Vous êtes sur la page 1sur 3
ZAK DERIDA deridine morfologije ‘eraisTOve ope Pee pes prema mide amp oe U rh ie ees Goce tp aoe ng Scat jap emi he ae Fetal ure eee ine tran et ak ee ese aon, gah ec ai i eae ie ea ee ie ele cn cat ance tet cat Tae reas ences i a if tare ‘Bie aden rere So aera Ceara Sa ome ante Se eee fp al le rece oe mm infor pi 9 so "nog funeme pal at cee on aa Sal cinta oi ie iii oie gee ge See eos a ce Sar ech ant rent ieneeee ae are ira nade enti a [aoe eon ia ne ca ta ae panos ini eee pees rs seroma atone ci ene a se as ah ui, a eee oa ater aga) Sore ce feta poe ee pogo ged eer peat aia pees esr ie fo sm sonia isi part sa nat tee oo ik Ene te can eid arg rie Rte inate te in mem ince atee Heer teae eer hee eae eae Tele ge de al ty sks Rate he ee eri ek a ee ont cae ina ee cae ieee ee rasan no mg aus i ee Sere ten rim sist pgs cence gai ile a auiéan primer ovog edvalania planova. je {retina kone eo podvrgava Batons Pe fadne strane korist se 2a isticanje podredenost Stivat ke Ge u odnosu na ontologiia glasa — priprama- fife tipieno metafiziékog odnosa sila, po ome Jo suvo samo Teplika Zivog glasa, Kol! Platon ‘Semigja kao walieu vornu eldesu (figura shvat- ive vidjvost) bieas. Na drugt nadin, Ista ona tranioa Koja fe dopustla. ovo) tera da pro- lusrokuje sopsivenu destabilizacju: slkarstvo. {enor jt paca it pee ms nekog razgovora definisamih ko sike, pred ‘slave, ponavijanias; drugim. retima, pravo fanallidnost ko sivara prostor | ostromasule Sslikaretvo (koje fo Kopia lustrecja plaanja ko- 222 pola = dovani sibilija Jejosa svojesrane koplja glasa) dozvoliava da ‘olbrikaaje gsc mtatorak ot i previa logosom, -esoncijaine shkoyios: logtsas meds searstra/pisrsa | logos/dla- rola uspostaija so odnos suplementarnog tk ‘to fest elas | pismo ized da su vive po- Bani Sedu dragon nego Sto se hijerarhijeld razerstavaja. To omogucava, Deri da Sav pod Honirola ssvojstene flozoremes (ouple- Jronf| platonskd diekure, Ovde je interesante “lade: dilemma wofa postal Platon mor fares samo vplatonieame.A saa a odlueu jo ta odteara splatonizaa- to est mane i Ssomeposredng, fala tora zapadne foro. FPisbor teadiie je ontologigne to jest it Stay ome je bil sada shvocen kao nopre- mostly prius of Koga savii avai. simbolia ha razibitenabine, Odgovor Kol Derida pript- {je Platonovim siedbenicima je saeinjon po- Sev od hajdeyerovsiih materiale (Hajdegero- Sorammisiiane o stint se odmah eatin pre ma Povo m mimeo ako ae sredovanja moguée fe formulioall paradlgin {eonjelt Govojao Curse da se odredt =oatvars: bie (cloture) metafiikes, U Deridinim analiza. ima model je moguce Zamisitl samo. ual Prrmetetania late ionic kort po ne dominacij ij Je deo funkeila mentee 2.) Taeva tnterpretacie (mimesisal nie aki ill spekulativna odiuka nekog autora udatom frei, veg, ako so rokonstrulie nev sis- tom, celina edne store. emedu Plaione | Max Jarmea — Gj vast imena, ovde Jos isu stro Gforncte neg komotne ica Dive analize ~ tekia je itor “Tals je moguée objaaiti samo postevljnje suprotmost pored njene teorjske nomogue. ‘Rost, Na istom ovom nivou Moz se postal Facile izmedu promeniivor t-nepromenth ‘og: promeniiv tekstovi podvrgnti stan} — Entolkost imena, nepromentjve, ((eor/ko+ Sgranitenio) figure Keja karakterise oval put Serljansko delo. Potrebno je zadréat se jo8 malo na dva pt tanja, model! tekata, Verovatno se rad o Jad nol od dihotomia koje e dekonatrukelja mane fikasno dekonstruisaln. ona nalme fos uvak eluje dobro. skrivena igeom zamid | nekih ‘Grosmslenot, Na primer: Derida ne peipiule {fob nlkakav metod sahtevajudllokalnostand- Iie. U ato vreme, medutim, ne preza da aime: Bin ojo pont prebane pri aor lodenije Logik nego dio Je, w stvarnostl ono ga nereie Borde nena nog se od preovladavanja'u dva slucaja racigh | sup- Fotsiavljenth instar, u prvom tekst, u drae igom motiela. Onda éuai ilo so ponovo znalaze pokutai! opravdavanja jednog plana zahvalj [idt'drugom: naime ne prota opravaana esta upetrebe sintagm kao sto je smotaflae- Jen tradicijas 1 sllenih (vejstvenih 2a cole Koj Iodelira)ilazuel nehomogenost ikaivjenog polla prema savijeno) struntur, invaginee ( ‘jana sa zapravo svodiiva ha vlastite iment a, kao fo to pokszuje | gore navedent platon- ‘ki primer) Xko se tipitamo koja je teorjska konstelac Ja koja b karakterizovaa derdijanskcy suprot host t adnosu na metafitki morphe, mor Bismo da odgovorimo ukazujuel na differance Kao na on pesmi, po moguésivu neskladnu, ijn se sove dekonstrukca, 2, DEKONSTRUKCIJA KAO AUTOPOESIS yrmalni problem oko koga se organizule differance, telat Konferencie kot je Der! {da odraao te sFrancuskom fiiozofskom dus {vue 1068, sastoh se of odueimania uamencsti ba fois nas primoravalu okolnost od Hlasiene ppojmovnost koja shvata poredak glasa za jedi Fog posredniia dostojnog da vrati prisutnost. Primorat dake, usmeno na pisanje | tako iz imetl neografizarn kojt ne mode bit sreten vot freknut po potrebt (dlfer. nce sa xcs Il en) znaei uldjuei Usment tekst de-rogulisa Ije svojetveno pisanom tekstu. To (u svakom shidajul ne dozvoljava da se pomisli na privie fila Koj fe dao Derida pismu nad phone, kako Ei'se moglo poverovall poslo zavrénog itanja. Postolifiguraina, etorigka potrebe u artkul- Sak glad ove priv zato Sof pismo w {radicionalnom smislu dobra metafora. onog eriture us profirenom smisiu, a koje Je pravi ‘predmet poduhvata dekonstrukel}s, Tngled koji daje znagonje u colin kod Deri de fanoat tears prodrasudna rotonja: Toke 'dektonstruleyt protavodi sznasenj stra tur koja fe odredent ado, kot ploae ne por- ipa, waned shema ject oft Korist fi dru etm recima, ozaeitelse 4 odredenim tren in rasiete emeda namerne dimenaie oan Genog tonog zalcona Koll uprevija dogoverom van Sake namere subjekia ko} ga upotreDlia- va (ato je sama differance) Double bind koji vazujo teorju njonom pis- su t bit je forma samoadnotenja, (model ne Drestane vraca na samo, sebe So se ce tek Eta, koja uoblieava problem 0 motodologi de Konstrakeje na nadine Kol se mogu definisat keno aulopacti¢n!, Od aulopiesls dekonstruket- ia zadréata osnoval karaltor, sto Go rec apso- Ihimu 2amenijivost izmedu odredene prakse i njenth ofekaia prokzvodnje | protzveda Dekon- Slrukejom se zovo, onda, masina zamisijena kao mreaa tekstualnh analiza koje proizvode heodiueive sposobne da regener | reali2uju ame analize 'stoga | dekonstrakelu Tont Co on rot sdekonstruketlas kao svaka druga re Yevtatt vrednost sano te uplsivana Ia ‘nae moguéh zamena, fz ovo sl se suvise Imirojfubiv naziva skoniokste Sto 30 mene tt Ee, buduel da sam pokusava i jos pokusaram e'pigem imam interes samo 2 eden Kontekst 1 Kome se zamenjuje Ldopusta aa bude dre dona éeriture,traceifference, supolement hy ‘men, pharmakon, marge, iam, pararzom Prva. posledica Jo nemoguénost postojania rolajerita, Dekonstrukelje protzvod sam 36 bape ae tai | opravdavas sta sto fe ivan me promiaja se, nikaicasubjektivnost koja ba Farnekudelainost, ni kakav objekat na holt gia ote primer Lirenor din Ce ‘nstraisal se (-)lzeubitl sopstveamu kon ‘Srukelis) Derida ovale homertanse .") ‘mo seer i odekonstrlsat sex hoje nije refleke ‘Siinost neko jail neke sveti postaje brement to celom zagonetkom-, -Dekonstrulsatl se, -U dekonstrakeju Jor u ovim frasama odzvanja ‘colo homeostatleco zatraranje.autopootskog fistoma,iegova autonome votnont nase ko ambjjetalno moganjo. Stedee: ova) tke onstruleia se vraéa form! sogiasae koju 20. homies Rermemea/Auslogumg na. tragovi- ‘mation rapsoda uIstoimenom Platonovom di fatogu "Autopoesis Koji karaktorise doridijansko analize je plod austoreferencijainostsvojstve. fo tokstt Holl se dekonstraise:gva zapudojut- ea tokstainost (naroeto ilorofaka) el so 2 brisati buduet da je znacajna za nadilazenjo ‘acenja:u dekonstrukellse priga a ofpora ko}, enacite;,suprotstali sopsiveno) reduc Korist bedeuten Na taj naZin, po Deri, tekst So objatnjava, kaze so, en abime, nalazedtnje- ore, ajosnoinie radioge. To fe momenst u fome samo odnasenje kao posiedica | soglase i ‘ermentika njemu pridodata, agioda da popr- faju pro-kritenl lrgled. Medutim, radi se oul: Hatranscendentainem planu midijonja ispred Subjelta, svest, colog metafizitkog misifenja St svoju grain. ostalon nie siucajno da guoevs dokon strukeljt neodlutivejedno su drugim 2a anto- Dlesis se proizvodi kao Auslegung tela u ne- Salusivin;w isto vreme takstow { dekonsirie Glia reruliiraja projekiveaekspanzija diffe. Fence | drugih marginalnih »poymovas. 3, DIFFERANCE KAO »>MORPHE= rganleactia Kast Hlorofskog diskusa mote se vrait urazmalranje, dekonstru sai al be ne moze wanuti ~ ne moze se de Konstruiall sim ianutra ono 80 se dekon ‘culge. Ber cbrira na taskoce do Kolin deved aifiot nog ren racing ja, ne moze se spree kab so se jasno vidi rojao dofference nametanjo traicionalmih bila komuntcirana (feet svose) a Sto 50 ‘ne mote zabrantt da s2 pojave ott spolmer- Rosle otport da 30 objaslvznanjer, mt Koltso fon bi nauobiéajen Ovdo so nasi da ap seluine rts neuen om kag ito {eorjsko ograntbenje: »Difference- ostje.me- {atta me va isona Koja ona dob na Sem Jota nfo ec uct dn in, retafiiéka(- }stoga.ne postolt ime, nl ime Dt ENS i oa dance Ej ne re. Stavja me, koje ne predstavia ist nominal- nu Jodinica | Koja se disloctra bez prestanka ange raclilih(dfferentes) eamena. ‘Cudan pretas da br afirmisso skok razlii- eva da nade simes, Dende i floda pre da je pomera drugde nogo da je 0 oipuno ‘odrokne. (ajdegerovska,prectranva: Fo ao brian hoje osrojava diane alls

Vous aimerez peut-être aussi