostavnost. U knjievnoumjetnikim
tekstovima (pjesmama, pripovijetkama, romanima) slikovitost,
osjeajnost, melodinost su obavezne sastavnice teksta..., a tanost,
preciznost nisu. U naunim lancima tanost i objektivnost, jasnost... je
40
osnovna crta dobrog stila. Upravo je to i razlog postojanja razliitih

stilova u govoru i pisanju. Ti stilovi se meusobno razlikuju i po leksici
koja je dominantna u pojedinim stilovima.
o Izraajnu vrijednost ovakvih stilova i njihov efekat prouava stilistika

(nauka o stilu). Funkcionalana stilistika je lingvistika disciplina koja
se bavi opisom, klasifikacijom i poreenjem razliitih stilova i podstilova.
o U okviru knjievnog jezika postoje etiri osnovna stila:
1. Nauni/znanstveni stil
2. Administrativno-poslovni stil
3. Novinarsko-publicistiki stil
4. Knjievnoumjetniki stil
Savremena stilistika ovim stilovima dodaje i peti, razgovorni stil. Svaki od njih
ima svoje odlike, svoje specifinosti i oblasti u kojima se koristi.
Razgovorni stil
Ovo ve zna!
I u knjievnoumjetnikim djelima se, ponekad, susreemo s razgovornim

stilom:
- Kako si mi?
- Holden! Ja sam odlino. Kako si ti?
- Perfektno. Sluaj. Kako si, sve u svemu? Hou rei, kako kola?
- Fino rekla je. Mislim... ve zna.
- Odlino. Dobro, sluaj. Htio sam da te pitam jesi li zauzeta danas.
(D. D. Selinder, Lovac u rai)
Razgovorni stil je stil svakodnevnog govora. Na njega neprestano nailazimo,

lako ga prepoznajemo i stalno koristimo. Razgovorni stil se po nizu svojih
osobina suprotstavlja ostalim stilovima. Realizira se najee u usmenom
obliku, ali se moe pojaviti i u pisanim oblicima: elektronska pota, biljeke i
podsjetnici, poruke, razliiti zapisi na forumima.
Razgovorni stil je spontan, nepripremljen, jednostavan, nesluben, oputen. To

je stil svakodnevne komunikacije. Dominantna forma mu je dijalog. To je
41
najjednostavnija forma koju usvajamo jo kao djeca. esto je i konkretan,

slikovit i metaforian, realizira se u razliitim situacijama . Ponekad je
isprekidan upadanjima drugih sagovornika, ponekad dolazi do nagle promjene
teme, este su pauze, potapalice...
Jedan od elemenata razgovornog stila je i utnja koja moe biti znak ljutnje,
razmiljanja, povrijeenosti..., ali i grupni razgovor, govor vie ljudi u istom
trenutku, to nije nimalo utivo. Emocionalnost, upotreba hipokoristika i
peorativa, upotreba argonizama a ponekad i vulgarizama, takoer su neke
od osobina ovog stila. Njegovu upotrebu olakavaju: gestikulacija, pokreti,
mimika... Jedan od anrova ovog stila bi bio i tra.
Od razgovornog stila su nastali svi ostali funkcionalni stilovi.
Nauni/znanstveni stil
Prepoznaj elemente naunog stila u ovom tekstu:
Antares je sjajna zvijezda koja se nalazi u sazvijeu korpija (Scorpuis), koje je

inae jedno od veih sazvijea na nebu. Ova zvijezda je crvene boje pa je ljudi
esto pomijeaju sa planetom Mars (Crvenom planetom). Nalazi se blizu ravni
ekliptike po kojoj se prividno kreu Sunce i ostale planete. Poloaj Antaresa je neto
junije od ove ravni. Nalazi se na udaljenosti od 600 svetlosnih godina od Zemlje i po
svojoj prividoj veliini je na 13. mjestu od svih zvezda. Temperatura na njenoj

povrini iznosi oko 3450 C i hladnija je od Sunca za 2500 C. Njen sjaj je 12000
puta jai od sunevog.
Zvijezda Antares
Nauni/znanstveni stil ima uu oblast upotrebe, to je upotreba jezika u nauci

(u naunim radovima, najee pismenim). Ovaj stil odlikuju:
objektivnost, tanost, preciznost, sistematinost,

argumentirano tumaenje, logiki slijed izlaganja, dakle i
neemocionalnost, nesubjektivnost.
41
Nauni/znanstveni stil se zasniva na razumu jer se temelji na injenicama. Za

ovaj stil su karakteristini struni termini, veinom nepoznati onima koji se ne
bave konkretnom naukom. Ovaj stil se temelji na ubjeivanju i dokazima,
definicijama, teoremama...
Naunim stilom su pisani nauni/znanstvani radovi, nauni/znanstvani lanci,
naune knjige, magistarski radovi, doktorati, enciklopedije, udbenici,
prirunici... Usmenim naunim radovima se smatraju diskusije, referati... na
raznim naunim kongresima, naunim skupovima.
U okviru ovog stila imamo i razliite podstilove prilagoene namjeni i obliku

teksta kao to su profesionalni podstilovi: drutvenonauni, prirodnonauni,
tehnikonauni, ili nauno-popularni, proizvodno-tehniki, udbeniko- nauni...
Saznaj neto vie o Andersu Celzijusu, ovjeku po kojem je ova jedinica za

mjerenje temperature dobila ime, na internetskoj adresi:
http://sh.wikipedia.org/wiki/Celzijus
Novinarsko-publicistiki stil
Koju osobinu novinarskih tekstova smatra posebno vanom? Potrai tu

osobinu u sljedeem tekstu:
BiH uputila je u sjedite UNESCO-a u Parizu materijal za nominaciju

nekropola steaka za upis na Tentativnu listu svjetske batine, ime je
zavrena zvanina prijava steaka kao kulturnog dobra za Tentativnu listu,
saoptilo je Ministarstvo civilnih poslova BiH. Na konanom popisu nalaze se
22 nekropole u BiH, dok e, kao dio zajednike nominacije, Hrvatska ponuditi
dvije, a Srbija i Crna Gora po tri nekropole. Prema procjenama, proces
uvrtenja na Tentativnu listu ne bi trebao biti dui od dva mjeseca.
Nominacioni dosije, ija izrada slijedi nakon to je predat fajl za Tentativnu
listu, radie sve etiri zemlje zajedno. Plan je da kompletan materijal za
prijavu steaka za uvrtenje na Listu svjetske batine UNESCO-a bude
predan do 31. januara 2013. godine, kako bi se stekli uslovi da nekropole na
Listu svjetske batine budu uvrtene u ljeto 2013.godine.
(Tentativna lista je lista potencijalnih dobara, inventar dobara na teritoriji

neke drave koja se smatraju vanim i pogodnim za upis na Listu svjetske
batine UNESCO.)
41
Replika jedne od nominiranih nekropola, Zgoanskog steka
Novinarsko-publicistiki stil je onaj na koji nailazimo u novinarskim

testovima, lancima, vijestima, izvetajima i prilozima. Njime se koristi
uglavnom ui krug ljudi zaposlen u svijetu novinarstva. Novinarsko-publicistiki
stil u sebi ujedinjuje i osobine naunog i knjievnoumjetnikog stila.
Novinarsko-publicistiki stil odlikuju: objektivnost, tanost, saetost,

konkretnost, jasnoa, a i izraajnost i slikovitost. Realizira se u medijima:
tampi, asopisima, na radiju, televiziji, internetu. To je stil masovnih
komunikacija. anrovski je raznovrstan, od informativnog anra (informacije,
vijesti, hronike dogaanja), do lanaka, feljtona, intervjua, reportaa,
publikacija, putopisa, nauno-popularnih dnevnika...
o U okviru ovog stila takoer imamo podstilove kao to su: feljtonistiki,
sportski, radio-televizijski, privredno-novinarski, kulturno-novinarski...
o Novinari moraju pratiti aktuelna zbivanja, biti uvijek je u aristu zbivanja
i odgovoriti na pitanja: ko, ta, kada, gdje, kako i zato?
Knjievnoumjetniki stil
Ovo ve zna!
Koja osjeanja je lirski subjekt iskazao u sljedeoj pjesmi? Koja

raspoloenja?
Prepoznaj stilske specifinosti jezika u ovoj pjesmi.
Bosna ubori...
Bosna ubori; nad pitomim krajem

Aneo mira iri laka krila -
I lahor pirka, ko da sitnom cvijeu
Mistine prie ape veer mila.
41
Bosna ubori i ko rujne usne

Cvijetne tiho obalice ljubi,
Pa tamo negdje, poput moje misli,
Kraj tvog se dvora u daljini gubi.
Bosna ubori, a s baricom mojom

Nestani sitni igraju se vali;
Ah, ini mi se, moj anele, tako
Da ljubav tvoja srcem mi se ali.
Musa azim ati
U emu su razlike izmeu ovog stila i prethodnih stilova?
Knjievnost posjeduje estetsku funkciju i pripada umjetnosti, i po tome se

knjievnoumjetniki stil razlikuje od ostalih stilova. Koristi se u djelima visoke
umjetnike vrijednosti, u romanima, pripovijetkama, basnama, bajkama,
poetskim i slinim djelima. Knjievnoumjetniki stil je najjezgrovitiji, ima
najvee mogunosti koje mu daje pjesnika sloboda. Odlikuje se bogatstvom
izraza, upotrebom razliitih izraajnih sredstava (metafore, alegorije, simboli,
personifikacije, onomatopeje, asonance, aliteracije, perifraze...), koje tekst
ine ekspresivnim, slikovitim, dinaminim, emocionalnim. Knjievnik stvara
svoj sopstveni svijet, realan ili apstraktan. Knjievnik je kreator jezika, on
modelira jezik s ciljem ostvarenja adekvatnog i impresivnog izraza. U tom
svom svijetu emotivnou i skladnou, stvara knjievnoumjetnika djela iji
se izraz ne susree u svakodnevnom govoru.
o Podstilovi knjievnoumjetnike knjievnosti su proza, poezija i drama.

U prozi je znaajna kompozicija teksta, narativnost, likovi, osnovna
misao, dijalozi i monolozi likova, forme pripovijedanja (prvo i tree
lice), stilske figure... Knjievnoumjetniki stil moe sadravati i
osobine ostalih stilova, a ono to ga ini posebnim je upotreba
neknjievnih rijei i izraza (dijalektizmi, argonizmi, i openito
razgovorni jezik) koji u knjievnom djelu imaju stilsku funkciju
(nalaze u funkciji karakterizacije likova, oslikavanja mjesta i
vremena u kojem se radnja zbivala... i doprinose slikovitosti
knjievnoumjetnikog djela).
Poezija kao knjievnoumjetniki podstil suprotstavljena je prozi i
drami po svojoj strukturi, napisana je najee u stihovima i
odlikuje se melodijom, ritminou, emocionalnou, te estim
ponavljanjima koja doprinose ritminosti i isticanju poente u pjesmi.
Dramska knjievnoumjetnika djela odlikuju se stalnim dijalogom i
monologom, odnosno upravnim govorom, ali i jezikom utnje koji
poveava napetost dramske radnje.
o Savjet: Ako eli imati dobar stil ne u upotrebljavaj esto rijei stranog
porijekla. Upotrijebi ih samo onda kada za odraeni pojam nema
domau rije.
41
Administrativno-poslovni stil
Ovo ve zna!
S nekim od sljedeih oblika komunikacije si se ve susreo/la. Prepoznaj ih!
41
Kojim stilom emo se koristiti zavisi od svrhe govorenja ili pisanja.

Administrativno-poslovni stil slui za zvaninu komunikaciju izmeu
pojedinaca i ustanova, izmeu ustanova, izmeu drava i dravnika,
pojedinaca i dravnih organa.
Osnovne osobine ovog stila su: preciznost, bezlinost, objektivnost, ustaljene
forme, zvaninost, upotreba strunih termina, ustaljeni poetak i zavretak... I
u okviru administrativno-poslovnog stila imamo podstilove: pravni,
kompjuterski podstil, administrativno-dokumenatski, slubeno-komunikativni
podstil.
Da bi ta komunikacija bila to uspjenija postoje razliiti obrasci koji olakavaju
i ubrzavaju meusobnu komunikaciju (obrasci zahtjeva, zapisnika, prijave,
molbe, dopisa, rauna, putnih naloga, ugovora, albi, izvjetaja, potvrda...).
Zapisnik
o Svrha svakog sastanka je dogovoriti se o neemu, obavijestiti nekoga

o neemu, odrediti nain rjeavanja nekog pitanja, donijeti neku
odluku... Zato svaki vaniji sastanak treba imati zapisnik. Zapisnik sa
sastanka je kratki izvjetaj o njegovom toku i zakljucima koji su
doneseni. Kao vodi za pisanje zapisnika koristi se dnevni red. Svaka
tema ima svoj broj. Po svom obliku, stilu pisanja zapisnik pripada
administrativno-poslovnom stilu. Evo primjera:
Zapisnik
sa zajednikog sastanka roditelja i uenika devetih razreda O ....,
odranog 10. maja 2012. godine u 15 sati u kolskoj Sali
Prisutni: 61 roditelj, uenici maturanti, direktor kole, pedagog i razrednici

devetih razreda
Odsutni: 5 roditelja
Direktor kole je pozdravio roditelje i uenike i predloio sljedei dnevni red:
1. Izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju uenika devetih razreda na
kraj kolovanja u osnovnoj koli u kolskoj 2012 / 2013. Godini;
2. Profesionalan orijentacija: Prezentacija srednjih kola u Kantonu;
3. Miljenja i prijedlozi razrednika i pedagoga u vezi s profesionalnom
orijentacijom uenika na osnovu sklonosti, portfolija uenika i
postignutih rezultata u uenju i vladanju.
Ad 1. Direktor kole je roditeljima i uenicima saopio generalni uspjeh

uenika na kraju devetog razreda. Od 66 uenika 36 je odlinih ( ), 22 vrlo
dobrih ( ) i 8 dobrih ( ). Direktor je istakao da je zadovoljan uspjehom uenika
i da se nada da e uenici i u srednjoj koli postizati dobre rezultate.
41
Ad 2. Videoprojekcijom kolski pedagog je prikazao osnovne podatke o

srednjim kolama i zanimanjima u okviru tih kola. Na pitanja roditelja i
uenika o terminima upisa u srednje kole odgovarao je direktor kole i kolski
pedagog.
Ad 3. Direktor je obavijestio roditelje da e svaki uenik, uz uvjerenje o

zavrenom estom, sedmom i osmom razredu, te svjedoanstva o zavrenom
devetom razredu, dobiti i popunjen obrazac profesionalne orijentacije u kome
e se ueniku, na osnovu njegovog uspjeha, sklonosti i voenih portfolija, dati
prijedlozi srednjih kola za nastavak kolovanja. Direktor je naglasio da
uenici i roditelji ne moraju vriti upis po prijedlozima i da je odabir srednje
kole preputen njima. Razrednici su uenike i roditelje obavijestili o
terminima podjele ove dokumentacije.
Zapisniar:
Alisa Kuni
(Znaenje skraenice: Ad k, do; uz taku)
o ta saznaje iz ovog zapisnika? Ko je bio prisutan na tom sastanku?

Je li to bio uobiajeni roditeljski sastanak? Da li je u njemu sadrano
sve to je neko govorio ili je predoen samo osnovni tok sastanka,
osnovna obavjetenja i zakljuci?
o ta je, dakle, sadraj zapisnika?
U zaglavlju zapisnika se unosi naslov, mjesto i vrijeme (dan i sat)

sastanka, broj prisutnih i odsutnih. Zapisnik treba da sadri precizan
dnevni red, kratak tok i sadraj sastanka, osnovne rasprave i zakljuke.
Zapisnik potpisuje zapisniar. Dakle, svaki zapisnik mora sadravati:
Naslov i zaglavlje;
Dnevni red;
Jasan i pregledan tok sastanka, vana obavjetenja i zakljuke;
Ime i prezime i potpis zapisniara ili voditelja sastanka/skupa.
o Kakav je stil zapisnika?
Zapisnik pripada administrativno-poslovnom stilu i po pravilu o pisanju

zapisnika mora posjedovati osobine ovog stila:
Reenice moraju biti konkretne, jasne, zapisi potpuno
tani, vjerni onome to je govornik izjavio.
Tok diskusije mora biti u skladu s dnevnim redom, sa
istaknutim vanim elementima i preciznim zakljucima.
o Koje su vrste zapisnika?
41
Zapisnik o usmenoj raspravi na skupovima, koji je sastavljen

samo od vanijih usmenih izjava, zakljuaka, te od konanih
dogovora zovemo ui ili saeti zapisnik.
Ako se takav zapisnik proiri detaljnijim citiranjem ili detaljnim

biljeem svih podataka sa sastanka dobijamo opirni zapisnik.
Zapisnik je dokaz o toku i sadraju sastanka i u ve potpisanom

zapisniku se ne smije nita niti dodavati niti mijenjati. Naroito
vani sudski, politiki, nauni skupovi snimaju se savremenom
audio ili audiovizuelnom opremom koja najvjernije zapisuje sve
to je reeno. Takav zapisnik zove se stenogram.
Izdvoji osnovna obavjetenja i osnovne zakljuke iz predoenog zapisnika.
Prijava, zahtjev, molba
o Na pragu si upisa u srednju kolu, a za upis e ti trebati i prijava.

Kako se pie prijava, molba ili zahtjev? Pogledaj ovaj primjer prijave i
obrati panju na njen oblik, sadraj i stil.
Damira Kopi
88 000 Mostar
Ulica Muje Bjelavca br. 102
Bosna i Hercegovina
JU Medicinska kola
USRC Mithad Hujdur-Hujka bb
88 000 Mostar
Predmet: Prijava na konkurs
Javljam se na Konkurs raspisan u Jutarnjim novinama od 20. maja

2012. godine za upis u prvi razred Medicinske kole, odsjek farmaceutski
tehniar.
Zavrila sam esti, sedmi i osmi razred u O Zalik u Mostaru vrlo

dobrim uspjehom, a deveti razred u II O u Mostaru odlinim uspjehom.
Bila sam uesnica takmienja osnovnih kola Mladi hemiari na kojem
sam zauzela II mjesto.
Medicinsku kolu elim upisati zbog humanosti poziva medicinskih

radnika.
41
Uz prijavu prilaem:
1. Uvjerenje o zavrenom VI, VII i VIII razredu;
2. Svjedoanstvo o zavrenom IX razredu;
3. Diplomu o osvojenom II mjestu na takmienju Mladi hemiari;
4. Obrazac profesionalne orijentacije sa preporukom za upis
medicinske kole;
5. Rodni list;
6. Uvjerenje o dravljanstvu.
Podnosilac prijave:
Mostar, 24. 5. 2012. godine Damira Kopi
Prijava, zahtjev i molba su administrativno-poslovni tekstovi pa se i piu tim

stilom, jasno i kratko. Podaci navedeni u prijavi, molbi ili zahtjevu moraju biti
tani, istiniti. U ovim oblicima je vano predstaviti sebe, svoju poslovnost,
obrazovanost. Sva tri oblika imaju potpuno istu formu pisanja:
1. Ime, prezime i adresa stanovanja;

2. Naslov i adresa onoga kome se upuuje;
3. Predmet prijave, molbe ili zahtjeva;
4. Obrazloenje;
5. Popis priloenih dokumenata;
6. Mjesto i datum;
7. Potpis podnosioca prijave, molbe ili zahtjeva.
Ako se radi o prijavi na konkurs koji je objavljen u nekom mediju, obavezno je

pozvati se na taj medij i objavljeni konkurs. Uz prijavu priloiti samo one
dokumente koji su bitni za pozitivno rjeavanje prijave, molbe ili zahtjeva.
Zbog jasnoe, praktinosti, bitnosti odreenih podataka esto se susreemo s

tipskim tampanim obrascima razliitih ustanova.
Dopisi
o Dopisi su najvanija sredstva interne komunikacije. Osnovne svrhe

dopisa su:
dogovaranje sastanaka;
prenoenje informacija;
41
skretanje panje na probleme;

pomo pri rjeavanju problema i
pruanje ope informacije na organiziran i djelotvoran nain.
o Evo primjera jednog dopisa:
Bosna i Hercegovina
F Bosne i Hercegovine
Kanton Sarajevo
Ministarstvo obrazovanja i nauke
Broj: 02-17-5/12
Sarajevo, 12. 1. 2012. godine
Osnovnim i srednjim kolama KS

(JU O Grbavica 2, JU O Izet abi...
JU Srednjokolski centar Hadii...)
Predmet: Dopis o potrebi za edukacijom roditelja i uenika o pirotehnikim

sredstvima
S obzirom da se pribliava vrijeme praznika neophodno je poduzeti iru

akciju na spreavanju upotrebe razliitih pirotehnikih sredstava, u prvom redu
petardi. S tim u vezi kole su dune upoznati roditelje i uenike s opasnostima koje
mogu proizvesti razliita pirotehnika sredstva.
U okviru ovih aktivnosti potrebno je pripremiti predavanje za roditelje na
temu: Pirotehnika sredstva i opasnosti. Temu realizirati na roditeljskim sastancima,
a na asovima odjeljenske zajednice upoznati uenike sa vrstama ovih sredstava i
opasnostima koja nose, te naglasiti da je zabranjeno donoenje i aktiviranje petardi
u koli i kolskom dvoritu.
S potovanjem, Ministar:
_______________________
Dopisi pripadaju poslovnom stilu, teme su poslovne/slubene, jezik

poslovan/sluben, bez emocionalnosti i slikovitosti, konkretan, saet i jasan.
o U ovom primjeru dopisa, ispod imena poiljaoca, imamo i rubriku za broj
(Broj: 02-17-5/12). U ovu rubriku se upisuje broj pod kojim je taj
dokument zaveden u knjizi poslanih dokumenata (svaki slubeni
dokument mora biti protokolisan, odnosno upisan u knjigu primljenih ili
poslanih dokumenata).
o Mjesto i datum mogu se pisati i ispod teksta dopisa, u lijevom uglu.
U savremeno doba dopisi se sve ee alju elektronskim putem, a dopis se
moe pisati na obrascu s ve postojeim memorandumom (memorandum
podsjetnik, ono to podsjea na...) ustanove koji moe da sadri i sve
42
potrebne podatke za raspoznavanje poiljaoca dopisa: grafiki dizajniran znak

(logotip ili skraeno logo), naziv ustanove, adresa, telefon, fax...
Logo Univerziteta u Sarajevu Turistiko-promotivni logo

Turistikog udruenja BiH
Logotip (gr. > logotipos), odnosno skraeno logo, je grafiki

simbol koji oznaava neku ustanovu, preduzee, udruenje... Moe se
sastojati od slova, likovnih i grafikih elemenata itd.
Uporedite formu prijave, molbe, zahtjeva i dopisa. U emu su slinosti a u

emu razlike?
Nacrtajte logo vae kole ako on ve postoji, a ako ne postoji osmislite ga i
nacratajte na asu likovne kulture. Izaberite najuspjelija rjeenja i napravite
malu izlobu.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Izraajnu vrijednost stilova i njihov efekat prouava stilistika (nauka o

stilu). Funkcionalana stilistika je lingvistika disciplina koja se bavi
opisom, klasifikacijom i poreenjem razliitih stilova i podstilova.
U okviru knjievnog jezika postoje etiri osnovna stila:
5. Nauni/znanstveni stil
6. Administrativno-poslovni stil
7. Novinarsko-publicistiki stil
8. Knjievnoumjetniki stil
Savremena stilistika ovim stilovima dodaje i peti, razgovorni stil. Svaki

od njih ima svoje odlike, svoje specifinosti i oblasti u kojima se koristi.
42
Zavrni dio sata:


ivotopis, biografija i autobiografija
11
0

Nastavna jedinica: ivotopis, biografija i autobiografija

rjenika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: ivotopis, biografija i
autobiografija
42


metoda diskusije

individualizirani rad, igraonica-mataonica, igraonica-priaonica
Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik,

Ishodi uenja: Prepoznaje i razlikuje razliite stilove, primjeuje obiljeja
razliitih stilova, zna ta je autobiografija, biografija, zna napisati
autobiografiju, prepoznaje razliku izmeu biografije i ivotopisa, zna popuniti
obrazac ivotopisa (CV) uz popunjen obrazac ili samostalno
Glavni dio sata

Ovo ve zna!
ivotopis (ili CV skraenica od latinske sintagme curriculum vitae

tok ivota) je saeti tekst u kojem su prezentirani osnovni podaci o
nekoj osobi.
Biografija (od grke rijei bios ivot, i grphein - pisati) je
umjetniko-nauni anr knjievnosti koji ivot neke linosti umjetniki
oblikuje, sastavljanjem najzanimljivijih i najvanijih dogaaja iz njegova
ivota. Za razliku od ivotopisa koji je saetak ivota i djela ljudi,
biografija je opirniji tekst kojim se predstavlja karakter osobe, njene
vrline i mane, ivotno djelo i ivot uope.
42
Autobiografija je izvorno pisan autorov tekst o sebi i svom ivotu, a

biografija tekst koji o neijem ivotu i djelu pie neki drugi pisac na
osnovu pouzdanih podataka.
Kako napisati ivotopis (CV)?
o ivotopis (CV) bi trebao biti prilagoen namjeni za koju se pie, za

prijavljivanje na konkurs za posao, za upis na neku obrazovnu ustanovu, za
dodjeljivanje stipendije... Evo jednog primjera:
Maja Maji
Bulevar Kulina bana 1
72000 ZENICA
Telefon: 111 111 111
E-mail: maja.majic@skola.ba
Obrazovanje
Studij engleskog jezika i knjievnosti, Filozofski fakultet, Sarajevo (2000
2004.): profesor engleskog jezika, poloen ispit za sudskog tumaa za
engleski jezik (2008.)
Dodatno obrazovanje
Teaj: Osnove koritenja raunara: Windows, Word, Excel (2005.)
Meunarodna ljetna kola: Internet novi pristupi komunikaciji (2007.)
Radno iskustvo
Osnovna kola Mak Dizdar, urukovia put bb, 72000 Zenica
rad na odreeno vrijeme u svojstvu nastavnika engleskog jezika (od 2006. do
2009.)
Honorarni posao: Stalni sudski tuma za engleski jezik (od 2008.)
Nagrade i priznanja
Stipendija grada Zenice za kolsku godinu 2001/2002.
Posebna znanja i vjetine

Znanje svjetskih jezika: njemaki (govori i pie), francuski (govori)
Poznavanje rada na raunalu: Word, Excel, Access, internet
Poloen vozaki ispit B kategorije.
Aktivnosti
lan Udrunja za spaavanje i zatitu ivotinja apa Zenica
Preporuke
Mujo Muji, direktor, O Mak Dizdar, urukovia put bb, 72000 Zenica, tel.
222 222 222, Dr. Sara Sari, Filozofski fakultet, Sarajevo, ulica Franje Rakog
bb, tel. 333 333 333.
o Neke pogreke u pisanju ivotopisa su:
42
Gramatike i pravopisne gramatike i pravopisne pogreke uinit

pogreke: e tvoj ivotopis odbojim;
Struktura ivotopisa: struktura ivotopisa mora odgovarati
njegovoj namjeni, istakni za tu namjenu
vana znanja i vjetine;
Jasnoa i stil pisanja navedi sve potrebne informacije na jasan,
ivotopisa: objektivan i saet nain;
Tehniko ureenje: to jednostavnije i preglednije, to bolje;
Osobni podaci: navedi sve potrebne osobne podatke;
Datumi i godine: navedi tane datume i godine;
Nazivi ustanova, napii tane nazive ustanova,
organizacija, udruenja... organizacija... koje navodi.
Nebitne informacije: izbjegavaj navoenje nebitnih informacija.
Iz jedne biografije...
Paul Alexander, novinar Timea i Rolling Stonea, u svojoj knjizi Salinger,

biografija veli:
Ako je u 20. stoljeu postojala osoba koja nije eljela da netko napie njezinu
biografiju, to je bio Salinger."
Ovo je odlomak iz te knjige:
J.D. Salinger
Salinger, biografija
(odlomak)
Toga sam listopadskog dana pronaao njegovu kuu i ostao sjediti u svojem
automobilu pokraj neasfaltirane ceste. Promatrao sam kuu na breuljku zato to je
ovjek koji ondje ivi napisao Lovca u itu i zato to je nakon objavljivanja knjige
1951. godine, ve i sam pronalazak autorove kue bio dogaaj vrijedan pozornosti.
Razlog zato sam je traio i zato nepresuna bujica oboavatelja godinama dolazi u
42
Cornish mnogo govori o slavi i slavnim osobama te, konkretnije, o nainu na koji
ameriko drutvo drugoga dijela 20. stoljea uzvisuje slavu i slavne osobe. to je jo
vanije, mnogo govori i o trajnoj moi umjetnosti. Jer, tu nema nikakve dvojbe: da
Salinger nije napisao majstorsko djelo, jedno od najboljih u tome anru i da nije
napisao niz autentinih pripovijesti amerike knjievnosti, malo bi se oboavatelja
potrudilo tragati za autorovom kuom na breuljku.
No, toga listopadskog poslijepodneva 1994. godine, sjedei u svojemu
automobilu i promatrajui njegovu kuu, nisam razmiljao o tome. Bio sam svjestan
samo jednoga da volim Salingerove pripovijesti i Lovca u itu, da me mit o tome
piscu neobino privlai i da sam zato toga jutra u New Yorku sjeo u svoj automobil,
vozio se 400 kilometara do Cornisha u New Hampshireu i pretraivao kornike
sporedne putove sve dok nisam pronaao njegovu kuu...
Paul Alexander
(Prevela: Radha Rojc-Belec)
o Poto si nauio/la poneto i o knjievnoj kritici, proitaj i odlomak iz

predgovora knjizi Paula Alexandera Salinger, biografija koji je napisao
poznati knjievnik Miljenko Jergovi:
...Osjeao sam nelagodu itajui njegovu biografiju. Kao da zavirujem u

ovjekovu intimu, kao da mu se nadvirujem kroz prozor ili kao da detalje iz
njegove privatnosti sakupljam u vlastitim albumima i katalozima. Inae se tako
ne osjeam itajui biografije, pa ni one za koje bi se moglo rei da su sasvim
indiskretne. Salingerov ivotopis nije niti najmanje indiskretan, ali je to
svjedoenje o ovjeku koji je odbijao da se o njemu ita svjedoi
S druge strane, nisam mogao a da ne itam, jer ja ovoga pisca volim i jer je
svaki redak koji je on ikada napisao neka vrsta autobiografske ispovijedi, pa je
onda i ova knjiga o njemu tek neka vrsta naknadnoga objanjenja onoga to
smo odranije znali
U prvom je dijelu svoga ivota on stvarao veliku knjievnost, tako vanu u
sentimentalnom odgoju naih generacija, dok je u drugome vodio rat protiv
tabloida i tabloidnog interesa za svojom osobom. Na kraju je u tom ratu i
pobijedio. Tu pobjedu potvruje i ova knjiga, jer u njoj nema gotovo nita
skandalozno. Samo ivot...
Miljenko Jergovi
Iz jedne autobiografije...
42
Ivana Brli-Maurani
Piem ovu svoju malu autobiografiju, povodei se za pitanjima koja mi je priposlala

slavna Jugoslavenska akademija u Zagrebu kad me je poastila svojim zahtjevom da
joj poaljem svoj ivotopis. - Moja su dosadanja knjievna djela malobrojna, a
sadrajem i objemom skromna - moj vanjski ivot pak protekao je mirno, ne izlazei
gotovo nikada iz okvira moje prve i druge obitelji. Ova autobiografija moe dakle
samo da bude ispovijest o razvitku jednog misaonog i osjetljivog bia, nipoto pako
zanimljiva povijest ivota istaknutog pisca.
Ogulin mi je rodno mjesto, a 18. travnja 1874. dan mojega roenja. Moji roditelji
(Vladimir Maurani, tada dravni odvjetnik, a sada umirovljeni potpredsjednik
Banskog stola u Zagrebu, i Henrieta ro. Bernath) budu 1875. premjeteni u
Karlovac. No ve u mojoj estoj, a poslije opet u dvanaestoj godini desila se prilika
da proboravim neko vrijeme u rodnom mjestu Ogulinu. Odande potjeu prvi jaki utisci
kojih se sjeam...
Ivana Brli-Maurani
Sinteza:
Sada zna i ovo!
ivotopis (CV) bi trebao biti prilagoen namjeni za koju se pie, za prijavljivanje na

konkurs za posao, za upis na neku obrazovnu ustanovu, za dodjeljivanje stipendije.
Za razliku od ivotopisa koji je saetak ivota i djela ljudi, biografija je opirniji tekst
kojim se predstavlja karakter osobe, njene vrline i mane, ivotno djelo i ivot uope, a
pie ga neki drugi pisac na osnovu pouzdanih podataka.
Autobiografija je izvorno pisan autorov tekst o sebi i svom ivotu.
Zavrni dio sata:


42

Raspravljanje: rasprava

Nastavna jedinica: Rasprava (uzorak)

42

rjenika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja, raspravljanje: Rasprava

metoda diskusije, rasprava

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Prepoznaje razliite vrste raspravljanja, uoava kompoziciju
raspravljanja, javno iznosi svoje argumente/dokaze i iskazuje miljenja i
stavove, u govornoj i pisanoj komunikaciji, aktivno slua protuargumente, zna
kulturu govorne komunikacije
Ovo ve zna!
Raspravljanje je oblik vezanog teksta u kome se svestrano razmatra neka

tema ili rjeava neki problem. Temelji se na iznoenju misli i na dokazivanju.
o Cilj svakog raspravljanja je tumaenje, obrazlaganje i prosuivanje na
osnovu istinitih injenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile
nejasnoe, odgovorilo na neka pitanja i donijeli konkretni zakljuci. U
raspravljanju se diskutanti odluuju za ili protiv neke teze ili tvrdnje
obrazlaui i argumentirajui svoje miljenje.
42
o Kao dokazi i potvrde miljenja iznose se navodi (citati), dokumenti,

statistiki podaci, opeprihvaene injenice, spoznaje i vrijednosni
sudovi.
o Raspravljati se moe o temama iz svakodnevnog ivota, o knjievnim
djelima, o filmu, pozorinoj predstavi, o radio i TV emisiji, lancima iz
tampe...
o Raspravljati se moe usmeno i pismeno.
Vrste raspravljanja su:
Rasprava/traktat je nauni/znanstveni tekst u kome se svestrano

razmatra neka tema.
Diskusija je usmeno raspravljanje u kojem uestvuje vei broj
sudionika i u kojem se nastoji rijeiti neko vano pitanje.
Problemski Raspravlja, razmatra i rjeava odreeni problem, najee
lanak od opeg interesa.
Polemika je javno, pismeno ili usmeno raspravljanje iji je temelj
suprotstavljanje miljenja pri prosuivanju o pojavama,
problemima i djelima od opeg interesa.
Kritika je vrsta raspravljanja iji je glavni cilj ocijeniti, prosuditi i
(ocjena) vrednovati neko djelo.
Esej (ogled) ujedinjuje knjievnoumjetniki izraz i subjektivnost s
objektivnim znanstvenim stajalitem.
Svaka konstruktivno raspravljanje ima tri kompoziciona dijela:

Uvod: Postavljanje teze (otkrivanje problema)
Razrada: Dokazivanje teze (rjeavanje problema)
Zakljuak: Potvrivanje teze ili odbacivanje teze (izbor rjeenja)
Glavni dio sata
Najava nastavne jedinice: Rasprava (uzorak)
I ovo zna!
Raspravljati se moe o jezikim i knjievnim problemima, o filmskim i

pozorinim ostvarenjima, o drutvenim problemima, o izboru filmova na
medijima...
Teza: Izbor filmova na domaim TV kanalima odgojno je neprihvatljiv
Dokazivanje teze:
a) Edukativni razlozi:
Filmovi su esto zasnovani na drutveno neprihvatljivoj nasilnoj
komunikaciji meu likovima (verbalnoj i neverbalnoj);
43
Filmovi se tematski najee usredsreuju na drutveno

neprihvatljive oblike ivota (poroci, alokoholizam, narkomanija,
kriminal);
Filmovi nerijetko afirmiraju moralno upitne naine sticanja
materijalnih vrijednosti i na njima zasnivaju sreu junaka;
anrovski odabir filmova (kriminalni, horor-filmovi, akcijski...)
moe potaknuti identifikaciju mladih s likovima koji su nosioci
negativnih osobina;
b) Umjetniki razlozi:
Filmovi u osnovi imaju stereotipne i predvidive zaplete i rasplete,
te na nivou konstruiranja prie ne pretendiraju na umjetniku
kvalitetu;
Filmska izraajna sredstva su u funkciji postizanja razliitih
zvunih i vizuelnih efekata koji podiu komercijalnu vrijednost
filma, a ne umjetniku;
Potvrivanje ili odbacivanje teze (pronalaenje rjeenja):
o Potvrivanje ili odbacivanje ove teze preputamo vama. Prisjetite se tri

temeljna pravila uspjenog sudjelovanja u raspravi:
razumjeti predmet rasprave;
s uvaavanjem sluati druge;
znati govoriti i imati to rei.
Sinteza
Sada i ovo zna!
Svaka konstruktivno raspravljanje ima tri kompoziciona dijela:
Uvod: Postavljanje teze (otkrivanje problema)
Razrada: Dokazivanje teze (rjeavanje problema)
Zakljuak: Potvrivanje teze ili odbacivanje teze (izbor rjeenja)
Cilj svakog raspravljanja je tumaenje, obrazlaganje i prosuivanje na osnovu
istinitih injenica i dokaza (argumenata) kako bi se razjasnile nejasnoe,
odgovorilo na neka pitanja i donijeli konkretni zakljuci. U raspravljanju se
diskutanti odluuju za ili protiv neke teze ili tvrdnje obrazlaui i
argumentirajui svoje miljenje.
Zavrni dio sata:

Odaberite jednu od ovih tema i pripremite se za raspravljanje.

43

Kritiki prikaz filma

Nastavna jedinica: Kritiki prikaz filma

43

rjenika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja: Kritiki prikaz filma


metoda diskusije, raspravljanje

Tematska korelacija
Meupodruna: knjievnost, jezik,

Ishodi uenja: Prepoznaje kritiki prikaz, razumije ta je kritika i ko je kritiar,
uoava kompoziciju kritikog prikaza, moe uraditi kritiki prikaz knjievnog
djela ili filma slijedei temu i ideju, prepoznaje objektivne i subjektivne
elemente u prikazu
Ovo ve zna!
Kritika (ocjena) je vrsta raspravljanja koje se bavi ocjenom, prosudbom i

vrednovanjem nekog djela.
Glavni dio sata
43
Izmeu naracije i kreacije

(Bosanskohercegovaki igrani film, 1995 2008.)
Zato nam se najlepi filmovi urezuju u pamenje kao skice, crte, putanje?
(T. iro)
ARMIN I NJEGOV TATA
O. SVILII (2007)
Scenarij i reija: Ognjen Svilii; glume: Armin Omerovi, Emir Hadihafizbegovi...
Armin (Armin Omerovi) i njegov otac Ibro (Emir Hadihafizbegovi) dolaze u

Zagreb na casting za djeaka-glumca koji bi trebao glumiti u njemakom filmu o ratu
u Bosni. To je velika tema! Tema niza filmova koji ratnu kataklizmu rabe kao
semantiki osnov za filmsku priu. Tako i na temeljnoj razini filmske prie, reditelj
Ognjen Svilii otkriva svoje narativno opredjeljenje - ne zanima ga film o ratu u
Bosni, nego film o ratu u ljudima, tj. rat izmeu Armina, adolescenta koji da nije
ovoga castinga nikada i ne bi p(r)opriao sa svojim ocem i Ibre, oca koji slijepo eli
uspjeh svoga sina u tranzicijskom svijetu koji se, voen bljetavilom marketinkih
ubleha, ini prilino podatnim za realizacije razliitih ljudskih snova. Pa i Ibrinih.
(...)
Film se donekle bavi i kulturolokim okom koji provincijalci, otac i sin, trpe u
Zagrebu (hotelu). Iako se vidi kako roaka Aida (izvrsna Darija Lorenci), podstanarka
koja jedva eka da se ratosilja nenadanih i neeljenih gostiju, uope nije uspjela u
Zagrebu, ona je Ibri zoran primjer uspjeha jer je u njenoj sobi vidio Panasonic
televizor. U svojoj konzumeristikoj elji da sinu uvijek neto uzme, on manifestira
sve osobine tranzicijskoga bia potronje. Uspjeti znai moi kupovati markirane
televizore i moi kupovati uope, naravno.
Budui da plan nije proao, te da se Ibro teko miri sa neuspjehom (sinovljevim i
svojim), njemaka filmska ekipa im ponudi da za dobar honorar snime film o Arminu i
njegovoj bosanskoj bolesti da kad je neto ozbiljno ne zna za sebe. Oni to bez
puno premiljanja odbijaju. Ibro kae kako je Armin sada odrastao i da sam moe
donositi odluke. Film o svojoj traumi, njih dvojica ne ele. Pa ak niti o traumi
adolescencije koju su upravo zajedniki prevazili!
Svilii svoje zamisli realizira vrlo vjeto i odmjereno. Metakadrove arije iz koje
otac i sin kreu, slike Zagreba, hotelskih prostora itd., ne koristi, kako je to
uobiajeno u bh. filmu, kao intervale meu scenama ve im dodjeljuje vrlo bitnu
sintakto-semantiku funkciju. Jednostavno, nainom na koji rabi filmski jezik on
uspijeva artikulirati atmosferu i emotivni ugoaj bitan za sadraj svake scene i filma u
cjelini.
Nedad Ibrahimovi
43
Kadar iz filma Armin
Kritiki prikaz predstavlja iznoenje vlastitog miljenja o umjetnikom djelu

(knjizi, filmu, pozorinoj predstavi, lanku...). Autor kritikog prikaza, kritiar,
iznosi svoja razmatranja, prosuivanja i zakljuivanja o estetskoj vrijednosti
djela, njegovoj temi, ideji, likovima, openito o konceptu djela koje je predmet
prikaza. Svoje stavove kritiar mora potkrijepiti dokazima.
o Kritika moe biti:
objektivna (realna, istinita);
subjektivna (lini doivljaj kritiara);
objektivno subjektivna (zasnovana na stvarnim razlozima uz
lini kritiarev stav).
Ako je tema kritikog prikaza film, analiza ukljuuje i druge umjetnike

dojmove o filmu kao to su naini snimanja, rakursi (uglovi snimanja), scene,
prizori, zatamnjenja, muzika, zvukovi, tiina...
Pogledaj film Armin i procijeni da li je kritiarev stav objektivan i/ili

subjektivan. Koje su ti kritike procjene o filmu prihvatljive, a koje nisu?
Obrazloi svoj stav i/ili iznesi vlastitu kritiku procjenu o filmu.
Sinteza
Sada zna i ovo!
Kritiki prikaz predstavlja iznoenje vlastitog miljenja o umjetnikom djelu (knjizi,

filmu, pozorinoj predstavi, lanku...).
Kritika moe biti:
objektivna (realna, istinita);
subjektivna (lini doivljaj kritiara);
43
objektivno subjektivna (zasnovana na stvarnim razlozima uz

lini kritiarev stav).
Zavrni dio sata:


113

Esej

Nastavna jedinica: Esej
43
Struktura i tip asa: proirivanje i utvrivanje usvojenih znanja

rjenika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja, raspravljanje: Esej


dramatizacija

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Prepoznaje esej kao vrstu raspravljanja, razumije ta je esej,
uoava kompoziciju eseja, prepoznaje umjetnike, historijske i znanstvene
elemente, moe uraditi esej o bliskoj temi, po uzoru na dati primjerak slijedei
temu i ideju, iznosi svoja zapaanja, osjeaje i misli u eseju, spaja subjektivno
i objektivno
Ovo ve zna!
43
Esej (ogled) ujedinjuje knjievnoumjetniki izraz i subjektivnost s objektivnim

znanstvenim stajalitem. Prepoznaj ove osobenosti esejistikog izraza u
odlomku iz sljede eseja.
Glavni dio sata
Esej
Bosanski duh u knjievnosti ta je to?

Pokuaj istraivanja povodom zbirke poezije
M. Dizdara Kameni spava
(odlomak)
(...)
Bosanski duh bosanska literatura
Duh jednog naroda kao subjektivni izraz cjelokupnosti uvjeta njegovog ivota, i
onog specifinog odnosa prema ivotu koji konstituira narod, kao specifinu
povijesnu opstojnost, jeste povijesna tvorevina i povijest je njegov pravi izvor i medij
u kojem se on javlja. Narodni duh stoga i jeste uvijek povijesni duh. Zbog toga se on
najpotpunije i najsnanije izraava, s jedne strane, u jeziku jednog naroda, kao ivom
nosiocu povijesnog iskustva i naina doivljavanja svijeta i sudbine koji karakterizira
taj narod, i, s druge strane, u filozofiji, kao misaonom sabiralitu povijesnog iskustva,
kao zboritu njegovih opih odlika. U svim drugim tvorevinama kulture ovaj duh se
izraava samo parcijalno, tj. samo onda i kada te tvorevine, a najvie posredstvom
jezika, bivaju u snanom kontaktu sa povijeu kao pravom osnovom ivota svakog
naroda. Literatura uope, a poezija posebno, samo je dijelom nosilac ovoga duha. I
inae ovaj duh je samo parcijalno prisutan u djelima duhovnog stvaranja jer kao
totalitet on se otkriva u svim vidovima ivota.
(...)
Postoji jedno saznanje, koje je vie intuicija nego li jasna spoznaja, da je
mogue u naoj hiljadugodinjoj bosanskoj povijesti nai i pronai, ne samo ostatke,
nego i kompletna djela koja u sebi dre i skrivaju ovaj duh, koji je Bosnu odrao kao
cjelinu, kao povijesnu opstojnost, kao rije i misao, iza koje bi moda leao i jedan
duh. Moemo, dakle, govoriti o kameniima, elementima jedne cjeline, jednog
mozaika, ali i oni nam mogu pomoi. Duhovna supstancija ne trai kvantitet da bi se
prepoznavala i afirmirala. Ona je jedinstvo i cjelina i kao najsitniji i najmanji detalj.
Od tih djela, uvara i nosilaca elemenata naeg duha i povijesnog iskustva, mi,
to je paradoksalno, imamo i malo i mnogo. Malo prema onome to smo sve stvarali i
mnogo prema onome to smo sve pustili da netragom nestane. To su u prvom redu
nai stari gradovi, naa arhitektura, urbanizam, steci i uope sakralni spomenici,
nae stare knjige, vez, odjea, zanati, najzad na nain ivota uope. (...)
43
Muhamed Filipovi
Stari bosanski novac Stari bosanski nakit
Srednjovjekovni bosanski grad Vranduk
Esej (fr. essai - pokuaj, ogled) je krai prozni rad u kome se izlau lini
stavovi o pojavama, problemima, temama iz ivota, nauke, umjetnosti... Esej
se zasniva na argumentu (argumentima). Autori eseja se pozivaju na vlastite
spoznaje nastojei poetskim nainom pribliiti itaocu vlastita vienja i
shvatanja. Esej ima osobine knjievnosti, novinarstva i nauke. Ponekad se
pribliava reportai, ponekad crtici, noveli, ili pjesmi u prozi, a ponekad
naunom lanku ili raspravi.
Kako napisati esej?

Esejista mora temeljito poznavati temu o kojoj pie. Mora imati sopstveni stav,
ali je dobro i poznavati tue stavove o toj temi.
43
Pisanje eseja poni i prije nego to misli da si spreman/na,

biljei dobre ideje, svoja razmiljanja, jer moe ti se desiti da ih
zaboravi.
Rad pii u nekoliko zaokruenih cjelina. Sadraj i slijed cjelina

treba da budu jasni itaocu. Pii saeto sa jasno iznesenim
miljenjem.
Rad treba da ima uvod, razradu i zakljuak.
Vodi rauna o gramatici i pravopisu.
o Mala jezika radionica
Napii esej na neku od ovih tema:

ivot bez predrasuda
Za i protiv elektronske knjige
Jezik u poeziji Abdulaha Sidrana
(Ako se odlui za ovu temu, proitaj i tekst o leksici u poeziji
Abdulaha Sidrana na sljedeoj internetskoj adresi:
http://www.most.ba/101/092.aspx.
Sinteza
Ovo ve zna!
Esej (fr. essai - pokuaj, ogled) je krai prozni rad u kome se izlau lini stavovi o
pojavama, problemima, temama iz ivota, nauke, umjetnosti...
Esej ima osobine knjievnosti, novinarstva i nauke.
Zavrni dio sata:



Naracija: Prianje smijenog
dogaaja
44

Nastavna jedinica: Naracija: Prianje smijenog dogaaja

rjenika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja, naracija, prianje smijenih
dogaaja, doivljaja

dramatizacija

Tematska korelacija

Ishodi uenja: Humor u pripovijedanju ostvaruje humoristinim poreenjima,
epitetima, perifrazama..., zna ta je ironian humor i primjenjuje ga u govornoj i
pisanoj komunikaciji
Ovo ve zna!
44
Dok vrijeme tee, ovjekov ivot se puni vanim i manje vanim ili
beznaajnim dogaajima i doivljajima. ovjekov ivot je pria. Knjievnici
nam esto u svojim djelima kazuju svoje i tue ivotne prie. Ponekad sa
stanovitom ozbiljnou nastoje opisati vjeitu dramu ovjeka i svijeta, a
ponekad na ovu dramu bace svoj veseli pogled smijui se slabostima kao i
vrlinama, uzvienom kao i unienom, ludosti kao i mudrosti...
Evo kako to ini jedan slavni komediograf:
Glavni dio sata

Naracija: Prianje smijenog dogaaja
Ono ja to je niklo iz prvoga moga osmeha prolo je kroz ivot sa osmehom na usnama,
gledajui sve oko sebe veselim pogledom i vedre due. Ono se smejalo slabostima kao i vrlinama, jer
su ljudske vrline esto vee slabosti od njihovih mana. Ono se smejalo uzvienome kao i unienome,
jer uzvieni je esto manje due od onoga koga on sa visine pogleda. Ono se smejalo ludosti kao i
mudrosti, jer mudrost je ljudska esto puta zbir ljudskih ludosti. Ono se smejalo nepravdi kao i pravdi,
jer pravda je esto puta tea ljudima od nepravde. Ono se smejalo istini kao i zabludi, jer istina je
esto puta nepostojanija od zablude. Ono se smejalo ljubavi kao i mrnji, jer ljubav je esto puta
sebinija od mrnje. Ono se smejalo tuzi kao i radosti, jer tuga esto puta ume biti i lana, dok radost
retko kad. Ono se smejalo srei kao i nesrei, jer srea je gotovo uvek varljiva, a nevolja ne. Ono se
smejalo slobodi kao i tiraniji, jer sloboda je esto fraza, a tiranija uvek istina. Ono se smejalo znanju
kao i neznanju, jer znanje ima granica, dok neznanje ih nema. Ono se smejalo svemu, smejalo se
svaemu, smejalo se, smejalo, smejalo...
(Iz predgovora Branislava Nuia njegovoj Autobiografiji)
Autobiografija
(...)
Geografija
U naoj gimnaziji postojao je jedan globus, koji je godinama stajao na ormaru u

direktorovoj kancelariji, ali je taj globus izgledao tako bedno da ga je alost bila
pogledati. Osovina mu se tako bila iskrivila da bi se, prilikom eksperimenata, uvek
drukije okretao no to je profesor tvrdio da se zemlja okree. Severnu Ameriku
pokrivala je jedna ogromna mrlja od mastila, tako da smo mi bili ubeeni da je, to
upravo Crno more: a tamo gde treba da lei Afrika bila je velika rupa te nisi znao da li
su to Englezi iskopali Afriku da nau faraonske grobnice, ili je kakva amerikanska
ekspedicija, po uputstvima ila Verna, sila u utrobu zemljinu. Meutim, verovatnije
no obe ove pretpostavke, bie da su se profesori izmeu asova objanjavali o
dnevnoj politici, pa upotrebili i globus kao argumenat.
Profesor je u nedostatku globusa upotrebljavao glavu jednog naeg druga,

nekoga Sretena Jovia, koji je odista bio tako glavat da je predstavljao pravi pokretni
globus.
- Izii, Sreto, ovamo! otpoeo bi lekciju kojom bi, recimo, hteo da nam objasni
dan i no. Izii i stani ovde kraj prozora, da te dohvati sunce.
44
Globus izae iz tree klupe i stane kraj prozora.
- E, vidi, kad ovako desni obraz okrene suncu, onda ti je cela ova polovina
glave osvetljena, a ova druga nije. Je li? E, sad okreni levi obraz suncu, i, eto,
sad je ova druga strana osvetljena, a ona nije.
Tako bi nam isto objanjavao i polove na Sretenovoj glavi.
- Evo ovde, vidi? i tu bi upro kaiprst u teme. Tu je severni ledeni pol. Tu je

veita zima, nikad nita ne cveta, sve je izumrlo, a i ako ima ega to je
zakrljalo. To su uostalom neispitani prostori.
Drugi put opet objanjavao nam je na Sretenovoj glavi putanju onoga putnika
koji bi, za ljubav geografije, da bi potvrdio etvrti dokaz o okruglini zemljinoj, krenuo
sa jedne take i idui uvek u istom pravcu stigao opet na tu taku. Profesor je poao
od Sretenovog nosa, kao taka koja je vrlo jasno markirana. To je objanjenje
otprilike ovako izgledalo:
- Uzeemo dakle nos kao polaznu taku, i tu nasloni svoj kaiprst na Sretenov
nos, pa ga zatim uputi, vukui noktom po licu, ka levom uvu i krenuemo na
istok, to jest na onu stranu sveta sa koje sunce istie. Zatim emo... Sretene,
da ispere ui, pune su ti blata kao da si sad iz svinjca izaao... zatim emo
obii zemljinu kuglu i doi na suprotnu stranu sveta... ja sam ti, Sretene, jo
prolog asa kazao da oia tu kosu. Iako na toj suprotnoj strani sveta ive
divljaci, ja ipak neu vie da provlaim prste kroz tu tvoju prljavu kosu... To je
ta strana gde je no kad je kod nas dan, i obratno: gde je dan kad je kod nas
no. Zatim emo ii sve dalje i dalje, prei emo preko Sretenovog desnog
uveta pa opet dalje i dalje i dalje, i evo nas na Sretenovom nosu odakle smo
poli!
Sreten je nama acima neobino imponovao to se profesor njime sluio. Izgledao

nam je kao odistinski kolski instrument, i na to smo se toliko bili navikli da nam je
njegova glava odista izgledala kao globus koji predstavlja kuglu zemaljsku. Njegova
upava kosa izgledala nam je kao prauma u kojoj stanuju divlje zveri, njegovo elo
liilo nam je na uzorane misirske ravni; nos na nedostiivi vrh Himalaja, a dve reke,
koje su se izlevale iz nosa, na Eufrat i Tigar koji su se pred svojim utokom u usta
spajale u jednu reku...
Branislav Nui
o Kojim dijelovima prie si se nasmijao/la? Ima li u tom humoru ironije,

ismijavanja?
Prianje smijenih dogaaja ili doivljaja podrazumijeva prianje u kome je

humor spontan, neusiljen, humor koji izaziva u ovjeku smijeh zbog smijenih
scena, rijei, pokreta.
44
To ne znai da cijela pria mora biti smijena od poetka do kraja, nego da

pria sadri smijene, komine elemente. Ta kominost se postie upotrebom
razliitih stilskih figura: duhovitim epitetom, neuobiajenim poreenjem u
kojem ima istine, neoekivanom metaforom, personifikacijom,
onomatopejom, paradoksom, ironijom..., ili pokretima (mimikom,
gestikulacijom...), tonom, intonacijom...
Ispriaj neki smijean dogaaj. Izaberi neku/e od ponuenih tema:

(Ne)zgode na ledu
Bio/bila je zvijezda veeri
Svijet gledan oima matematiara
Rat s komarcima
Prvo kuhanje
Skrivena kamera
Sinteza
Ovo ve zna!
Prianje smijenih dogaaja ili doivljaja podrazumijeva prianje u kome je

humor spontan, neusiljen, humor koji izaziva u ovjeku smijeh zbog smijenih
scena, rijei, pokreta.
Kominost se postie upotrebom razliitih stilskih figura: duhovitim epitetom,
neuobiajenim poreenjem u kojem ima istine, neoekivanom metaforom,
personifikacijom...
Zavrni dio sata:


116
itanje knjievnoumjetnikih tekstova (itanje
lirskog i epskog teksta)
44
Nastavna oblast: jezik, kultura izraavanja

Nastavna jedinica: itanje(itanje lirskog i epskog teksta)

rjenika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja, govorne vrednote, itanje:
tempo, intonacija, stanke, interpunkcijski znaci, artikulacija, itanje
knjievnoumjetnikog teksta (itanje lirskog teksta, itanje epskog teksta)


dramatizacija, recitovanje

grafoskop, grafofolije, kasetofon i audiozapis
Tematska korelacija

Ishodi uenja: Pravilno ita i razumije tekstove pisane razliitim stilovima,
pravilno ita naglasno oznaene rijei, pravilno ita naglasne cjeline,
prilagoava itanju teksta boju glasa, tempo, potuje znake interpunkcije,
potuje govorne vrednote
44
Ovo ve zna!
ovjek govori u razliitim ivotnim situacijama pa bi trebao razviti i razliite

naine govorenja (razgovor, prianje, itanje epskih, lirskih i dramskih
tekstova, recitovanje, govor glumaca...). U svakom od tih naina veliku
vanost imaju i govorne vrednote. One ine govor razumljivim, zanimljivim i
posebnim.
Govorne vrednote su:
pravilna artikulacija: pravilno stvaranje i oblikovanje glasova;

naglaavanje/akcen(a)t: isticanje odreenih slogova u rijei jaim
glasom;
intonacija: kretanje tona u reenici i njegovo
prilagoavanje sadraju poruke;
visina glasa: glas moe biti visok (tanak glas), srednji i
dubok (debeo glas);
boja glasa: glas moe biti prijatan, topao, grub,
uspavljujui;
pauze/stanke: manji ili vei prekidi u govoru nakon ega se
govor nastavlja;
reenini naglasak: isticanje pojedinih rijei ili skupova rijei u
reenici jaim glasom;
tempo: brzina kojom se govor ostvaruje.
Glavni dio sata

itanje
itanje knjievnoumjetnikih tekstova

Ovo ve zna!
itanje knjievnoumjetnikog teksta je praznik za rijei. Tada se one

preputaju naem umijeu da iz bogato opskrbljenog ormara njihovih arolikih
znaenja posegnemo za uresima koji e ih zaodjenuti bogatim smislom i
uiniti da bljesnu u svom punom sjaju.
44
itanje i recitovanje lirskog teksta
Umijee itanja, kao i svako drugo umijee, moe se nauiti. Tajna je u

spontanosti i prirodnosti itanja, u pravilnoj artikulaciji, intonaciji i
akcenutaciji/naglascima rijei i reenica.
a) Artikulacijske vjebe
Proitaj tiho, a zatim i glasno pjesmu Svijetla je mis'o moja
Alekse antia. Pripazi na pokrete organa u usnoj duplji,
posebno na kretanje jezika i usana. Tako e uoiti eventualne
greke u artikulaciji i ispraviti ih.
Obrati panju na pravilan izgovor glasova: , , samoglasnika a,

e, i,o, i u, i glasovnih skupina ije i je.
Pjevaj vokale (a, e, i, o, u), odravaj ih to duim, neka bruje.

itaj pjesmu i nastoj da ti glas bude zvuan:
Svijetla je mis'o moja...
Svijetla je mis'o moja k'o nebo svijetlo to je

Kada ga sunce krasi,
K'o zora svijetlog maja, kad diu himne svoje
Slaani umski glasi.
arobna kao sanak to ga u svome raju
Njeni anelak sniva,
K'o topla ljubav to se u tajnom zagrljaju
Mlaanog srca skriva.
edna k'o golub bijeli; k'o ljubiica plava
Prepuna slatkog mira;
Dina k'o lovor-vijenac to ga pjesniku dava
Boginja zvunih lira.
ista k'o blage suze to ih u vee tajno
Planinski cvijetak lije,
Jer ti si misao moja, ti moje nebo sjajno,
Sa kog me sunce grije!
Aleksa anti
b) Intonacijske vjebe
Prisjeti se: intonacija je kretanje tona u reenici i njegovo

prilagoavanje sadraju poruke.
Dok bude itao/la pjesmu pripazi na intonaciju i naglasak rijei,
stihova, strofa, na tempo, jainu glasa, pauze/stanke. I boju
glasa mora prilagoditi sadraju, osjeanju i poenti pjesme.
c) Akcenatske vjebe
44
Akcen(a)t je pravilno naglaavanje rijei, reenica. Pri itanju

pjesme pravilno akcentiraj slogove u rijeima, rijei u stihovima.
Pravilno odredi naglasne cjeline.
Reirajte i samostalno pripremite as itanja i recitovanja poezije. Prouite

sadraj pjesama i odredite nain interpretacije. Odredite i iri, odredite
dosjetljive uenike za najavljivae, muziku pratnju uz gitaru ili reprodukciju
muzike i zanimljiv as je tu.
Bezbroj je internetskih adresa na kojima moe sluati itanje/recitovanje
poezije. Neke od njih su:
http://www.youtube.com/watch?v=j1oySqQfBHI
http://www.youtube.com/watch?v=3UwAQtqp2hk&feature=related
http://www.youtube.com/watch?v=w78gdNWWMY0
http://www.youtube.com/watch?v=Eu4iKOdEWoA&feature=related
itanje epskog teksta
Proitaj prvo u sebi, a zatim i naglas odlomak iz pripovijetke Majka Zije

Dizdarevia. Pripazi na glasovnu artikulaciju, akcen(a)t, intonaciju, jainu i
ostale govorne vrednote. Vodi rauna i o znacima interpunkcije (taka, zarez,
upitnik, crtica, trotaka...)
Majka
Stoji iza mene daleko, petnaest i vie godina daleko, prigueno bosansko
djetinjstvo. Da li se sjeam? Bila je jedna kutija soba, i po njoj ilo napaeno
mravo lice, noge u papuama, izblijedjele dimije i blag predan pogled. Majka! Od
zida do zida, od vrata do pei, od ruka do veere, od jeseni do proljea, u zidovima,
meu etiri zida, uzidan, tekao je nelijep enski ivot.
Sjeam se: bilo je sunce, mnogo sunca oko nas kad su djeije igre i crne
poderane seoske koulje prolazile avlijom i ispred prozora. U polumraku zelene
odaje amila je mati i krpila. Duvarevi tamni, u sjenci pili su krv iz enskih obraza.
Sjeam se: jurili smo po vrajevima za konjima, preko trave i kamenja, kroz djeije
razigrane prostore, zaboravljajui otii pet puta na dan u damiju i poslije su oeve
batine bile svretak radosti. Mati je sumorno posluna i priguena kao i mi, suzila:
Svoj je otac, kad malo i udari... poljubi ga u ruku, pa klanjaj, sinko, a na svaki
udarac i jauk lice joj se trzalo i glavu je okretala.
Isprebijano, polomljeno djetinjstvo, neodigrane igre, ena sakrivena u tami i
oev nemilosrdni pogled. Straarska sablja to je goropadno gonila kroz sokake...
Rasli smo.
- Da mi se nijesi maknuo ispred kue. Jes' uo? Nemoj da te ja pruljom
(ipkom) pitam e si bio! A sad abdest pa namaz.
44
Zid pred sitnim djeijim eljama. Uiteljeva ipka bila je dua od oeve, a
djeca su u koli zaplaeno utila. Moj pla...
Sjeam se majke: blijedila je. Sakrivena iza alosnog crnog vela, vale,
uvijena u iroko platno, zar, krila se od ljudi kada je u rijetke dane trebalo proi
ulicom. Kroz na halvat prolazile su tetke, daidince, nane, babe, ene i ene,
donosile na licu mrke vale, u zjenicama pokornost. Ispijale su kahve, razgovarale o
kouljama i smjerno zaklanjale lica kada bi otac naiao. uah se: jesu li imale oca.
Jesu li ikad bose skakale po livadama? Tada smo smjeli, da ne smetamo po kui,
izii na sokak. Igrali smo se pred kuom i enjivo zurili u daleke vrhove brda to se
miluju sa oblacima. I rasli smo. Svake druge godine po jedno dijete dolo bi meu
nas. Majka bi tada obino leala. Samo ne znam zato sam sve ee bivao mlaen,
zato majine oi postajahu dublje i zato smo izjutra suh hljeb jeli... ene su ipak
dolazile. I igre s njima. Igre: klis, top, iza, praina. Bjeali smo iz odaja na sokak i
od kamenja pravili snove. Zaborave. Da. etiri su jabuke u naoj avliji, petnaest puta
su odonda cvale, a ja ne znam pravo je li se ba tada pretrgnulo moje djetinjstvo
()
Zija Dizdarevi
o Kakvim tonom i bojom glasa si proitao/la ovaj odlomak iz pripovijetke?

Zato?
o I epski tekst ima svoj tempo, sadri razliita osjeanja... U kakvom odnosu su
tempo i osjeanja u odlomku iz pripovijetke?
o U kojem dijelu si napravio/la duu pauzu? Zato?
o Koji dio si proitao/la jaim glasom? Zato?

Snimi svoje itanje odlomka iz pripovijetke Majka. Analiziraj svoje umijee itanja, a ukoliko
nisi zadovoljan/a ponovi itanje.
Proitaj cijelu pripovijetku Majka Zije Dizdarevia i prepoznaj dio koji si

proitao/la s najvie emocija.
Posluaj izraajno itanje odlomka iz romana Tvrava Mee Selimovia na
sljedeoj internet adresi: http://www.youtube.com/watch?v=mDpUquc3uII
Sinteza:
Sad zna i ovo!
Zavrni dio sata:



119
44

itanje naunog teksta, itanje novinarsko-
publicistikog, administrativnog teksta
Nastavna oblast: jezik, kultura izraavanja

Nastavna jedinica: itanje naunog teksta, itanje novinarsko-publicistikog,
administrativnog teksta

rjenika
sticanje novih znanja iz oblasti kulture izraavanja, itanje: tempo, intonacija,
stanke, interpunkcijski znaci, artikulacija, itanje naunog teksta, itanje
novinarsko-publicistikog, administrativnog teksta , itanje lirskog teksta,
itanje epskog teksta


dramatizacija, recitovanje

grafoskop, grafofolije, kasetofon i audiozapis
Tematska korelacija
45

Ishodi uenja: Pravilno ita i razumije tekstove pisane razliitim stilovima,
pravilno ita naglasno oznaene rijei, pravilno ita naglasne cjeline,
prilagoava itanju teksta boju glasa, tempo, potuje znake interpunkcije,
potuje govorne vrednote
Ovo ve zna!
S osobinama naunog/znanstvenog stila si se ve upoznao/la. Prepoznaj u
tekstu osobine ovog stila.
Pokuaj pronai u nekom rjeniku ili enciklopediji znaenje tebi nepoznatih
rijei.
Glavni dio sata
itanje naunog teksta

Komet 17P/Holmes
Komet 17P/Holmes
Komet 17P/Holmes je novo najvee tijelo u Sunevom sistemu. Znanstvenike je

iznenadio svojom izuzetnom osvijetljenou ali i razantnim irenjem kome oko
kometa. U samo nekoliko dana je na ovaj nain ovaj komet postao vei i od samog
Sunca. Njegov promjer trenutno iznosi 1,4 miliona kilometara, dok promjer Sunca
iznosi 1,39 milijuna kilometara. Znanstvenici tvrde da porast kome oko kometa
ustvari nije nita iznenaujue, ali je pomalo udna brzina rasta kome (0,5 kilometara
u sekundi), veliina koju je postigla i injenica da kraj njenom rastu jo nije na vidiku.
45
Uz to komet gubi i sve vie mase koju u obliku leda ostavlja iza sebe u svemiru. Jo
uvijek se moe promatrati prostim okom na nebu u veernje doba, ali to nee vie
dugo trajati zbog Mjeseca koji se nalazi u fazi prve etvrtine i koji ga svakim danom
ini sve nevidljivijim. Nalazi se trenutno u sazvijeu Perzej. Kometu 17P/Holmes
treba sedam godina da napravi krug oko Sunca.
o Kako itamo naune tekstove? Uporedi itanje knjievnoumjetnikih i naunih

tekstova. U emu su razlike a u emu slinosti?
o Poto nauni stil odlikuju objektivnost, tanost, preciznost, sistematinost,

argumentirano tumaenje i neemocionalnost, nesubjektivnost, tekstove
napisane ovim stilom itamo teno, ujednaenim tempom, s manje emocija,
pazei na znake interpunkcije.
Izdvoji nepoznate rijei u tekstu i potrai njihovo znaenje u rjenicima,

enciklopedijama...
Pogledaj autentine videozapise o kometu 17P/Holmes na sljedeim
internetskim adresama:
http://www.spacetelescope.org/videos/heic0718a/ http://www.youtube.com/watch?
v=TnUnprosoys
http://www.youtube.com/watch?feature=endscreen&NR=1&v=E_f6kGlyMCQ
http://www.youtube.com/watch?v=3rxCYYcl_Ow
itanje novinarsko-publicistikog teksta

Ovo ve zna! Ovo ve zna!
Novinarsko-publicistiki stil odlikuju: objektivnost, tanost, saetost,

konkretnost, jasnoa, ali i izraajnost i slikovitost.
Proitaj sljedeu vijest u skladu s odlikama novinarsko-publicistikog stila:
Prvi bosanskohercegovaki slavistiki kongres odran je od 26. do 28. 5.

2011. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a u organizaciji
Slavistikog komiteta, naunog i strunog udruenja bosanskohercegovakih
slavista. U radu Kongresa uestvovalo je vie od dvije stotine slavista iz vie
od dvadeset drava svijeta, to ga ini najveim ikad odranim naunim
skupom u BiH u oblasti filologije. Ovo je prvi put da je BiH domain
meunarodnog kongresa slavista. Na Kongresu su sudjelovali strunjaci za
jezik i knjievnost iz svih univerzitetskih centara Bosne i Hercegovine. Ovaj je
skup zasigurno pokrenuo brojna vana pitanja iz oblasti jezika, knjievnosti i
kulture u BiH.
45
Novinari moraju pratiti aktuelna zbivanja, biti uvijek je u aritu zbivanja i

odgovoriti na pitanja: ko, ta, kada, gdje, kako i zato. Pronai odgovore na
ova pitanja u proitanoj vijesti.
itanje administrativno-poslovnog teksta

Ovo ve zna! Ovo ve zna! Ovo ve zna!
Administrativno-poslovni stil slui za zvaninu komunikaciju izmeu

pojedinaca i ustanova, izmeu ustanova, drava i dravnika,
pojedinaca i dravnih organa... Osnovne su mu osobine: preciznost,
objektivnost, zvaninost...
Proitaj u skladu s temeljnim znaajkama administrativno-poslovnog stila

sljedei odlomak iz prvog izvjetaja koji je 2001. godine Bosna i Hecegovina
podnijela Komitetu za prava djeteta. Odlomak se odnosi na na srednje
obrazovanje.
BOSNA I HERCEGOVINA
Prvi izvjetaj Bosne i Hercegovine Komitetu za prava djeteta
(Sarajevo, juni 2001. godine)
(...)
187. Srednje obrazovanje dio je ukupnog sistema odgoja i obrazovanja i
dostupno je svim uenicima sa zavrenom osnovnom kolom, pod jednakim
uvjetima.
Za uenike sa smetnjama u razvoju organizira se specijalno kolovanje.
U srednjem obrazovanju, u odnosu na predratni period, desile su se promjene, koje
se ogledaju u tome to umjesto ranijeg, tzv. usmjerenog obrazovanja, postoji vie
grupacija i vrsta srednjih kola (gimnazije, tehnike, strune, umjetnike, pedagoke,
vjerske).
188. Osniva srednje kole sada moe biti, osim opine i grada, privatno, pravno ili
fiziko lice iz Bosna i Hercegovina ili inozemstva, kao i vjerske zajednice (Bonjaka
gimnazija, Katoliki kolski centar, Turski Koled, Danska tehnika kola). Odobrenje
za osnivanje ovakvih kola daju nadlena ministarstva na entitetskom nivou.
Prema statistikim podacima iz 1997. u F Bosna i Hercegovina je bilo 184 srednje
kole sa 128.422 uenika. U entitetu RS evidentirano je 88 srednjokolskih ustanova,
u kojima je nastavu kolske 1998/99. godine pohaalo 54.215 uenika.
Kad je u pitanju profil obrazovanja u postojeim vrstama kola raspon se kree od
opeg obrazovanja koji se stjee u gimnazijama do strunog osposobljavanja za rad.
Specijalistiko obrazovanje za rad traje jednu godinu nakon srednjeg obrazovanja
koje traje 4 odnosno 3 godine, zavisno od vrste kole. Umjetnika kola traje 4
godine i daje srednje obrazovanje za rad ili dalje kolovanje. Isti je sluaj sa vjerskom
kolom.
(...)
45
Jedna od znaajki administrativno-poslovnog stila je i upotreba strunih

termina. Pronai ih i otkrij njihovo znaenje u nekom rjeniku.
Sinteza:
Sad zna i ovo!
o Nauni stil odlikuju objektivnost, tanost, preciznost, sistematinost,

argumentirano tumaenje i neemocionalnost, nesubjektivnost, tekstove
napisane ovim stilom itamo teno, ujednaenim tempom, s manje emocija,
pazei na znake interpunkcije.
o Novinarsko-publicistiki stil odlikuju: objektivnost, tanost, saetost,
konkretnost, jasnoa, ali i izraajnost i slikovitost. itamo ga s manje emocija,
vodei rauna o znacima interpunkcije, akcentima, pravilnoj artikulaciji glasova
i svim ostalim govornim vrednotama.
o Administrativno-poslovni stil slui za zvaninu komunikaciju izmeu
pojedinaca i ustanova, izmeu ustanova, drava i dravnika, pojedinaca i
dravnih organa... Osnovne su mu osobine: preciznost, objektivnost,
zvaninost...
itanje treba biti slubeno, zvanino, bez suvinih emocija, ali s naglaenim
najbitnijim rijeima i reenicama.
Zavrni dio sata:


45
LITERATURA (za itanku 9, Na jezik 9, Radnu svesku 9, i Prirunik 9)
Andrilovi,A.,udina,M.: Psihologija uenja i nastave, Zagreb, 1985

Burke, Walsh Kate: Step by step, Sarajevo, 2000
Cowley, Sue: Tajne uspjenog rada u razredu-vjetine, tehnike i ideje, kolska
knjiga, Zagreb 2006
Desforges, Charles: Uspjeno uenje i pouavanje-psihologijski pristupi,
Educa, Zagreb, 2001
edi Ibrahim - Valjevac Naila - Kro Aida - Kadi Safet - Hajdarevi Hadem:
Rjenik bosanskog jezika, Institut za jezik Sarajevo, 2007
Glasser, William: Kvalitetna kola-kola bez prisile, Educa, Zagreb, 2005
Grupa autora: Interaktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka,
1999
Grupa autora: Pedagoko-psiholoke i didaktiko-metodike osnove vaspitno-
obrazovnog rada, Drutvo pedagoga RS, Banja Luka, 1999
Furlan,I.: Primijenjena psihologija uenja, Zagreb, 1989
Halilovi, Senahid: Bosanski jezik, Biblioteka Kljuanin, Sarajevo, 1991
Halilovi, Senahid: Pravopis bosanskoga jezika, KDB Preporod, Sarajevo,
1996.
Ili, M.: Responsibilna nastava, Univerzitet u Banjoj Luci, 2000
Ili, Ili: Nastava razliitih nivoa sloenosti, Slovo, Banja Luka, 1992
Isakovi, Alija: Rjenik karakteristine leksike u bosanskome jeziku, Svjetlost,
Sarajevo, 1993
Jahi, Devad Halilovi, Senahid - Pali Ismail: Gramatika bosanskoga
jezika, Dom tampe, Zenica, 2000 Komenski, J. A.: Velika didaktika, Beograd,
1967
Jensen, Eric: Super-nastava nastavne strategije za kvalitetnu kolu i
uspjeno uenje, Educa, Zagreb, 2003
Kyriacou, Chris: Temeljna nastavna umijea, Educa, Zagreb, 2001
Lei, Zdenko: Teorija knjievnosti, Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005
Louis Chen, Lowrence Manion, Keith Morrison: Metode istraivanja u
obrazovanju, Slap, Jastrebarsko, 2007
Mattes,Wolfgang: Nastavne metode -75 kompaktnih pogleda za nastavnike i
uenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007
Meyer, Hilbert: to je dobra nastava?, Erudita Zagreb, 2005
Milanovi-Nahod, S.: Usvajanje pojmova zavisno od nastvnih metoda i
kognitivnih sposobnosti, Beograd, 1981
45
Muratagi-Tuna, Hasnija: Bosanski, hrvatski, srpski aktuelni pravopisi

(slinosti i razlike), Bosansko filoloko drutvo, Sarajevo, 2005.
Miller, Bonnie: Kako ostvariti uspjean kontakt sa uenicima, Sarajevo, 2001
Nikoli, Milija: Metodika nastave srpskog jezika i knjievnosti, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999
Pranji, Marko: Nastavna metodika. Teorija, oblici, metode, sredstva i
pomagala, Editio, Zagreb,1999
Rosandi, Dragutin: Knjievnost u osnovnoj koli, kolska knjiga, Zagreb,
1978
Stevanovi, M.: Recepcija u nastavi, Dnevnik, Novi Sad, 1988
Stevanovi, M.: Kreativnost nastavnika i uenika u nastavi, Rijeka, 1980
Stevanovi, B.: Pedagoka psihologija, Beograd, 1968
Stojakovi, P.: Razvoj sposobnosti uenja, Svjetlost, Sarajevo, 1981
Suzi, N.: Interakcija kao vid uenja i pouavanja, u: Grupa autora,
Interaktivno uenje, Ministarstvo prosvjete RS, Banja Luka, 1999
imlea, P.: Metodika elementarne nastave, PKZ, Zagreb, 1978
Tanovi, Ilijas: Frazeologija bosanskog jezika, Dom tampe, Zenica, 2000
Terhart, Ewald: Metode pouavanja i uenja: uvod u probleme metodike
organizacije pouavanja i uenja, Educa, Zagreb, 2001
45
SADRAJ
2
Priprema i upoznavanje izvora za nastavu bosanskog, hrvatskog i srpskog
jezika i knjievnosti u devetom razredu devetogodinje osnovne kole
KNJIEVNOST
3
Uzorak nastavne pripreme:
Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka
9
Smrt brae Moria, narodna balada
15
Djevojka svezala hvalisava momka, narodna romansa
19
Uspavanka, romska narodna pjesma
23
Ko je to na prozoru, sefardska romansa
27
Zadnja bosanska zima, Jozefine Dautbegovi
31
Ljubavna pria o donu Nunecu i doni Klari, Vojislav Ili (umjetnika romansa)
45
36
Hana, Oskar Davio ( poema)
42
Kolajna V, Tin Ujevi, misaona/refleksivna pjesma
46
Moj dom, S. S. Kranjevi, rodoljubiva/patriotska pjesma
51
Opomena, A. B. imi, lirska misaona/refleksivna pjesma
56
Ljubav belutka, Vasko Popa
61
Elegija, A. S. Pukin, lirska pjesma
65
Zapis o zemlji, Mak Dizdar, patriotska/domoljubna/rodoljubiva pjesma
69
Zato tone Venecija, Abdulah Sidran
Lirska pjesma
74
Znaenje rijei, Vladimir Nazor
lirska pjesma
79
Konak, amil Sijari, historijski roman
84
Tvrava, Mea Selimovi (odlomak Tuga i smijeh)
historijski roman
89
45

Zmaj od Bosne, Nedad Ibriimovi
Historijska pripovijest
95
Ruta Tannenbaum, Miljenko Jergovi (odlomak iz romana)
101
Mrak na svijetlim stazama, I. G. Kovai, pripovijetka
107
Bitka kod Bistrice Lesne, Miroslav Krlea, novela
112
Zeleno busenje, Edhem Mulabdi
Historijski roman
118
Veliki vezir, Dervi Sui
historijska drama
124
Mizantrop, Jean- Batiste Poquelin Molijer, komedija
129
Magarac i slavuj, Ivan Andrejevi Krilov
Umjetnika basna
134
Gimpel luda, Isaac Bashevis Singer
Novela
138
Istanbul Grad, sjeanja, Orhan Pamuk
Autobiografski roman
45
142
Oaloena porodica, Branislav Nui
Komedija
147
Ajvanho, Walter Scott
Historijski roman
150
Dnevnik o arnojeviu, Milo Crnjanski
Lirski roman
156
Ljudi govore, Rastko Petrovi
Knjiga lirske proze
160
A. G. Mato, Ivo Andri
Esej
167
Film nastanak filma, osnovna svojstva
170
Dokumentarni film
175
Film: Montaa dokumentarnog filma
178
Sinopsis i scenarij, knjiga snimanja
182
46
188
Knjievni i razgovorni jezik
193
Rijei iz drugih jezika: posuenice
202
Rijei prema upotrebi: Opeupotrebna i terminoloka leksika
206
argonizmi, vulgarizmi, perifraze, frazeologizmi
212
218
Glas i govorni organi
222
Podjela glasova
228
Podjela glasova po zvunosti, mjestu i nainu tvorbe
232
Glasovne promjene: Nepostojano a
237
Jednaenje suglasnika po zvunosti
241
Jednaenje suglasnika po mjestu i nainu tvorbe
46
245
Palatalizacija
249
Sibilarizacija (II palatalizacija)
253
Jotovanje
256
Prelazak l u o (vokalizacija)
260
Gubljenje suglasnika
264
Zamjena jata u bosanskom knjievnom jeziku
267
- Duljenje kratkoga je, e , i ( je > jee ili ije; e, i > ije)
272
Akcenti/naglasci
276
Prenoenje akcenta na proklitiku
280
Tvorba rijei
285
46
Naini tvorbe rijei
290
Naini tvorbe rijei: slaganje/kompozicija
294
Tvorba rijei preobrazbom
297
300

Tvorba imenica
(etnici, mislene, mjesne, uveanice, umanjenice)
304
Tvorba pridjeva i glagola
309
O reenici...
313
Slaganje/sronost rijei u reenici
320
Red rijei u reenici
329
Viestrukosloena reenica
335
Veliko slovo u vielanim imenima
46
342
Reenini i pravopisni znakovi
348
Reenini i pravopisni znakovi: Upitnik (?), uzvinik/usklinik (!) i taka-zarez
(;)
352
Trotaka/tri take (...), crtica (-), zagrade (), izostavnici (')
359
Upravni govor
362
Pisanje rijei s glasovima , , d,
367
Pisanje rijei s glasovnim skupovima ije i je
371
Skraenice/kratice
377
Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei- imenice i pridjevi
384
Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei- zamjenice, glagoli i brojevi
390
46
Pisanje nepromjenljivih rijei (prilozi, prijedlozi, veznici, rijece)
394
397
402
Uzorak nastavne pripreme
Funkcionalni stilovi
(razgovorni, nauni/znanstveni, knjievnoumjetniki, novinarski i
administrativni)
417
423
Raspravljanje: rasprava
427
431
Esej
435
Naracija: Prianje smijenog dogaaja
439
itanje knjievnoumjetnikih tekstova (itanje lirskog i epskog teksta)
444
46
itanje naunog teksta, itanje novinarsko-publicistikog, administrativnog

teksta
46

9 Razred

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

9 Razred

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Prirunik 9 Bosanski jezik i knjievnost A. Verlaevi & V.

Azra Verlaevi Vesna Ali

(Metodiki prirunik za nastavnike - uz itanku 9 i Radnu svesku 9)

Prirunik sadri 119 priprema za asove obrade i ponavljanja nastavnih

Priprema i upoznavanje izvora za nastavu

Ne uimo za kolu, nego za ivot.

Upoznavanje s Radnom sveskom 9

Upoznavanje s lektirnim naslovima

Rijei lete, zapisi ostaju.

Uzorak obrade nastavne jedinice: Lipa Naza vodu

Nastavna oblast: Knjievnost

Nastavna jedinica: Lipa Naza vodu gaza, sevdalinka

Struktura i tip sata: Usvajanje novih nastavnih sadraja

Odgojni: usmena knjievnost kao vrijednost, razvijanje ljubavi prema jeziku i

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, metoda usmenog izlaganja i

Oblici jezike i socijalne komunikacije: frontalni, individualni

Nastavna sredstva i pomagala: itanka 9, kreda, biljenica, olovke, kasetofon,

Meupodruna: kultura izraavanja, jezik, medijska kultura

Ishodi uenja: Prepoznaje lirsku narodnu pjesmu, prepoznaje sevdalinku,

Tok izvoenja nastavnog sata

Motivacijski dio sata:

Koliko ljepota moe utjecati na raanje ljubavi?

Glavni dio sata:

Interpretativno itanje teksta:

Rabbum Boe gospode Boe

Koji je osnovni motiv ove pjesme? Opredijeli se za neki/e od odgovora:

- Rabbum Boe, lipa li sam,

ta o pojmu djevojake ljepote saznaje iz navedenih stihova?

- Stilska figura koja znai ponavljanje rijei na poetku stihova zove se

U pjesmi je iskazana ljubav djevojke Naze prema Mehmedu kujundiji, ne

Tri bi' momka premamila

Koji govor prepoznaje u ovom stihu iz pjesme: -Rabbum Boe, lipa li

Stihovi iz jedne druge sevdalinke na slian nain predoavaju

Kakve Ajka crne oi ima,

(iz sevdalinke Aj, kakve Ajka crne oi ima)

Kako se zovu epiteti koji se javljaju u razliitim narodnim pjesmama u istom

Narodne pjesme se pojavljuju u raznim varijantama u zbirkama razliitih

o Tri bi grada primamila

Novi knjievni pojmovi

Narodne lirske pjesme iskazuju osjeanja, raspoloenja i misli u razliitim ivotnim

Stupnjevanje ili gradacija (lat. gradatio = vrhunac) je stilska figura koja

Anafora je stilska figura koja nastaje ponavljanjem rijei na poetku stihova.

Sevdalinka je lirska narodna pjesma nastala u gradskim sredinama Bosne i

Zavrni dio sata:

Saznaj vie o ...

Potraite neto vie o lirskoj narodnoj poeziji na internetskoj stranici:

Nastavna oblast: Knjievnost

Odgojni: razvijanje ljubavi prema jeziku i knjievnosti uope, ljepota usmene

Nastavne metode i postupci: tekst-metoda, dramatizacija, ilustracija, metoda

Nastavna sredstva pomagala: itanka 9, kreda, biljenica, olovke, grafofolija

Meupodruna: kultura izraavanja, medijska kultura, jezik

Ishodi uenja: Prepoznaje epsko-lirsku narodnu pjesmu, prepoznaje baladu

stilska sredstva, povezuje ritam i osjeanje, prepoznaje epske/narativne i lirske

Tok izvoenja nastavnog sata

Motivacijski dio asa:

Posluaj izvedbu balade Smrt brae Moria na internetskoj adesi:

Moria han u srcu sarajevske arije

ta zna o Moria hanu koji se nalazi u Sarajevu?

Po kome je Moria han dobio ime?

Interpretativno itanje teksta:

ita nastavnik ili puta tonski zapis

Saekati nekoliko trenutaka da uenici srede dojmove o tekstu.

Otkrijmo znaenje rijei!