ZAK DERIDA
deridine morfologije
‘eraisTOve ope
Pee pes prema
mide amp oe
U rh ie ees
Goce
tp
aoe ng Scat
jap emi he ae
Fetal ure eee
ine tran et
ak ee
ese aon,
gah ec ai
i eae ie ea
ee ie ele cn
cat ance tet cat
Tae reas ences
i a if tare
‘Bie aden rere
So aera
Ceara Sa ome ante
Se eee
fp al le rece oe
mm infor pi 9 so "nog funeme
pal at cee on aa
Sal cinta oi ie
iii oie gee ge
See eos a ce
Sar ech ant rent
ieneeee ae are
ira nade enti a
[aoe eon
ia ne ca ta ae
panos ini eee
pees rs
seroma atone ci ene
a se as ah
ui, a eee oa
ater aga) Sore ce
feta poe ee
pogo ged
eer peat aia
pees esr ie fo sm
sonia isi part
sa nat tee oo
ik Ene te can
eid arg rie Rte
inate te in mem
ince atee Heer teae
eer hee eae eae
Tele ge de al ty
sks Rate he ee
eri ek a ee
ont cae ina
ee cae ieee ee
rasan no mg
aus i ee
Sere ten rim
sist pgs cence gai
ile a
auiéan primer ovog edvalania planova. je
{retina kone eo podvrgava Batons Pe
fadne strane
korist se 2a isticanje podredenost Stivat ke
Ge u odnosu na ontologiia glasa — priprama-
fife tipieno metafiziékog odnosa sila, po ome
Jo suvo samo Teplika Zivog glasa, Kol! Platon
‘Semigja kao walieu vornu eldesu (figura shvat-
ive vidjvost) bieas. Na drugt nadin, Ista ona
tranioa Koja fe dopustla. ovo) tera da pro-
lusrokuje sopsivenu destabilizacju: slkarstvo.
{enor jt paca it pee ms
nekog razgovora definisamih ko sike, pred
‘slave, ponavijanias; drugim. retima, pravo
fanallidnost ko sivara prostor | ostromasule
Sslikaretvo (koje fo Kopia lustrecja plaanja ko-
222 pola =
dovani sibilija
Jejosa svojesrane koplja glasa) dozvoliava da
‘olbrikaaje gsc mtatorak ot
i previa logosom, -esoncijaine shkoyios:
logtsas meds searstra/pisrsa | logos/dla-
rola uspostaija so odnos suplementarnog tk
‘to fest elas | pismo ized da su vive po-
Bani Sedu dragon nego Sto se hijerarhijeld
razerstavaja. To omogucava, Deri da Sav
pod Honirola ssvojstene flozoremes (ouple-
Jronf| platonskd diekure, Ovde je interesante
“lade: dilemma wofa postal Platon mor
fares samo vplatonieame.A saa a odlueu
jo ta odteara splatonizaa- to est mane i
Ssomeposredng, fala tora zapadne foro.
FPisbor teadiie je ontologigne to jest
it
Stay ome je bil sada shvocen kao nopre-
mostly prius of Koga savii avai. simbolia
ha razibitenabine, Odgovor Kol Derida pript-
{je Platonovim siedbenicima je saeinjon po-
Sev od hajdeyerovsiih materiale (Hajdegero-
Sorammisiiane o stint se odmah eatin pre
ma Povo m mimeo ako ae
sredovanja moguée fe formulioall paradlgin
{eonjelt Govojao Curse da se odredt =oatvars:
bie (cloture) metafiikes, U Deridinim analiza.
ima model je moguce Zamisitl samo. ual
Prrmetetania late ionic kort po
ne dominacij ij Je deo funkeila mentee
2.) Taeva tnterpretacie (mimesisal nie aki
ill spekulativna odiuka nekog autora udatom
frei, veg, ako so rokonstrulie nev sis-
tom, celina edne store. emedu Plaione | Max
Jarmea — Gj vast imena, ovde Jos isu
stro Gforncte neg komotne ica
Dive analize ~ tekia je itor
“Tals je moguée objaaiti samo postevljnje
suprotmost pored njene teorjske nomogue.
‘Rost, Na istom ovom nivou Moz se postal
Facile izmedu promeniivor t-nepromenth
‘og: promeniiv tekstovi podvrgnti stan} —
Entolkost imena, nepromentjve, ((eor/ko+
Sgranitenio) figure Keja karakterise oval put
Serljansko delo.
Potrebno je zadréat se jo8 malo na dva pt
tanja, model! tekata, Verovatno se rad o Jad
nol od dihotomia koje e dekonatrukelja mane
fikasno dekonstruisaln. ona nalme fos uvak
eluje dobro. skrivena igeom zamid | nekih
‘Grosmslenot, Na primer: Derida ne peipiule
{fob nlkakav metod sahtevajudllokalnostand-
Iie. U ato vreme, medutim, ne preza da aime:
Bin ojo pont prebane pri aor
lodenije Logik nego dio Je, w stvarnostl ono
ga nereie Borde nena nog se od
preovladavanja'u dva slucaja racigh | sup-
Fotsiavljenth instar, u prvom tekst, u drae
igom motiela. Onda éuai ilo so ponovo znalaze
pokutai! opravdavanja jednog plana zahvalj
[idt'drugom: naime ne prota opravaana
esta upetrebe sintagm kao sto je smotaflae-
Jen tradicijas 1 sllenih (vejstvenih 2a cole Koj
Iodelira)ilazuel nehomogenost ikaivjenog
polla prema savijeno) struntur, invaginee (
‘jana sa zapravo svodiiva ha vlastite iment
a, kao fo to pokszuje | gore navedent platon-
‘ki primer)
Xko se tipitamo koja je teorjska konstelac
Ja koja b karakterizovaa derdijanskcy suprot
host t adnosu na metafitki morphe, mor
Bismo da odgovorimo ukazujuel na differance
Kao na on pesmi, po moguésivu neskladnu,
ijn se sove dekonstrukca,
2, DEKONSTRUKCIJA KAO
AUTOPOESIS
yrmalni problem oko koga se organizule
differance, telat Konferencie kot je Der!
{da odraao te sFrancuskom fiiozofskom dus
{vue 1068, sastoh se of odueimania uamencsti
ba fois nas primoravalu okolnost od Hlasiene
ppojmovnost koja shvata poredak glasa za jedi
Fog posredniia dostojnog da vrati prisutnost.
Primorat dake, usmeno na pisanje | tako iz
imetl neografizarn kojt ne mode bit sreten vot
freknut po potrebt (dlfer. nce sa xcs Il
en) znaei uldjuei Usment tekst de-rogulisa
Ije svojetveno pisanom tekstu. To (u svakom
shidajul ne dozvoljava da se pomisli na privie
fila Koj fe dao Derida pismu nad phone, kako
Ei'se moglo poverovall poslo zavrénog itanja.
Postolifiguraina, etorigka potrebe u artkul-
Sak glad ove priv zato Sof pismo w
{radicionalnom smislu dobra metafora. onog
eriture us profirenom smisiu, a koje Je pravi
‘predmet poduhvata dekonstrukel}s,
Tngled koji daje znagonje u colin kod Deri
de fanoat tears prodrasudna rotonja: Toke
'dektonstruleyt protavodi sznasenj stra
tur koja fe odredent ado, kot ploae ne por-
ipa, waned shema ject oft Korist fi dru
etm recima, ozaeitelse 4 odredenim tren
in rasiete emeda namerne dimenaie oan
Genog tonog zalcona Koll uprevija dogoverom
van Sake namere subjekia ko} ga upotreDlia-
va (ato je sama differance)
Double bind koji vazujo teorju njonom pis-
su t bit je forma samoadnotenja, (model ne
Drestane vraca na samo, sebe So se ce tek
Eta, koja uoblieava problem 0 motodologi de
Konstrakeje na nadine Kol se mogu definisat
keno aulopacti¢n!, Od aulopiesls dekonstruket-
ia zadréata osnoval karaltor, sto Go rec apso-
Ihimu 2amenijivost izmedu odredene prakse i
njenth ofekaia prokzvodnje | protzveda Dekon-
Slrukejom se zovo, onda, masina zamisijena
kao mreaa tekstualnh analiza koje proizvode
heodiueive sposobne da regener | reali2uju
ame analize 'stoga | dekonstrakelu Tont Co
on
rot sdekonstruketlas kao svaka druga re
Yevtatt vrednost sano te uplsivana Ia
‘nae moguéh zamena, fz ovo sl se suvise
Imirojfubiv naziva skoniokste Sto 30 mene tt
Ee, buduel da sam pokusava i jos pokusaram
e'pigem imam interes samo 2 eden Kontekst
1 Kome se zamenjuje Ldopusta aa bude dre
dona éeriture,traceifference, supolement hy
‘men, pharmakon, marge, iam, pararzom
Prva. posledica Jo nemoguénost postojania
rolajerita, Dekonstrukelje protzvod sam 36
bape ae tai | opravdavas sta sto fe ivan me
promiaja se, nikaicasubjektivnost koja ba
Farnekudelainost, ni kakav objekat na holt
gia ote primer Lirenor din Ce
‘nstraisal se (-)lzeubitl sopstveamu kon
‘Srukelis) Derida ovale homertanse .")
‘mo seer i odekonstrlsat sex hoje nije refleke
‘Siinost neko jail neke sveti postaje brementto celom zagonetkom-, -Dekonstrulsatl se, -U
dekonstrakeju Jor u ovim frasama odzvanja
‘colo homeostatleco zatraranje.autopootskog
fistoma,iegova autonome votnont nase
ko ambjjetalno moganjo. Stedee: ova) tke
onstruleia se vraéa form! sogiasae koju 20.
homies Rermemea/Auslogumg na. tragovi-
‘mation rapsoda uIstoimenom Platonovom di
fatogu
"Autopoesis Koji karaktorise doridijansko
analize je plod austoreferencijainostsvojstve.
fo tokstt Holl se dekonstraise:gva zapudojut-
ea tokstainost (naroeto ilorofaka) el so 2
brisati buduet da je znacajna za nadilazenjo
‘acenja:u dekonstrukellse priga a ofpora ko},
enacite;,suprotstali sopsiveno) reduc
Korist bedeuten Na taj naZin, po Deri, tekst
So objatnjava, kaze so, en abime, nalazedtnje-
ore, ajosnoinie radioge. To fe momenst u
fome samo odnasenje kao posiedica | soglase i
‘ermentika njemu pridodata, agioda da popr-
faju pro-kritenl lrgled. Medutim, radi se oul:
Hatranscendentainem planu midijonja ispred
Subjelta, svest, colog metafizitkog misifenja
St svoju grain.
ostalon nie siucajno da guoevs dokon
strukeljt neodlutivejedno su drugim 2a anto-
Dlesis se proizvodi kao Auslegung tela u ne-
Salusivin;w isto vreme takstow { dekonsirie
Glia reruliiraja projekiveaekspanzija diffe.
Fence | drugih marginalnih »poymovas.
3, DIFFERANCE KAO »>MORPHE=
rganleactia Kast Hlorofskog diskusa
mote se vrait urazmalranje, dekonstru
sai al be ne moze wanuti ~ ne moze se de
Konstruiall sim ianutra ono 80 se dekon
‘culge. Ber cbrira na taskoce do Kolin deved
aifiot nog ren racing
ja, ne moze se spree kab so se jasno vidi
rojao dofference nametanjo traicionalmih
bila komuntcirana (feet svose) a Sto 50
‘ne mote zabrantt da s2 pojave ott spolmer-
Rosle otport da 30 objaslvznanjer, mt Koltso
fon bi nauobiéajen Ovdo so nasi da ap
seluine rts neuen om kag ito
{eorjsko ograntbenje: »Difference- ostje.me-
{atta me va isona Koja ona dob na
Sem Jota nfo ec uct dn in,
retafiiéka(- }stoga.ne postolt ime, nl ime Dt
ENS i oa dance Ej ne re.
Stavja me, koje ne predstavia ist nominal-
nu Jodinica | Koja se disloctra bez prestanka
ange raclilih(dfferentes) eamena.
‘Cudan pretas da br afirmisso skok razlii-
eva da nade simes, Dende i
floda pre da je pomera drugde nogo da je 0
oipuno ‘odrokne. (ajdegerovska,prectranva:
Fo ao brian hoje osrojava diane alls