Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Na osnovu lana 30. st. 1, 4. i 5. Zakona o standardizaciji ("Slubeni list SFRJ", br. 38/77 i 11/80), u
saglasnosti sa predsednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, predsednikom Saveznog
komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zatitu i saveznim sekretarom za unutranje poslove,
PRAVILNIK
I. OPTE ODREDBE
lan 1.
lan 2.
1) nadzemni elektroenergetski vod je skup svih delova koji slue za nadzemno voenje provodnika
koji prenose i razvode elektrinu energiju, kojim su obuhvaeni: provodnici, zatitna uad,
zemljovodi, uzemljivai, izolatori, nosai, konzole, stubovi i temelji;
5) maksimalni pogonski napon je vrednost napona izmeu faznih provodnika koja u normalnom
pogonu ne sme biti prekoraena;
9) stvarni presek ice je geometrijski presek ice, a stvarni presek ueta je zbir geometrijskih preseka
svih ica u uetu, bez obzira na to da li su ice od istog materijala ili od razliitih materijala;
10) zatezna vrstoa ice je najmanje naprezanje pri kome dolazi do prekida ice. Vrednosti zatezne
vrstoe su u skladu sa vrednostima zatezne vrstoe pre pouavanja i navedene su u
odgovarajuim jugoslovenskim standardima;
11) sila kidanja je 95% od raunske sile kidanja za jednometalno ue, a 90% od raunske sile kidanja
za dvometalno ue. Raunska sila kidanja utvrena je u propisima o jugoslovenskim standardima
za metalnu uad, a prekidna vrstoa izraunava se iz tako definisane sile kidanja i preseka ueta;
12) maksimalno radno naprezanje provodnika, odnosno zatitnog ueta je odabrana raunska
vrednost koju horizontalna komponenta zatezne vrstoe postie na temperaturi od -5 C pri
normalnom dodatnom optereenju, ili na temperaturi od -20 C bez dodatnog optereenja;
13) normalno dozvoljeno naprezanje provodnika, odnosno zatitnog ueta je naprezanje koje se ne
sme prekoraiti pod normalnim uslovima, tj. na temperaturi od -5 C pri normalnom dodatnom
optereenju i na temperaturi od -20 C bez tog optereenja i odnosi se na horizontalnu
komponentu naprezanja;
14) izuzetno dozvoljeno naprezanje provodnika, odnosno zatitnog ueta je naprezanje koje se ne
sme prekoraiti pod izuzetnim uslovima, tj. na temperaturi od -5 C pri izuzetnom dodatnom
optereenju i odnosi se na naprezanje u taki uvrenja;
15) sila naprezanja provodnika, odnosno zatitnog ueta je proizvod stvarnog preseka i maksimalnog
radnog naprezanja;
16) dodatno optereenje je optereenje provodnika, odnosno zatitnog ueta od inja, leda ili snega, a
dejstvuje vertikalno nanie i dodaje se teini provodnika, odnosno zatitnog ueta;
17) teina provodnika, odnosno zatitnog ueta (sa dodatnim optereenjem ili bez njega) koja
optereuje taku uvrenja je proizvod jedinine teine provodnika, odnosno zatitnog ueta po
metru (sa dodatnim optereenjem ili bez njega) i gravitacionog raspona izraenog u metrima;
18) gravitacioni raspon je udaljenost od najnie take lananice s jedne strane stuba do najnie take
lananice s druge strane stuba;
19) ugib provodnika, odnosno zatitnog ueta je vertikalni razmak od prave koja spaja take
uvrenja do provodnika, odnosno zatitnog ueta, meren na sredini raspona;
21) zatezno polje je deo voda koji se nalazi izmeu dva susedna zatezna stuba;
22) raspon ukrtanja je raspon u kome vod prelazi preko nekog objekta navedenog u glavi VIII ovog
pravilnika;
24) polje ukrtanja je zatezno polje u kome vod prelazi preko nekog objekta navedenog u glavi VIII
ovog pravilnika;
25) susedno polje je zatezno polje koje se nalazi neposredno do polja ukrtanja;
26) pojaana mehanika sigurnost je pojaana sigurnost voda postignuta izolacijom koja je u
mehanikom pogledu jae dimenzionisana;
27) pojaana elektrina sigurnost je pojaana sigurnost voda postignuta izolacijom koja je u
elektrinom pogledu jae dimenzionisana;
28) sigurnosni razmak je najmanji dozvoljeni razmak izmeu delova pod naponom, odnosno izmeu
dela pod naponom i uzemljenog dela voda, za odgovarajui nazivni napon;
29) sigurnosna visina je najmanja dozvoljena vertikalna udaljenost provodnika, odnosno delova pod
naponom od zemlje ili nekog objekta pri temperaturi + 40 C, odnosno pri temperaturi - 5 C sa
normalnim dodatnim optereenjem bez vetra;
30) sigurnosna udaljenost je najmanja dozvoljena udaljenost provodnika, odnosno delova pod
naponom od zemlje ili nekog objekta u bilo kom pravcu pri temperaturi + 40 C i optereenju
vetrom od nule do punog iznosa;
31) stub je bilo koja konstrukcija koja nosi izolatore, provodnike i zatitnu uad (npr. stub, zidna
konzola, nosa i sl.);
32) nosei (linijski) stub je stub koji nosi provodnike i zatitnu uad;
33) zatezni stub je stub koji slui za zatezanje provodnika i zatitne uadi;
34) normalni sluaj optereenja stuba je sluaj koji nastaje kad su svi delovi voda neoteeni;
35) vanredni sluaj optereenja voda je sluaj koji nastaje kad se jedan provodnik ili jedno zatitno
ue s jedne strane stuba prekine;
38) otpornost rasprostiranja uzemljivaa je otpornost zemlje izmeu uzemljivaa i referentne zemlje;
39) referentna zemlja je podruje zemljita koje je od pripadajueg uzemljivaa udaljeno toliko da se
izmeu ma kojih taaka tog podruja ne pojavljuju znatnije razlike potencijala;
40) izolacija voda je izolacija koja se sastoji od vazdunih razmaka i izolatora u dodiru sa vazduhom
koji su podvrgnuti dielektrinom naprezanju, atmosferskim i drugim uticajima (vlaga, praina,
neistoa itd.);
41) izolator je deo montanog sklopa koji slui za elektrino izolovanje i mehaniko spajanje
provodnika sa noseom konstrukcijom;
42) izolatorski lanac je montani sklop jednog ili vie izolatora i opreme za noenje, koji slui za
elektrino izolovanje i mehaniko spajanje provodnika sa noseom konstrukcijom.
1. Temperatura
lan 3.
1) minimalna temperatura...............................- 20 C
2) maksimalna temperatura............................ + 40 C
2. Dodatno optereenje
lan 4.
Pri proraunavanju provodnika i zatitne uadi uzima se da se na njima stvara dodatno optereenje od
inja, leda ili mokrog snega (u daljem tekstu: dodatno optereenje).
Smatra se da dodatno optereenje dejstvuje vertikalno nanie i ono se dodaje teini provodnika,
odnosno zatitnog ueta.
lan 5.
Za normalno dodatno optereenje g uzima se najvee dodatno optereenje koje se na odnosnom mestu
pojavljuje proseno svakih pet godina, ali u svakom sluaju ne manje od
g = 0,18 d [daN/m]
Za procenu dodatnog optereenja koje se uzima pri proraunu voda koriste se podaci koji se dobijaju od
hidrometeoroloke slube i izmerene vrednosti na postojeim nadzemnim elektroenergetskim vodovima
i telekomunikacionim vodovima du projektovane trase. Po pravilu, rauna se sa sledeim vrednostima
za normalno dodatno optereenje:
1,0 g
1,6 g
2,5 g
4,0 g
Izuzetno od odredbe stava 2. ovog lana, mogu se uzeti i vrednosti razliite od navedenih, ali ne manje
od 1,0 g.
lan 6.
Za izuzetno dodatno optereenje uzima se najvee dodatno optereenje koje se na odnosnom mestu
pojavljuje proseno svakih 20 godina, ali ne manje od dvostrukog normalnog dodatnog optereenja iz
lana 5. ovog pravilnika.
lan 7.
Ako je na vodu ili delu njegove trase rezultanta sila pritiska vetra i teine provodnika, odnosno
zatitnog ueta bez dodatnog optereenja vea od teine provodnika, odnosno zatitnog ueta sa
izuzetnim dodatnim optereenjem, kao izuzetno dodatno optereenje uzima se vea vrednost.
3. Vetar
lan 8.
Optereenje od vetra je proizvod povrine objekta, pritiska vetra, koeficijenta dejstva vetra i sinusa
napadnog ugla. Pri tom se uzima vodoravni pravac vetra, a optereenje od vetra upravno na napadnutu
povrinu.
lan 9.
Pri izraunavanju optereenja od vetra, za povrinu objekta uzima se stvarna povrina, bez dodatnog
optereenja, napadnuta vetrom, a za cilindrine objekte uzima se projekcija te povrine. Za reetkaste
stubove uzimaju se samo povrine okrenute prema vetru.
lan 10.
2
v
2
p = ------ [daN/mm ]
16
gde je v = maksimalna brzina vetra [m/s] koja se na istom potezu trase pojavljuje proseno svakih pet
godina, a za vodove napona 400 kV - i u duem periodu. Brzina vetra odreuje se na osnovu merenja,
primenom statistike obrade mernih podataka. U nedostatku dovoljnog broja mernih podataka, brzina
vetra se procenjuje korienjem raspoloivih podataka.
Pritisak vetra iz stava 1. ovog lana primenjuje se za osnovnu visinsku zonu od 0 do 40 m nad zemljom
2
i ne sme biti manji od 50 daN/m . Dobijene raunske vrednosti za p poveavaju se do prve vee
vrednosti iz sledeeg niza:
2
60, 75, 90, 110, 130 daN/m
Na delovima koji se nalaze u zoni izmeu 40 m i 80 m nad zemljom uzimaju se poveane vrednosti
pritiska vetra, prema tabeli 1.
Tabela 1
Za pritisak vetra na provodnike, odnosno zatitnu uad merodavna je visina njihove take uvrenja u
stezaljci na odnosnom stubu. Vrednosti iz tabele 1 mogu se poveati zavisno od uslova terena.
lan 11.
Pri odreivanju koeficijenta dejstva vetra uzima se u obzir dejstvo vetra na pritisak i usisavanje, dejstvo
vetra na zadnju stranu reetkaste konstrukcije, kao i smanjenje dejstva vetra na provodnike i zatitnu
uad zbog toga to se maksimalni pritisak nikad ne javlja istovremeno du celog raspona.
2) za stubove estougaonog
ili osmougaonog preseka.........................................1,0
1. Izrada
lan 12.
Za izradu ica i uadi upotrebljavaju se: aluminijum, aluminijumske legure, bakar i elik. Aluminijum i
bakar moraju biti tvrdo vueni. elik mora biti trajno i pouzdano zatien od korozije (npr.
pocinkovanjem vruim postupkom).
lan 13.
Ako se upotrebe kombinacije metala iz lana 12. ovog pravilnika, njihovih legura ili drugih materijala,
ice i uad moraju biti dovoljno ilavi i postojani prema atmosferskim uticajima.
lan 14.
Za vodove koji se grade prema odredbama ovog pravilnika moe se upotrebljavati samo gola uad.
2
1) od aluminijuma i njegovih legura.........25 mm
2
2) od al-elika ...................................16 mm
2
3) od elika.......................................16 mm
2
4) od bakra.......................................10 mm
Uad od drugih materijala mora imati takav presek da sila kidanja bude najmanje 380 daN.
lan 16.
Presek uadi mora biti dovoljno veliki da ukupna temperatura uadi usled zagrevanja strujom ne bude
via od + 80 C, pri emu se rauna sa temperaturom okoline od + 40 C.
lan 17.
Zatitno ue mora biti takvih dimenzija da pri jednopolnim kratkim spojevima ne bude termiki
preoptereeno.
3. Naprezanje
lan 18.
Maksimalno radno naprezanje, tj. odabrana raunska vrednost koju horizontalna komponenta
naprezanja na zatezanje postie pri temperaturi od - 5 C sa normalnim dodatnim optereenjem prema
lanu 5. ovog pravilnika, ili pri temperaturi od - 20 C bez dodatnog optereenja, ne sme prelaziti
vrednost normalnog dozvoljenog naprezanja.
lan 19.
lan 20.
Normalna i izuzetno dozvoljena naprezanja koja se odnose na raunski presek uadi za razne materijale
ne smeju biti vea od vrednosti datih u tabeli 2.
Tabela 2
lan 21.
Opasnost od zamora materijala zbog vibracija spreava se odgovarajuim merama (npr. postavljanjem
priguivaa ili smanjenjem naprezanja).
lan 22.
Pri proraunavanju naprezanja, za fizika svojstva materijala koriste se vrednosti navedene u tabeli 3.
Tabela 3
Toplotni
Odnos koeficijent Modul
preseka, za Gustina
Materijal Broj ica u uetu linearnog elastinosti
uad od dva 3 3
10 kg-/m irenja 3
materijala daN /mm
-6
10 /C
Al/ = Al
Al-elina 0,86 78 91 5,45 13,7 13400
uad 0,95 18 19 5,33 13,3 13000
1,4 14 7 4,91 15,0 11000
14 19
1,7 12 7 4,66 15,3 10700
4,3 30 7 3,75 17,8 8200
uad 12 17500
19 17500
37 17500
61 17500
Bakarna 7 11300
uad 19 10500
- 8,9 17
37 10500
61 10500
lan 23.
Za nastavljanje provodnika, odnosno zatitne uadi upotrebljavaju se, po pravilu, spojnice odnosno
stezaljke od istog materijala od kog su i provodnici. Spojnice, odnosno stezaljke od elika moraju biti
pocinkovane vruim postupkom ili izraene od nerajueg elika.
lan 25.
Za vodove u istom rasponu dozvoljen je najvie jedan nastavak po provodniku, odnosno po zatitnom
uetu.
lan 26.
Provodnici, odnosno zatitna uad razliitih preseka ili od razliitih materijala smeju se nastavljati samo
na mestima na kojima su mehaniki rastereeni. Upotrebljene stezaljke moraju biti takve konstrukcije
da se pouzdano spreava elektrolitsko razaranje.
lan 27.
Nastavci provodnika, odnosno zatitne uadi u rasponu moraju izdrati najmanje 90% sile kidanja
provodnika, odnosno zatitnog ueta, pri emu je dozvoljeno upotrebiti i vie od jedne spojnice.
Spojnice koje su takve konstrukcije da se njima postie pouzdan provodan spoj i da imaju najmanje
100% sile kidanja provodnika, odnosno zatitne uadi (npr. kompresione spojnice) ne smatraju se
nastavcima.
1. Sigurnosni razmaci
lan 28.
Udaljenost izmeu delova pod naponom, kao i udaljenost od delova pod naponom do uzemljenih delova
i do delova stuba, uzimajui u obzir dejstvo vetra ili dodatnog optereenja, mora biti najmanje jednaka
sigurnosnom razmaku.
lan 29.
3) Naponi industrijske _ 7 10 30 55 90
frekvencije (normalni i
pogonski uslovi)
2) za P = 0,15 Pmax
3) za P = Pmax
gde je Pmax - maksimalni pritisak vetra, prema lanu 10. ovog pravilnika.
lan 30.
Smatra se da je zahtev iz lana 29. ovog pravilnika u pogledu udaljenosti izmeu provodnika, odnosno
izmeu provodnika i zatitne uadi u sredini raspona ispunjen ako udaljenost D u sredini raspona u
uslovima bez vetra na temperaturi + 40 C iznosi najmanje:
gde je:
f - ugib provodnika, odnosno zatitnog ueta na temperaturi + 40 C, u cm, bez obzira na usvojenu
maksimalnu temperaturu provodnika;
l - duina izolatorskog lanca od take uvrenja do provodnika, u cm, za sva uvrenja (ili delove
uvrenja) koja se ne otklanjaju u smeru upravnom na pravac voda, kao i potporne izolatore,
zatezne izolatorske lance i zatitnu uad l = O;
k - koeficijent ija vrednost zavisi od rasporeda dva posmatrana provodnika, odnosno provodnika i
zatitnog ueta, a odreuje se prema obrascima iz l. 31. do 33. ovog pravilnika, u kojima je ugao
otklona provodnika, odnosno zatitnog ueta od punog pritiska vetra, raunatog prema l. 10. i 11.
ovog pravilnika, na ue, bez leda, izraen u stepenima.
Pri proraunavanju udaljenosti izmeu dva razliita provodnika, odnosno izmeu provodnika i zatitnog
ueta koje nije izvedeno isto kao i provodnik, za svaki provodnik, odnosno i za provodnik i za zatitno
ue udaljenost D izraunava se prema obrascu iz stava 1. ovog lana, a odabira se vea vrednost za D.
lan 31.
Za vodove nazivnog napona do 20 kV koristi se obrazac iz stava 1. ovog lana i kad raspored
(projekcija) provodnika, odnosno zatitnog ueta nije horizontalan.
Za sluajeve iz stava 3. ovog lana, horizontalna udaljenost provodnika iznosi 20 cm kad zbog
vremenskih prilika (sneg, led, inje) postoji verovatnoa dodira, odnosno preskoka napona.
lan 32.
Ako je horizontalna udaljenost izmeu dva koso rasporeena provodnika i zatitnog ueta jednaka ili
vea od udaljenosti D izraunate prema lanu 31. ovog pravilnika, udaljenost je dovoljna.
lan 33.
Udaljenost iz stava 2. ovog lana potrebna je samo za vodove nazivnog napona veeg od 20 kV i u
sluaju kad raspored nije potpuno vertikalan, ali je horizontalna udaljenost manja od sigurnosnog
razmaka.
lan 34.
Ugao otklona izolatorskog lanca rauna se sa 70% pritiska vetra na provodnike, odnosno sa 50%
pritiska vetra na provodnike u snopu. U oba sluaja ugao otklona rauna se za provodnike bez leda.
Pritisak vetra rauna se na nain odreen u l. 10. i 11. ovog pravilnika.
2. Zatitna zona
lan 35.
Pod zatitnom zonom podrazumeva se prostor ispod zatitnog ueta u kome su provodnici dovoljno
zatieni od uticaja atmosferskih prenapona.
lan 36.
Provodnici se, po pravilu, moraju nalaziti u granicama zatitne zone du svih raspona i na svim
temperaturama od 0 do 40 C u uslovima bez vetra.
lan 37.
Na vodu sa jednim zatitnim uetom zatitna zona obuhvata prostor u granicama ugla od najvie 30 sa
obe strane zatitnog ueta, mereno od vertikale.
lan 38.
Zatitna zona izmeu dva zatitna ueta obuhvata prostor ispod luka koji dodiruje oba zatitna ueta,
ije je sredite iznad ueta, a poluprenik luka iznosi 0,58 d, gde je d meusobna udaljenost zatitne
uadi (slika 1).
Slika 1
1. Opte odredbe
lan 39.
Visei izolatori spajaju se sa stubom tako da se mogu slobodno klatiti oko take uvrenja.
lan 40.
Za odreeni vod biraju se odgovarajui tipovi izolatora, pri emu se vodi rauna o mehanikim i
elektrinim optereenjima tog voda.
2. Mehaniko dimenzionisanje
lan 41.
Potporni izolatori na noseim stubovima moraju biti takvih dimenzija da prelomno optereenje iznosi
najmanje 2,5 puta teine provodnika sa dodatnim optereenjem, s tim to se ako je optereenje
provodnika usled delovanja vetra vee, uzima u obzir to vee preoptereenje.
Potporni izolatori na zateznim stubovima moraju biti takvih dimenzija da prelomno optereenje iznosi
najmanje 2,5 puta sila zatezanja provodnika.
lan 42.
Kapasti izolatori, odnosno kapasti izolatori u izolatorskim lancima na noseim stubovima moraju biti
takvih dimenzija da imaju elektromehaniko, odnosno mehaniko optereenje najmanje tri puta vee od
teine provodnika sa dodatnim optereenjem, s tim to se, ako je optereenje provodnika usled
delovanja vetra vee, uzima u obzir to vee optereenje.
Kapasti izolatori, odnosno kapasti izolatori u izolatorskim lancima na zateznim stubovima moraju biti
takvih dimenzija da imaju elektromehaniko, odnosno mehaniko optereenje najmanje tri puta vee od
sile zatezanja provodnika.
lan 43.
Masivni i tapni izolatori, odnosno masivni i tapni izolatori u izolatorskim lancima na noseim
stubovima moraju biti takvih dimenzija da imaju prekidno optereenje najmanje tri puta vee od teine
provodnika sa dodatnim optereenjem, s tim to se, ako je optereenje provodnika usled delovanja
vetra vee, uzima u obzir to vee optereenje. Masivni i tapni izolatori, odnosno masivni i tapni
izolatori u izolatorskim lancima na zateznim stubovima moraju biti takvih dimenzija da imaju najmanje
tri puta vee prekidno optereenje od sile zatezanja provodnika.
lan 44.
Dozvoljena je upotreba viestrukih izolatorskih lanaca pod uslovom da je u normalnom stanju osigurana
ravnomerna raspodela optereenja na pojedine izolatorske lance.
3. Elektrino dimenzionisanje
lan 45
Izolator, odnosno izolatorski lanac, kompletno sastavljen kao na nadzemnom vodu sa zatitnom
armaturom ili bez nje, mora zadovoljiti vrednosti date u tabelama 4, 5 i 6.
Tabela 4
Stupanj izolacije voda (snien ili pun stupanj izolacije) bira se s obzirom na izloenost atmosferskim ili
sklopnim prenaponima, nain uzemljenja neutralne take i vrstu prenaponske zatitne naprave ako je
primenjena.
Tabela 5
650
750 275
325
220 245 200 850 360
950 395
460
1050
Iz tabele 5 bira se jedan stupanj ili vie stupnjeva izolacije za pojedine standardne vrednosti najvieg
napona opreme. Ako je dato vie stupnjeva izolacije, vii stupanj izolacije je prikladan za opremu u
mreama sa kompenzacijom struje zemljospoja ili gde je faktor zemljospoja iznad 1,4.
Tabela 6
1,36 1 425
lan 46.
Vrednosti iz lana 45. ovog pravilnika vae za izolatore pod sledeim uslovima:
2) temperatura ........................... + 20 C;
3
3) vlanost ....................................11 g/m .
lan 47.
Za delove voda na veim nadmorskim visinama, vrednosti ispitnih napona iz tabela 4, 5. i 6. iz lana
45. ovog pravilnika mnoe se sledeim faktorima:
lan 48.
Na vodovima ili delovima vodova u predelima sa poveanim stepenom zagaenosti atmosfere (npr. u
blizini obale mora, hemijske industrije, toplana, cementara i dr.) moraju se upotrebiti specijalni izolatori
sa produenom strujnom stazom.
lan 49.
Prema stepenu zagaenosti, izolatorski lanci, odnosno izolatori moraju imati specifine nazivne strujne
staze najmanje prema tabeli 7, s tim to se uzima najvii napon opreme Um.
Tabela 7
lan 50.
Poloaj izolatora, odnosno izolatorskog lanca na vodu mora biti takav da bitno ne smanjuje njegova
izolaciona svojstva.
4. Pojaana izolacija
lan 51.
Izolacija voda pojaava se, po potrebi, mehaniki, elektrino, odnosno mehaniki i elektrino.
lan 52.
a) za potporne izolatore upotrebe dva ili vie izolatora, tako da, u sluaju preloma jednog izolatora,
preostali izolatori budu dimenzionisani prema l. 41. do 44. ovog pravilnika, uzimajui u obzir
raspodelu optereenja na neoteene izolatore;
b) za visee izolatore, odnosno izolatorske lance upotrebe dva lanca ili vie lanaca dimenzionisanih
prema l. 42. do 44. ovog pravilnika za normalno stanje voda, kad je optereenje ravnomerno
rasporeeno na sve lance, a ako se prekine jedan lanac, preostali lanci smeju biti optereeni
najvie sa pola iznosa od elektromehanikog optereenja, odnosno minimalnog prelomnog
optereenja.
lan 53.
1) za potporne izolatore odabere izolator za prvi vii izolacioni nivo, odnosno izolator sa poveanom
duinom strujne staze;
3) za kapaste izolatore, odnosno kapaste izolatore u izolatorskim lancima stavi jedan lanak vie,
nezavisno od naponskog nivoa.
5. Uvrenje provodnika
lan 54.
Na potpornim izolatorima noseih stubova provodnici se, po pravilu, vezuju mekanom icom od istog ili
slinog materijala od kog su i provodnici. Prenik ice ne sme biti manji od 2,5 mm.
lan 55.
Na ugaone stubove provodnik se postavlja tako da je potporni izolator u tupom uglu i da je veza
rastereena.
lan 56.
lan 57.
Nosai potpornih izolatora dimenzioniu se tako da izdre optereenje iz lana 41. ovog pravilnika, s
mehanikim faktorom sigurnosti najmanje 2 s obzirom na prekidnu vrstou materijala.
lan 58.
Stezaljke i ostali metalni delovi u sastavu izolatorskih lanaca, kao i oprema za uvrenje zatitnog
ueta moraju biti takvih dimenzija da izdre optereenje prema l. 42. i 43. ovog pravilnika, s
mehanikim faktorima sigurnosti od najmanje 2,5 s obzirom na silu kidanja.
Stezaljke i ostali metalni delovi za uvrenje provodnika i zatitnog ueta moraju biti izraeni od istog
ili slinog materijala od kog su provodnici, odnosno zatitna uad ili od elika pocinkovanog vruim
postupkom, odnosno od nerajueg elika.
lan 59.
Kod viestrukih izolatorskih lanaca, pri prekidu jednog lanca metalni delovi ostalih lanaca moraju biti
takvih dimenzija da izdre optereenje prema l. 42. i 43. ovog pravilnika, s mehanikim faktorom
sigurnosti od najmanje 1,7 s obzirom na silu kidanja.
lan 60.
Sila izvlaenja iz noseih stezaljki za provodnike i zatitnu uad ne sme biti manja od 60% sile
zatezanja.
VI. STUBOVI
1. Vrste stubova
lan 61.
Nosei stubovi se, po pravilu, postavljaju samo u pravolinijskoj trasi. Naprezanje provodnika, odnosno
zatitne uadi kod noseih stubova u oba raspona je jednako, a provodnici i zatitna uad nisu sa njima
vrsto spojeni i na stub se ne prenosi direktno njihova sila zatezanja s jedne strane stuba, nego se
prenosi samo rezultanta sile zatezanja s obe strane, ako ta rezultanta postoji.
Kod zateznih stubova naprezanje provodnika, odnosno zatitne uadi ne mora biti jednako u oba
raspona, provodnici i zatitna uad su sa njima vrsto spojeni i na stub se direktno prenosi sila
zatezanja svakog provodnika i zatitnog ueta sa svake strane stuba.
Stubovi mogu istovremeno biti i nosei i zatezni (npr. stub na kome se vod odvaja je u odnosu na
prolazni vod nosei, a u odnosu na ogranak je zatezni).
lan 62.
Stubovi se mogu nalaziti u pravolinijskoj trasi (linijski stubovi) ili na uglu trase (ugaoni stubovi).
lan 63.
lan 64.
Duina zateznog polja, tj. udaljenost izmeu dva zatezna stuba, po pravilu, ne sme biti vea od 8 km,
niti sme sadrati vie od 30 raspona.
Kraa zatezna polja primenjuju se ako posebne prilike na trasi to zahtevaju (klimatski uslovi, teren,
ukrtanja, vei broj uglova i sl.).
2. Naprezanje stubova
lan 65.
Stubovi moraju biti takvih dimenzija da naprezanje materijala ne prekorai granicu dozvoljenog
naprezanja ni u jednom sluaju optereenja.
Za proraunavanje pojedinog dela stuba bira se ono optereenje koje prouzrokuje najveu silu u njemu,
s tim to se pri tom ne uzima da razna optereenja iz l. 68. i 69. i optereenja iz lana 209. ovog
pravilnika dejstvuju istovremeno.
lan 66.
Vanredni sluajevi optereenja nastaju kad je jedan provodnik ili jedno zatitno ue s jedne strane
stuba prekinuto.
3. Optereenja
lan 67.
Optereenja navedena u l. 68. i 69. ovog pravilnika odnose se na stubove vodova sa viseim
izolatorima i na stubove vodova sa potpornim izolatorima, a naprezanje se izraunava prema
odredbama lana 70. ovog pravilnika.
lan 68.
- rezultanta pune sile zatezanja svih provodnika i zatitne uadi s obe strane stuba;
- pritisak vetra na stub i na sve provodnike i zatitnu uad upravno na vod, odnosno u pravcu
simetrale ugla trase;
- rezultanta od dve treine sile zatezanja svih provodnika i zatitne uadi s obe strane stuba;
- pritisak vetra na stub i na sve provodnike i zatitnu uad u pravcu voda, odnosno upravno na
simetralu ugla trase;
- rezultanta od dve treine sile zatezanja svih provodnika i zatitne uadi s obe strane stuba;
2) za zatezne stubove:
- dve treine sile zatezanja provodnika i zatitne uadi s jedne strane stuba.
lan 69.
1) za nosee stubove:
- polovina sile zatezanja jednog provodnika ili jednog zatitnog ueta s jedne strane stuba, a za
provodnike u snopu - etvrtina sile zatezanja provodnika jednog snopa;
2) za zatezne stubove i za ugaone nosee stubove sa uglom skretanja trase veim od 20:
- puna sila zatezanja svih provodnika i zatitne uadi u oba pravca trase, osim jednog provodnika,
odnosno jednog zatitnog ueta s jedne strane stuba, a za vodove sa provodnicima u snopu -
puna sila zatezanja svih snopova provodnika i zatitne uadi u oba pravca trase, osim jednog
snopa, odnosno jednog zatitnog ueta s jedne strane stuba.
2
Ako je pritisak vetra vei od 60 daN/m , odnosno dodatno optereenje vee od 0,18 d daN/m,
vanredna optereenja ne uzimaju se u obzir za jednostavne konstrukcije drvenih stubova, ni za vodove
do 35 kV, osim na deonicama sa teim atmosferskim uslovima.
lan 70.
1) teina provodnika i zatitne uadi i teina dodatnog optereenja, izraunate za gravitacioni raspon
stuba definisan u lanu 2. ovog pravilnika;
2) pritisak vetra na provodnike i zatitnu uad u pravcu simetrale ugla trase, izraunat za poluzbir
susednih raspona, bez ikakve redukcije s obzirom na ugao trase;
3) pritisak vetra na provodnike i zatitnu uad u pravcu simetrale ugla trase, izraunat za poluzbir
susednih raspona, sa redukcijom, s obzirom na poloaj provodnika i zatitne uadi prema pravcu
vetra, ali tako da je jednak najmanje etvrtini pritiska u pravcu simetrale ugla trase;
4) ako nije odreeno koji je provodnik, zatitno ue ili strana stuba u pitanju, uzima se najnepovoljniji
sluaj.
4. Natpisi na stubovima
lan 71.
Na sve stubove moraju se postaviti trajni natpisi sa upozorenjem na opasnost od elektrine struje.
VII. UZEMLJENJE
1. Opte odredbe
lan 72.
lan 73.
Metalni i armiranobetonski stubovi visokonaponskih vodova, metalna sidrena uad i metalne trake na
drvenim stubovima koje slue za zatitu stubova od udara groma moraju biti pouzdano povezani sa
zemljom. Ako se temeljenjem stubova i ukopavanjem sidara ne dobije zadovoljavajue uzemljenje,
postavljaju se dopunski uzemljivai, odnosno preduzimaju se druge dopunske mere.
Uz
Ru -----
Iz
gde je:
Smatra se da je stub pored prometnog puta ako se nalazi na udaljenosti manjoj od 15 m od ivice
kolovoza.
Vrednost otpornosti uzemljenja iz stava 1. ovog lana ne sme biti prekoraena ako se stub voda nalazi
na udaljenosti manjoj od 15 m od stambene zgrade, u ograenom dvoritu, u okunici koja se koristi
kao obradivo zemljite, u parku ili na etalitu.
lan 75.
Na vodovima sa zatitnom uadi uzima se ukupna otpornost uzemljenja, raunajui i vezu preko
zatitne uadi.
lan 76.
Posebne mere za smanjenje napona koraka nisu potrebne ako je preduzeta jedna od mera iz ovog
lana.
Nadzemni vodovi koji pripadaju mrei sa efikasno uzemljenom neutralnom takom moraju imati ureaje
za brzo automatsko iskljuenje pri zemljospoju, koji pouzdano iskljuuju deonicu u kvaru i tako
odstranjuju opasnost od dejstva napona na mestu zemljospoja.
lan 78.
Stubovi nadzemnih vodova iz lana 77. ovog pravilnika imaju po pravilu uzemljiva u obliku jednog ili
dva prstena oko svakog temelja ili oko svih temelja jednog stuba. Najmanja dubina ukopavanja
uzemljivaa je 0,5 m.
Udaljenost prstenova od temelja, odnosno stuba mora biti takva da se postigne povoljnije oblikovanje
potencijala, to zavisi od oblika i konstrukcije temelja stuba.
lan 79.
Odredbe lana 78. ovog pravilnika ne primenjuju se na stubove u terenu s velikom specifinom
otpornou, u kome se, uz racionalnu upotrebu materijala, ne mogu postii zadovoljavajui rezultati
otpornosti uzemljenja. Stubove na ovakvom terenu ne treba uzemljiti.
lan 80.
U pogledu zatite od opasnog napona na mestu zemljospoja ne treba preduzimati druge posebne mere
osim mera predvienih u l. 77. do 79. ovog pravilnika.
Da bi se pri udaru groma u stub ili zatitno ue smanjila opasnost od preskoka na provodnike, treba,
prema odabranom stupnju izolacije voda, odrediti maksimalno dozvoljenu otpornost uzemljenja,
uzimajui u obzir uestalost i jainu gromova u podruju trase, sigurnost voda i uestalost kvarova.
lan 82.
Ako se uzemljenjem izvedenim prema lanu 78. ovog pravilnika ne postigne otpornost koja obezbeuje
zatitu od groma, potrebno je meusobno povezivati pojedinane uzemljivae ili postaviti jo jedan
prsten oko svih temelja stuba na dubini od 1 m, odnosno poloiti zrakaste uzemljivae ukupne duine
pribline duini uzemljivaa prstena, ako je to povoljnije s obzirom na teren.
Ako se postupkom iz stava 1. ovog lana ne postigne otpornost koja titi od povratnog preskoka,
odustaje se od daljeg polaganja uzemljivaa.
lan 83.
Povratni preskok na provodniku nije verovatan ako je za otpornost uzemljenja ispunjen uslov prema
sledeem obrascu:
Ui
Ruz -----
Iu
gde je:
Pri izboru Iu kao orijentacija mogu posluiti vrednosti date u tabeli 8, koje pokazuju za koliko procenata
od svih udara groma, uzetih kao 100%, vrednost struje iz prvog reda tabele 8 nee biti premaena.
Vrednosti struja manje od 20 kA mogu se uzeti samo za vodove napona do 35 kV.
Tabela 8
Osnova za odreivanje struje od udara groma su podaci o uestalosti atmosferskog pranjenja, broj
grmljavinskih dana u godini ili broj udara groma po jedinici povrine, distribucija temene vrednosti
struje u stazi groma i eljeni nivo sigurnosti, s obzirom na verovatni broj povratnih preskoka u jednoj
godini.
lan 84.
Otpornost uzemljenja sa kojom se rauna pri udarnim naponima groma priblino je jednaka otpornosti
uzemljenja koja se dobija uobiajenim merenjima.
Zatitno ue na metalnim stubovima moe se uzemljiti preko konstrukcije bez posebnog voda za
uzemljenje ako je konstrukcija uzemljena. Iznad temelja konstrukcije mora postojati stezaljka za
prikljuak uzemljivaa.
lan 86.
Zatitno ue na armiranobetonskim stubovima moe se uzemljiti preko eline armature u betonu ako
2
presek armature iznosi najmanje 50 mm i ako svi delovi armature koji slue za uzemljenje imaju
pouzdan kontakt.
Ako armatura armiranobetonskih stubova slui za uzemljenje, mora imati izvod iznad temelja za
prikljuenje uzemljivaa.
lan 87.
Na drvenim stubovima uzemljenje se ne izvodi, osim ako nose zatitno ue ili ako metalne delove treba
uzemljiti. U tom sluaju, uzemljenje se izvodi kao kod metalnih i armiranobetonskih stubova.
Ako nosai izolatora nisu uzemljeni, vod za uzemljenje zatitnog ueta treba odmai ili izolovati od
glave stuba i time spreiti galvansku vezu sa nosaima.
Na drvenim stubovima zatitno ue mora se uzemljiti na svakom stubu, najmanje na svakih 300 m
duine voda.
Ako su drveni stubovi usidreni, moraju se uzemljiti metalni delovi za privrenje izolatora i sidra, kao i
sidro u zemlji.
6. Vodovi za uzemljenje
lan 88.
Vodovi za uzemljenje (zemljovodi) postavljaju se radi galvanske veze izmeu zatitne uadi i
uzemljivaa.
2
1) za elik pocinkovan toplim postupkom .......... 50 mm ;
2
2) za aluminijum........................................... 35 mm ;
2
3) za bakar.................................................. 16 mm .
Stvarni preseci vodova za uzemljenje moraju biti dimenzionisani prema oekivanoj struji zemljospoja.
lan 89.
lan 90.
Ako se na mestu prelaska zemljovoda u zemlju oekuje pojaana korozija, potrebno je da se vod zatiti
premazivanjem, da se povea presek ili da se primeni neka druga zatitna mera.
lan 91.
7. Uzemljivai
lan 92.
Uzemljivai su metalni delovi koji se nalaze u zemlji i ostvaruju elektrinu provodnu vezu delova voda
sa zemljom.
Kao materijal za uzemljivae upotrebljava se elik pocinkovan toplim postupkom ili na neki drugi nain
zatien od korozije, ako lokalne prilike ne zahtevaju upotrebu nekog drugog materijala (npr. bakra).
Za uzemljivae se, po pravilu, ne upotrebljavaju nepocinkovane eline cevi, lim, profili i laki metali.
lan 93.
Tabela 9
Za uzemljivae se mogu upotrebljavati i drugi materijali otporni prema koroziji, slinih svojstava i
odgovarajuih preseka.
lan 94.
Ako se na nekom podruju oekuje jaa korozija ili se upotrebi nepocinkovani elik, uzimaju se oko
50% vee vrednosti preseka od vrednosti navedenih u tabeli 9.
lan 95.
1. Opte odredbe
lan 96.
Pri prelasku vodova preko objekata, odnosno pri pribliavanju vodova objektima, sigurnosna visina je
jednaka sigurnosnoj udaljenosti ako za sigurnosnu visinu nije navedena posebna vrednost.
lan 97.
Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti iz l. 100. do 224. ovog pravilnika odnose se na vodove
nazivnog napona do 110 kV.
lan 98.
lan 99.
Odredbe l. 121. do 129, l. 142. do 148. i l. 178. do 181. ovog pravilnika primenjuju se i kad se vod
priblii autoputu, magistralnom putu, iari, plovnoj reci ili plovnom kanalu na udaljenost manju od
visine stuba iznad zemlje, s tim to se ne primenjuju odredbe o sigurnosnoj visini.
2. Nepristupana mesta
lan 100.
Za nepristupana mesta (npr.: gudure, stene, neplovne reke, movare i sl.) sigurnosna visina i
sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina........................5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost.....................4,0 m.
Za mesta pristupana vozilima (oko naseljenih podruja, iznad polja oko kojih se nalaze poljski putevi,
iznad livada i oranica, iznad poljskih puteva i umskih puteva), sigurnosna visina i sigurnosna
udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina........................6,0 m;
2) sigurnosna udaljenost.....................5,0 m.
5. Zgrade
lan 103.
Voenje vodova preko zgrada koje slue za stalan boravak ljudi moe se izvesti ako su zadovoljeni
uslovi iz l. 104. do 108. ovog pravilnika.
Smatra se da vod prelazi preko zgrade i kad je rastojanje horizontalne projekcije najblieg provodnika u
neotklonjenom poloaju od zgrade manje od 3,0 m za vodove nazivnog napona do 20 kV i manje od 5,0
m za vodove nazivnog napona veeg od 20 kV.
lan 104.
Za nepristupane delove zgrade (krov, dimnjak i sl.) sigurnosna udaljenost iznosi 3,0 m.
lan 105.
Za stalno pristupane delove zgrade (terasa, balkon, graevinske skele i sl.) sigurnosna visina i
sigurnosna udaljenost iznose:
1) sigurnosna visina........................5,0 m;
2) sigurnosna udaljenost.....................4,0 m.
lan 106.
Vertikalna udaljenost izmeu provodnika i delova zgrade ispod provodnika (sleme krova, gornja ivica
dimnjaka itd.) za vodove sa viseim izolatorima iznosi najmanje 3,0 m i u sluaju kad u rasponu
ukrtanja postoji normalno dodatno optereenje, a u susednim rasponima nema tog optereenja.
lan 107.
Za vodove iznad zgrada potrebna je elektrino pojaana izolacija, a za vodove iznad stambenih zgrada i
zgrada u kojima se zadrava vei broj ljudi (npr. kole, vrtii itd.) potrebna je i mehaniki pojaana
izolacija.
lan 108.
Na stambenim zgradama nije dozvoljeno postavljanje zidnih konzola ili zidnih i krovnih nosaa za
noenje vodova.
Sigurnosne visine i sigurnosne udaljenosti od zgrada koje pripadaju istom pogonskom postrojenju iji je
i elektroenergetski vod (elektrane, transformatorske stanice, razvodna postrojenja), a ne slue za
stanovanje, mogu biti i manje od vrednosti iz lana 103. ovog pravilnika ako se predvide odgovarajue
zatitne mere za spreavanje sluajnog dodira provodnika (npr. postavljanje ograde, lako uoljivih
natpisa za upozorenje i sl.).
Za zgrade sa krovom pokrivenim zapaljivim materijalom, radi zatite vodova od oteenja sigurnosna
visina i sigurnosna udaljenost iznose, bez obzira na napon voda:
1) sigurnosna visina.......................12,0 m;
2) sigurnosna udaljenost.....................5,0 m.
Za zgrade iz stava 1. ovog lana vae i odredbe l. 103. do 108. ovog pravilnika.
Nije dozvoljeno voenje vodova preko nadzemnih objekata u kojima se nalazi lako zapaljiv materijal
(skladita benzina, ulja, eksploziva i sl.).
Na prolazu pored objekata iz stava 1. ovog lana, horizontalna sigurnosna udaljenost jednaka je visini
stuba uveanoj za 3,0 m, a mora iznositi najmanje 15,0 m.
9. Naseljena mesta
lan 112.
lan 113.
Ako vodovi prelaze preko igralita, moraju biti ispunjeni sledei uslovi:
3) dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zatitnih uadi mora se smanjiti na 75%
od vrednosti navedenih u tabeli 2 iz lana 20. ovog pravilnika;
lan 114.
Za vodove nazivnog napona 110 kV i za vie nazivne napone sigurnosna udaljenost mora se odrati i u
sluaju pada stabla, pri emu se sigurnosna udaljenost meri od provodnika u neotklonjenom poloaju.
lan 119.
Udaljenost bilo kog dela stuba od spoljne ivice puta, po pravilu, ne sme biti manja od 10 m, a u
izuzetnim sluajevima moe se smanjiti na najmanje 5 m.
lan 120.
lan 122.
Horizontalna udaljenost bilo kog dela stuba od spoljne ivice puta iznosi 20,0 m.
Kad vod prelazi magistralni put, udaljenost bilo kog dela stuba moe biti manja ako to uslovljavaju
mesne prilike, ali ne sme biti manja od 10,0 m.
lan 123.
16. Auto-putevi
lan 124.
lan 125.
Udaljenost bilo kog dela stuba od ivice auto-puta iznosi najmanje 40,0 m.
Kad vod prelazi preko auto-puta, udaljenost bilo kog dela stuba moe biti manja ako to zahtevaju uslovi
tla, s tim da ne sme biti manja od 10,0 m.
lan 126.
lan 127.
lan 128.
lan 129.
Pri voenju vodova paralelno sa auto-putem, udaljenost voda od auto-puta na potezima duim od 5 km
mora biti:
lan 131.
Izolacija mora biti elektrino pojaana, a na mestima ukrtanja sa ulicama ili putevima i mehaniki
pojaana.
lan 132.
lan 133.
U rasponu ukrtanja vodova sa putevima u gusto naseljenim mestima nije dozvoljeno nastavljanje
provodnika, odnosno zatitne uadi, a u susednim rasponima dozvoljen je samo jedan nastavak po
provodniku, odnosno zatitnom uetu.
lan 134.
Ako je rastojanje horizontalne projekcije najblieg provodnika u neotklonjenom poloaju manje od 5,0
m, izolacija mora biti mehaniki i elektrino pojaana.
Ako vodovi prelaze preko pijaca i vaarita, moraju biti ispunjeni sledei uslovi:
3) dozvoljeno naprezanje (normalno i izuzetno) provodnika i zatitne uadi mora se smanjiti na 75%
od vrednosti navedenih u tabeli 2 iz lana 20. ovog pravilnika;
Ako vod prelazi preko parkiralita ili autobuskog stajalita, sigurnosna visina iznosi 7,0 m.
Smatra se da vod prelazi preko parkiralita, odnosno autobuskog stajalita i kad je rastojanje
horizontalne projekcije najblieg provodnika u neotklonjenom stanju manje od 5,0 m.
Sigurnosna udaljenost voda od tramvaja ili trolejbusa, voznih i napojnih vodova, odnosno delova
konstrukcije za njihovo noenje iznosi 3,0 m.
lan 138.
lan 139.
lan 140.
Sigurnosna visina voda od najvieg vodostaja reka na kojima je moguno splavarenje iznosi 7,0 m.
Sigurnosna visina od najvieg vodostaja pri kome je jo moguna plovidba iznosi, po pravilu, 15,0 m.
lan 143.
1) od obale.................................... 10 m;
2) od stope nasipa.............................6 m.
lan 144.
lan 145.
lan 146.
lan 147.
Pri voenju vodova paralelno sa plovnim rekama i kanalima na potezima duim od 5 km, udaljenost od
obale, odnosno od nasipa ne sme biti manja od 50 m.
lan 148.
Odredbe l. 143. i 144. ovog pravilnika primenjuju se i kad je horizontalna udaljenost otklonjenog
provodnika od obale zbog dejstva vetra pri + 40C za vodove nazivnog napona do 110 kV manja od 2,0
m.
Ako vod prolazi kroz otvor mosta, sigurnosna udaljenost mora biti jednaka sigurnosnom razmaku iz
lana 29. ovog pravilnika.
Na mostu se mora ugraditi zatitna ograda koja e onemoguiti dodir sa delovima pod naponom.
Prelazak vodova preko antena televizijskih i radio-prijemnika dozvoljen je ako su ispunjeni sledei
uslovi:
3) normalno dozvoljeno naprezanje ne sme da prelazi 1/3 prekidne vrstoe provodnika i zatitne
uadi.
Ako je raspon ukrtanja ogranien noseim stubovima, mora se proveriti udaljenost kad u prelaznom
rasponu ostaje dodatno optereenje, a u susednim rasponima nema dodatnog optereenja na
provodnicima i zatitnoj uadi. Dozvoljena sigurnosna visina mora da iznosi 2,0 m.
Uslovi iz stava 1. ovog lana moraju biti ispunjeni i kad na gornjem vodu ima dodatnog optereenja, a
na donjem vodu nema.
Odredba stava 2. ovog lana odnosi se i na proveravanje maksimalnog otklona provodnika donjeg voda.
Vod vieg napona postavlja se, po pravilu, iznad voda nieg napona.
lan 153.
Najmanja meusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova mora biti jednaka udaljenosti D iz l. 30.
i 32. ovog pravilnika. Pri najveem otklonu provodnika jednog voda zbog dejstva vetra, mora se
proveriti da meusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova nije manja od sigurnosnih razmaka za
vii napon, s tim da ne sme biti manja od 70 cm kad provodnici drugog voda nisu otklonjeni.
lan 154.
Ako su dva voda ili vie vodova na raznim visinama zajednikih stubova, vod vieg napona postavlja se
iznad voda nieg napona.
lan 156.
Iznad niskonaponskih provodnika moraju se postaviti dva obostrano uzemljena sigurnosna ueta ija
raunska sila kidanja (mehanika vrstoa) iznosi najmanje 1000 daN.
lan 157.
Zatitna uad iznad niskonaponskih vodova ne moraju se postavljati ako su za visokonaponski vod
ispunjeni sledei uslovi:
2) da normalno dozvoljeno naprezanje ne prelazi 1/3 prekidne vrstoe provodnika i zatitne uadi;
3) da je raspon ukrtanja ogranien noseim stubovima, a sigurnosna visina iznosi najmanje 2 m i kad
u prelaznom rasponu postoji dodatno optereenje, a u susednim rasponima nema dodatnog
optereenja na provodnicima i zatitnoj uadi.
lan 158.
Ako uslovi iz l. 156. i 157. ovog pravilnika nisu ispunjeni, vod niskog napona treba postaviti u kabl ili
ga izmestiti.
lan 159.
Najmanja meusobna udaljenost provodnika paralelnih vodova mora biti jednaka udaljenosti D iz l. 30.
i 32. ovog pravilnika.
Pri najveem otklonu provodnika jednog voda zbog dejstva vetra mora se proveriti da meusobna
udaljenost provodnika paralelnih vodova nije manja od sigurnosnog razmaka za vii napon, s tim da ne
sme biti manja od 70 cm kad provodnici drugog voda nisu otklonjeni.
lan 160.
Ako na zajednikim stubovima ima vie vodova na raznim visinama, visokonaponski vodovi moraju se
postaviti iznad niskonaponskih vodova.
Niskonaponski vod mora se opremiti odvodnicima prenapona na poetku i na kraju deonice voda koja je
na zajednikim stubovima sa visokonaponskim vodom, kao i na svakom eventualnom ogranku.
lan 162.
lan 163.
lan 164.
lan 165.
lan 166.
lan 167.
Ako elektroenergetski vod nema zatitno ue, na stubovima telekomunikacionih vodova koji se nalaze
na krajevima raspona ukrtanja sa nadzemnim elektroenergetskim vodom moraju se postaviti
gromobrani ije uzemljenje, po pravilu, treba da ima elektrinu otpornost manju od 25 .
lan 168.
2
1) za bakar i elik..............................16 mm ;
2
2) za al-elik.....................................25 mm ;
2
3) za aluminijum i legure aluminijuma.....35 mm .
lan 169.
lan 170.
Na mestima pribliavanja vodova, horizontalna udaljenost izmeu najbliih provodnika oba voda mora
biti jednaka visini viih stubova, uveanoj za 3,0 m.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, dozvoljena je horizontalna udaljenost jednaka sigurnosnoj
visini iz lana 161. ovog pravilnika, s tim da izolacija voda bude mehaniki i elektrino pojaana.
lan 171.
Pri pribliavanju vodova na krivinama moraju se preduzeti mere protiv dodira otkinutih provodnika, i to:
1) raspon se mora smanjiti tako da otkinuti provodnik spoljnog voda ostane udaljen najmanje 3,0 m
od najblieg provodnika unutranjeg voda; ili
2) uvrenje provodnika na potpornim izolatorima (sigurnosni stremeni ili slino) mora se pojaati.
lan 172.
lan 173.
Ako se ne mogu ispuniti uslovi iz stava 1. ovog lana, dozvoljeno je da se telekomunikacioni kablovi
poloe najmanje na 1 m od stubova elektroenergetskih vodova nazivnog napona do 35 kV.
lan 174.
lan 175.
lan 176.
Ako su na mestu ukrtanja telekomunikacioni vodovi izvedeni kao kablovski, horizontalna projekcija
udaljenosti najblieg provodnika nadzemnog elektroenergetskog voda od najblieg stuba koji nosi
telekomunikacione vodove, odnosno izvod telekomunikacionog kabla mora biti najmanje jednaka visini
stuba elektroenergetskog voda na mestu ukrtanja, poveanoj za 3,0 m.
30. iare
lan 178.
Pri ukrtanju elektroenergetskog voda sa iarom (iznad ili ispod iare), sigurnosna udaljenost u
najnepovoljnijem poloaju delova iare i provodnika iznosi 5,0 m.
lan 179.
Pri prelasku elektroenergetskog voda preko iare izolacija mora biti mehaniki i elektrino pojaana.
lan 180.
lan 181.
U rasponu ukrtanja elektroenergetskog voda sa iarom metalni delovi susednih noseih konstrukcija
iare moraju se uzemljiti.
Metalne i iane ograde koje se nalaze oko objekata u kojima se zadrava vei broj lica ili slue za
stanovanje ne smeju se postavljati u blizini elinih i armiranobetonskih stubova. Njihova udaljenost
mora iznositi najmanje 0,7 Uu (cm), s tim to ne sme biti manja od 20 cm, gde je Uu nazivni napon
(kV).
Za vodove nazivnog napona 110 kV i vie, potrebno je sraunavanje ili merenje indukovanih napona pri
normalnom pogonu dalekovoda.
Ako je indukovani napon prema zemlji vei od 65 V, moraju se preduzeti posebne mere zatite
(uzemljenje, galvansko odvajanje delova ograde, zamena ograde ili slino). Ako se zatita vri
uzemljenjem, otpornost uzemljenja ne sme biti vea od 25 .
Sigurnosna udaljenost voda od metalne i iane ograde iznosi 3,0 m.
Sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost od iane mree u poljima zasejanim hmeljom, vinogradima i
vonjacima iznose 3,75 m.
lan 184.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, dozvoljena je primena samo jednog potpornog izolatora za
prvi vii stupanj izolacije, s tim da se primeni sigurnosno uvrivanje provodnika na izolatore.
lan 185.
Najmanji dozvoljeni preseci provodnika i zatitnih uadi odreuju se prema lanu 168. ovog pravilnika.
lan 186.
Za vodove nazivnog napona 110 kV i vie, primenjuju se odredbe st. 2. i 3. lana 182. ovog pravilnika.
Ako su gasovodi, naftovodi, parovodi i sl. postavljeni nadzemno, sigurnosna visina i sigurnosna
udaljenost voda iznose 8,0 m.
lan 188.
Sigurnosna udaljenost voda meri se od gasovoda, naftovoda, parovoda ili slinog objekta, kao i od
njegove nosee metalne konstrukcije.
lan 189.
lan 190.
Na mestu ukrtanja voda i cevovoda, nadzemni cevovod mora biti uzemljen na odgovarajui nain.
lan 191.
Ako se vod postavlja paralelno sa nadzemnim gasovodom, naftovodom ili slinim objektima, sigurnosna
udaljenost tog voda ne sme biti manja od visine stuba uveane za 3,0 m.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, dozvoljena je manja sigurnosna udaljenost pod uslovom da se
preduzmu mere koje se preduzimaju pri ukrtanju elektroenergetskog voda sa cevovodima prema lanu
187. ovog pravilnika.
Pri prelasku voda preko stogova i suara, sigurnosna visina iznosi najmanje 12,0 m, a sigurnosna
udaljenost mora da iznosi najmanje 5,0 m bez obzira na nazivni napon voda.
lan 193.
Odredbe l. 103. i 110. ovog pravilnika primenjuju se i za zgrade u kojima se sui seno, itarice i sl.
(senjaci, ambari i koevi).
35. Groblja
lan 194.
Pri prelasku voda preko groblja, na stubovima u rasponu ukrtanja izolacija mora biti mehaniki i
elektrino pojaana.
Udaljenost voda od poletno-sletne staze ne sme biti manja od 1000 m, s tim to se pravac poletno-
sletne staze ne sme presecati na udaljenosti manjoj od 3000 m.
Udaljenosti iz stava 2. ovog lana mogu se smanjiti zavisno od terenskih uslova i namene aerodroma.
Vodovi ne smeju da prelaze preko helidroma niti da se pribliavaju osnovnim pravcima poletanja i
sletanja na udaljenosti manjoj od 1000 m, a u ostalim pravcima ta udaljenost ne sme biti manja od 200
m.
Udaljenost voda od protivgradne stanice ne sme biti manje od 200 m po horizontali, s tim to
provodnici i zatitna uad moraju biti u nioj ravni od protivgradne stanice.
2
1) za ue od bakra i elika.................16 mm ;
2
2) za ue od aluminijuma..................35 mm ;
2
3) za ue od drugih materijala.............25 mm .
lan 198.
lan 199.
Pri trostrukom normalnom dodatnom optereenju mora se proveriti da naprezanje provodnika u taki
uvrenja ne prelazi vrednost izuzetnog dozvoljenog naprezanja materijala prema lanu 20. ovog
pravilnika.
lan 200.
lan 201.
Radi pojaane mehanike sigurnosti na potpornim izolatorima, nije dozvoljeno postavljanje izolatora
jednog ispod drugog.
lan 202.
Izolatorski lanci za napone od 35 kV ili vie napone moraju biti uzemljeni i zatitnom armaturom
zatieni od preskoka.
lan 203.
Na noseim stubovima zateznog polja ukrtanja voda nije dozvoljena upotreba iskonih stezaljki.
lan 204.
lan 205.
U zateznom polju ukrtanja voda nazivnog napona do 20 kV sa eleznikom prugom mogu se za nosee
stubove upotrebiti prosti drveni stubovi ukljeteni u posebne nogare ili dvostruki drveni stubovi na
kojima ne sme biti skretanja trase.
Za zatezne stubove moraju se upotrebiti A stubovi ili drugi odgovarajui tipovi stubova.
lan 206.
Za vodove nazivnog napona veeg od 20 kV dozvoljeni su i drveni A stubovi samo u pravoj trasi voda, a
izuzetno i za ugao skretanja do 5, s tim to se stabilnost mora raunski proveriti. Za zatezne stubove
moraju se upotrebiti stubovi tipa piramide ili drugih odgovarajuih tipova.
lan 207.
U zateznom polju ukrtanja nije dozvoljeno usidrenje stubova za vodove nazivnog napona do 20 kV.
lan 208.
Na stubove u rasponu ukrtanja nadzemnih vodova nije dozvoljeno postavljanje transformatora i uljnih
prekidaa, kao ni prekidaa kod kojih mogu nastati otvoreni elektrini lukovi.
lan 209.
Stubovi raspona ukrtanja moraju se proveriti za normalno i vanredno optereenje prema l. 67. do 70.
ovog pravilnika, a zatezni stubovi moraju se proveriti i za sledea optereenja:
3) silu zatezanja svih provodnika i zatitne uadi u polju ukrtanja, a za vodove sa provodnicima u
snopu - silu zatezanja svih provodnika u snopu i zatitne uadi u polju ukrtanja.
lan 210.
Na stubovima u polju ukrtanja nadzemnog voda moraju se uzemljiti svi metalni delovi koji slue za
uvrenje izolatora.
lan 211.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, otpornost uzemljenja voda moe se ostvariti paralelnim
spajanjem nekoliko uzemljenja preko zatitne uadi.
lan 212.
lan 213.
Ako u zateznom polju ukrtanja postoje nosei stubovi moraju se proveriti sigurnosne visine iz lana
161. ovog pravilnika za telekomunikacione vodove i lana 212. ovog pravilnika ako u rasponu ukrtanja
ostane dodatno optereenje, a u susednim rasponima nema dodatnog optereenja na provodnicima i
zatitnoj uadi. U tom sluaju, sigurnosna visina moe biti manja za 1,0 m od vrednosti utvrene u l.
161. i 212. ovog pravilnika.
lan 214.
Ugao ukrtanja ne sme biti manji od 45, s tim to se, izuzetno, moe smanjiti do 30 za vodove
nazivnog napona od 35 kV i vie.
lan 215.
Ako se vodovi postavljaju iznad staninih perona, istovarnih rampi i drugih istovarnih povrina,
sigurnosna visina voda od gornje ivice ina ne sme biti manja od 12,0 m.
lan 216.
Pri ukrtanju ili pribliavanju voda i eleznike pruge, najmanja horizontalna udaljenost bilo kog dela
stuba od najblie eleznike ine treba da iznosi 10,0 m, s tim to se izuzetno moe smanjiti na 5,0 m.
lan 217.
Ako se vod priblii koloseku eleznike pruge tako da je horizontalna udaljenost izmeu najblieg
provodnika i najblie ine manja od 5,0 m, moraju se preduzeti mere zatite kao da vod prelazi preko
eleznike pruge, osim u pogledu sigurnosne visine.
Odredbe l. 197. do 204, l. 207. do 211. i l. 213. do 217. ovog pravilnika primenjuju se i na
elektrificirane eleznike pruge sa nadzemnim kontaktnim vodovima.
Udaljenost stuba od najblie eleznike ine iznosi 15,0 m, a upotreba drvenih stubova nije dozvoljena.
Sigurnosna visina voda za pruge koje su predviene za elektrifikaciju, za koje ne postoje podaci o visini
kontaktnih vodova na mestu ukrtanja sa elektroenergetskim vodom, mora da iznosi 12,0 m.
Sigurnosna visina voda od gornje ivice ina iznosi 7,0 m, a za pruge sa kontaktnim vodom odreuje se
prema odredbama lana 218. ovog pravilnika.
lan 220.
Za pruge bez kontaktnog voda izolacija mora biti mehaniki pojaana, a za pruge sa kontaktnim vodom
izolacija mora biti i elektrino pojaana.
lan 221.
Na noseim stubovima raspona ukrtanja voda i pruge nije dozvoljena upotreba iskonih stezaljki.
lan 222.
Ugao ukrtanja, po pravilu, ne sme biti manji od 30, ali se moe smanjiti ispod 30 za vodove
nazivnog napona od 10 kV i vie.
lan 223.
U pogledu udaljenosti bilo kog dela stuba od eleznikog koloseka pri ukrtanju voda i pruge primenjuju
se odredbe lana 216. ovog pravilnika.
Odredbe lana 103. ovog pravilnika primenjuju se i za prelaske elektroenergetskih vodova preko
staklenika i staklenih bati.
1. Odreivanje dimenzija
lan 225.
Pri statikom proraunu uzima se da je drveni stub potpuno prav i da je poveanje prenika stuba na
debljem kraju u skladu sa propisom o jugoslovenskom standardu za drvene stubove za nadzemne
elektroenergetske vodove.
lan 226.
Naprezanje stuba ili njegovih delova od sila zatezanja, odnosno pritiska, koje je ravnomerno
rasporeeno po preseku, ne sme prelaziti vrednosti iz tabele 10.
Tabela 10
Pritisak
Pritisak u Smicanje u Smicanje
Vrsta Zatezanje ili upravno na
pravcu pravcu upravno na
naprezanja savijanje pravac
vlakana vlakana pravac vlakana
vlakana
meko tvrdo meko tvrdo meko tvrdo meko tvrdo meko tvrdo
drvo drvo drvo drvo drvo drvo drvo drvo drvo drvo
Najvee 150 190 110 120 40 50 15 20 30 40
dozvoljeno
naprezanje
2
daN/cm
2
Vrednosti navedene u tabeli 10 odreene su prema zateznoj vrstoi mekog drveta od 550 daN/cm ,
2
odnosno tvrdog drveta od 850 daN/cm .
Pri vanrednom optereenju elektroenergetskog voda prema lanu 66. stav 3. ovog pravilnika vrednosti
u tabeli 10 mogu se poveati za 25%.
lan 227.
Pri naprezanju stuba i njegovih delova na savijanje, maksimalno ivino naprezanje ne sme prelaziti
dozvoljeno naprezanje na savijanje prema tabeli 10 iz lana 226. ovog pravilnika.
Slabljenje preseka zbog rupa za vijke, modanike i dr. mora se uvek uzeti u obzir pri delovanju sile
zatezanja.
lan 228.
Naprezanje stuba i njegovih delova na izvijanje, izraunato prema sledeim obrascima, ne sme prelaziti
vrednost dozvoljenog naprezanja na pritisak.
F
i = --------- t
S
gde je:
- koeficijent izvijanja;
F - najvea aksijalna sila (daN);
2
S - neoslabljeni presek, u cm .
2
za > 75 vredi = ------
3100
li
= ----
i
gde je:
li - duina izvijanja;
J
Kao duina izvijanja za ukopane A stubove uzima se razmak od sredine klina i vijka na vrhu do polovine
ukopane duine, a za ukopane trokrake, odnosno etvorokrake piramide - razmak od sredine klina ili
vijka na vrhu do poprenog spoja, odnosno od poprenog spoja do polovine ukopane duine.
Za stubove sa nogarima, kao duina izvijanja uzima se razmak od sredine klina na vrhu, odnosno
poprenog spoja do polovine razmaka izmeu vijaka koji spajaju nogare sa stubom.
lan 229.
Za dvostruke stubove koji po svojoj izradi ne ispunjavaju uslove iz lana 236. ovog pravilnika, moe se
uzeti da imaju dvostruki moment otpora jednostrukog stuba.
Za dvostruke stubove koji ispunjavaju uslove iz lana 236. ovog pravilnika, uzima se da imaju trostruki
moment otpora jednostrukog stuba ako pravac sile lei u ravni koja prolazi kroz ose stuba.
2. Spajanje
lan 230.
Sredstva za spajanje stubova treba da onemogue meusobno pomicanje pojedinih elemenata sloenih
stubova i ta sredstva moraju imati vrednosti maksimalnih sila kojima se mogu opteretiti spojevi vijcima
navedenim u tabeli 11.
Tabela 11
Maksimalno optereenje
Nain daN
Element spoja
spajanja za meko za tvrdo
drvo drvo
Dvosean spoj Unutranje drvo 2x) 2
360 d 450 d
Spoljanje drvo 2 2
260 d 300 d
Jednosean spoj Jedan ili drugi 2 2
170 d 200 d
x)
d - prenik spojivog vijka, u cm.
lan 231.
Ako sila dejstvuje koso na pravac vlakana, pod uglom sa pravcem vlakana (lan 230), vrednosti iz
tabele 11 mnoe se sledeim faktorom k:
= 0 15 30 45 60 85 90
k = 1,00 0,95 0,91 0,87 0,83 0,79 0,75
lan 232.
Ispod glave i ispod navrtke svakog vijka mora se postaviti okrugla podlona ploica prenika 3,5 d,
odnosno kvadratna ploica iste tolike duine strana, gde je d - prenik vijka. Debljina ploice mora
iznositi oko 1/10 njene strane (prenika), ali ne sme biti manja od 4 mm.
lan 233.
Meusobni razmak izmeu vijaka, kao i razmak od vijaka do kraja tapa, u pravcu sile zatezanja, mora
iznositi najmanje 7 prenika vijka, ali ne sme biti manji od 10 cm.
lan 234.
Modanici stubova izrauju se od tvrdog drveta. Pritisak izmeu drveta i modanika ne sme biti vei od
pritiska dozvoljenog prema tabeli 10 iz lana 226. ovog pravilnika, pod uslovom da duina modanika
nije manja od petostruke dubine zaseka.
lan 235.
A stubovi se moraju na gornjem kraju spojiti bar jednim modanikom od tvrdog drveta.
Priblino u sredini slobodne duine stuba mora se postaviti bar jedna poprena spojnica. Spojnica se
sastoji od dva etvrtasta ili poluokrugla drveta i na obe strane privruje se vijcima za stub, ili se
sastoji od jednog okruglog drveta iji prenik ne sme biti manji od prenika stuba na vrhu, a stee se
vijkom najmanje M 20, postavljenim odmah ispod spojnice i paralelno s njom.
Na donjem kraju stuba postavljaju se kleta ije su gredice spojene sa stubovima, vijcima prenika
najmanje M 20.
lan 236.
Dvostruki stubovi spojeni modanicima moraju imati po jedan modanik na svakom kraju, a zavisno od
duine stuba jo 2 do 4 modanika po duini, i to tako postavljena da se rupama za vijke i modanike
ne oslabi stub oko opasnog preseka. Neposredno uz svaki modanik mora se postaviti najmanje po
jedan spojni vijak. Za dvostruke stubove prenika 16 cm na vrhu, spojni vijci moraju biti najmanje M
16, a za deblje stubove najmanje M 20.
lan 237.
Umesto modanika mogu se upotrebiti i druga sredstva iste mehanike vrednosti (npr. buldog-ploice).
4) nogara............................................................................18 cm.
lan 239.
lan 240.
Stubovi za elektroenergetske vodove moraju biti pravi. Smatra se da je stub prav ako razmak od
konopca zategnutog izmeu vrha stuba i mesta na kome stub izlazi iz zemlje do povrine stuba ni na
jednom mestu nije vei od poluprenika stuba na izmerenom mestu.
Sve vrste drvenih stubova za elektroenergetske vodove, osim stubova koji po svojoj prirodi nisu
podloni truljenju, impregniu se podesnim sredstvima da bi se obezbedila njihova trajnost.
Zatita drvenih stubova, u smislu stava 1. ovog lana, mora biti u skladu sa jugoslovenskim
standardima za zatitu drvenih stubova.
lan 242.
elini delovi koji su u dodiru sa drvenim stubovima moraju se zatititi od korozije odgovarajuom
zatitom.
X. ELINI STUBOVI
Ako se reetkasti stubovi ne proraunavaju kao prostorne reetkaste konstrukcije, sile koje deluju na
stub rastavljaju se na komponente paralelne sa stranicama stuba, a proraunavanje elemenata vri se
prema l. 244, 245. i 246. ovog pravilnika.
lan 244.
Pojasnici (ugaoni tapovi) reetkastih stubova proraunavaju se na aritmetiki zbir sila u odnosnim
tapovima koje su prouzrokovane odnosnim komponentama.
lan 245.
lan 246.
Moment torzije od spojnih sila na reetkastim stubovima pravougaonog preseka moe se zameniti sa
dva jednaka para sila koje dejstvuju u meusobno paralelnim stranama preseka u ravni dejstvovanja
torzionog momenta. Takav nain proraunavanja primenjuje se ako odnos strana preseka iznosi najvie
1,5, ako stub ima oblik zarubljene piramide i ako su u ravni dejstvovanja torzionog momenta ugraena
horizontalna uvrenja u okviru preseka stuba.
lan 247.
Za pojasnike koji su prema projektu napregnuti aksijalnim silama pritiska, eventualna ekscentrinost tih
sila moe se zanemariti.
lan 248.
Za tapove ispune, koji su prema projektu napregnuti aksijalnim silama pritiska, ekscentrinost tih sila
moe se zanemariti kad se tap sastoji od jednog ugaonika koji je na ugaone tapove ili na vorni lim
prikljuen samo jednim krakom.
Najmanje dozvoljene mere noseih elemenata elinih reetkastih stubova navedene su u tabeli 12.
Poto je najmanji prenik vijka 12 mm, ugaonici L 30 x 30 x 3 i pljosnati elik irine 30 mm mogu se
spajati samo varenjem ili zakovicama.
lan 250.
Najvee dozvoljene mere zakovica i vijaka, zavisno od irine krakova ugaonika, date su u tabeli 13.
Tabela 12
Najmanje mere,
Element Oblik
mm
Ugaonici profil 30x30x3
Pljosnati elik, neoslabljen irina b 30
Hladno oblikovani profili debljina 3
irina b 30
Tabela 13
Mere,
u mm
Ugaonici Najmanja irina kraka 35 45 50 60 70 75 80
lan 251.
Tabela 14
nosee konstrukcione
redovno izuzetno
veze veze
Izmeu dve susedne
zakovice ili upasovana 8 d1 ili
3,0 d1 2,5 d1 6 d1
vijka, bez obzira na 20
pravac sile
Izmeu dva susedna 8 d1 ili
vijka, bez obzira na 4,0 d1 3,5 d1 6 d1
pravac sile 20
Od sredine zakovice ili 4 d1 ili
vijka do ivice elementa u 1,8 d1 1,5 d1 3 d1
pravcu sile 8
lan 252.
Pri spajanju tapova zavarivanjem, materijal mora biti zavarljiv, a teite varova mora se poklapati sa
teinom linijom prikljunog tapa.
lan 253.
Izrada rupa za zakovice i vijke probijanjem bez naknadnog provrtanja dozvoljena je samo ako debljina
elementa ne iznosi vie od 10 mm, u protivnom, mora se, u skladu sa odgovarajuim propisima za
eline konstrukcije, ispitivanjem dokazati da pri probijanju oteenja debljih elemenata ne dolazi do
oteenja noseih elemenata.
lan 254.
lan 256.
lan 258.
Za ukletene stubove izraene od jedne cevi ili odgovarajueg poligonalnog preseka primenjuju se
koeficijenti sigurnosti, zavisno od sluaja optereenja, i to:
5. Zatita od korozije
lan 259.
Za delove elinih stubova koji su iznad zemlje, zatita od korozije moe se postii zatitnim premazom
protiv korozije ili metalnim prevlakama.
lan 260.
Za prevlake od cinka treba primeniti pocinkovanje toplim postupkom ako to oblik elinih delova
dozvoljava, a moe se vriti i metalizacija.
lan 261.
Navoji i navrtke pocinkovani vruim postupkom mogu se obraivati samo ako je moguno njihovo
neometano navijanje.
lan 262.
elini delovi koji su u zemlji moraju se zatititi premazivanjem bitumenom ili nekim drugim
odgovarajuim sredstvom.
lan 263.
elini delovi koji se nalaze u betonu ne moraju se zatititi od korozije. Premazivanje elinih delova
zatitnim sredstvima koja smanjuju priljubljivanje betona i elika nije dozvoljeno ako to nije uzeto u
obzir prilikom prorauna.
lan 264.
Na stubovima od elinih cevi svi varovi moraju biti nepropusni da bi se izbeglo prodiranje i zadravanje
vlage u cevi. Ako cevi nisu nepropusno zatvorene, unutranje zidove cevi treba premazati bitumenom ili
drugim zatitnim sredstvima istog dejstva.
lan 265.
Ako je raspored elemenata na stubu takav (hod dijagonala i horizontala vei od 60 cm) da je oteano
penjanje radnika, moraju se predvideti penjalice, s tim da prva penjalica ne sme biti na visini manjoj od
2,5 m iznad terena.
1. Opte odredbe
lan 266.
Pri izradi stubova od armiranog betona, pored odredaba ovog pravilnika primenjuju se i odredbe propisa
o tehnikim normativima za beton i armirani beton, odnosno propisa o tehnikim normativima za
prednapregnuti beton.
Sile i momenti za odreivanje dimenzija stubova proraunavaju se na osnovu statikog prorauna, s tim
to se moraju uzeti u obzir naprezanja stubova prema l. 65. do 70. ovog pravilnika i ostala naprezanja
(npr. pri prenoenju i podizanju stubova).
lan 268.
lan 269.
Za uspravno livene stubove, odreivanje dimenzija za usidrenje i nastavak na preklop glavne armature
vri se tako to se raunski odreene duine poveavaju za 50%.
Mere iz stava 1. ovog lana treba poveati najmanje za 100% za usidrenje armature stuba u temelje,
pod uslovom da se ne predvia efikasnije obezbeenje.
lan 270.
Pri odreivanju dimenzija stubova za transport, podizanje i sl. naprezanja materijala koja tom prilikom
nastaju ne smeju prekoraiti dozvoljena naprezanja propisana za vanredna optereenja.
lan 271.
Dozvoljena naprezanja betona i elika za armirano-betonske stubove navedena su u tabeli 15. Ako se
upotrebe druge vrste elika, potrebno je podneti dokaze o njihovoj vrstoi i raunati sa stepenom
sigurnosti predvienim za materijale navedene u tabeli 15.
Tabela 15
Naprezanje na pritisak 2
Naprezanje na zatezanje daN/cm
2
daN/cm
teino ivino teino ivino
A B A B A B
A B A B A B A B
Preseci visine
45 60 65 85 65 85 90 115
manje od 12 cm
1600 1900 1900 2400 2200 2900
Preseci visine
55 70 80 105 80 105 120 155
najmanje 12 cm
A - normalno
optereenje
B - vanredno
optereenje
lan 272.
Beton za izradu masivnih stubova ne sme biti marke nie od MB 20, a beton za stubove razvijenih,
upljih ili perforiranih preseka, kao i za sve montane delove, ne sme biti marke nie od MB 30.
lan 273.
Sva naprezanja na zatezanje treba u celini da preuzme armatura. Kosa glavna naprezanja mogu iznositi
najvie polovinu od dozvoljenih vrednosti za odnosnu marku betona.
3. Izrada stubova
lan 274.
Pri izradi betona za stubove, pored propisane vrstoe za odnosnu marku betona, mora se obezbediti i
2
priljubljivanje betona i elika od najmanje 7,0 daN/cm .
lan 275.
Beton treba pripremiti u mealici, a ako se priprema na centralnom mestu, mora se transportovati na
odgovarajui nain i ugraditi pre poetka vezivanja.
lan 276.
Prilikom ugraivanja beton se za sve stubove mora nabijati mainski: vibratorima, pervibratorima,
centrifugiranjem ili drugim opteusvojenim postupkom.
lan 277.
Gotove povrine betona, posle skidanja oplate, moraju biti glatke, bez upljikavih mesta i gnezda. Ako
nastanu hrapavosti, upljine, gnezda i slino, moraju se popraviti neposredno posle skidanja oplata.
lan 278.
Gotovi stubovi moraju se prenositi i podizati tako da se ne otete i da ne budu izloeni optereenjima za
koja nisu dimenzionisani. Manja oteenja moraju se popraviti, a stubovi koji su toliko oteeni da je
ugroena njihova stabilnost ne smeju se upotrebiti.
lan 279.
Ako se radi poveanja nepropusnosti spoljanje povrine betona ili radi boljeg izgleda stubovi
premazuju (pookiraju) ili prskaju cementnim mlekom, to se mora izvriti neposredno posle skidanja
oplate.
lan 280.
Prilikom betoniranja stubova na terenu, za svaki stub mora se uzeti probna kocka, a pri serijskoj
proizvodnji stubova probna kocka se uzima za svaki deseti stub.
lan 281.
Ako su za penjanje na stub predviene fiksne penjalice od betonskog elika, njihov prenik ne sme biti
manji od 18 mm i moraju se zatititi od korozije. Prva penjalica ne sme biti nie od 2,5 m nad terenom.
1) konstrukcija usidrenog stuba, bez obzira na materijal, mora biti takva da raspodela optereenja na
usidrene i ostale delove stuba ostane uglavnom sauvana i pri eventualnom malom poputanju
usidrenja;
2
2) usidrenje se izvodi pocinkovanim elinim uetom preseka najmanje 25 mm , pri emu pojedine ice
ueta ne smeju biti tanje od 2 mm, ili od punog okruglog elika, prenika najmanje 8 mm.
Pri dimenzionisanju zatega primenjuju se koeficijenti sigurnosti u odnosu na granicu kidanja materijala,
i to:
3) dubina usidrenja mora biti takva da stepen sigurnosti na upanje ueta za usidrenje iznosi najmanje
1,5.
Ugao povrine omotaa zemljanog tela uzima se iz tabele 16 lana 290. ovog pravilnika, s tim to se
moraju uzeti u obzir dejstva uzgona, ako takva mogunost postoji.
XIII. TEMELJI
1. Opte odredbe
lan 283.
Stubovi nadzemnih vodova moraju se uvrstiti u tlu tako da bude obezbeena dovoljna stabilnost i
spreeno nedozvoljeno pomicanje stubova pri predvienom optereenju. Pored geomehanikih
karakteristika tla, uzimaju se u obzir i sile koje dejstvuju na delove konstrukcije ispod povrine tla
(pritisak tla, trenje, uzgon i slino).
lan 284.
Pri izradi temelja stubova, pored odredaba ovog pravilnika, primenjuju se i odredbe propisa o tehnikim
normativima za beton i armirani beton.
lan 285.
Ako temelji stuba lee neposredno uz kosine ili u kosinama strmih padina ili u vodoplavnim podrujima,
pri proraunavanju se mora voditi rauna da se postigne ista sigurnost kao za temelje na ravnom
terenu.
Prosti i dvostruki drveni stubovi ukopavaju se u tlo srednje vrste tako da mora biti ukopana najmanje
1/6 njihove ukupne duine, ali ne manje od 1,60 m, ako po proraunu nije potrebna vea dubina
ukopavanja. Jama oko stuba mora se ispuniti materijalom iskopa, uz vrsto nabijanje u slojevima ne
viim od 30 cm. Srednjom vrstom tla smatra se vrsta tla koja je navedena u tabeli 16 pod C i F, iz lana
290. ovog pravilnika.
lan 287.
Radi postizanja potrebne stabilnosti, stubovi se, po potrebi, mogu ukletiti u tlo pomou dva venca od
krupnog i vrstog kamena ili pomou horizontalnih drvenih trupaca na dnu i na treini dubine
ukopavanja. Debljina kamenih venaca, odnosno trupaca treba da je priblino jednaka debljini ukopanog
dela stuba (slika 2).
Slika 2
lan 288.
Tlo oko stuba treba vrsto nabiti i povrinu izravnati sa nagibom i potrebnim nadvienjem da bi se
spreilo da se posle sleganja nasipa stvore udubljenja u kojima bi se skupljala kinica. Na tom mestu
nije dozvoljeno nabacivanje kamenja.
lan 289.
A stubovi moraju biti stabilni za sile u ravni stuba, kao i za sile upravne na tu ravan.
lan 290.
Za A stubove sa kletima pri dnu i ploama u temelju (npr. reetke od pragova), najvei pritisak na tlo
ne sme prekoraiti vrednosti dozvoljene u tabeli 16. Sa strane suprotne od zatezanja, teina zemlje
koja optereuje plou zajedno sa vertikalnim silama stuba mora biti u ravnotei sa silama zatezanja u
ravni stuba, sa koeficijentom sigurnosti od najmanje 1,2.
lan 291.
Ako se kao ploa za temelj upotrebi elina reetka, meurazmaci manji od 15 cm uzimaju se u obzir
samo pri proraunu pritiska na tlo.
Za nagib stranica zemljanog tela koje optereuje temelj primenjuju se odredbe lana 308. ovog
pravilnika.
lan 292.
Nain proraunavanja naveden u lanu 290. ovog pravilnika vai i za A stubove sa kletima pri dnu bez
temeljnih ploa, s tim to se kao podloga za zemlju koja optereuje temelj, kao i za odreivanje pritiska
na tlo, na strani pritiska uzima 1/4 povrine kleta pri dnu, raunajui od njihovog kraja.
lan 293.
Odredbe ovog pravilnika primenjuju se i sa nogare stubova koji se upotrebljavaju radi produavanja
trajnosti ili poveanja stabilnosti drvenih stubova.
lan 294.
Nogari stubova moraju biti izraeni od materijala otpornog prema agresivnom dejstvu tla. Upotreba
drvenih nogara dozvoljena je samo ako su oni zatieni od truljenja nekim od metoda u smislu l. 241.
do 244. ovog pravilnika.
lan 295.
Odredbe ovog pravilnika koje se odnose na stubove od armiranog betona primenjuju se i na nogare
stubova od armiranog betona.
lan 296.
Veza izmeu drvenih stubova i nogara mora se izvesti tako da se voda nigde ne skuplja, da vazduh i
svetlost dopiru do drveta i da se ovlaeno drvo moe brzo osuiti.
lan 297.
Dimenzije i konstrukcije veze izmeu nogara i stuba moraju biti statiki besprekorne i imati jedinstven
prenos sile.
lan 298.
Za materijal nogara za stubove i delove veza sa stubom, osim za vijke optereene na smicanje,
primenjuju se dozvoljena naprezanja za stubove, odnosno za temelje, zavisno od materijala od koga su
izraeni, prema tabeli 10 iz lana 226. ovog pravilnika.
Tabela 16
lan 299.
Delovi veza nogara sa stubom od elika koji su optereeni na smicanje dimenzioniu se prema tabeli 11
iz lana 230. ovog pravilnika. Vijci se moraju ponovo pritegnuti kad se drvo osui.
lan 300.
Pri odreivanju dimenzija nogara mora se uzeti u obzir stabilnost nogara, da bi se izbegla nedozvoljena
pomicanja konstrukcije u smislu lana 304. ovog pravilnika.
elini i armiranobetonski stubovi moraju imati temelje, odnosno stope od ploa ili pragova
dimenzionisane tako da pritisak na tlo ne pree doputenu vrednost za odreenu vrstu tla. Za
armiranobetonske stubove doputeno je fundiranje direktnim ukopavanjem.
lan 302.
Nain izrade i oblik temelja (plitko ili duboko fundiranje, prizmatini ili stepenasti temelji, temelji od
ploa ili pragova, ralanjeni temelji, temelji od montanih elemenata, fundiranje na ipovima, ankerni
temelji u steni i sl.) moraju da odgovaraju irini osnove stuba, veliini napadnih sila i momenata i
slino.
lan 303.
Stabilnost stuba sa blok-temeljom smatra se dovoljnom ako njegov stepen sigurnosti od prevrtanja pod
dejstvom najveeg momenta spoljnih sila za normalne sluajeve optereenja odgovara vrednosti koja
se dobija iz dijagrama na slici 3, pri emu se uzima u obzir odnos:
Za momente koji nastaju u vanrednim sluajevima optereenja, tako dobijeni stepen sigurnosti moe se
smanjiti za 15 %.
Slika 3.
lan 304.
lan 305.
Pri proraunavanju temelja moraju se upotrebiti konstante koje odgovaraju stanju tla na gradilitu
(dozvoljeni pritisak na tlo, konstanta tla, otpor trenja izmeu betona i tla i sl.). Pritisci na tlo dozvoljeni
za normalne sluajeve optereenja mogu se pri vanrednom optereenju poveati za 20 %.
lan 306.
Karakteristike za razne vrste tla uzimaju se iz tabele 16 iz lana 290. ovog pravilnika, ako ispitivanjem
tla nisu utvrene druge vrednosti.
lan 307.
Pri proraunavanju betonskih temelja gustina nearmiranog betona uzima se u raun sa najvie 2200
3 3
kg/m , a gustina armiranog betona sa najvie 2300 kg/m .
lan 308.
Masa tla uzima se iz tabele 16 iz lana 290. ovog pravilnika ako ispitivanjem nisu utvrene druge
vrednosti. Za odreivanje mase tla koja optereuje temelj potrebno je uzeti zemljano telo omeeno
omotaem pod uglom od vertikalne strane prizmatinog temelja, odnosno ivice stope temelja, prema
slici 4.
Slika 4
lan 309.
Ako od iskopavanja jame do betoniranja temelja proe due vremena, naroito pri nepovoljnim
klimatskim uslovima, pre betoniranja treba proveriti da li je tlo zadralo prvobitne karakteristike.
Ako su se karakteristike tla u meuvremenu pogorale, dimenzije temelja treba uskladiti sa novim
uslovima.
lan 310.
Naprezanje betona nearmiranih temelja ne sme prelaziti vrednosti navedene u tabeli 17 izmerene na
probnoj kocki 28 dana posle njene izrade.
Tabela 17
lan 311.
lan 312.
Za temelje od ploa ili pragova, za ralanjene i podeljene temelje, za temelje na ipovima ili za temelje
drugog oblika, koji se ne proraunavaju po metodama navedenim u lanu 311. ovog pravilnika, stepen
sigurnosti od prevrtanja mora biti najmanje 1,5, a stepen sigurnosti od pomicanja - najmanje 1,0.
lan 313.
Pri proraunavanju ralanjenih temelja, masa tla se uzima prema lanu 306, a masa betonskog
temelja prema lanu 307. ovog pravilnika.
lan 314.
Ako se u proraunu ralanjenih temelja zanemaruje trenje prilikom izvlaenja temelja, za masu tla
uzima se masa zemljanog tela prema lanu 308. ovog pravilnika.
lan 315.
Pri proraunavanju ralanjenih temelja mora se proveriti da li konstrukcija stuba dozvoljava, odnosno
omoguuje da se horizontalna sila prenosi ravnomerno na sve temelje i da li horizontalni pritisak na tlo
usled te sile nije vei od dozvoljenih vrednosti.
lan 316.
Naprezanje betona ralanjenih temelja, ako oni nisu armirani, treba da ispuni uslove iz tabele 17 iz
lana 310. ovog pravilnika, a ako su armirani - uslove iz propisa za beton i armirani beton.
lan 317.
Koso optereene blok-temelje, za koje je pravac rezultante napadnih sila blii simetrali nego dijagonali
temelja, dozvoljeno je proraunati za veu komponentu u pravcu simetrale. Ako je pravac rezultante
blii dijagonali temelja, takav temelj moe se proraunati za rezultantu zaokrenutu ka blioj simetrali ili
za obe komponente u pravcu simetrale, uz superponiranje rezultata, s tim da superponirane vrednosti
ne smeju prelaziti 4/3 dozvoljenog pritiska na tlo.
lan 318.
Temelje u vrstoj ili manje ispucanoj steni nije potrebno proraunati na pritisak na tlo niti na
prevrtanje. Dimenzije se mogu odrediti prema preseku stuba u osnovi, odnosno prema konstrukciji
usidrenja u temelju i prema mogunosti iskopa jame do potrebne dubine i ispunjavanja preostalog
prostora betonom.
lan 319.
Ako ima podzemne vode u nekoherentnom tlu, mora se uzeti u obzir smanjenje mase zbog uzgona.
lan 320.
Za stubove optereene vertikalnim silama navie, pri dimenzionisanju temelja mora se uzeti u obzir
smanjena sigurnost od prevrtanja zbog smanjenog pritiska na dno jame za temelj.
lan 321.
Ako se betonski temelj sastoji od ploa na dnu i gornjeg dela (vrata) temelja koji se betonira posle
ugraivanja stuba, ploa se sme uzeti u proraun pri odreivanju dimenzija temelja samo ako je
odgovarajuom armaturom vezana sa vratom.
lan 322.
Za nearmirane temelje beton ne sme biti marke nie od MB 10, a za armirane temelje - marke nie od
3
MB 15, sa najmanje 250 kg cementa na 1,0 m temelja. Za ugraivanje betona po pravilu se
upotrebljava pervibrator.
lan 323.
U beton masivnih temelja, dozvoljeno je ugraditi do 25 % zdravog i istog kamena. Vea masa kamena
u odnosu na masu betona ne uzima se u obzir pri proraunavanju dimenzija i stabilnosti temelja.
U istaknutom delu nearmiranih stepenastih temelja i iza korena stope u irini do polovine njegove
slobodne irine C nije dozvoljeno ugraivanje kamena (slika 4).
lan 324.
Visina stope h u korenu stepenastih temelja od nearmiranog betona mora biti jednaka najmanje
1,5-strukoj irini istaknutog dela stope (slika 4).
lan 325.
Betonski temelji bez armature moraju se betonirati odjednom bez prekida, osim ako se gornji i donji
deo meusobno poveu odgovarajuom armaturom.
lan 326.
Temelji za eline stubove moraju biti najmanje 20 cm vii od terena, a gornja povrina temelja mora
biti obraena tako da se na njoj ne zadrava voda i da delovi stuba iznad temelja ne spreavaju
oticanje vode.
lan 327.
U plavnim podrujima temelji se proraunavaju za najvii nivo vode koji se javlja u periodu od 10
godina.
lan 328.
Betonski temelji se ne malteriu niti se obrauje njihova povrina, ali vidljivi delovi temelja moraju biti
glatki.
lan 329.
Ako se betonski temelji izrauju u movarama, na agresivnom tlu i sl., moraju se primeniti mere radi
spreavanja tetnog dejstva tla ili vode na beton.
lan 330.
Ako se stub fundira ploama, pragovima i sl., a deo elinog stuba u tlu nije obloen betonom, elini
delovi koji lee u tlu moraju se zatititi od korozije premazivanjem bitumenom ili nekim drugim
zatitnim sredstvom.
lan 331.
Zatrpana zemlja nad temeljnim ploama, pragovima i sl. ili oko temelja mora se vrsto nabijati u
slojevima najvie od po 30 cm. Pri izravnavanju povrine mora se uzeti u obzir i naknadno sleganje
nasutog tla.
lan 333.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai Pravilnik o tehnikim normativima za
izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova ("Slubeni list SFRJ", br. 51/73 i 11/80), osim
odredaba koje se odnose na niskonaponske elektroenergetske vodove nazivnog napona do 1 kV.
lan 334.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu SFRJ".
Br. 07-93/49
15. januara 1988. godine
Beograd
Direktor
Saveznog zavoda za standardizaciju,
Vukain Dragojevi, s. r.
Na osnovu l. 80. i 81. Zakona o standardizaciji ("Slubeni list SFRJ", br. 37/88 i 23/91), u sporazumu
sa saveznim sekretarom za rad, zdravstvo, boraka pitanja i socijalnu politiku,
PRAVILNIK
lan 1.
"lan 29.
2) za P = 0,15 Pmax
3) za P = Pmax
gde je Pmax - maksimalni pritisak vetra, prema lanu 10. ovog pravilnika.".
lan 2.
U lanu 30. stav 1. obrazac: D = k f+1 sigurnosni razmak za neotklonjeni provodnik (cm) menja se i
glasi:
lan 3.
2
"Ako je pritisak vetra vei od 60 daN/m , odnosno dodatno optereenje vee od 0,18 d daN/m,
vanredna optereenja ne uzimaju se u obzir za jednostavne konstrukcije drvenih stubova, ni za vodove
do 35 kV, osim na deonicama sa teim atmosferskim uslovima.".
lan 4.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu SRJ".
Br. 2/6-01-001-140
15. juna 1992. godine
Beograd
Direktor
Saveznog zavoda za standardizaciju,
Veroljub Tanaskovi, s. r.