Konferencija "Tesla u Zagrebu" 9. srpnja 2016.

Tesla & Friends

to je i kako naelno funkcionira

nehercijanski torzijski val?

Dr. sc. Ivan imatovi, dipl. in. el.

neovisni istraiva, Krapina, Hrvatska
Posveujem liku i djelu Nikole
Tesle povodom jubilarne 160.
obljetnice njegova roenja.
Hercijanski valovi
 Transverzalni EM val (TEM)

EM val predstavlja
rasprostiranje brzih
vremenskih
promjena vrtlonih
E i H polja.

Transverzalni EM val (TEM) sastoji se od dva

uzajamno okomita i neraskidivo povezana poprena
titranja vektora elektrinog polja E i vektora magnetskog
polja H du valne zrake (z-osi) jednakom frekvencijom f.
 Ulaneno E i H polje TEM vala

Vrtlono elektrino polje E i magnetsko polje H

TEM vala meusobno su ulanena i, kao bezizvorna
polja, oba imaju silnice u obliku zatvorenih krivulja.
 Shematski prikaz poprenih vektora
E i H polja ravnog TEM vala

Podalje od emitera (z > 5)

elektrino polje E titra
popreno na valnu zraku u
polarizacijskoj XZ ravnini,
a magnetsko polje H titra
popreno na valnu zraku u
polarizacijskoj YZ ravnini.

Oba polja titraju sinkrono jednakom frekvencijom f i ire

se du valne zrake praznim prostorom brzinom svjetlosti c0
 Matematiki prikaz
putujuih valova E i H polja
Matematiki izrazi koji u praznom prostoru, podalje
od emitera (z > 5), opisuju trenutne jakosti sinkrono
titrajuih te meusobno okomitih lokalnih vektora E i H
polja ravnog nepriguenog harmonijskog putujueg
hercijanskog vala du pozitivnog smjera z-osi jesu:

Ex ( z , t ) = EM sin (w t - k z ) , E y = Ez = 0
H y ( z , t ) = H M sin (w t - k z ) , H x = H z = 0
2p 2p f
k= == = 2p - valni broj
l c0 T c0
 Osnovna svojstva hercijanskog vala
Prema Faraday-Maxwellovoj teoriji elektromagnetizma i
vektoriziranim parcijalnim diferencijalnim jednadbama
dinamikih EM polja u praznom prostoru postoje samo
transverzalni valovi koje je u podruju UKV valova
eksperimentalno dokazao 1888. godine VN oscilatorom
mladi njemaki fiziar Heinrich Rudolf Hertz, ali ih je
drao beskorisnim njihova primjena bila mu je upitna
Oni su izrazito disipativni jer im jakost opada obrnuto
proporcionalno kvadratu udaljenosti od izvora
Praznim prostorom rasprostiru se brzinom svjetlosti c0
koja se dri gornjom graninom brzinom u svemiru
Mogu se priguiti oklapanjem - Faradayevim kavezom
 Je li za irenje EM valova
neophodan medij?
Michelson-Morleyevim pokusom izvedenim 1887.
godine formalno je utvreno da ne postoji eter hipotetska
savreno fina fluidna elastina tvar koja bi sluila kao
nedisipativni medij za rasprostiranje EM valova.
Oni se samostalno ire praznim prostorom brzinom
svjetlosti c0 = 3108 m/s transverzalnim (poprenim)
sinkronim titranjem ulanenih i uzajamno okomitih
vrtlonih te bezizvornih E i H polja.
Zbog nepostojanja etera, kao hipotetskog nosioca EM
valova, otpala je mogunost postojanja valova koji bi
sadravali longitudinalno (uzduno) titranje E i/ili H polja
za koje je, kako dre fiziari, neophodan elastian medij.
Maxwellove jednadbe EM polja
 Maxwellove jednadbe EM polja
kotski fiziar James Clerk Maxwell objavio je 1865.
godine potpunu teoriju elektromagnetizma kojom je, u strogom
matematikom obliku, povezao i cjelovito objasnio sve
elektrine i magnetske pojave. Njegove jednadbe za
dinamika EM polja mogu se saeto objasniti u etiri reenice:
vremenski promjenljivo magnetsko polje inducira oko sebe
elektrino polje
vremenski promjenljivo elektrino polje inducira oko sebe
magnetsko polje
silnice dinamikog elektrinog polja daleko od emitera su
zatvorene krivulje (bezizvorno polje)
silnice magnetskog polja uvijek su zatvorene krivulje jer
nema magnetskih jednopola postoje samo dipoli
 Maxwell u jednadbe EM polja
uvodi kvaternione
Maxwell je u svoj prvotni sustav od 20 diferencijalnih
jednadbi dinamikih EM polja iz 1865. godine, iskazanih u
skalarnom obliku, 1873. godine uveo, kao bitno
unapreenje, kvaternione (hiperkompleksne brojeve) jer je
drao da su njima iskazani verzori EM polja prikladniji za
matematiku interpretaciju od vektora i skalara na kojima su
kasnije insistirali O. Heaviside, W. Gibbs, H. Hertz i ostali.
Sofisticiranim prikazom kvaternionima iskazivala se
elegantno pozicija i rotacija verzora EM polja u prostoru, ali
su oni, zbog svoje sloene strukture, veoma oteavali
rjeavanje verzorskih diferencijalnih jednadbi EM polja.
 Nadomjetavanje kvaterniona u
jednadbama EM polja vektorima
Nadomjetavanje sofisticiranih prikaza verzora EM
polja kvaternionima matematiki znatno jednostavnijim
vektorima i skalarima nainio je, unato estokom
Maxwellovom protivljenju, britanski fiziar i samouki
matematiar Oliver Heaviside kao nuno pragmatino
pojednostavnjene prilagoeno inenjerskim potrebama.
Tada, naime, jo nisu bili razvijeni napredni numeriki
postupci rjeavanja verzorskih diferencijalnim jednadbi EM
polja niti je bilo raunala na kojima bi ih se moglo izvoditi.
S tog aspekta je Heavisideovo pojednostavnjene
Maxwellovih jednadbi njihovom vektorizacijom tada bilo
donekle opravdano i veoma prihvatljivo u inenjerstvu.
Diferencijalne jednadbe dinamikih
EM polja u operatorskom obliku
Heavisideovom intervencijom nadomjeteni su u
Maxwellovim diferencijalnim jednadbama kvaternionski
verzori E i H polja vektorima u 3D prostoru, koji su
intuitivniji i znatno jednostavniji za raunanje.
Time je prvotni Maxwellov sustav od 20 teko
preglednih skalarnih jednadbi samovoljno transformiran
u konceptualno degradiran, znatno pregledniji, lake
rjeiv te danas posvuda prihvaen sustav Heavisideovih
jednadbi koji sadri samo etiri kratke te naizgled
jednostavne parcijalne diferencijalne jednadbe vektora
EM polja iskazane u saetom operatorskom obliku.
Diferencijalne jednadbe E i H polja
TEM vala u operatorskom obliku
Vektorizirane Heavisideove parcijalne diferencijalne
jednadbe EM polja TEM vala u praznom prostoru jesu:
v v
v B H v v
rot E = - = - m0 , div B = div ( m0 H ) = 0
t t
v v
v D E v v
rot H = = e0 , div D = div ( e 0 E ) = 0
t t
Brzina rasprostiranja TEM vala u vakuumu iznosi
c0 = 1 e 0 m0 B 3 10 m s
8
 Doseg Maxwellovih jednadbi
Maxwell je jednadbe EM polja postavio mnogo
prije nego to je bilo eksperimentalno dokazano
postojanje oku nevidljivih EM valova koji se zasnivaju na
transverzalnom sinkronom titranju ulanenih EM polja
koja se samostalno ire prostorom brzinom svjetlosti.
Maxwellove jednadbe podravaju sva statika,
kvazistatika i dinamika hercijanska EM polja.
O postojanju nehercijanskih EM valova, kod kojih
uzajamno ulanena E i H polja titraju oko valne zrake na
znatno sloeniji nain, nije se tada jo nita znalo niti
nasluivalo pa ih zato te jednadbe ne podravaju! Stoga
one ne sadre lanove koji bi uvaavali dodatno titranje
vektora polja nehercijanskog vala oko/du valne zrake!
 Torzijska polja i
nehercijanski valovi
 Torzijska polja novi entitet koji
ve (pre)dugo kuca na vrata fizike!
Prvo znanstveno istraivanje za koje se dri da je
iznjedrilo otkrie torzije (uvijanja) kao mogueg kandidata
za hipotetsku petu silu u fizici nainio je krajem XIX.
stoljea ruski profesor fizike N. P. Mikin.
Francuski matematiar Eli J. Cartan je tu novu
hipotetsku silu 1913. godine prvi nazvao torzijom jer se
uvija pri irenju tkivom prostorvremena. Ona se u njemu
manifestira kao slabana torzijska zakrivljenost. Njegovu je
hipotezu prihvatio Einstein pa je, u okviru ope teorije
relativnosti, iznijeta Cartan-Einsteinova hipoteza da je
etverodimenzionalan prostorvrijeme i torzijski zakrivljen.
 Torzijska polja novi entitet koji ve
(pre)dugo kuca na vrata fizike!
Nakon Cartana postulirao ih je,
istraujui sloenu dinamiku
energije zvijezda, poznati ruski
astronom, astrofiziar i vizionar
Nikolaj Aleksandrovi Kozirjev
Ona jo nisu stekla "pravo
graanstva" u akademskoj fizici
koja ih ve vie od pola stoljea
uporno ignorira i osporava
Kamen to ga graditelji Stoga su jo nedovoljno teorijski
odbacie postade kamen obraena i eksperimentalno su
zaglavni ostala gotovo neistraena
 Osobine torzijskih polja
Torzijska polja, unato njihove neprihvaenosti u
fizici, veoma su rasprostranjena u itavom makro i mikro
svijetu. Bez njih ne bi bilo mogue njihovo sloeno i
skladno funkcioniranje.
Neka od njih mogu dulje vrijeme ili trajno mirovati
u prostoru (globalne mree u geobiologiji, usredotoeno
polje u dielektrinim piramidama i stocima) ili se mogu
relativno sporo kretati EM vrtlozi (kuglaste munje)
Ekstremno brza torzijska polja mogu se, kao manje
disipativni te mnogo prodorniji valovi od hercijanskih,
nepojmljivo brzo rasprostirati na velike udaljenosti u
hiperprostoru nadsvjetlosnim brzinama i do 109 puta
veim od (neprekoraive?!) vakuumske brzine svjetlosti!
 to je eksperimentalno dokazao
akademik S. M. Korotaev?
Ruski akademik S. M. Korotaev je svojim
eksperimentima na makroskopskoj razini dokazao fenomen
nelokalnosti u kojem se gotovo trenutni prijenos/razmjena
informacija hiperdimenzionalnim torzijskim poljem zbiva
kolosalnom brzinom neusporedivo veom od svjetlosne.
Time je potvrdio od fiziara pripadnika znanstvene
sredinjice prijezirno odbaenu Kozirevljevu hipotezu da
se informacije torzijskim poljima prenose/razmjenjuju
fantastinim brzinama koje mogu biti i do milijardu (109)
puta vee od za fiziku neprekoraive vakuumske brzine
svjetlosti 3108 m/s
 Promaenost SETI programa
Korotaevljevo otkrie da se hiperdimenzionalnim
torzijskim poljima informacije mogu prenositi brzinama
koje mogu biti i do milijardu puta vee od brzine
svjetlosti i TEM valova rjeito govori da je sredinom XX.
stoljea pokrenut radioastronomski program sustavnog
traganja za TEM radiosignalima izvanzemaljskih
civilizacija (SETI) koncepcijski promaen!
Zbog kudikamo premalene brzine rasprostiranja
TEM valova s obzirom na enormno velike svemirske
udaljenosti napredne izvanzemaljske civilizacije za
interstelarne komunikacije u realnom vremenu
zasigurno koriste ekstremno brza torzijska polja koja
radioastronomske antene ne hvataju!
Je li mogu i neki drugi tip EM vala?
Unato nepostojanju etera, tijekom vie od jednog
stoljea nije zamrla ideja da, uz transverzalno titrajui
hercijanski TEM val, postoji i neka druga vrsta EM valova
u kojima neraskidivo spregnuto dinamiko elektrino i
magnetsko polje na neki nain mogu titrati i uzduno
(longitudinalno), dakle du valne zrake. Empirijska
uporita za takvu smionu vizionarsku pretpostavku bila su:
tajnovito polje sila koje se spontano uspostavlja unutar
pravilno pozicioniranih dielektrinih piramida i stoaca,
telepatija i telekineza te
veoma prodorna stacionarna geopatogena polja koja
neometano zadiru u nae ivotne i radne prostore. Ona
se ne mogu priguiti oklapanjem (Faradayev kavez)
 Tesla otkriva geostacionarne
(longitudinalne) EM valove!
Tesla je svojim spektakularnim visokonaponskim
istraivakim eksperimentima u Coloradu Springsu 1899.
godine otkrio postojanje dotad fizici nepoznatih
geostacionarnih elektrinih valova koji su po svojoj
naravi longitudinalni te su stoga nehercijanski.
Njihova se svojstva bitno razlikuju od TEM valova
jer se bez priguenja mogu iriti na velike udaljenosti, a
jakost im se ak i pojaava s udaljenou od emitera!
To fascinantno pojaanje bilo je Tesli posve logino.
On je, naime, jo je u djetinjstvu bio zadivljen ogromnom
snagom velike kuglaste nakupine snijega koja se formira
kotrljanjem nizbrdo baene malene grude snijega.
 to o torzijskim poljima i valovima
kae sveznajua Wikipedija?! (lipanj 2016.)
Torsion field (pseudoscience)
"A torsion field (also called axion field, spin
field, spinor field and microlepton field) is a feature
of a pseudoscientific theory of energy in which the
quantum spin of particles can be used to cause
emanations lacking mass and energy to carry
information through vacuum orders of magnitude faster
than the speed of light. This theory was a base of a
number of various pseudoscientific claims and scams."

Je li to doista tako?!
 Koliko zuba ima konj?
"evergreen" u svijetu znanosti
Prije nekoliko stoljea u jednom samostanu je postavljeno
pitanje o broju konjskih zuba. una rasprava je trajala nekoliko
dana, a onda je jedan mladi redovnik zatraio rije te predloio
da odu u staju, konju otvore usta i jednostavno mu prebroje zube.
Uena braa redovnici, zgroena tim krajnje neukim i
primitivnim prijedlogom, napali su i premlatili bezbonika i
iskljuili su ga iz daljnje rasprave. U estokim raspravama koplja
su se lomila jo nekoliko mjeseci. Na svjetlo dana bili su
izvueni svi sveti spisi iz bogate samostanske knjinice.
Budui da ni u jednom od njih nije nita pisalo o broju
konjskih zuba uena braa redovnici su napokon zakljuila da e
to teko pitanje ostati vjena tajna za ljudski rod.
 Po emu se nehercijanski val
razlikuje od hercijanskog?
Osnovna razlika izmeu hercijanskog TEM vala i
nehercijanskog vala je u tome da EM polje
nehercijanskog vala titra na sloeniji nain.
EM polje, uz jednostavno transverzalno titranje,
moe primjerice istovremeno i torzijski titrati oko valne
zrake te stoga neminovno inducira i uzduno titrajue
polje. Takvim sloenim titranjem EM polja dobiva se
transverzalno-torzijsko-longitudinalni val (TTLEM).
Najjednostavniji predstavnik brojne porodice
nehercijanskih valova je jednakofrekventni val ije EM
polje istovremeno titra transverzalno, torzijski i
longitudinalno jednakom frekvencijom f tor= f.
 Matematiki prikaz vektora EM polja
hercijanskog TEM vala
Za hercijanski val, iji vektori EM polja titraju
popreno na valnu zraku, vrijedi izravna funkcijska
ovisnost komponenti vektora polja o trima prostornim
koordinatama x, y, z neovisnim o vremenu i vremenu t.
Vektorsko hercijansko EM polje iskazuje se u
pravokutnom sustavu, u opem obliku, preko triju
komponenti:
v v v v
E(x, y, z, t) = Ex (x, y, z, t) i + Ey (x, y, z, t) j + Ez (x, y, z, t) k
v v v v
H(x, y, z, t) = Hx (x, y, z, t) i + Hy (x, y, z, t) j + Hz (x, y, z, t) k
Matematiki prikaz vektora EM polja
opeg nehercijanskog vala
Za opi nehercijanski val, iji vektori EM
polja dodatno titraju prema osima koordinatnog sustava,
vektori polja openito se predouju funkcijama ije su
prostorne koordinate x, y, z posredno ovisne o vremenu, a
komponente vektora polja su izravno ovisne o vremenu t
v v
E x ( t ) , y ( t ) , z ( t ) , t , H x ( t ) , y ( t ) , z ( t ) , t )

Dinamike koordinate lokalnih

vektora EM polja nehercijanskog vala su periodike
funkcije vremena i iskazuju dodatno titranje vektora polja
promjenom njihova poloaja obzirom na koordinatne osi.
 Matematiki prikaz nehercijanskog
polja posredno ovisnog o vremenu
Za nehercijansko polje, ije komponente vektora E i
H polja nisu izravno ovisni o vremenu, one se openito
predouju skalarnim funkcijama ije su prostorne koordinate
x, y, z posredno ovisne o vremenu t. Stoga vrijedi:
v v
E x ( t ) , y ( t ) , z ( t ) , H x ( t ) , y ( t ) , z ( t )
Dinamike koordinate lokalnih
vektora EM polja takvog nehercijanskog polja su periodike
funkcije vremena i iskazuju titranje vektora EM polja samo
promjenom njihova poloaja obzirom na koordinatne osi.
U takvom tipu EM polja zbiva se samo kinetika indukcija!
 Zoran pristup sloenom
funkcioniranju torzijskog vala
Najlaki nain da se zorno sagleda to je te kako
naelno funkcionira najjednostavniji, ali funkcionalno
veoma sloen, nehercijanski torzijski val jest da se
hercijanski harmoniki ravni (TEM) val frekvencije f u
mislima zarotira amo-tamo jednakom frekvencijom
(ftor = f) oko valne zrake da bi se potaklo njegova
transverzalno titrajua E i H polja da du nje
istovremeno i torzijski zatitraju uz amplitudu M [rad]
Zatim se, prema zakonitostima elektrodinamike,
proanalizira koje implikacije ima takvo sloeno titranje
EM polja te kako one utjeu na funkcioniranje vala?
Pojednostavnjena interpretacija
nehercijanskih torzijskih valova
 Nehercijanski jednakofrekventni
ravni torzijski val

Nastaje ako uzajamno okomiti popreni vektori E i

H polja ravnog TEM vala, koji titraju popreno na z-os,
zatitraju i torzijski oko nje jednakom frekvencijom ftor = f.
 Torzijski val vlada se kao sloen
elementaran elektromagnetski stroj!
Torzijski val, koji ima popreno titrajue te ujedno
torzijski amo-tamo rotirajue EM polje oko valne zrake,
podsjea na vrlo sloen elementaran nematerijalan
elektromagnetski stroj.
Osobine torzijski rotirajuih vektora E i H
njegovog magnetskog i elektrinog polja su sline oba
ostavljaju trag zbog rotacije u prostoru u vidu kinetiki
induciranih uzdunih vektora elektrinog polja Ez i
vektora magnetskog polja Hz koji za > 0 istovremeno i
torzijski titraju (rotiraju amo-tamo) oko valne zrake.
Torzijski rotirajui vektori E i H polja i
njima uzduno inducirano Hz i Ez polje

Torzijski rotirajuim vektorima E i H polja

kinetiki se inducira uzduno Hz i Ez polje.
 Popreni vektori E i H torzijskog vala
Kod torzijskog vala
uzajamno okomiti
vektori E i H polja, koji
sinkrono titraju
popreno na z-os, titraju
i torzijski oko nje
krunom frekvencijom
tor uz amplitudu M
v v
Ex ( z, t ) = E ( z, t ) cost E ( z , t ) H x ( z , t ) = H ( z , t ) cost H ( z, t )
v v
E y ( z , t ) = E ( z , t ) sin t E ( z , t ) H y ( z , t ) = H ( z , t ) sin t H ( z , t )
Trenutni lokalni polarizacijski kutovi
E i H vektora torzijskog vala
Za razliku od jednostavnog TEM vala, u kojem vektori
E i H sinkrono titraju u meusobno okomitim polarizacijskim
ravninama, kod torzijskog vala nema polarizacijskih ravnina
postoje samo dinamiki prostorno-vremenski kontinuirano
spiralno raspodijeljeni lokalni polarizacijski pravci poprenih
(radijalnih) komponenti polja E i H okomiti na valnu zraku.
Du nje se kutovi nagiba E i H polarizacijskih pravaca
tijekom vremena kontinuirano mijenjaju prema izrazima:

t E ( z , t ) = t M sin (wtor t - ktor z )

t H ( z, t ) = t E ( z, t ) + p 2 = t M sin (wtor t - ktor z ) + p 2
 Torzijski val u zornoj interpretaciji
in. Gorana Marjanovia iz Beograda
Kako naelno funkcionira torzijski val?
Torzijski titrajui popreni vektor magnetske
indukcije B = 0H ravnog TEM vala inducira za
> 0 u prostoru oko valne zrake uzduno elektrino
polje Ez ija vremenska promjena 0Ez/t ini
elementarnu uzdunu gustou pomane struje koja oko
sebe formira tangencijalno titrajue magnetsko polje
H koje daje povratni moment vektoru B.
Ta uzduna elementarna struja je, po Lenzovom
zakonu, tako usmjerena da svojim magnetskim
djelovanjem (povratnim momentom) nastoji sprijeiti
uzrok koji ga izaziva torzijsku rotaciju vektora B.
Sloeno titranje induciranih uzdunih
i tangencijalnih komponenti polja

Torzijska rotacija uzdunog vektora Dz = 0Ez

oko valne zrake inducira dodatnu radijalnu komponentu
magnetskog polja Hz koja se pribraja na prvotnu
radijalnu komponentu magnetskog polja H vektora H.
Kako naelno funkcionira torzijski val?
Torzijski titrajui popreni vektor elektrinog
pomaka D = 0E ravnog TEM vala inducira za > 0 u
prostoru oko valne zrake uzduno titrajue magnetsko
polje Hz ija vremenska promjena 0Hz/t inducira
oko sebe tangencijalno titrajue elektrino polje E
koje daje povratni moment vektoru D.
Tangencijalno inducirano polje E je tako
usmjereno da svojim djelovanjem (povratnim
momentom) nastoji sprijeiti uzrok koji ga izaziva
torzijsku rotaciju poprenog vektora elektrinog
pomaka D.
Sloeno titranje induciranih uzdunih
i tangencijalnih komponenti polja

Torzijska rotacija uzdunog vektora Bz = 0Hz

oko valne zrake inducira dodatnu radijalnu komponentu
elektrinog polja Ez koja se superponira na prvotnu
radijalnu komponentu elektrinog polja E vektora E.
 Torzijski val ne proturjei fizici!
Provedena razmatranja nedvosmisleno upuuju da
je funkcionalno izuzetno sloen torzijski val mogu jer
se svojim nainom funkcioniranja ne protivi temeljnim
zakonima elektrodinamike.
Zbog potpune simetrije triju uzajamno spregnutih
titranja (poprenog, torzijskog i uzdunog) vektora EM
polja torzijskog vala nije potrebno jednopolno
magnetsko polje.
Za uzduno titranje kinetiki induciranih
komponenti Ez i Hz polja nije potreban eter jer ih
podrava torzijsko titranje poprenih komponenti E i H
te H/t i E/t.
 Mogunosti modulacije
hercijanskog i torzijskog vala
Hercijanski val Torzijski val
Amplitudna Amplitudna

Frekventna Frekventna

Torzijska amplituda

Torzijska frekvencija
Oito je da torzijski valovi imaju daleko vee
mogunosti modulacije i primjene od hercijanskih!
 Spiralna formacija EM
polja torzijskog vala
Zbog istovremenog
poprenog, torzijskog i
uzdunog titranja EM polja
ravnog torzijskog vala i
njegove propagacije du
valne zrake oba polja su
spiralna (spinska).
Stoga je za njihovu
matematiku interpretaciju
najprikladniji cilindriki
koordinatni sustav z.
 Ravni torzijski val u cilindrinom
koordinatnom sustavu
Trenutni lokalni vektori E i H polja ravnog torzijskog
vala, koji dodatno titra tangencijalno i uzduno, iskazani
komponentama u desnom cilindrikom koordinatnom sustavu
z, openito uzevi jesu:
v v v v
E r , j ( t ) , z ( t ) , t = Er er + Ej ej + Ez ez
v v v v
H r , j ( t ) , z ( t ) , t = H r er + H j ej + H z ez
Lokalni polarizacijski kutovi radijalnih komponenti
E i H EM polja ravnog torzijskog vala, uz tor , jesu:
t E ( z , t ) = t M sin (wtor t - ktor z ) , ktor = 2p / ltor
t H ( z , t ) = t E ( z , t ) + p 2 = t M sin (wtor t - ktor z ) + p 2
Dogradnja Maxwellovih jednadbi
za nehercijanske valove
 Ukupna brzina promjene u vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Zbog poprenog te istovremenog dodatnog torzijskog
i uzdunog titranja vektora E i H polja nehercijanskog vala
treba pri raunanju polja koja oni induciraju uvaiti ukupnu
brzinu njihove promjene u vremenu. Nju ine:
vremenska promjena (/t) vektora polja E i H
(popreno, tangencijalno i uzduno titranje) te
kontinuirana brza promjena poloaja vektora E i H u
prostoru zbog njihove kinetike.
Ukupna brzina promjene u vremenu vektora E i H
EM polja nehercijanskog vala jednaka je njihovoj
ukupnoj derivaciji po vremenu i simboliki se oznaava
operatorom d/dt.
 Klasine i poopene diferencijalne
jednadbe dinamikih EM polja
Iz prve i druge Maxwellove parcijalne diferencijalne
jednadbe hercijanskih valova i polja, napisanih u danas
uobiajenom vektorskom operatorskom obliku, dolazi se
do poopenih jednadbi za nehercijanske valove i polja
tako da se na njihovoj desnoj (indukcijskoj) strani
parcijalna derivacija po vremenu (/t) vektora B i D
nadomjesti njihovom ukupnom derivacijom po vremenu
(d/dt) u preferiranom koordinatnom sustavu:
v v v v
v B H v dB dH
I. rot E = - = - m0 rot E = - = - m0
t t dt dt
v v v v
v D E v dD dE
II. rot H = = e0 rot H = = e0
t t dt dt
Jednadbe polja openitog nehercijanskog
vala u pravokutnom sustavu
Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
iskazane funkcijama posredno i izravno ovisnim o vremenu:
v v v v v
D x ( t ) , y ( t ) , z ( t ) , t = Dx i + Dy j + Dz k , div D = 0
v v v v v
B x ( t ) , y ( t ) , z ( t ) , t = Bx i + By j + Bz k , div B = 0

pripadne parcijalne diferencijalne jednadbe E i H polja openito jesu:

v v v v v
v dB H dx H dy H dz H
rot E = - = - m0 - m0 + +
dt t dt x dt y dt z
v v v v v
v dD E dx E dy E dz E
rot H = = e0 + e0 + +
dt t dt x dt y dt z
 Jednadbe openitog nehercijanskog
polja u pravokutnom sustavu
Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru
iskazane funkcijama samo posredno ovisnim o vremenu:
v v v v v
D x ( t ) , y ( t ) , z ( t ) = Dx i + Dy j + Dz k , div D = 0
v v v v v
B x ( t ) , y ( t ) , z ( t ) = Bx i + By j + Bz k , div B = 0
pripadne parcijalne diferencijalne jednadbe E i H polja openito jesu:
v v v v
v dB dx H dy H dz H
rot E = - = - m0 + +
dt dt x dt y dt z
v v v v
v dD dx E dy E dz E
rot H = = e0 + +
dt dt x dt y dt z
Jednadbe polja openitog nehercijanskog
vala u cilindrikom sustavu
Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
iskazane funkcijama posredno i izravno ovisnim o vremenu:
v v v v v
D r ( t ) , j ( t ) , z ( t ) , t = Dr er + Dj ej + Dz ez , divc D = 0
v v v v v
B r ( t ) , j ( t ) , z ( t ) , t = Br er + Bj ej + Bz ez , divc B = 0

pripadne parcijalne diferencijalne jednadbe E i H polja openito jesu:

v v v v v
v dB H d r H dj H dz H
rotc E = - = - m0 - m0 + +
dt t dt r dt j dt z
v v v v v
v dD E d r E dj E dz E
rotc H = = e0 + e0 + +
dt t dt r dt j dt z
 Jednadbe openitog nehercijanskog
polja u cilindrikom sustavu
Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru
iskazane funkcijama samo posredno ovisnim o vremenu:
v v v v v
D r ( t ) , j ( t ) , z ( t ) = Dr er + Dj ej + Dz ez , divc D = 0
v v v v v
B r ( t ) , j ( t ) , z ( t ) = Br er + Bj ej + Bz ez , divc B = 0
pripadne parcijalne diferencijalne jednadbe E i H polja openito jesu:
v v v v
v dB d r H dj H dz H
rotc E = - = - m0 + +
dt dt r dt j dt z
v v v v
v dD d r E dj E dz E
rotc H = = e0 + +
dt dt r dt j dt z
 Jednadbe polja openitog
nehercijanskog vala u sfernom sustavu
Za vektore polja nehercijanskog vala u praznom prostoru
iskazane funkcijama posredno i izravno ovisnim o vremenu:
v v v v v
D r ( t ) , J ( t ) , j ( t ) , t = Dr er + DJ eJ + Dj ej , divs D = 0
v v v v v
B r ( t ) , J ( t ) , j ( t ) , t = Br er + BJ eJ + Bj ej , divs B = 0

pripadne parcijalne diferencijalne jednadbe E i H polja openito jesu:

v v v v v
v dB H dr H dJ H dj H
rots E = - = - m0 - m0 + +
dt t dt r dt J dt j
v v v v v
v dD E dr E dJ E dj E
rots H = = e0 + e0 + +
dt t dt r dt J dt j
 Jednadbe openitog nehercijanskog
polja u sfernom sustavu
Za vektore nehercijanskog polja u praznom prostoru
iskazane funkcijama samo posredno ovisnim o vremenu:
v v v v v
D r ( t ) , J ( t ) , j ( t ) = Dr er + DJ eJ + Dj ej , divs D = 0
v v v v v
B r ( t ) , J ( t ) , j ( t ) = Br er + BJ eJ + Bj ej , divs B = 0
pripadne parcijalne diferencijalne jednadbe E i H polja openito jesu:
v v v v
v dB dr H dJ H dj H
rots E = - = - m0 + +
dt dt r dt J dt j
v v v v
v dD dr E dJ E dj E
rots H = = e0 + +
dt dt r dt J dt j
 Ope jednadbe nehercijanskog
vala/polja u izotropnom sredstvu
Za vektore D i B nehercijanskog vala/polja u
izotropnom neferoelektrinom i neferomagnetskom
homogenom sredstvu elektrine vodljivosti parcijalne
diferencijalne jednadbe napisane u saetom
vektoriziranom operatorskom obliku, u preferiranom
koordinatnom sustavu, openito jesu:
v v
v dB dH v v
rot E = - = - m0 mr , div B = div ( m0 m r H ) = 0
dt dt
v v v
v v v v
, div D = div ( e 0 e r E ) = r
D dD dE
rot H = k + = k E + e0 er
e 0 dt dt
 Doseg poopenih jednadbi EM polja

Ukupnom derivacijom po vremenu poopene diferencijalne

jednadbe EM polja pokrivaju sva hercijanska i nehercijanska
polja u praznom prostoru te u izotropnim homogenim sredstvima.
One upuuju da je hercijanski TEM val tek jedan od
moguih EM valova te da, osim njega, postoji jo velika
neistraena porodica nehercijanskih valova i polja vjerojatno
daleko veih mogunosti primjene.
Hercijanski TEM val je granina verzija nehercijanskog
vala bez torzije (M = 0 rad). On je strukturno i funkcionalno
najjednostavniji, ali ne i najbolji za prijenos signala u beinim
telekomunikacijama. Zbog izrazite disipativnosti posebice nije
pogodan za prijenos energije na iole vee udaljenosti.
 Prostorna gustoa energije
EM polja nehercijanskog vala
Ukupna trenutna lokalna prostorna gustoa
pohranjene energije EM polja nehercijanskog vala u
praznom prostoru, koji je openito uzevi polifrekventan,
iznosi:
e0 m0
wEM
2 i
( i 2 i
) 2 2
(
= Er + Ej + Ez + H r + H j + H z
2 2 2 2
) i

lanovi u zagradama su trenutne vrijednosti lokalnih

komponenti pojedinih harmonika E i H polja na promatranoj
poziciji. Valja uoiti da u nehercijanskom valu, za razliku od
TEM vala, postoji i znatna dodatna akumulacija energije u
tangencijalnim () i uzdunim (z) komponentama oba polja.
Poyntingov vektor nehercijanskog vala
Budui da je nehercijanski val, openito uzevi, poli-
ili multifrekventan fenomen njegov rezultantni trenutni

lokalni Poyntingov vektor S jednak je vektorskom produktu
zbroja trenutnih lokalnih vektora svih harmonika E i H polja:
v v v
er ej ez
v v v
S ( r , j , z , t ) = Ei ( t ) H i ( t ) = Eri Eji Ezi =
i i
H ri Hji H zi
v v v
= S r ( r , j , z , t ) er + Sj ( r , j , z , t ) ef + S z ( r , j , z , t ) ez

Ostaje otvoreno pitanje kako nehercijanski val, koji ima

sve tri komponente Poyntingova vektora, prenosi energiju du
valne zrake, kolika je njezina disipacija i to ju odreuje?
 Maxwellova elektrodinamika
jo nije dovrena zgrada!
Neupitno postojanje i velika rasprostranjenost
nehercijanskih polja i valova posvuda oko nas nalae
neodlono kritiko preispitivanje i nadogradnju
vektorizacijom degradirane klasine elektrodinamike na
mnogo openitiju i dalekoseniju verzorsku elektrodinamiku
baziranu na kvaternionima (dugo oekivani "povratak kui"),
koja bi, uz hercijanska polja i valove, obuhvaala strukturno
i funkcionalno znatno sloenija nehercijanska polja i valove.
Elektrodinamika nehercijanskih polja i valova je
veoma perspektivno podruje istraivanja koje predstoji u
fizici i teoretskoj elektrotehnici. Ono u poetnoj fazi ne
iziskuje gotovo nikakva novana ni materijalna sredstva.
 Istraivanje svojstava i rjeenja
dopunjenih Maxwellovih jednadbi
Budui da prva i druga dopunjena Maxwellova
parcijalna diferencijalna jednadba za nehercijanske valove i
polja na desnoj (indukcijskoj) strani sadre znatno vie
lanova nego naizgled jednostavne izvorne jednadbe to
dramatino oteava njihovo rjeavanje.
Stoga valja s matematikog aspekta poblie ispitati
temeljna svojstva dopunjenih Maxwellovih jednadbi te iznai
koje klase funkcija ih zadovoljavaju kao rjeenja za
nehercijanske valove i polja.
Posebno bi bilo zanimljivo iznai valne jednadbe
elektrinog i magnetskog polja nehercijanskih valova i polja u
kojima se, kao koeficijent, krije brzina njihovog irenja.
 Matematiko modeliranje
nehercijanskih valova i polja
Budui da su nehercijanski valovi i polja po svojem
ustrojstvu i nainu funkcioniranja vrlo sloen fizikalan
fenomen bilo bi ih korisno matematiki modelirati u
sofisticiranim analitikim alatima s monim raunalnim i
grafikim mogunostima poput MathCAD-a, MATLAB-a
itd. te na taj nain preliminarno ispitati njihovo vladanje.
Posebno vano bilo bi odreivanje njihove brzine
irenja praznim prostorom te provjera je li, i uz koje uvjete,
mogu stabilan dvofrekventan nehercijanski val kod kojeg
se frekvencija torzijskog titranja vektora EM polja razlikuje
od frekvencije njihovog poprenog titranja (ftor f).
Mogunosti pridobivanja nehercijanskih
valova te mjerenje njihove jakosti polja,
torzijske amplitude i frekvencije
Budui da su nehercijanski valovi i polja osebujan
te znanstveno jo neistraeni fizikalni entiteti potrebno je
iznai naine njihova pridobivanja, emitiranja i prijema.
(skalarna elektronika i pripadne primopredajne antene).
Za mjerenje jakosti njihovog sloenog elektrinog i
magnetskog polja, a posebice za veoma zahtjevno
mjerenje frekvencije ftor i amplitude M torzijskog titranja
vektora EM polja, treba iznai i razraditi odgovarajue
metode mjerenja te za to razviti prikladnu mjernu opremu.
 Nehercijanski valovi i polja
u kvantnoj elektrodinamici

Makroskopske kontinuirane nehercijanske

valove i polja bilo bi veoma zanimljivo "spustiti"
na razinu kvantne (stohastike) elektrodinamike i
odgovarajue ju razraditi (kvantiziranost i
nasuminost torzije) da bi se i s tog aspekta
sagledalo mogue implikacije na postojei
koncept temeljne dinamike kvantnog vakuuma.
Takoer bi trebalo istraiti kako izgleda
kvant nehercijanskog vala?
Dodatak - Matematiki dio
Kvaternioni hiperkompleksni brojevi
Kvaternioni su hiperkompleksni brojevi koji uz
realni dio (skalar) sadre i trostruki imaginarni dio (3D
vektor). Opi oblik kvaterniona je:
q = a + bi + cj + dk
U njemu su a, b, c, d realni brojevi, a i, j, k su
meusobno okomiti Hamiltonovi jedinini vektori triju
imaginarnih jedinica dobivenih iz -1.
U unaprijeenim jednadbama dinamikih EM polja
iz 1873. godine Maxwell je definirao sve verzore polja kao
kvaternione bez realnog dijela (a = 0, bi + cj + dk 0), a
skalarne veliine (naboje, potencijale) kvaternionima bez
imaginarnog dijela (a 0, b = c = d = 0).
 Prednosti kvaternionske algebre
Kvaternionska algebra, u odnosu na znatno
jednostavniju vektorsku algebru, ima sljedee prednosti:
lake se izvodi mnoenje i rotacija verzora u prostoru jer
se te raunske operacije zasnivaju na Eulerovoj formuli
ei = cos + isin (mnoenje modula i zbrajanje argumenata)
definiran je inverzni kvaternion to omoguuje dijeljenje
kvaterniona p i q (lijevi ili desni produkt kvaterniona p s
inverznim kvaternionom q-1 q-1p ili pq-1)
Suvremena raunalna tehnika i napredni algoritmi
omoguuju lako i brzo raunanje s kvaternionima pa bi stog
aspekta valjalo ispitati opravdanost na njihov povratak u
Maxwellove jednadbe posebice u teorijskoj fizici.
Koordinate i jedinini vektori
desnog pravokutnog sustava

x apscisa
y ordinata
z aplikata
r radijvektor

r = xi + yj + zk
 Diferenciranje po vremenu triju
tipova funkcija vektorskih polja
Ukupna derivacija po vremenu za tri osnovna tipa
vektorskih polja odreuje se po pravilima diferenciranja
funkcija vie varijabli, ovisno o strukturi funkcija kojom se
iskazuju njihove komponente Fx, Fy, Fz
v
d v F
F ( x, y , z , t ) = hercijansko polje
dt t
v v v v
d v F dx F dy F dz F
F [ x(t ), y (t ), z (t ), t ] = + + +
dt x dt y dt z dt t
v v v
d v F dx F dy F dz
F [ x(t ), y (t ), z (t ) ] = + +
dt x dt y dt z dt
Ukupna derivacija vektorskog polja po
vremenu u pravokutnom sustavu

Neka je V[r(t), t] = V[x(t), y(t), z(t), t] vektorsko polje
definirano u desnom pravokutnom koordinatnom sustavu
x y z skalarnim komponentama Vx,Vy,Vz ije su koordinate
x(t), y(t), z(t), kao i komponente polja, ovisne o vremenu t.
Za tako definirano vektorsko polje

V(x,y,z,t) = Vx(x,y,z,t)i + Vy(x,y,z,t)j + Vz(x,y,z,t)k
ukupna derivacija po vremenu odreena je sloenim
diferencijalnim izrazom napisanim u operatorskom obliku
v v v v v
dV V dx V dy V dz V
= + + +
dt t dt x dt y dt z
 Ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala u desnom
pravokutnom koordinatnom sustavu x y z odreena
je vektorskim diferencijalnim izrazima u opem obliku:
v v v v v
dE E dx E dy E dz E
= + + +
dt t dt x dt y dt z
v v v v v
dH H dx H dy H dz H
= + + +
dt t dt x dt y dt z
Koordinate i jedinini vektori
cilindrikog sustava
radijalna udaljenost
toke T od z-osi
polarni kut
z aplikata
v v v
er (j ) = cos j i + sin j j
v v v
ej (j ) = - sin j i + co s j j
v v v
i = cos j er - sin j ej
v v v
j = sin j er + cos j ej
Ukupna derivacija vektorskog polja po
vremenu u cilindrikom sustavu

Neka je V[(t), (t), z(t), t] vektorsko polje definirano
u desnom cilindrikom koordinatnom sustavu z
skalarnim komponentama V,V,Vz ije su koordinate
(t), (t), z(t), kao i komponente polja, ovisne o vremenu t.
Za tako definirano vektorsko polje

V(,,z,t) = V(,,z,t)e + V(,,z,t)e + Vz(,,z,t)k
ukupna derivacija po vremenu odreena je sloenim
diferencijalnim izrazom napisanim u operatorskom obliku
v v v v v
dV V d r V dj V dz V
= + + +
dt t dt r dt j dt z
 Ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala u desnom
cilindrikom koordinatnom sustavu z odreena je
vektorskim diferencijalnim izrazima u opem obliku:
v v v v v
dE E d r E dj E dz E
= + + +
dt t dt r dt j dt z
v v v v v
dH H d r H dj H dz H
= + + +
dt t dt r dt j dt z
Ukupna derivacija vektorskog polja po
vremenu u sfernom sustavu

Neka je V[r(t), (t), (t), t] vektorsko polje definirano
u sfernom koordinatnom sustavu r komponentama
Vr,V,V ije su koordinate, kao i komponente polja, ovisne
o vremenu t. Za tako definirano vektorsko polje

V(r,,,t) = Vr(r,,,t)er + V(r,,,t)e + V(r,,,t)e
ukupna derivacija po vremenu odreena je sloenim
diferencijalnim izrazom napisanim u operatorskom obliku
v v v v v
dV V dr V dJ V dj V
= + + +
dt t dt r dt J dt j
 Ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Sukladno tome ukupna derivacija po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala u desnom
sfernom koordinatnom sustavu r odreena je
vektorskim diferencijalnim izrazima u opem obliku:
v v v v v
dE E dr E dJ E dj E
= + + +
dt t dt r dt J dt j
v v v v v
dH H dr H dJ H dj H
= + + +
dt t dt r dt J dt j
Osobine jedininih vektora cilindrikog
i sfernog koordinatnog sustava
Pri diferenciranju vektora E i H nehercijanskog vala
ili polja po dinamikoj koordinati cilindrikog
koordinatnog sustava treba uvaiti da pri prijelazu iz jedne

toke u drugu lokalni jedinini vektori e i e, za razliku od

fiksnog osnog jedininog vektora ez = k, neprestance
mijenjaju smjer zbog torzijskog titranja vektora polja,
ali pri tom svi uvijek ostaju meusobno okomiti.

Isto vrijedi i za lokalne jedinine vektore er, e i e
sfernog koordinatnog sustava koji, zbog torzijskog i
uzdunog titranja vektora EM polja, imaju parcijalne
derivacije po kutnim koordinatama i .
Derivacije lokalnih jedininih vektora
cilindrikog koordinatnog sustava

Lokalne jedinine vektore

e, e, ez cilindrikog i

fiksne jedinine vektore i, j, k pravokutnog koordinatnog
sustava x y z povezuju vektorski izrazi:
v v v v v v v v
er (j ) = cos j i + sin j j , ej (j ) = - sin j i + co s j j , ez = k
d v v v v
er (j ) = - sin j i + cos j j = ej
dj
d v v v v
ej (j ) = - cos j i - sin j j = -er
dj

Derivacije jedininih vektora e i e po
koordinatama
i z , kao i derivacije fiksnog jedininog osnog vektora

ez = k po koordinatama , z i , su nulvektori!
 Parcijalna derivacija vektorskog polja
u cilindrikom sustavu po kutu

Za vektorsko polje V(,,z) definirano u cilindrikom
koordinatnom sustavu skalarnim komponentama V,V,Vz

V(,,z) = V(,,z)e + V(,,z)e + Vz(,,z)ez
parcijalna derivacija po polarnom kutu odreuje se ovako:
v
V v v Vz v
=
j j
(Vr er ) +
j
(Vj ej ) +
j
ez =
v v
Vr v er Vj v ej Vz v
= er + Vr + ej + Vj + ez =
j j j
{ j j
{
v v
ej - er

Vr v Vj v Vz v
= - Vj er + Vr + ej + ez
j j j
 Lokalni jedinini vektori
sfernog koordinatnog sustava
Varijabilne lokalne jedinine vektore er,
e,
e

sfernog i fiksne jedinine vektore i, j, k pravokutnog
koordinatnog sustava x y z povezuju vektorski izrazi:
v v v v
er (j , J ) = cos j sin J i + sin j sin J j + cos J k
v v v v
eJ (j , J ) = cos j cos J i + sin j cos J j - sin J k
v v v
ej (j ) = - sin j i + co s j j
v v v v
i = cos j sin J er - sin j ej + cos j cos J eJ
v v v v
j = sin j sin J er + cos j ej + sin j cos J eJ
v v v
k = cos J er - sin J eJ

Derivacije er, e, e po sfernim kutnim koordinatama i jesu:
Derivacije lokalnih jedininih vektora
sfernog koordinatnog sustava po i
v v v v
er (j ,J ) = - sin j sin J i + cos j sin J j = sin J ej
j
v v v v
eJ (j , J ) = - sin j cos J i + cos j cos J j = cos J ej
j
v v v v v
ej (j ) = - cos j i - sin j j = - sin J er - cos J eJ
j
v v v v v
er (j ,J ) = cos j cos J i + sin j cos J j - sin J k = eJ
J
v v v v v
eJ (j ,J ) = - cos j sin J i - sin j sin J j - cos J k = -er
J
v v ev v v
v er e
ej (j ) = 0 , = j
= J
=0
J r r r
Parcijalna derivacija vektorskog polja
u sfernom sustavu po koordinati r

Za vektorsko polje V(r,,) definirano u sfernom
koordinatnom sustavu skalarnim komponentama Vr,V,V

V(r,,) = Vr(r,,)er + V(r,,)e + V(r,,)e
parcijalna derivacija po koordinati r odreuje se ovako:
v
V v v v
= (Vr er ) + (VJ eJ ) + (Vj ej ) =
r r r r
v v V v
Vr v er VJ v eJ j v ej
= er + Vr + eJ + VJ + ej + Vj =
r r
{ r r
{ r r
{
0 0 0

Vr v VJ v Vj v
= er + eJ + ej
r r r
Parcijalna derivacija vektorskog polja
u sfernom sustavu po azimutu

Za vektorsko polje V(r,,) definirano skalarnim
komponentama Vr,V,V u sfernom koordinatnom sustavu

V(r,,) = Vr(r,,)er + V(r,,)e + V(r,,)e
parcijalna derivacija po azimutu odreuje se ovako:
v
V v v v
= (Vr er ) + (VJ eJ ) + (Vj ej ) =
J J J J
v v V v
Vr v er VJ v eJ v e
= er + Vr + eJ + VJ + j ej + Vj j =
J J J
{ J J
{ J
{
v v
eJ - er 0

Vr v VJ v Vj v
= - VJ er + + Vr eJ + ej
J J J
 Parcijalna derivacija vektorskog polja
u sfernom sustavu po kutu

Za vektorsko polje V(r,,) definirano u sfernom
koordinatnom sustavu skalarnim komponentama Vr,V,V

V(r,,) = Vr(r,,)er + V(r,,)e + V(r,,)e
parcijalna derivacija po polarnom kutu odreuje se ovako:
v
(Vr er ) + (VJ eJ ) + (Vj evj ) =
v v
V
=
j j j j
v v v
Vr v er V J v e Vj v ej
= er + Vr + eJ + VJ J
+ ej + Vj =
j j
{ j j
{ j j
{
v v v v
sin J ej cosJ ej - sin J er - cosJ eJ

Vr v VJ v Vj v
= - sin J Vj er + - cos J Vj eJ + + sin J Vr + cos J VJ ej
j j j
 Parcijalne derivacije po vremenu
vektora E i H nehercijanskog vala
Parcijalne derivacije po vremenu za
vektore E i H EM polja opeg nehercijanskog
vala, iskazane komponentama u cilindrikim
koordinatama, openito jesu:
v
E Er v Ej v Ez v
= er + ej + ez
t t t t
v
H H r v Hj v H z v
= er + ej + ez
t t t t
 Divergencija vektora D i B polja
nehercijanskog vala u cilindrikom sustavu
Budui da su elektrino i magnetsko polje ravnog
nehercijanskog vala u praznom prostoru podalje od
emitera (z > 5) bezizvorna polja za njih, uz > 0, vrijedi:
v v 1 Dj Dz
div D = c D = ( r Dr ) + + =0
r r j z

v v 1 Bj Bz
div B = c B = ( r Br ) + + m0 =0
r r j z

Dr Dr
1 Dj Dz Br Br
1 Bj Bz
+ + + =0 + + + =0
r r r j z r r r j z
 Parcijalne derivacije vektora E
neherc. vala po koordinatama , i z
v
E Er v Ej v Ez v
= er + ej + ez
r r r r
v
E v v Ez v
=
j j
( Er er ) +
j
( Ej ej ) +
j
ez =

Er v Ej v Ez v
= - Ej er + + Er ej + ez
j j j
v
E Er v Ej v Ez v
= er + ej + ez
z z z z
 Parcijalne derivacije vektora H
neherc. vala po koordinatama , i z
v
H H r v Hj v H z v
= er + ej + ez
r r r r
v
H v v H z v
=
j j
( H r er ) +
j
( Hj ej ) +
j
ez =

H r v H j v H z v
= - H j er + + H r ej + ez
j j j
v
H H r v Hj v H z v
= er + ej + ez
z z z z
 Rotacija vektorskog polja u
cilindrikim koordinatama

Za vektorsko polje V(, , z) iskazano trima
komponentama u cilindrikom

koordinatnom sustavu

njegova rotacija rotc V = cV odreuje se prema izrazu
v v v
er r ej ez
v v
v 1
z + evj z
er e
c V = = j r + z r j
r r j z r r
r Vj Vz Vz Vr Vr r Vj
Vr r Vj Vz

v 1 Vz Vj v Vr Vz v 1 Vr Vj v
c V = - er + - ej + Vj - + ez
r j z z r r j r
 Rotacija vektora E nehercijanskog
vala/polja u cilindrikom sustavu
v v v v v v v v
rot E = E = ( rot E ) e + ( rot E ) e + ( rot E ) e
c c c r r c j j c z z

Komponente rotacije vektora E jakosti elektrinog

polja u smjeru lokalnih jedininih vektora
e,
e,
ez jesu:

v 1 Ez Ej
( rotc E )r = r j - z
v Er Ez
( rotc E )j = z - r
v 1 Er 1 Er Ej
( rotc E ) z = r r ( r Ej ) - j = r Ej - j +
r
 Rotacija vektora H nehercijanskog
vala/polja u cilindrikom sustavu
v v v v v v v v
rot H = H = ( rot H ) e + ( rot H ) e + ( rot H ) e
c c c r r c j j c z z

Komponente rotacije vektora H jakosti magnetskog

polja u smjeru lokalnih jedininih vektora
e, e, ez jesu:

v 1 H z H j
( rotc H )r = r j - z
v H r H z
( rotc H )j = z - r
v 1 H r 1 H r H j
( rotc H )z = r r ( r Hj ) - j = r Hj - j +
r
U pogledu postojanja
nehercijanskih
geostacionarnih
elektrinih valova Tesla
je oito bio u pravu!