Vous êtes sur la page 1sur 92
Konferencija "Tesla u Zagrebu" 9. srpnja 2016. Tesla & Friends Što je i kako načelno funkcionira
Konferencija "Tesla u Zagrebu" 9. srpnja 2016.
Tesla & Friends
Što je i kako načelno funkcionira
nehercijanski torzijski val?
Dr. sc. Ivan Šimatović, dipl. inž. el.
neovisni istraživač, Krapina, Hrvatska
Posvećujem liku i djelu Nikole Tesle povodom jubilarne 160. obljetnice njegova rođenja.
Posvećujem liku i djelu Nikole
Tesle povodom jubilarne 160.
obljetnice njegova rođenja.
Hercijanski valovi
Hercijanski valovi
Transverzalni EM val (TEM) EM val predstavlja rasprostiranje brzih vremenskih promjena vrtložnih E i H polja.
Transverzalni EM val (TEM)
EM val predstavlja
rasprostiranje brzih
vremenskih
promjena vrtložnih
E i H polja.
Transverzalni EM val (TEM) sastoji se od dva
uzajamno okomita i neraskidivo povezana poprečna
titranja vektora električnog polja E i vektora magnetskog
polja H duž valne zrake (z-osi) jednakom frekvencijom f.
Ulančeno E i H polje TEM vala Vrtložno električno polje E i magnetsko polje H TEM
Ulančeno E i H polje TEM vala
Vrtložno električno polje E i magnetsko polje H
TEM vala međusobno su ulančena i, kao bezizvorna
polja, oba imaju silnice u obliku zatvorenih krivulja.
Shematski prikaz poprečnih vektora E i H polja ravnog TEM vala Podalje od emitera (z >
Shematski prikaz poprečnih vektora
E i H polja ravnog TEM vala
Podalje od emitera (z > 5∙λ)
električno polje E titra
poprečno na valnu zraku u
polarizacijskoj XZ ravnini,
a magnetsko polje H titra
poprečno na valnu zraku u
polarizacijskoj YZ ravnini.
Oba polja titraju sinkrono jednakom frekvencijom f i šire
se duž valne zrake praznim prostorom brzinom svjetlosti c 0
Matematički prikaz putujućih valova E i H polja Matematički izrazi koji u praznom prostoru, podalje od
Matematički prikaz
putujućih valova E i H polja
Matematički izrazi koji u praznom prostoru, podalje
od emitera (z > 5∙λ), opisuju trenutne jakosti sinkrono
titrajućih te međusobno okomitih lokalnih vektora E i H
polja ravnog neprigušenog harmonijskog putujućeg
hercijanskog vala duž pozitivnog smjera z-osi jesu:
E
(
z t
,
)
= E
×
sin
(
w ×t - k ×z
)
,
E
= E
=
0
x
M
y
z
H
(
z t
,
)
= H
×
sin
(
w ×t - k ×z
)
,
H
= H
=
0
y
M
x
z
2
p
2
p
f
k =
=
=
=
2
p
×
-
valni broj
l
c
×
T
c
0
0
Osnovna svojstva hercijanskog vala ØPrema Faraday-Maxwellovoj teoriji elektromagnetizma i vektoriziranim parcijalnim diferencijalnim jednadžbama dinamičkih EM polja
Osnovna svojstva hercijanskog vala
ØPrema Faraday-Maxwellovoj teoriji elektromagnetizma i
vektoriziranim parcijalnim diferencijalnim jednadžbama
dinamičkih EM polja u praznom prostoru postoje samo
transverzalni valovi koje je u području UKV valova
eksperimentalno dokazao 1888. godine VN oscilatorom
mladi njemački fizičar Heinrich Rudolf Hertz, ali ih je
držao beskorisnim – njihova primjena bila mu je upitna
ØOni su izrazito disipativni jer im jakost opada obrnuto
proporcionalno kvadratu udaljenosti od izvora
ØPraznim prostorom rasprostiru se brzinom svjetlosti c 0
koja se drži gornjom graničnom brzinom u svemiru
ØMogu se prigušiti oklapanjem - Faradayevim kavezom
Je li za širenje EM valova neophodan medij? Michelson-Morleyevim pokusom izvedenim 1887. godine formalno je utvrđeno
Je li za širenje EM valova
neophodan medij?
Michelson-Morleyevim pokusom izvedenim 1887.
godine formalno je utvrđeno da ne postoji eter ̶hipotetska
savršeno fina fluidna elastična tvar koja bi služila kao
nedisipativni medij za rasprostiranje EM valova.
Oni se samostalno šire praznim prostorom brzinom
svjetlosti c 0 = 3·10 8 m/s transverzalnim (poprečnim)
sinkronim titranjem ulančenih i uzajamno okomitih
vrtložnih te bezizvornih E i H polja.
Zbog nepostojanja etera, kao hipotetskog nosioca EM
valova, otpala je mogućnost postojanja valova koji bi
sadržavali longitudinalno (uzdužno) titranje E i/ili H polja
za koje je, kako drže fizičari, neophodan elastičan medij.
Maxwellove jednadžbe EM polja
Maxwellove jednadžbe EM polja
Maxwellove jednadžbe EM polja Škotski fizičar James Clerk Maxwell objavio je 1865. godine potpunu teoriju elektromagnetizma
Maxwellove jednadžbe EM polja
Škotski fizičar James Clerk Maxwell objavio je 1865.
godine potpunu teoriju elektromagnetizma kojom je, u strogom
matematičkom obliku, povezao i cjelovito objasnio sve
električne i magnetske pojave. Njegove jednadžbe za
dinamička EM polja mogu se sažeto objasniti u četiri rečenice:
Øvremenski promjenljivo magnetsko polje inducira oko sebe
električno polje
Øvremenski promjenljivo električno polje inducira oko sebe
magnetsko polje
Ø
silnice dinamičkog električnog polja daleko od emitera su
zatvorene krivulje (bezizvorno polje)
Ø
silnice magnetskog polja uvijek su zatvorene krivulje jer
nema magnetskih jednopola – postoje samo dipoli
Maxwell u jednadžbe EM polja uvodi kvaternione Maxwell je u svoj prvotni sustav od 20 diferencijalnih
Maxwell u jednadžbe EM polja
uvodi kvaternione
Maxwell je u svoj prvotni sustav od 20 diferencijalnih
jednadžbi dinamičkih EM polja iz 1865. godine, iskazanih u
skalarnom obliku, 1873. godine uveo, kao bitno
unapređenje, kvaternione (hiperkompleksne brojeve) jer je
držao da su njima iskazani verzori EM polja prikladniji za
matematičku interpretaciju od vektora i skalara na kojima su
kasnije insistirali O. Heaviside, W. Gibbs, H. Hertz i ostali.
Sofisticiranim prikazom kvaternionima iskazivala se
elegantno pozicija i rotacija verzora EM polja u prostoru, ali
su oni, zbog svoje složene strukture, veoma otežavali
rješavanje verzorskih diferencijalnih jednadžbi EM polja.
Nadomještavanje kvaterniona u jednadžbama EM polja vektorima Nadomještavanje sofisticiranih prikaza verzora EM polja kvaternionima matematički znatno
Nadomještavanje kvaterniona u
jednadžbama EM polja vektorima
Nadomještavanje sofisticiranih prikaza verzora EM
polja kvaternionima matematički znatno jednostavnijim
vektorima i skalarima načinio je, unatoč žestokom
Maxwellovom protivljenju, britanski fizičar i samouki
matematičar Oliver Heaviside kao nužno pragmatično
pojednostavnjene prilagođeno inženjerskim potrebama.
Tada, naime, još nisu bili razvijeni napredni numerički
postupci rješavanja verzorskih diferencijalnim jednadžbi EM
polja niti je bilo računala na kojima bi ih se moglo izvoditi.
S tog aspekta je Heavisideovo pojednostavnjene
Maxwellovih jednadžbi njihovom vektorizacijom tada bilo
donekle opravdano i veoma prihvatljivo u inženjerstvu.
Diferencijalne jednadžbe dinamičkih EM polja u operatorskom obliku Heavisideovom intervencijom nadomješteni su u Maxwellovim diferencijalnim jednadžbama
Diferencijalne jednadžbe dinamičkih
EM polja u operatorskom obliku
Heavisideovom intervencijom nadomješteni su u
Maxwellovim diferencijalnim jednadžbama kvaternionski
verzori E i H polja vektorima u 3D prostoru, koji su
intuitivniji i znatno jednostavniji za računanje.
Time je prvotni Maxwellov sustav od 20 teško
preglednih skalarnih jednadžbi samovoljno transformiran
u konceptualno degradiran, znatno pregledniji, lakše
rješiv te danas posvuda prihvaćen sustav Heavisideovih
jednadžbi koji sadrži samo četiri kratke te naizgled
jednostavne parcijalne diferencijalne jednadžbe vektora
EM polja iskazane u sažetom operatorskom obliku.
Diferencijalne jednadžbe E i H polja TEM vala u operatorskom obliku Vektorizirane Heavisideove parcijalne diferencijalne jednadžbe
Diferencijalne jednadžbe E i H polja
TEM vala u operatorskom obliku
Vektorizirane Heavisideove parcijalne diferencijalne
jednadžbe EM polja TEM vala u praznom prostoru jesu:
v
v
v
B
H
v
v
rot E
= -
= -
m
×
,
div B
=
div
(
m
×
H
)
=
0
0
0
t
t
v
v
v
D
E
v
v
rot H
=
=
e
×
,
div
D
=
div
(
e
×
E
)
=
0
0
0
t
t
Brzina rasprostiranja TEM vala u vakuumu iznosi
8
c
=1
e
×m
B 3×10
m s
0
0
0
Doseg Maxwellovih jednadžbi Maxwell je jednadžbe EM polja postavio mnogo prije nego što je bilo eksperimentalno
Doseg Maxwellovih jednadžbi
Maxwell je jednadžbe EM polja postavio mnogo
prije nego što je bilo eksperimentalno dokazano
postojanje oku nevidljivih EM valova koji se zasnivaju na
transverzalnom sinkronom titranju ulančenih EM polja
koja se samostalno šire prostorom brzinom svjetlosti.
Maxwellove jednadžbe podržavaju sva statička,
kvazistatička i dinamička hercijanska EM polja.
O postojanju nehercijanskih EM valova, kod kojih
uzajamno ulančena E i H polja titraju oko valne zrake na
znatno složeniji način, nije se tada još ništa znalo niti
naslućivalo pa ih zato te jednadžbe ne podržavaju! Stoga
one ne sadrže članove koji bi uvažavali dodatno titranje
vektora polja nehercijanskog vala oko/duž valne zrake!
Torzijska polja i nehercijanski valovi
Torzijska polja i
nehercijanski valovi
Torzijska polja – novi entitet koji već (pre)dugo kuca na vrata fizike! Prvo znanstveno istraživanje za
Torzijska polja – novi entitet koji
već (pre)dugo kuca na vrata fizike!
Prvo znanstveno istraživanje za koje se drži da je
iznjedrilo otkriće torzije (uvijanja) kao mogućeg kandidata
za hipotetsku petu silu u fizici načinio je krajem XIX.
stoljeća ruski profesor fizike N. P. Miškin.
Francuski matematičar Eli J. Cartan je tu novu
hipotetsku silu 1913. godine prvi nazvao torzijom jer se
uvija pri širenju tkivom prostorvremena. Ona se u njemu
manifestira kao slabašna torzijska zakrivljenost. Njegovu je
hipotezu prihvatio Einstein pa je, u okviru opće teorije
relativnosti, iznijeta Cartan-Einsteinova hipoteza da je
četverodimenzionalan prostorvrijeme i torzijski zakrivljen.
Torzijska polja – novi entitet koji već (pre)dugo kuca na vrata fizike! Ø Nakon Cartana postulirao
Torzijska polja – novi entitet koji već
(pre)dugo kuca na vrata fizike!
Ø
Nakon Cartana postulirao ih je,
istražujući složenu dinamiku
energije zvijezda, poznati ruski
astronom, astrofizičar i vizionar
Nikolaj Aleksandrovič Kozirjev
Ø
Ona još nisu stekla "pravo
građanstva" u akademskoj fizici
koja ih već više od pola stoljeća
uporno ignorira i osporava
Ø
„Kamen što ga graditelji
odbaciše postade kamen
zaglavni”
Stoga su još nedovoljno teorijski
obrađena i eksperimentalno su
ostala gotovo neistražena
Osobine torzijskih polja Torzijska polja, unatoč njihove neprihvaćenosti u fizici, veoma su rasprostranjena u čitavom makro
Osobine torzijskih polja
Torzijska polja, unatoč njihove neprihvaćenosti u
fizici, veoma su rasprostranjena u čitavom makro i mikro
svijetu. Bez njih ne bi bilo moguće njihovo složeno i
skladno funkcioniranje.
Neka od njih mogu dulje vrijeme ili trajno mirovati
u prostoru (globalne mreže u geobiologiji, usredotočeno
polje u dielektričnim piramidama i stošcima) ili se mogu
relativno sporo kretati – EM vrtlozi (kuglaste munje)
Ekstremno brza torzijska polja mogu se, kao manje
disipativni te mnogo prodorniji valovi od hercijanskih,
nepojmljivo brzo rasprostirati na velike udaljenosti – u
hiperprostoru nadsvjetlosnim brzinama i do 10 9 puta
većim od (neprekoračive?!) vakuumske brzine svjetlosti!
Što je eksperimentalno dokazao akademik S. M. Korotaev? Ruski akademik S. M. Korotaev je svojim eksperimentima
Što je eksperimentalno dokazao
akademik S. M. Korotaev?
Ruski akademik S. M. Korotaev je svojim
eksperimentima na makroskopskoj razini dokazao fenomen
nelokalnosti u kojem se gotovo trenutni prijenos/razmjena
informacija hiperdimenzionalnim torzijskim poljem zbiva
kolosalnom brzinom neusporedivo većom od svjetlosne.
Time je potvrdio od fizičara – pripadnika znanstvene
središnjice – prijezirno odbačenu Kozirevljevu hipotezu da
se informacije torzijskim poljima prenose/razmjenjuju
fantastičnim brzinama koje mogu biti i do milijardu (10 9 )
puta veće od za fiziku neprekoračive vakuumske brzine
svjetlosti 3∙10 8 m/s
Promašenost SETI programa Korotaevljevo otkriće da se hiperdimenzionalnim torzijskim poljima informacije mogu prenositi brzinama koje mogu
Promašenost SETI programa
Korotaevljevo otkriće da se hiperdimenzionalnim
torzijskim poljima informacije mogu prenositi brzinama
koje mogu biti i do milijardu puta veće od brzine
svjetlosti i TEM valova rječito govori da je sredinom XX.
stoljeća pokrenut radioastronomski program sustavnog
traganja za TEM radiosignalima izvanzemaljskih
civilizacija (SETI) koncepcijski promašen!
Zbog kudikamo premalene brzine rasprostiranja
TEM valova s obzirom na enormno velike svemirske
udaljenosti napredne izvanzemaljske civilizacije za
interstelarne komunikacije u realnom vremenu
zasigurno koriste ekstremno brza torzijska polja koja
radioastronomske antene ne hvataju!
Je li moguć i neki drugi tip EM vala? Unatoč nepostojanju etera, tijekom više od jednog
Je li moguć i neki drugi tip EM vala?
Unatoč nepostojanju etera, tijekom više od jednog
stoljeća nije zamrla ideja da, uz transverzalno titrajući
hercijanski TEM val, postoji i neka druga vrsta EM valova
u kojima neraskidivo spregnuto dinamičko električno i
magnetsko polje na neki način mogu titrati i uzdužno
(longitudinalno), dakle duž valne zrake. Empirijska
uporišta za takvu smionu vizionarsku pretpostavku bila su:
Øtajnovito polje sila koje se spontano uspostavlja unutar
pravilno pozicioniranih dielektričnih piramida i stožaca,
Øtelepatija i telekineza te
Øveoma prodorna stacionarna geopatogena polja koja
neometano zadiru u naše životne i radne prostore. Ona
se ne mogu prigušiti oklapanjem (Faradayev kavez)
Tesla otkriva geostacionarne (longitudinalne) EM valove! Tesla je svojim spektakularnim visokonaponskim istraživačkim eksperimentima u Coloradu Springsu
Tesla otkriva geostacionarne
(longitudinalne) EM valove!
Tesla je svojim spektakularnim visokonaponskim
istraživačkim eksperimentima u Coloradu Springsu 1899.
godine otkrio postojanje dotad fizici nepoznatih
geostacionarnih električnih valova koji su po svojoj
naravi longitudinalni te su stoga nehercijanski.
Njihova se svojstva bitno razlikuju od TEM valova
jer se bez prigušenja mogu širiti na velike udaljenosti, a
jakost im se čak i pojačava s udaljenošću od emitera!
To fascinantno pojačanje bilo je Tesli posve logično.
On je, naime, još je u djetinjstvu bio zadivljen ogromnom
snagom velike kuglaste nakupine snijega koja se formira
kotrljanjem nizbrdo bačene malene grude snijega.
Što o torzijskim poljima i valovima kaže sveznajuća Wikipedija?! (lipanj 2016.) Torsion field (pseudoscience) "A torsion
Što o torzijskim poljima i valovima
kaže sveznajuća Wikipedija?! (lipanj 2016.)
Torsion field (pseudoscience)
"A torsion field (also called axion field, spin
field, spinor field and microlepton field) is a feature
of a pseudoscientific theory of energy in which the
quantum spin of particles can be used to cause
emanations lacking mass and energy to carry
information through vacuum orders of magnitude faster
than the speed of light. This theory was a base of a
number of various pseudoscientific claims and scams."
Je li to doista tako?!
Koliko zuba ima konj? "evergreen" u svijetu znanosti Prije nekoliko stoljeća u jednom samostanu je postavljeno
Koliko zuba ima konj?
"evergreen" u svijetu znanosti
Prije nekoliko stoljeća u jednom samostanu je postavljeno
pitanje o broju konjskih zuba. Žučna rasprava je trajala nekoliko
dana, a onda je jedan mladi redovnik zatražio riječ te predložio
da odu u staju, konju otvore usta i jednostavno mu prebroje zube.
Učena braća redovnici, zgrožena tim krajnje neukim i
primitivnim prijedlogom, napali su i premlatili bezbožnika i
isključili su ga iz daljnje rasprave. U žestokim raspravama koplja
su se lomila još nekoliko mjeseci. Na svjetlo dana bili su
izvučeni svi sveti spisi iz bogate samostanske knjižnice.
Budući da ni u jednom od njih nije ništa pisalo o broju
konjskih zuba učena braća redovnici su napokon zaključila da će
to teško pitanje ostati vječna tajna za ljudski rod.
Po čemu se nehercijanski val razlikuje od hercijanskog? Osnovna razlika između hercijanskog TEM vala i nehercijanskog
Po čemu se nehercijanski val
razlikuje od hercijanskog?
Osnovna razlika između hercijanskog TEM vala i
nehercijanskog vala je u tome da EM polje
nehercijanskog vala titra na složeniji način.
EM polje, uz jednostavno transverzalno titranje,
može primjerice istovremeno i torzijski titrati oko valne
zrake te stoga neminovno inducira i uzdužno titrajuće
polje. Takvim složenim titranjem EM polja dobiva se
transverzalno-torzijsko-longitudinalni val (TTLEM).
Najjednostavniji predstavnik brojne porodice
nehercijanskih valova je jednakofrekventni val čije EM
polje istovremeno titra transverzalno, torzijski i
longitudinalno jednakom frekvencijom f tor = f.
Matematički prikaz vektora EM polja hercijanskog TEM vala Za hercijanski val, čiji vektori EM polja titraju
Matematički prikaz vektora EM polja
hercijanskog TEM vala
Za hercijanski val, čiji vektori EM polja titraju
poprečno na valnu zraku, vrijedi izravna funkcijska
ovisnost komponenti vektora polja o trima prostornim
koordinatama x, y, z neovisnim o vremenu i vremenu t.
Vektorsko hercijansko EM polje iskazuje se u
pravokutnom sustavu, u općem obliku, preko triju
komponenti:
v
v
v
v
E x y z t
(
,
,
,
)
=
E
(
x y z t
,
,
,
)
× +
i
E
(
x y z t
,
,
,
)
×
j
+
E
(
x y z t
,
,
,
)
×
k
x
y
z
v
v
v
v
H x y z t
(
,
,
,
)
=
H
(
x y z t
,
,
,
)
× +
i
H
(
x y z t
,
,
,
)
×
j
+
H
(
x y z t
,
,
,
)
×
k
x
y
z
Matematički prikaz vektora EM polja općeg nehercijanskog vala Za opći nehercijanski val, čiji vektori EM polja
Matematički prikaz vektora EM polja
općeg nehercijanskog vala
Za opći nehercijanski val, čiji vektori EM
polja dodatno titraju prema osima koordinatnog sustava,
vektori polja općenito se predočuju funkcijama čije su
prostorne koordinate x, y, z posredno ovisne o vremenu, a
komponente vektora polja su izravno ovisne o vremenu t
v
v
E éx ë
(t),
y
(t),
z(t),tù û
,
H éx ë
(t),
y
(t),
z(t),t)ù û
Dinamičke koordinate
lokalnih
vektora EM polja nehercijanskog vala su periodičke
funkcije vremena i iskazuju dodatno titranje vektora polja
promjenom njihova položaja obzirom na koordinatne osi.
Matematički prikaz nehercijanskog polja posredno ovisnog o vremenu Za nehercijansko polje, čije komponente vektora E i
Matematički prikaz nehercijanskog
polja posredno ovisnog o vremenu
Za nehercijansko polje, čije komponente vektora E i
H polja nisu izravno ovisni o vremenu, one se općenito
predočuju skalarnim funkcijama čije su prostorne koordinate
x, y, z posredno ovisne o vremenu t. Stoga vrijedi:
v
v
E éx ë
(t),
y
(t),
z(t)ù û
,
H
x
(t),
y
(t), z(t)
ë é
û ù
vektora EM polja takvog nehercijanskog polja su periodičke
funkcije vremena i iskazuju titranje vektora EM polja samo
promjenom njihova položaja obzirom na koordinatne osi.
U takvom tipu EM polja zbiva se samo kinetička indukcija!
Dinamičke koordinate
lokalnih
Zoran pristup složenom funkcioniranju torzijskog vala Najlakši način da se zorno sagleda što je te kako
Zoran pristup složenom
funkcioniranju torzijskog vala
Najlakši način da se zorno sagleda što je te kako
načelno funkcionira najjednostavniji, ali funkcionalno
veoma složen, nehercijanski torzijski val jest da se
hercijanski harmonički ravni (TEM) val frekvencije f u
mislima zarotira amo-tamo jednakom frekvencijom
(f tor = f) oko valne zrake da bi se potaklo njegova
transverzalno titrajuća E i H polja da duž nje
istovremeno i torzijski zatitraju uz amplitudu τ M [rad]
Zatim se, prema zakonitostima elektrodinamike,
proanalizira koje implikacije ima takvo složeno titranje
EM polja te kako one utječu na funkcioniranje vala?
Pojednostavnjena interpretacija nehercijanskih torzijskih valova
Pojednostavnjena interpretacija
nehercijanskih torzijskih valova
Nehercijanski jednakofrekventni ravni torzijski val Nastaje ako uzajamno okomiti poprečni vektori E i H polja ravnog
Nehercijanski jednakofrekventni
ravni torzijski val
Nastaje ako uzajamno okomiti poprečni vektori E i
H polja ravnog TEM vala, koji titraju poprečno na z-os,
zatitraju i torzijski oko nje jednakom frekvencijom f tor = f.
Torzijski val vlada se kao složen elementaran elektromagnetski stroj! Torzijski val, koji ima poprečno titrajuće te
Torzijski val vlada se kao složen
elementaran elektromagnetski stroj!
Torzijski val, koji ima poprečno titrajuće te ujedno
torzijski amo-tamo rotirajuće EM polje oko valne zrake,
podsjeća na vrlo složen elementaran nematerijalan
elektromagnetski stroj.
Osobine torzijski rotirajućih vektora E i H
njegovog magnetskog i električnog polja su slične ̶ oba
ostavljaju trag zbog rotacije u prostoru u vidu kinetički
induciranih uzdužnih vektora električnog polja E z i
vektora magnetskog polja H z koji za ρ > 0 istovremeno i
torzijski titraju (rotiraju amo-tamo) oko valne zrake.
Torzijski rotirajući vektori E i H polja i njima uzdužno inducirano H z i E z
Torzijski rotirajući vektori E i H polja i
njima uzdužno inducirano H z i E z polje
Torzijski rotirajućim vektorima E i H polja
kinetički se inducira uzdužno H z i E z polje.
Poprečni vektori E i H torzijskog vala Kod torzijskog vala uzajamno okomiti vektori E i H
Poprečni vektori E i H torzijskog vala
Kod torzijskog vala
uzajamno okomiti
vektori E i H polja, koji
sinkrono titraju
poprečno na z-os, titraju
i torzijski oko nje
kružnom frekvencijom
ω tor ≠ω uz amplitudu τ M
v
v
E
(
z t
,
)
=
E
(
z t
,
)
× os t
c
(
z t
,
)
H
(
z t
,
)
=
H
(
z t
,
)
×
cos
t
(
z t
,
)
x
E
x
H
v
v
E
(
z t
,
)
=
E
(
z t
,
)
× in t
s
(
z t
,
)
H
(
z t
,
)
=
H
(
z t
,
)
×
sin t
(
z t
,
)
y
E
y
H
Trenutni lokalni polarizacijski kutovi E i H vektora torzijskog vala Za razliku od jednostavnog TEM vala,
Trenutni lokalni polarizacijski kutovi
E i H vektora torzijskog vala
Za razliku od jednostavnog TEM vala, u kojem vektori
E i H sinkrono titraju u međusobno okomitim polarizacijskim
ravninama, kod torzijskog vala nema polarizacijskih ravnina –
postoje samo dinamički prostorno-vremenski kontinuirano
spiralno raspodijeljeni lokalni polarizacijski pravci poprečnih
(radijalnih) komponenti polja E ρ i H ρ okomiti na valnu zraku.
Duž nje se kutovi nagiba τ E i τ H polarizacijskih pravaca
tijekom vremena kontinuirano mijenjaju prema izrazima:
t
(
z t
,
)
=t
×
sin
(
w
×t - k
×z
)
E
M
tor
tor
t
(
z t
,
)
=t
(
z t
,
)
+p
2
=t
×
sin(
w
×t -k
×z
)
+p
2
H
E
M
tor
tor
Torzijski val u zornoj interpretaciji inž. Gorana Marjanovića iz Beograda
Torzijski val u zornoj interpretaciji
inž. Gorana Marjanovića iz Beograda
Kako načelno funkcionira torzijski val? Torzijski titrajući poprečni vektor magnetske indukcije B = μ 0 ·H
Kako načelno funkcionira torzijski val?
Torzijski titrajući poprečni vektor magnetske
indukcije B = μ 0 ·H ravnog TEM vala inducira za
ρ > 0 u prostoru oko valne zrake uzdužno električno
polje E z čija vremenska promjena ε 0 ·∂E z /∂t čini
elementarnu uzdužnu gustoću pomačne struje koja oko
sebe formira tangencijalno titrajuće magnetsko polje
H φ koje daje povratni moment vektoru B.
Ta uzdužna elementarna struja je, po Lenzovom
zakonu, tako usmjerena da svojim magnetskim
djelovanjem (povratnim momentom) nastoji spriječiti
uzrok koji ga izaziva Þ torzijsku rotaciju vektora B.
Složeno titranje induciranih uzdužnih i tangencijalnih komponenti polja Torzijska rotacija uzdužnog vektora D z = ε
Složeno titranje induciranih uzdužnih
i tangencijalnih komponenti polja
Torzijska rotacija uzdužnog vektora D z = ε 0 ·E z
oko valne zrake inducira dodatnu radijalnu komponentu
magnetskog polja H ρz koja se pribraja na prvotnu
radijalnu komponentu magnetskog polja H ρ vektora H.
Kako načelno funkcionira torzijski val? Torzijski titrajući poprečni vektor električnog pomaka D = ε 0 ·E
Kako načelno funkcionira torzijski val?
Torzijski titrajući poprečni vektor električnog
pomaka D = ε 0 ·E ravnog TEM vala inducira za ρ > 0 u
prostoru oko valne zrake uzdužno titrajuće magnetsko
polje H z čija vremenska promjena μ 0 ·∂H z /∂t inducira
oko sebe tangencijalno titrajuće električno polje E φ
koje daje povratni moment vektoru D.
Tangencijalno inducirano polje E φ je tako
usmjereno da svojim djelovanjem (povratnim
momentom) nastoji spriječiti uzrok koji ga izaziva
Þ torzijsku rotaciju poprečnog vektora električnog
pomaka D.
Složeno titranje induciranih uzdužnih i tangencijalnih komponenti polja Torzijska rotacija uzdužnog vektora B z = μ
Složeno titranje induciranih uzdužnih
i tangencijalnih komponenti polja
Torzijska rotacija uzdužnog vektora B z = μ 0 ·H z
oko valne zrake inducira dodatnu radijalnu komponentu
električnog polja E ρz koja se superponira na prvotnu
radijalnu komponentu električnog polja E ρ vektora E.
Torzijski val ne proturječi fizici! Provedena razmatranja nedvosmisleno upućuju da je funkcionalno izuzetno složen torzijski val
Torzijski val ne proturječi fizici!
Provedena razmatranja nedvosmisleno upućuju da
je funkcionalno izuzetno složen torzijski val moguć jer
se svojim načinom funkcioniranja ne protivi temeljnim
zakonima elektrodinamike.
Zbog potpune simetrije triju uzajamno spregnutih
titranja (poprečnog, torzijskog i uzdužnog) vektora EM
polja torzijskog vala nije potrebno jednopolno
magnetsko polje.
Za uzdužno titranje kinetički induciranih
komponenti E z i H z polja nije potreban eter jer ih
podržava torzijsko titranje poprečnih komponenti E ρ i H ρ
te ∂H φ /∂t i ∂E φ /∂t.
Mogućnosti modulacije hercijanskog i torzijskog vala Hercijanski val Torzijski val Amplitudna Amplitudna Frekventna Frekventna – Torzijska
Mogućnosti modulacije
hercijanskog i torzijskog vala
Hercijanski val
Torzijski val
Amplitudna
Amplitudna
Frekventna
Frekventna
Torzijska amplituda
Torzijska frekvencija
Očito je da torzijski valovi imaju daleko veće
mogućnosti modulacije i primjene od hercijanskih!
Spiralna formacija EM polja torzijskog vala Zbog istovremenog poprečnog, torzijskog i uzdužnog titranja EM polja ravnog
Spiralna formacija EM
polja torzijskog vala
Zbog istovremenog
poprečnog, torzijskog i
uzdužnog titranja EM polja
ravnog torzijskog vala i
njegove propagacije duž
valne zrake oba polja su
spiralna (spinska).
Stoga je za njihovu
matematičku interpretaciju
najprikladniji cilindrički
koordinatni sustav ρ φ z.
Ravni torzijski val u cilindričnom koordinatnom sustavu Trenutni lokalni vektori E i H polja ravnog torzijskog
Ravni torzijski val u cilindričnom
koordinatnom sustavu
Trenutni lokalni vektori E i H polja ravnog torzijskog
vala, koji dodatno titra tangencijalno i uzdužno, iskazani
komponentama u desnom cilindričkom koordinatnom sustavu
ρ φ z, općenito uzevši jesu:
v
v
v
v
E
ér ,
j
(
t
)
,
z
(
t
)
,
t
ù =
E
×
e
+
E
×
e
+
E
× e
ë
û
r
r
j
j
z
z
v
v
v
v
H
é r
,
j
(
t
)
,
z
(
t
)
,
t
ù =
H
×
e
+
H
×
e
+
H
× e
ë
û
r
r
j
j
z
z
Lokalni polarizacijski kutovi radijalnih komponenti
E ρ i H ρ EM polja ravnog torzijskog vala, uz ω tor ≠ ω, jesu:
t
(
z t
,
)
=
t
×
sin
(
w
× -
t
k
× z
)
,
k
=
2
p
/
l
E
M
t or
to
r
tor
tor
t
(
z t
,
)
=
t
(
z
,
t
)
+
p
2
=
t
×
sin
(
w
× -
t
k
×
z
)
+
p
2
H
E
M
to r
tor
Dogradnja Maxwellovih jednadžbi za nehercijanske valove
Dogradnja Maxwellovih jednadžbi
za nehercijanske valove
Ukupna brzina promjene u vremenu vektora E i H nehercijanskog vala Zbog poprečnog te istovremenog dodatnog
Ukupna brzina promjene u vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Zbog poprečnog te istovremenog dodatnog torzijskog
i uzdužnog titranja vektora E i H polja nehercijanskog vala
treba pri računanju polja koja oni induciraju uvažiti ukupnu
brzinu njihove promjene u vremenu. Nju čine:
Ø
vremenska promjena (∂/∂t) vektora polja E i H
(poprečno, tangencijalno i uzdužno titranje) te
Ø
kontinuirana brza promjena položaja vektora E i H u
prostoru zbog njihove kinetike.
Ukupna brzina promjene u vremenu vektora E i H
EM polja nehercijanskog vala jednaka je njihovoj
ukupnoj derivaciji po vremenu i simbolički se označava
operatorom d/dt.
Klasične i poopćene diferencijalne jednadžbe dinamičkih EM polja Iz prve i druge Maxwellove parcijalne diferencijalne jednadžbe
Klasične i poopćene diferencijalne
jednadžbe dinamičkih EM polja
Iz prve i druge Maxwellove parcijalne diferencijalne
jednadžbe hercijanskih valova i polja, napisanih u danas
uobičajenom vektorskom operatorskom obliku, dolazi se
do poopćenih jednadžbi za nehercijanske valove i polja
tako da se na njihovoj desnoj (indukcijskoj) strani
parcijalna derivacija po vremenu (∂/∂t) vektora B i D
nadomjesti njihovom ukupnom derivacijom po vremenu
(d/dt) u preferiranom koordinatnom sustavu:
v
v
v
v
v
B
¶ H
v
dB
dH
I.
rot E = -
= -
m
×
Þ
rot E
= -
= -
m
×
0
0
t
t
dt
d t
v
v
v
v
v
D
E
v
d
D
dE
II
.
rot H =
= e
×
Þ
rot H
=
=
e
×
0
0
t
t
dt
dt
Jednadžbe polja općenitog nehercijanskog vala u pravokutnom sustavu Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
Jednadžbe polja općenitog nehercijanskog
vala u pravokutnom sustavu
Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
iskazane funkcijama posredno i izravno ovisnim o vremenu:
v
v
v
v
v
D
é
x
(
t
)
,
y
(
t
)
,
z
(
t
)
,
t
ù =
D
×
i
+
D
×
j
+
D
×
k
,
div D
=
0
ë
û
x
y
z
v
v
v
v
v
B
é
x
(
t
)
,
y
(
t
)
,
z
(
t
)
,
t
ù =
B
×
i
+
B
×
j
+
B
×
k
,
div B
=
0
ë
û
x
y
z
pripadne parcijalne diferencijalne jednadžbe E i H polja općenito jesu:
v
v
v
v
v
v
dB
H
æ dx
H
dy
H
dz
H ö
rot E = -
= -
m
×
-
m
×
×
+
×
+
×
ç
÷
0
0
dt
t
dt
x
dt
y
dt
z
è
ø
v
v
v
v
v
v
dD
E
æ dx
E
dy
E
dz
E ö
rot H =
= e
×
+
e
×
×
+
×
+
×
ç
÷
0
0
dt
t
dt
x
dt
y
dt
z
è
ø
Jednadžbe općenitog nehercijanskog polja u pravokutnom sustavu Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru iskazane funkcijama
Jednadžbe općenitog nehercijanskog
polja u pravokutnom sustavu
Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru
iskazane funkcijama samo posredno ovisnim o vremenu:
v
v
v
v
v
D
é
x
(
t
)
,
y
(
t
)
,
z
(
t
)
ù =
D
×
i
+
D
×
j
+
D
×
k
,
div D
=
0
ë
û
x
y
z
v
v
v
v
v
B
é
x
(
t
)
,
y
(
t
)
,
z
(
t
)
ù
=
B
×
i
+
B
×
j
+
B
×
k
,
div B
=
0
ë
û
x
y
z
pripadne parcijalne diferencijalne jednadžbe E i H polja općenito jesu:
v
v
v
v
v
dB
æ dx
H
dy
H
dz
H ö
rot E = -
= -
m
×
×
+
×
+
×
ç
÷
0
dt
dt
x
dt
y
dt
z
è
ø
v
v
v
v
v
dD
æ dx
E
dy
E
dz
E ö
rot H =
= e
×
×
+
×
+
×
ç
÷
0
dt
dt
x
dt
y
dt
¶ z
è
ø
Jednadžbe polja općenitog nehercijanskog vala u cilindričkom sustavu Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
Jednadžbe polja općenitog nehercijanskog
vala u cilindričkom sustavu
Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
iskazane funkcijama posredno i izravno ovisnim o vremenu:
v
v
v
v
v
D
é r
(
t
)
,
j
(
t
)
,
z
(
t
)
,
t
ù =
D
×
e
+
D
×
e
+
D
×
e
,
div
D
=
0
ë
û
r
r
j
j
z
z
c
v
v
v
v
v
B
é r
(
t
)
,
j
(
t
)
,
z
(
t
)
,
t
ù =
B
×
e
+
B
×
e
+
B
×
e
,
div
B
=
0
ë
û
r
r
j
j
z
z
c
pripadne parcijalne diferencijalne jednadžbe E i H polja općenito jesu:
v
v
v
v
v
v
dB
H
æ
d r
H
d
j
H
dz
H ö
rot
E = -
= -
m
×
-
m
×
×
+
×
+
×
ç
÷
c
0
0
dt
t
dt
r
dt
j
dt
z
è
ø
v
v
v
v
v
v
d D
E
æ d
r
E
d
j
E
dz
E ö
rot
H =
= e
×
+
e
×
×
+
×
+
×
ç
÷
c
0
0
dt
t
dt
¶ r
dt
j
dt
z
è
ø
Jednadžbe općenitog nehercijanskog polja u cilindričkom sustavu Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru iskazane funkcijama
Jednadžbe općenitog nehercijanskog
polja u cilindričkom sustavu
Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru
iskazane funkcijama samo posredno ovisnim o vremenu:
v
v
v
v
v
D
é r
(
t
)
,
j
(
t
)
,
z
(
t
)
ù =
D
×
e
+
D
×
e
+
D
×
e
,
div
D
=
0
ë
û
r
r
j
j
z
z
c
v
v
v
v
v
B
é r
(
t
)
,
j
(
t
)
,
z
(
t
)
ù =
B
×
e
+
B
×
e
+
B
×
e
,
div
B
=
0
ë
û
r
r
j
j
z
z
c
pripadne parcijalne diferencijalne jednadžbe E i H polja općenito jesu:
v
v
v
v
v
dB
æ d
r
H
d
j
H
dz
H ö
rot
E = -
= -
m
×
×
+
×
+
×
ç
÷
c
0
dt
dt
r
dt
j
dt
z
è
ø
v
v
v
v
v
dD
æ d
r
E
d
j
E
dz
E ö
rot
H =
= e
×
×
+
×
+
×
ç
÷
c
0
dt
dt
r
dt
j
d t
z
è
ø
Jednadžbe polja općenitog nehercijanskog vala u sfernom sustavu Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
Jednadžbe polja općenitog
nehercijanskog vala u sfernom sustavu
Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
iskazane funkcijama posredno i izravno ovisnim o vremenu:
v
v
v
v
v
D
é
r
(
t
)
,
J
(
t
)
,
j
(
t
)
,
t
ù
=
D
×
e
+
D
×
e
+
D
×
e
,
div
D
=
0
ë
û
r
r
J
J
j
j
s
v
v
v
v
v
B
é
r
(
t
)
,,,
J
(
t
)
j
(
t
)
t
ù =
B
×
e
+
B
×
e
+
B
×
e
,
div
B
=
0
ë
û
r
r
J
J
j
j
s
pripadne parcijalne diferencijalne jednadžbe E i H polja općenito jesu:
v
v
vvv
v
dB
H
æ dr
H
d
J
H
d
j
H ö
rot
E = -
= -
m
×
-
m
×
×
+
×
+
×
ç
÷
s
0
0
dt
¶ t
dt
r
dt
J
dt
j
è
ø
v
v
v
v
v
v
dD
E
æ dr
E
d
J
E
d
j
¶ E ö
rot
H =
= e
×
+
e
×
×
+
×
+
×
ç
÷
s
0
0
d
t
t
dt
r
dt
¶ J
d
t
j
è
ø
Jednadžbe općenitog nehercijanskog polja u sfernom sustavu Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru iskazane funkcijama
Jednadžbe općenitog nehercijanskog
polja u sfernom sustavu
Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru
iskazane funkcijama samo posredno ovisnim o vremenu:
v
v
v
v
v
D
é
r
(
t
)
,
J
(
t
)
,
j
(
t
)
ù =
D
×
e
+
D
×
e
+
D
×
e
,
div
D
=
0
ë
û
r
r
J
J
j
j
s
v
v
v
v
v
B
é
r
(
t
)
,
J
(
t
)
,
j
(
t
)
ù =
B
×
e
+
B
×
e
+
B
×
e
,
div
B
=
0
ë
û
r
r
J
J
j
j
s
pripadne parcijalne diferencijalne jednadžbe E i H polja općenito jesu:
v
v
v
v
v
dB
æ dr
¶¶¶
H
d
J
H
d
j
H ö
rot
E = -
= -
m
×
×
+
×
+
×
ç
÷
s
0
dt
dt
r
dt
J
dt
j
è
ø
v
v
v
v
v
dD
æ dr
E
d
J
E
d
j
¶ E ö
rot
H =
= e
×
×
+
×
+
×
ç
÷
s
0
dt
dt
r
dt
¶ J
dt
j
è
ø
Opće jednadžbe nehercijanskog vala/polja u izotropnom sredstvu Za vektore D i B nehercijanskog vala/polja u izotropnom
Opće jednadžbe nehercijanskog
vala/polja u izotropnom sredstvu
Za vektore D i B nehercijanskog vala/polja u
izotropnom neferoelektričnom i neferomagnetskom
homogenom sredstvu električne vodljivosti ϰ parcijalne
diferencijalne jednadžbe napisane u sažetom
vektoriziranom operatorskom obliku, u preferiranom
koordinatnom sustavu, općenito jesu:
v
v
v
dB
dH
v
v
rot E
= -
= -m
× m
×
,
div B
=
div
(m
×m
×
H
) =
0
0
r
0
r
dt
dt
v
v
v
v
D
dD
v
dE
v
v
rot H
=
k
×
+
=
k
×
E
+
e
×
e
×
,
div D
=
div
(
e
×
e
×
E
)
=
r
0
r
0
r
e
dt
dt
0
Doseg poopćenih jednadžbi EM polja Ukupnom derivacijom po vremenu poopćene diferencijalne jednadžbe EM polja pokrivaju sva
Doseg poopćenih jednadžbi EM polja
Ukupnom derivacijom po vremenu poopćene diferencijalne
jednadžbe EM polja pokrivaju sva hercijanska i nehercijanska
polja u praznom prostoru te u izotropnim homogenim sredstvima.
One upućuju da je hercijanski TEM val tek jedan od
mogućih EM valova te da, osim njega, postoji još velika
neistražena porodica nehercijanskih valova i polja vjerojatno
daleko većih mogućnosti primjene.
Hercijanski TEM val je granična verzija nehercijanskog
vala bez torzije (τ M = 0 rad). On je strukturno i funkcionalno
najjednostavniji, ali ne i najbolji za prijenos signala u bežičnim
telekomunikacijama. Zbog izrazite disipativnosti posebice nije
pogodan za prijenos energije na iole veće udaljenosti.
Prostorna gustoća energije EM polja nehercijanskog vala Ukupna trenutna lokalna prostorna gustoća pohranjene energije EM polja
Prostorna gustoća energije
EM polja nehercijanskog vala
Ukupna trenutna lokalna prostorna gustoća
pohranjene energije EM polja nehercijanskog vala u
praznom prostoru, koji je općenito uzevši polifrekventan,
iznosi:
e
m
0
2
2
2
0
2
2
2
w
=
×
å
(
E
+
E
+
E
)
+
×
å
(
H
+
H
+
H
)
EM
r
j
z
r
j
z
2
i
2
i
i
i
Članovi u zagradama su trenutne vrijednosti lokalnih
komponenti pojedinih harmonika E i H polja na promatranoj
poziciji. Valja uočiti da u nehercijanskom valu, za razliku od
TEM vala, postoji i znatna dodatna akumulacija energije u
tangencijalnim (φ) i uzdužnim (z) komponentama oba polja.
Poyntingov vektor nehercijanskog vala Budući da je nehercijanski val, općenito uzevši, poli- ili multifrekventan fenomen njegov
Poyntingov vektor nehercijanskog vala
Budući da je nehercijanski val, općenito uzevši, poli-
ili multifrekventan fenomen njegov rezultantni trenutni
lokalni Poyntingov vektor S jednak je vektorskom produktu
zbroja trenutnih lokalnih vektora svih harmonika E i H polja:
v
v
v
e
e
e
r
j
z
v
æ
v
ö
æ
v
ö
S
(
r
,
j
,
z t
,
)
=
å
E
(
t
)
´
å
H
(
t
)
=
å
E
å
E
å
E
=
ç
÷
ç
÷
i
i
r
i
j
i
zi
è
ø
è
ø
i
i
å
H
å
H
å
H
r
i
j
i
zi
v
v
v
=
S
(
r
,
j
,
z t
,
)
×
e
+
S
(
r
,
j
,
z t
,
)
×
e
+
S
(
r
,
j
,
z t
,
)
×
e
r
r
j
f
z
z
Ostaje otvoreno pitanje kako nehercijanski val, koji ima
sve tri komponente Poyntingova vektora, prenosi energiju duž
valne zrake, kolika je njezina disipacija i što ju određuje?
Maxwellova elektrodinamika još nije dovršena zgrada! Neupitno postojanje i velika rasprostranjenost nehercijanskih polja i valova posvuda
Maxwellova elektrodinamika
još nije dovršena zgrada!
Neupitno postojanje i velika rasprostranjenost
nehercijanskih polja i valova posvuda oko nas nalaže
neodložno kritičko preispitivanje i nadogradnju
vektorizacijom degradirane klasične elektrodinamike na
mnogo općenitiju i dalekosežniju verzorsku elektrodinamiku
baziranu na kvaternionima (dugo očekivani "povratak kući"),
koja bi, uz hercijanska polja i valove, obuhvaćala strukturno
i funkcionalno znatno složenija nehercijanska polja i valove.
Elektrodinamika nehercijanskih polja i valova je
veoma perspektivno područje istraživanja koje predstoji u
fizici i teoretskoj elektrotehnici. Ono u početnoj fazi ne
iziskuje gotovo nikakva novčana ni materijalna sredstva.
Istraživanje svojstava i rješenja dopunjenih Maxwellovih jednadžbi Budući da prva i druga dopunjena Maxwellova parcijalna diferencijalna
Istraživanje svojstava i rješenja
dopunjenih Maxwellovih jednadžbi
Budući da prva i druga dopunjena Maxwellova
parcijalna diferencijalna jednadžba za nehercijanske valove i
polja na desnoj (indukcijskoj) strani sadrže znatno više
članova nego naizgled jednostavne izvorne jednadžbe to
dramatično otežava njihovo rješavanje.
Stoga valja s matematičkog aspekta pobliže ispitati
temeljna svojstva dopunjenih Maxwellovih jednadžbi te iznaći
koje klase funkcija ih zadovoljavaju kao rješenja za
nehercijanske valove i polja.
Posebno bi bilo zanimljivo iznaći valne jednadžbe
električnog i magnetskog polja nehercijanskih valova i polja u
kojima se, kao koeficijent, krije brzina njihovog širenja.
Matematičko modeliranje nehercijanskih valova i polja Budući da su nehercijanski valovi i polja po svojem ustrojstvu
Matematičko modeliranje
nehercijanskih valova i polja
Budući da su nehercijanski valovi i polja po svojem
ustrojstvu i načinu funkcioniranja vrlo složen fizikalan
fenomen bilo bi ih korisno matematički modelirati u
sofisticiranim analitičkim alatima s moćnim računalnim i
grafičkim mogućnostima poput MathCAD-a, MATLAB-a
itd. te na taj način preliminarno ispitati njihovo vladanje.
Posebno važno bilo bi određivanje njihove brzine
širenja praznim prostorom te provjera je li, i uz koje uvjete,
moguć stabilan dvofrekventan nehercijanski val kod kojeg
se frekvencija torzijskog titranja vektora EM polja razlikuje
od frekvencije njihovog poprečnog titranja (f tor ≠ f).
Mogućnosti pridobivanja nehercijanskih valova te mjerenje njihove jakosti polja, torzijske amplitude i frekvencije Budući da su
Mogućnosti pridobivanja nehercijanskih
valova te mjerenje njihove jakosti polja,
torzijske amplitude i frekvencije
Budući da su nehercijanski valovi i polja osebujan
te znanstveno još neistraženi fizikalni entiteti potrebno je
iznaći načine njihova pridobivanja, emitiranja i prijema.
(skalarna elektronika i pripadne primopredajne antene).
Za mjerenje jakosti njihovog složenog električnog i
magnetskog polja, a posebice za veoma zahtjevno
mjerenje frekvencije f tor i amplitude τ M torzijskog titranja
vektora EM polja, treba iznaći i razraditi odgovarajuće
metode mjerenja te za to razviti prikladnu mjernu opremu.
Nehercijanski valovi i polja u kvantnoj elektrodinamici Makroskopske kontinuirane nehercijanske valove i polja bilo bi veoma
Nehercijanski valovi i polja
u kvantnoj elektrodinamici
Makroskopske kontinuirane nehercijanske
valove i polja bilo bi veoma zanimljivo "spustiti"
na razinu kvantne (stohastičke) elektrodinamike i
odgovarajuće ju razraditi (kvantiziranost i
nasumičnost torzije) da bi se i s tog aspekta
sagledalo moguće implikacije na postojeći
koncept temeljne dinamike kvantnog vakuuma.
Također bi trebalo istražiti kako izgleda
kvant nehercijanskog vala?
Dodatak - Matematički dio
Dodatak - Matematički dio
Kvaternioni – hiperkompleksni brojevi Kvaternioni su hiperkompleksni brojevi koji uz realni dio (skalar) sadrže i trostruki
Kvaternioni – hiperkompleksni brojevi
Kvaternioni su hiperkompleksni brojevi koji uz
realni dio (skalar) sadrže i trostruki imaginarni dio (3D
vektor). Opći oblik kvaterniona je:
q = a + b·i + c·j + d·k
U njemu su a, b, c, d realni brojevi, a i, j, k su
međusobno okomiti Hamiltonovi jedinični vektori triju
imaginarnih jedinica dobivenih iz
-1
.
U unaprijeđenim jednadžbama dinamičkih EM polja
iz 1873. godine Maxwell je definirao sve verzore polja kao
kvaternione bez realnog dijela (a = 0, b·i + c·j + d·k ≠ 0), a
skalarne veličine (naboje, potencijale) kvaternionima bez
imaginarnog dijela (a ≠ 0, b=c=d=0).
Prednosti kvaternionske algebre Kvaternionska algebra, u odnosu na znatno jednostavniju vektorsku algebru, ima sljedeće prednosti: Ø
Prednosti kvaternionske algebre
Kvaternionska algebra, u odnosu na znatno
jednostavniju vektorsku algebru, ima sljedeće prednosti:
Ø
lakše se izvodi množenje i rotacija verzora u prostoru jer
se te računske operacije zasnivaju na Eulerovoj formuli
e iφ = cosφ + i∙sinφ (množenje modula i zbrajanje argumenata)
Ø
definiran je inverzni kvaternion što omogućuje dijeljenje
kvaterniona p i q (lijevi ili desni produkt kvaterniona p s
inverznim kvaternionom q -1 → q -1 ·p ili p·q -1 )
Suvremena računalna tehnika i napredni algoritmi
omogućuju lako i brzo računanje s kvaternionima pa bi stog
aspekta valjalo ispitati opravdanost na njihov povratak u
Maxwellove jednadžbe – posebice u teorijskoj fizici.
Koordinate i jedinični vektori desnog pravokutnog sustava → x – apscisa y – ordinata z –
Koordinate i jedinični vektori
desnog pravokutnog sustava
x – apscisa
y – ordinata
z – aplikata
r – radijvektor
r = x·i + y·j + z·k
Diferenciranje po vremenu triju tipova funkcija vektorskih polja Ukupna derivacija po vremenu za tri osnovna tipa
Diferenciranje po vremenu triju
tipova funkcija vektorskih polja
Ukupna derivacija po vremenu za tri osnovna tipa
vektorskih polja određuje se po pravilima diferenciranja
funkcija više varijabli, ovisno o strukturi funkcija kojom se
iskazuju njihove komponente F x , F y , F z
v
d
v
F
×
F
(
x
,
y
,
z t
,
)
=
®
hercijansko polje
dt
t
v
v
v
v
d
v
F
dx
F
dy
F
dz
F
×
F
[
x t
( ),
y t
( ),
z t
( ),
t
]
=
×
+
×
+
×
+
dt
x
dt
y
dt
z
dt
t
v
v
v
d
v
F
dx
F
dy
F
dz
×
F
[
x t
( ),
y t
( ),
z t
( )
]
=
×
+
×
+
×
dt
x
dt
y
dt
z
dt
Ukupna derivacija vektorskog polja po vremenu u pravokutnom sustavu → → Neka je V[r(t), t] =
Ukupna derivacija vektorskog polja po
vremenu u pravokutnom sustavu
Neka je V[r(t), t] = V[x(t), y(t), z(t), t] vektorsko polje
definirano u desnom pravokutnom koordinatnom sustavu
xyz skalarnim komponentama V x ,V y ,V z čije su koordinate
x(t), y(t), z(t), kao i komponente polja, ovisne o vremenu t.
Za tako definirano vektorsko polje
V(x,y,z,t) = V x (x,y,z,t)·i + V y (x,y,z,t)·j + V z (x,y,z,t)·k
ukupna derivacija po vremenu određena je složenim
diferencijalnim izrazom napisanim u operatorskom obliku
v
v
v
v
v
dV
V
dx
V
dy
V
dz
V
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
x
dt
y
dt
z
Ukupna derivacija po vremenu vektora E i H nehercijanskog vala Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
Ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala u desnom
pravokutnom koordinatnom sustavu x y z određena
je vektorskim diferencijalnim izrazima u općem obliku:
v
v
v
v
v
dE
E
dx
E
dy
E
dz
E
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
x
dt
y
dt
z
v
v
v
v
v
dH
H
dx
H
dy
H
dz
H
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
x
dt
y
dt
z
Koordinate i jedinični vektori cilindričkog sustava ρ – radijalna udaljenost točke T od z-osi φ –
Koordinate i jedinični vektori
cilindričkog sustava
ρ – radijalna udaljenost
točke T od z-osi
φ – polarni kut
z – aplikata
v
v
v
e
(
j
)
=
cos
j
×
i
+
sin
j
×
j
r
v
v
v
e
(
j
)
= -
sin
j
×
i
+
co
s
j
×
j
j
v
v
v
i
=
cos
j
×
e
-
sin
j
×
e
r
j
v
v
v
j
=
sin
j
×
e
+
cos
j
×
e
r
j
Ukupna derivacija vektorskog polja po vremenu u cilindričkom sustavu → Neka je V[ρ(t), φ(t), z(t), t]
Ukupna derivacija vektorskog polja po
vremenu u cilindričkom sustavu
Neka je V[ρ(t), φ(t), z(t), t] vektorsko polje definirano
u desnom cilindričkom koordinatnom sustavu ρ φ z
skalarnim komponentama V ρ ,V φ ,V z čije su koordinate
ρ(t), φ(t), z(t), kao i komponente polja, ovisne o vremenu t.
Za tako definirano vektorsko polje
V(ρ,φ,z,t) = V ρ (ρ,φ,z,t)·e ρ + V φ (ρ,φ,z,t)·e φ + V z (ρ,φ,z,t)·k
ukupna derivacija po vremenu određena je složenim
diferencijalnim izrazom napisanim u operatorskom obliku
v
v
v
v
v
dV
V
d
r
V
d
j
V
dz
V
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
r
dt
j
dt
z
Ukupna derivacija po vremenu vektora E i H nehercijanskog vala Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
Ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala u desnom
cilindričkom koordinatnom sustavu ρ φ z određena je
vektorskim diferencijalnim izrazima u općem obliku:
v
v
v
v
v
dE
E
d
r
E
d
j
E
dz
E
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
r
dt
j
dt
z
v
v
v
v
v
dH
H
d
r
H
d
j
H
dz
H
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
r
dt
j
dt
z
Ukupna derivacija vektorskog polja po vremenu u sfernom sustavu → Neka je V[r(t), ϑ(t), φ(t), t]
Ukupna derivacija vektorskog polja po
vremenu u sfernom sustavu
Neka je V[r(t), ϑ(t), φ(t), t] vektorsko polje definirano
u sfernom koordinatnom sustavu r ϑ φ komponentama
V r ,V ϑ ,V φ čije su koordinate, kao i komponente polja, ovisne
o vremenu t. Za tako definirano vektorsko polje
V(r,ϑ,φ,t) = V r (r,ϑ,φ,t)·e
+ V (r,ϑ,φ,t)·e
+ V
(r,ϑ,φ,t)·e
r
ϑ
ϑ
φ
φ
ukupna derivacija po vremenu određena je složenim
diferencijalnim izrazom napisanim u operatorskom obliku
v
v
vvv
dV
V
dr
V
d
J
V
d
j
V
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
r
dt
J
dt
j
Ukupna derivacija po vremenu vektora E i H nehercijanskog vala Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
Ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala u desnom
sfernom koordinatnom sustavu r ϑ φ određena je
vektorskim diferencijalnim izrazima u općem obliku:
v
v
v
v
v
dE
E
dr
E
d
J
E
d
j
E
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
r
dt
J
dt
j
v
v
vvv
dH
H
dr
H
d
J
H
d
j
H
=
+
×
+
×
+
×
dt
t
dt
r
dt
J
dt
j
Osobine jediničnih vektora cilindričkog i sfernog koordinatnog sustava Pri diferenciranju vektora E i H nehercijanskog vala
Osobine jediničnih vektora cilindričkog
i sfernog koordinatnog sustava
Pri diferenciranju vektora E i H nehercijanskog vala
ili polja po dinamičkoj koordinati φ cilindričkog
koordinatnog sustava treba uvažiti da pri prijelazu iz jedne
točke u drugu lokalni jedinični vektori e ρ i e φ , za razliku od
fiksnog osnog jediničnog vektora
= k, neprestance
e z
mijenjaju smjer zbog torzijskog titranja vektora polja,
ali pri tom svi uvijek ostaju međusobno okomiti.
Isto vrijedi i za lokalne jedinične vektore e r , e
sfernog koordinatnog sustava koji, zbog torzijskog i
uzdužnog titranja vektora EM polja, imaju parcijalne
derivacije po kutnim koordinatama ϑ i φ.
ϑ i e φ
Derivacije lokalnih jediničnih vektora cilindričkog koordinatnog sustava → → → Lokalne jedinične vektore , e φ
Derivacije lokalnih jediničnih vektora
cilindričkog koordinatnog sustava
Lokalne jedinične vektore
, e φ , e z cilindričkog i
e ρ
→ → →
fiksne jedinične vektore i, j, k pravokutnog koordinatnog
sustava xyz povezuju vektorski izrazi:
v
v
v
v
v
v
v
v
e
(
j
)
=
cos
j ×
i
+
sin
j ×
j
,
e
(
j
)
= -
sin
j ×
i
+
co
s
j ×
j
,
e
=
k
r
j
z
d
v
v
v
v
×
e
(
j
)
= -
sin
j
×
i
+
cos
j
×
j
=
e
r
j
d
j
d
v
v
v
v
×
e
(
j
)
= -
cos
j
×
i
-
sin
j
×
j
= -
e
j
r
d
j
Derivacije jediničnih vektora e ρ i e φ po koordinatama
ρ i z , kao i derivacije fiksnog jediničnog osnog vektora
e z = k po koordinatama ρ, z i φ, su nulvektori!
Parcijalna derivacija vektorskog polja u cilindričkom sustavu po kutu φ → Za vektorsko polje V(ρ,φ,z) definirano
Parcijalna derivacija vektorskog polja
u cilindričkom sustavu po kutu φ
Za vektorsko polje V(ρ,φ,z) definirano u cilindričkom
koordinatnom sustavu skalarnim komponentama V ρ ,V φ ,V z
V(ρ,φ,z) = V ρ (ρ,φ,z)·e ρ + V φ (ρ,φ,z)·e φ + V z (ρ,φ,z)·e
z
parcijalna derivacija po polarnom kutu φ određuje se ovako:
v
V
v
v
¶ V
v
=
(
z
V
×
e
)
+
(
V
×
e
)
+
×
e
=
r
r
j
j
z
j
j
j
j
v
v
V
v
e
V
v
e
¶ V
v
r
r
j
j
z
=
×
e
+
V
×
+
×
e
+
V
×
+
×
e
=
r
r
j
j
z
j
j
j
j
j
{
{
v
v
e
-
e
j
r
æ ¶ V
ö
v
æ
V
ö
v
¶ V
v
r
j
z
=
-
V
×
e
+
V
+
×
e
+
×
e
ç
÷
ç
÷
j
r
r
j
z
j
j
j
è
ø
è
ø
Lokalni jedinični vektori sfernog koordinatnog sustava → → → Varijabilne lokalne jedinične vektore e r ,
Lokalni jedinični vektori
sfernog koordinatnog sustava
→ →
Varijabilne lokalne jedinične vektore e r , e φ , e ϑ
sfernog i fiksne jedinične vektore i, j, k pravokutnog
koordinatnog sustava xyz povezuju vektorski izrazi:
→ → →
v
v
v
v
e
(
j
,
J
)
=
cos
j
×
sin
J
×
i
+
sin
j
×
sin
J
×
j
+
cos
J
×
k
r
v
v
v
v
e
(
j
,
J
)
=
cos
j
×
cos
J
×
i
+
sin
j
×
cos
J
×
j
-
sin
J
×
k
J
v
v
v
e
(
j
)
= -
sin
j
×
i
+
co
s
j
×
j
j
v
v
v
v
i
=
cos
j
×
sin
J
×
e
-
sin
j
×
e
+
cos
j
×
cos
J
×
e
r
j
J
v
v
v
v
j
=
sin
j
×
sin
J
×
e
+
cos
j
×
e
+
sin
j
×
cos
J
×
e
r
j
J
v
v
v
k
=
cos
J
×
e
-
sin
J
×
e
r
J
→ →
Derivacije e r , e ϑ , e φ po sfernim kutnim koordinatama ϑ i φ jesu:
Derivacije lokalnih jediničnih vektora sfernog koordinatnog sustava po ϑ i φ ¶ v v v v
Derivacije lokalnih jediničnih vektora
sfernog koordinatnog sustava po ϑ i φ
v
v
v
v
×
e
(
j
,
J
)
= -
sin
j
×
sin
J
×
i
+
cos
j
×
sin
J
×
j
=
sin
J
×
e
r
j
¶ j
v
v
v
v
×
e
(
j
,
J
)
= -
sin
j
×
cos
J
×
i
+
cos
j
×
cos
J
×
j
=
cos
J
×
e
J
j
¶ j
v
v
v
v
v
×
e
(
j
)
= -
cos
j
×
i
-
sin
j
×
j
= -
sin
J
×
e
-
cos
J
×
e
j
r
J
¶ j
v
v
v
v
v
×
e
(
j
,
J
)
=
cos
j
×
cos
J
×
i
+
sin
j
×
cos
J
×
j
-
sin
J
×
k
=
e
r
J
¶ J
v
v
v
v
v
×
e
(
j
,
J
)
= -
cos
j
×
sin
J
×
i
-
sin
j
×
sin
J
×
j
-
cos
J
×
k
= -
e
J
r
¶ J
v
v
v
v
v
¶ e
¶ e
¶ e
v
j
×
e
(
j
)
r
J
=
0
,
=
=
=
0
j
J
r
r
r
Parcijalna derivacija vektorskog polja u sfernom sustavu po koordinati r → Za vektorsko polje V(r,ϑ,φ) definirano
Parcijalna derivacija vektorskog polja
u sfernom sustavu po koordinati r
Za vektorsko polje V(r,ϑ,φ) definirano u sfernom
koordinatnom sustavu skalarnim komponentama V r ,V ϑ ,V φ
V(r,ϑ,φ) = V r (r,ϑ,φ)·e r + V ϑ (r,ϑ,φ)·e ϑ + V φ (r,ϑ,φ)·e
φ
parcijalna derivacija po koordinati r određuje se ovako:
v
V
v
v
v
=
(
V
×
e
)
+
(
V
×
e
)
+
(
V
×
e
)
=
r
r
J
J
j
j
r
r
r
r
v
v
v
V
v
e
V
v
e
V
v
e
j
j
r
r
J
J
=
×
e
+
V
×
+
×
e
+
V
×
+
×
e
+
V
×
=
r
r
J
J
j
j
r
r
r
r
r
r
{
{
{
0
0
0
¶ V
v
¶ V
v
¶ V
v
j
r
J
=
×
e
+
×
e
+
×
e
r
J
j
r
r
r
Parcijalna derivacija vektorskog polja u sfernom sustavu po azimutu ϑ → Za vektorsko polje V(r,ϑ,φ) definirano
Parcijalna derivacija vektorskog polja
u sfernom sustavu po azimutu ϑ
Za vektorsko polje V(r,ϑ,φ) definirano skalarnim
komponentama V r ,V ϑ ,V φ u sfernom koordinatnom sustavu
V(r,ϑ,φ) = V r (r,ϑ,φ)·e r + V ϑ (r,ϑ,φ)·e ϑ + V φ (r,ϑ,φ)·e
φ
parcijalna derivacija po azimutu ϑ određuje se ovako:
v
V
v
v
v
=
(
V
×
e
)
+
(
V
×
e
)
+
(
V
×
e
)
=
r
r
J
J
j
j
J
J
J
J
v
v
v
V
v
e
V
v
e
V
v
e
r
r
J
J
j
j
=
×
e
+
V
×
+
×
e
+
V
×
+
×
e
+
V
×
=
r
r
J
J
j
j
J
J
J
J
J
J
{
{
{
v
v
e
-
e
0
J
r
æ ¶ V
ö
v
æ ¶ V
ö
v
¶ V
v
J
j
r
=
-
V
×
e
+
+
V
×
e
+
×
e
ç
÷
ç
÷
J
r
r
J
j
è
J
ø
è
J
ø
J
Parcijalna derivacija vektorskog polja u sfernom sustavu po kutu φ → Za vektorsko polje V(r,ϑ,φ) definirano
Parcijalna derivacija vektorskog polja
u sfernom sustavu po kutu φ
Za vektorsko polje V(r,ϑ,φ) definirano u sfernom
koordinatnom sustavu skalarnim komponentama V r ,V ϑ ,V φ
V(r,ϑ,φ) = V r (r,ϑ,φ)·e r + V ϑ (r,ϑ,φ)·e ϑ + V φ (r,ϑ,φ)·e
φ
parcijalna derivacija po polarnom kutu φ određuje se ovako:
v
V
v
v
v
=
(
V
×
e
)
+
(
V
×
e
)
+
(
V
×
e
)
=
r
r
J
J
j
j
j
j
j
j
v
v
v
V
v
e
V
v
e
V
v
e
r
r
J
J
j
j
=
×
e
+
V
×
+
×
e
+
V
×
+
×
e
+
V
×
=
r
r
J
J
j
j
j
j
j
j
j
j
{
{
{
v
v
v
v
sin
J
×
e
cos
J
×
e
-
sin
J
×
e
-
cos
J
×
e
j
j
r
J
æ ¶ V
ö
v
æ ¶
V
ö
v
æ
¶ V
ö
v
J
j
r
=
-
sin
J
×
V
×
e
+
-
cos
J
×
V
×
e
+
+
sin
J
×
V
+
cos
J
×
V
× e
ç
÷
ç
÷
ç
÷
j
r
j
J
r
J
j
j
j
j
è
ø
è
ø
è
ø
Parcijalne derivacije po vremenu vektora E i H nehercijanskog vala Parcijalne derivacije po vremenu za vektore
Parcijalne derivacije po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Parcijalne derivacije po vremenu za
vektore E i H EM polja općeg nehercijanskog
vala, iskazane komponentama u cilindričkim
koordinatama, općenito jesu:
v
¶ E
E
v
E
v
¶ E
v
r
j
z
=
×
e
+
×
e
+
×
e
r
j
z
t
t
t
t
v
¶ H
H
v
H
v
¶ H
v
r
j
z
=
×
e
+
×
e
+
×
e
r
j
z
t
t
t
t
Divergencija vektora D i B polja nehercijanskog vala u cilindričkom sustavu Budući da su električno i
Divergencija vektora D i B polja
nehercijanskog vala u cilindričkom sustavu
Budući da su električno i magnetsko polje ravnog
nehercijanskog vala u praznom prostoru podalje od
emitera (z>5∙λ) bezizvorna polja za njih, uz ρ > 0, vrijedi:
v
v
1
é
¶ D
ù
¶ D
(
j
z
div D
= Ñ
×
D
=
×
r
×
D
)
+
+
= 0
ê
ú
c
r
r
r
j
¶ z
ë
û
v
v
1
é
¶ B
ù
¶ B
(
)
j
z
div B
= Ñ
×
B
=
×
r
×
B
+
+
m
×
= 0
ê
ú
c
r
0
r
r
j
¶ z
ë
û
D
D
1
D
¶ D
B
B
1
B
¶ B
r
r
j
z
r
r
j
z
+
+
×
+
= 0
+
+
×
+
= 0
r
r
r
j
¶ z
r
r
r
j
¶ z
Parcijalne derivacije vektora E neherc. vala po koordinatama ρ, φ i z v ¶ E ¶
Parcijalne derivacije vektora E
neherc. vala po koordinatama ρ, φ i z
v
¶ E
E
v
E
v
¶ E
v
r
j
z
=
×
e
+
×
e
+
×
e
r
j
z
r
r
r
r
v
E
v
v
¶ E
v
(
z
=
E
×
e
)
+
(
E
×
e
)
+
×
e
=
r
r
j
j
z
j
j
j
j
æ ¶ E
ö
v
æ ¶
E
ö
v
¶ E
v
r
j
z
=
-
E
×
e
+
+
E
×
e
+
×
e
ç
÷
ç
÷
j
r
r
j
z
j
j
j
è
ø
è
ø
v
¶ E
E
v
E
v
¶ E
v
r
j
z
=
×
e
+
×
e
+
×
e
r
j
z
z
z
z
z
Parcijalne derivacije vektora H neherc. vala po koordinatama ρ, φ i z v ¶ H ¶
Parcijalne derivacije vektora H
neherc. vala po koordinatama ρ, φ i z
v
¶ H
H
v
H
v
¶ H
v
r
j
z
=
×
e
+
×
e
+
×
e
r
j
z
r
r
r
r
v
H
v
v
¶ H
v
(
z
=
H
×
e
)
+
(
H
×
e
)
+
×
e
=
r
r
j
j
z
j
j
j
j
æ ¶ H
ö
v
æ ¶
H
ö
v
¶ H
v
r
j
z
=
-
H
×
e
+
+
H
×
e
+
×
e
ç
÷
ç
÷
j
r
r
j
z
j
j
j
è
ø
è
ø
v
¶ H
H
v
H
v
¶ H
v
r
j
z
=
×
e
+
×
e
+
×
e
r
j
z
z
z
z
z
Rotacija vektorskog polja u cilindričkim koordinatama → Za vektorsko polje V(ρ, φ, z) iskazano trima komponentama
Rotacija vektorskog polja u
cilindričkim koordinatama
Za vektorsko polje V(ρ, φ, z) iskazano trima
komponentama u cilindričkom koordinatnom sustavu
njegova rotacija rot c V = Ñ c ×V određuje se prema izrazu
v
v
v
e
r
×
e
e
r
j
z
v
v
v
1
e
v
e
r
z
Ñ
´
V
=
×
=
×
j
z
+
e
×
z
r
+
×
r
j
c
j
r
r
j
¶ z
r
r
r
×
V
V
V
V
V
r
×
V
j
z
z
r
r
j
V
r
×
V
V
r
j
z
v
æ
1
V
¶ V
ö
v
æ ¶
V
V
ö
v
é
1
æ
V
ö
V
ù
v
z
j
r
z
r
j
Ñ
´
V
=
×
-
×
e
-
×
e
+
×
V
-
+
×
e
ç
÷
ç
÷
ê
ç
÷
ú
c
r
j
j
z
r
j
z
z
r
r
j
r
è
ø
è
ø
ë
è
ø
û
Rotacija vektora E nehercijanskog vala/polja u cilindričkom sustavu v v v v v v v v
Rotacija vektora E nehercijanskog
vala/polja u cilindričkom sustavu
v
v
v
v
v
v
v
v
rot E
= Ñ
´
E
=
(
rot E
)
×
e
+
(
rot E
)
×
e
+
(
rot E
)
×
e
c
c
c
r
c
j
c
z
r
j
z
Komponente rotacije vektora E jakosti električnog
polja u smjeru lokalnih jediničnih vektora e ρ , e φ , e z jesu:
v
1
¶ E
¶ E
(
j
z
rot E
)
=
×
-
c
r
r
j
¶ z
v
¶ E
¶ E
(
)
r
z
rot E
=
-
c
j
z
¶ r
v
1
é
¶ E
ù
1
æ
E
ö
E
(
)
(
)
r
r
j
rot E
=
×
×
r
×
E
-
=
×
E
-
+
ê
ú
ç
÷
c
j
j
z
r
r
j
r
j
r
ë
û
è
ø
Rotacija vektora H nehercijanskog vala/polja u cilindričkom sustavu v v v v v v v v
Rotacija vektora H nehercijanskog
vala/polja u cilindričkom sustavu
v
v
v
v
v
v
v
v
rot H
= Ñ
´
H
=
(
rot H
)
×
e
+
(
rot H
)
×
e
+
(
rot H
)
×
e
c
c
c
r
c
j
c
z
r
j
z
Komponente rotacije vektora H jakosti magnetskog
polja u smjeru lokalnih jediničnih vektora e ρ , e φ , e z jesu:
v
1
¶ H
¶ H
(
rot H
)
z
j
=
×
-
c
r
r
j
¶ z
v
¶ H
¶ H
(
rot H
)
r
z
=
-
c
j
z
¶ r
v
1
é
¶ H
ù
1
æ
H
ö
H
(
r
r
j
rot HHH
)
=
×
×
(
r
×
)
-
=
×
-
+
ê
ú
ç
÷
c
j
j
z
r
r
j
r
j
r
ë
û
è
ø
U pogledu postojanja nehercijanskih geostacionarnih električnih valova Tesla je očito bio u pravu!
U pogledu postojanja
nehercijanskih
geostacionarnih
električnih valova Tesla
je očito bio u pravu!