Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Zagreb, Croatia
2Primary school akanje
akanje, Croatia
e-mail: djparac@ttf.hr
Received May 2, 2011 UDK 687(535.6):372.212(649.6)
Original scientic paper
Numerous scientic research studies are dealing with colour relationship and
individual behavior, especially children of pre-school and primary school age.
In this paper, the clothing colours, most frequently worn by children of pri-
mary school in age of 7 11, was studied for eight different classes. The aim
of the research was, although based on subjective evaluations of teachers,
answering the question about inuence of the clothes colour hue on emo-
tional behavior of pupil and in what way. Evaluation has been performed in
six emotional categories: angry, confused, full of energy, cheerful, without
emotions. For each class studied, subjective evaluation of frequency (f) colour
warn by pupils (f) was given with related emotional description. Results show
that the basic clothing colours are red and blue for pupils of rst and second
grade, also showing the highest frequency of positive emotional experiences.
However, for pupils of third grade, the red colour becomes related to the
emotional state of confusion and indifference. Further, in fourth grade
there were not pupils in emotional category without emotions, what can be
related to growth of pupils maturity in that age.
Key words: clothes colour, subjective evaluation of emotions, school age,
colour - emotion
1. Introduction inant and dynamic colour, it has ex- ception of colour and regarding the
citing and stimulating effect. This choice of colour hue the emotions
In ones everyday life, colour has a
colour has also positive and negative can be positive or negative. Where it
multiple meaning. It is well known
emotional impacts such as strong, is proven that certain colours are fa-
that colours signicantly inuencing
impassioned, warm, but on the other vorites regardless the age, racial and
our feelings and emotions [1-3]. For
example, red colour is related to ex- hand, aggressive, bloody, furious and cultural afliation [10, 11], exist
citement, orange make observer feels intensive. It has been examined that proof that preferring of one colour
unhappy and disturbed, violet means green has relaxing and calming ef- can be cultural. For example, A.
elevation and dignity, yellow is en- fect. Also, it has positive and nega- Choungourian 1968 [12] has proved
couraging and blue is related with tive impacts such us refreshment, that the red and blue colours are fa-
pleasure and security [4, 5]. Also, silence, spontaneous and, on the con- vorites among Americans and less
some colours can be related to nu- trary, fatigue and guilt [7-9]. favorites among other cultures.
merous different emotions [6, 7]. Relations between colours and emo- Related to children emotions which
Red is, symbolically known as dom- tions are closely connected with per- are connected to colours, C.J.
. PARAC-OSTERMAN et al.: Clothing colours and behaviour of pupils of primary school age,
296 Tekstil 60 (7) 295-299 (2011.)
Boyatzis and R. Verghese [13] 1994 There are 10 basic hues, ve of them jective evaluation followed by every-
has proved that lighter colours (yel- are identied as the main hues (red, day analyze, the answer was searched
low, blue) are related with positive yellow, green, blue and violet) and on how much does the colour inu-
emotions (happy, strong) while dark other ve transitive hues (yellow - ence the emotional reactions of some
colours (black, grey) with negative red, green - yellow, blue - green, vio- pupils.
emotions (sorrow, anger). In study of let - blue, and red - violet). Other
colour - emotion relations from 1996, attributes of colour describe degree
2. Methodology
M. Hemphill [1] conrms that pure of lightness or darkness of colour in
hues of colour are mostly related to connection to white and black. Black, 2.1. The set of examinee
positive, while dark hues causes neg- white and grey are called neutral
Sample consists of 83 pupils from
ative emotional associations. How- (achromatic) colours. Third attribute
rst to fourth grade of primary school
ever, M. Saito 1996 [7] proves that of colour is chroma, meaning the de-
(40 boys and 43 girls), in the age
dark colours have positive and nega- gree of colour saturation with domi-
from 7 to 11 years old.
tive savors among Japanese and that nant hue or colour purity or liveliness
black hue is favorite colour among of hue (highly saturated colours con- 2.2. Methods of examinations
young people. sists of less grey) when it is com-
Colours can also be described, based pared with neutral grey of the same 2.2.1. The most frequent clothes
on comfort of wearing, as warm or value [2, 15]. colour on observed pupils
cold. Cold colours (blue, green, Large number of scientic papers Daily during the two months of win-
violet) in general are considered to which research the colour inuence ter period, class teachers were noting
be relaxing, while warm colours (red, on emotions were not using the sam- the two most frequent clothes colours
yellow, orange) are seems to be ac- ples of colours from standardized separatels on each pupil in each class.
tive, stimulating [4]. J. Langu 1993 colour system [13], others were Results of frequency of wearing cer-
[2] has performed research of colour chose individual answers on verbal tain hues are expressed as f and
inuence on perception of size of the meaning of colour (red, blue) with percentage of share by each co-
room and psychological experience. instead of using actual colour stimu- lour hue. Results are shown graphi-
Knowing that cold colours, like lus [17]. Further, numerous studies cally on gures 1 and 2. Each colour
blue and green make space relaxing used relating colour - emotion [18]: hue is dened according to Munsell
and enlarged; while warm colours relation of colours (red, yellow, blue) Colour System, Tab.1.
like red, orange and yellow make with certain number of emotions
space smaller, and increase feeling of (happiness, sorrow, anger), which 2.2.2. Clothes colour and pupils
comfort. Further, people exposed to resulted with limited reactions of behavior
red and yellow colour has been re- tested observers on psychological After daily observing of each pupils
ported a higher level of anxiety than colour experience. behavior in duration of four hours, in
people exposed to cold colours blue In this paper the analyses were per- dependence on clothes colour, in pe-
and green [9, 14]. formed on primary school pupils riod of two months, class teachers
According to theory of visualization, from rst to fourth grade. In winter were grouped the pupils of their
which is still nowadays accepted for time in duration of two months the classroom in six emotional catego-
explanation of human vision of co- frequency of wearing different ries: angry, confused, full of energy,
lour (perception), there are in human clothes hues was analyzed. By sub-
eye two sorts of photosensitive ele-
ments: rod cells and cone cells. They Tab.1 Evaluation of each colour according to Munsell Colour System
mutually transform light energy in Clothes colour hue Evaluation of colour according to Munsell
nervous impulses which register the Blue 10BG 1/2; 10BG 2/4; 10BG 5/6
colour hue at the observer. From the Grey 2,5Y ; 2,5P 3/2; 10YR 3/2
numerous colour order system which Black N1
exists [15], the most acceptable is Violet 10PB ; 10PB 2/6
subjective Munsell Colour System Pink 10P 8/6; 10RP 5/16; 5P 5/8; 10P 5/8
[15, 16]. Munsell sysem is based on White
coloured samples collection, classi- Brown 10YR 2/4
ed according to visual values of Green 2,5GY 4/4; 5GY ; 5G 3/4
hue, chroma and lightness. Hue is the Red 10R 3/10; 7,5R 3/8
rst colour attribute by which we dis- Orange 2,5YR 5/12
tinguish one colour from another Beige 2,5Y 8/2; 2,5Y 6/2; 2,5Y 9/2
(blue from red, green from yellow). Yellow 2,5Y 7/12; 2,5Y 7/14
. PARAC-OSTERMAN et al.: Clothing colours and behaviour of pupils of primary school age,
Tekstil 60 (7) 295-299 (2011.) 297
cheerful, calm, without emotions. For Primary school akanje and Primary tional categories: angry, confused,
each class subjective evaluation is school Kamanje, which means in full of energy, cheerful, calm, with-
given of clothes colour inuence with eight separate classes from two of out emotions. For each separate
associated emotional description, 1 grade till two of 4 grade. class, subjective evaluations of inu-
graphically showed on Figures 3-6. All prior researches mostly were ence of frequency of clothes colours
based on subjective evaluation of co- were given in percentage for each
3. Results and discussions lour hue influence on observers colour separately (blue, red, white)
character. On the same principle this with associated emotional descrip-
The analyses were performed in Pri- research is also performed, and re- tion, graphs, Fig.3-6.
mary school akanje. The area of sults of subjective evaluation ob- For most frequent blue clothes co-
inscription of Primary school akanje tained are shown in graphs and ta- lour (track suit and jeans) it was es-
covers north west rural area of Re- bles. Class teachers, each in own tablished that pupils behavior de-
public Croatia. Considering the tra- class noting the two most frequent pend on pupils age. It has been ob-
ditional and cultural family values of clothes colours on each pupil in dura- tained that pupils, more emphasized
pupils, in school as well as in fami- tion of two months (February till in rst grade, are full of energy,
lies the basic human values are nour- April), which was evaluated by sub- cheerful, while blue colour in
ished: non violence, tolerance, self jective grade of ones emotional char- higher grades rarely causes also
esteem, self condence, coexis- acteristic (behavior in class). confusion. In category calm it
tence with nature. In a last two years In this research, on a sample of pu- has been noted that the most frequent
School maintain two projects aming pils observed, it has been noted 2086 clothes colour hues are achromatic
in encouraging basic human values of different clothes combinations. (white, grey and black hue). How-
mentioned before: Project under On graphics, Fig.1 and 2, the frequen- ever, it can be seen that, for pupils of
UNICEF For Safe and Seminal En- cy and percentage of frequent clothes rst and second grade the part of red
vironment in Schools and project in colour hues are given for separate colour in clothing causes emotional
collaboration with Institute for Phi- class. It can be seen that he pupils of reactions cheerful and full of en-
losophy Little Philosophy aiming primary school age from 1 grade to 4 ergy. Among pupils of third grade,
in increasing of interaction teacher grade, mostly wear clothes in blue with red hue, it can bee seen con-
pupil, meaning the increase of ac- colours (Fig.1 and 2); 29,72 %, the fused and disinterested. Further,
quired educational content among next is grey in part of 17,98 %, then in fourth grade there were no pupils
pupils of primary school. In consid- black in part of 10,45 %, with em- in category without emotions,
eration of just mentioned, the inu- phasized wearing among pupils of 3 which can be related to growth of
ence of clothes colour on motivation and 4 grade. Less frequent colour pupils maturity in that age.
and emotional characteristics of pu- hues were orange, only 1-1,6 %, In Tab.2 the cross section of emo-
pils were investigated, considering beige, and yellow colour. However, tional relations of pupils from rst
that they are coming from different more emphasized frequency of green till fourth grade is given, in three ba-
rural areas covering the area of 30 colour hue can be seen in 1 grade and sic groups: positive emotions, nega-
km (lowland, hummock land and red colour hue in 2 grade (5-7,1 %). tive and without emotions related to
hills Park of nature umberak), Basic aim of this research is, al- clothes colours.
as well as different economic and so- though by subjective evaluation, to It has been conrmed that blue co-
cial family characteristics. give an answer does colour hue inu- lour hue of clothes causes emotional
Research Does clothes colour inu- ence the emotional pupils behavior. reaction full of energy and in same
ence the pupils behavior was per- Evaluation was performed according category is red colour hue. These re-
formed in two parallel classes of to literature data [10-14] in 6 emo- searches conrm the theory of C. J.
Fig.1 Frequency of most often clothes colours warn by pupils Fig.2 Total percentage of clothes colour frequency, from 1 till
fom 1 till 4 grade 4 grade
. PARAC-OSTERMAN et al.: Clothing colours and behaviour of pupils of primary school age,
298 Tekstil 60 (7) 295-299 (2011.)
akanje, Hrvatska
e-mail: djparac@ttf.hr
Prispjelo 2.5.2011. UDK 687(535.6):372.212(649.6)
Izvorni znanstveni rad
1. Uvod nantna i dinamina boja, ima uzbu- mogu biti pozitivni ili negativni.
ujui i stimulativni efekt. Ova boja Tamo gdje je dokazano da su pojedi-
Boja je sastavni dio nae svakodnevi- izaziva i pozitivne i negativne dojmo- ne boje omiljene bez obzira na sta-
ce. Poznato je da boje jako utjeu na ve kao to su aktivno, jako, pasioni- rost, rasnu skupinu ili kulturu [10, 11]
osjeaje i emocije [1-3]. Na primjer, rano, toplo, ali s druge strane agresi- postoji dokaz da preferiranje boje mo-
crvena boja povezana je s uzbuenjem, vno, krvavo, bijesno i intenzivno. e biti bazirano kulturoloki. Npr. A.
naranasta se ini nesretna i Istraeno je da zelena ima oputajue Choungourian 1968. [12] je dokazao
uznemirujua, ljubiasta kao uzdi- i umirujue djelovanje. Takoer, ima da su boje crvena i plava, najomilje-
gnuta i dostojanstvena, uta kao pozitivne i negativne utiske kao to nije meu Amerikancima, a manje su
bodrea, a plava je povezana s ugo- su osvjeenje, tiina, prirodnost, i omiljene u drugim kulturama.
dom i sigurnou [4, 5]. Takoer, obratno, umor i krivnja [7-9]. Vezano s djejim emocijama koje su
neke boje mogu biti povezane s broj- Odnos izmeu boja i emocija je usko povezane s bojama, C.J. Boyatzis i
nim razliitim emocijama [6, 7]. Cr- povezan s percepcijom boje te s ob- R.Verghese [13] 1994. dokazuju da
vena, simbolino poznata kao domi- zirom na izbor tona boje osjeaji su svijetle boje (uta, plava) poveza-
. PARAC-OSTERMAN i sur.: Boja odjee i ponaanje uenika osnovnokolskog uzrasta,
Tekstil 60 (7) 300-305 (2011.) 301
pripadajuim emocionalnim opisom, emocionalne karakteristike pojedina- tona boje u drugom razredu (5-7,1
a rezultati su graki prikazani na ca (ponaanje u razredu). %).
sl.3-6. U ovom istraivanju, na uzorku pro- Osnovni cilj ovih istraivanja je, iako
matranih uenika, zabiljeeno je 2086 subjektivnom procjenom razredne na-
3. Rezultati i rasprava razliitih kombinacija odjee. stavnice, dati odgovor da li ton boja
Na grakonima sl.1 i 2 prikazni su odjee utjee na emocionalno
Ispitivanja su provedena u O
frekvencija i postotak uestalosti to- ponaanje uenika. Vrednovanje je
akanje. Upisno podruje O akanje
nova boja odjee po razrednim provedeno prema literaturnim poda-
obuhvaa sjeverozapadno ruralno
odjeljenjima. Uoava se da uenici cima [10-14] i to u est emocionalnih
podruje Republike Hrvatske. S ob-
osnovnokolskog uzrasta od 1. do 4. kategorija: ljut, zbunjen, pun energije,
zirom na tradicionalne i kulturoloke
razreda najvie nose odjeu plave veseo, miran, bez emocija. Za svako
vrijednosti obitelji a kanjskih
boje (sl.1 i 2); 29,72 %, slijedi siva s razredno odjeljenje date su subjektiv-
uenika, u obiteljima i u koli njeguju
udjelom od 17,98 %, zatim crna s ne ocjene utjecaja uestalosti boja
se temeljne ljudske vrijednosti: nena-
udjelom od 10,45 %, s naglaenijom odjee izraene u postotku za svaku
silje, tolerancija, samopotovanje,
frekvencijom noenja kod uenika 3. boju zasebno (plava, crvena, bijela
samopouzdanje, suivot s prirodom.
i 4. razreda. Najmanje zastupljeni to- itd.) s pripadajuim emocionalnim
kola unatrag dvije godine provodi
novi, svega 1-1,6 %, su tonovi naran- opisom, graki prikaz, sl.3-6.
dva projekta kojima se potiu nave-
aste, be i ute boje. Meutim, uo- Za najzastupljeniju plavu boju odjee
dene temeljne ljudske vrijednosti:
ava se naglaenija zastupljenost ze- (trenirka i traperice) utvreno je da
Unicefov projekt Za sigurno i poti-
lenog tona boje u 1. razredu i crvenog ponaanje uenika ovisi o njihovoj
cajno okruenje u kolama i projekt
u suradnji s Institutom za lozoju
Mala lozoja sa svrhom poveanja
interakcije nastavnik - uenik, odno-
sno poveanja usvajanja nastavnog
sadraja kod uenika razredne nasta-
ve. S tim u vezi ispitivan je i utjecaj
boje odjee na motivaciju i emocio-
nalne karakteristike uenika s obzi-
rom na to da oni dolaze iz razliitih
ruralnih podruja, okruenja tridese-
tak kilometara (ravnice, breuljkastog
podruja i brdskog Parka prirode
umberak) kao i razliitih eko-
nomskih i socijalnih obiteljskih
obiljeja.
Istraivanja da li boja odjee utjee
na ponaanje uenika provedena su
usporedno u dva razredna odjeljenja Sl.1 Frekvencija najzastupljenijih boja odjee na djeci od 1. do 4. razreda
M akanje i P Kamanje, tj. s osam
razrednih odjeljenja po dva od 1. do
4. razreda.
Sva dosadanja istraivanja uglav-
nom se temelje na subjektivnoj ocje-
ni (procjeni) utjecaja tona boje na
karakter pojedinaca. Prema istom
naelu provedena su i ova istraivanja,
a dobiveni rezultati subjektivnih ocje-
na prikazani su graki i tablino.
Razredne nastavnice, svaka u svom
razrednom odjeljenju, upisuju tijekom
dva mjeseca (od veljae do travnja)
dvije najzastupljenije boje odjee
svakoga dana na pojedinom ueniku,
te subjektivnom ocjenom opisuju
Sl.2 Ukupni postotak uestalosti boja odjee od 1. do 4. razreda
. PARAC-OSTERMAN i sur.: Boja odjee i ponaanje uenika osnovnokolskog uzrasta,
Tekstil 60 (7) 300-305 (2011.) 303
Literatura:
[1] Hemphill M.: A note on adults co-
lour-emotion associations, Journal
of Genetic Psychology 157 (1996)
Sl.5 Utjecaj boje odjee na emocionalno ponaanje uenika treeg razreda 275-281
[2] Lang J.: Creating architectural
theory: The role of the behavioral
sciences in environmental design,
New York (1993) Van Nostrand
Reinhold
[3] Mahnke F.H.: Colour, environ-
ment, human response New York
(1996) Van Nostrand Reinhold
[4] Ballast D.K.: Interior design refe-
rence manual, Professional Pub.
Inc. (2002) Belmont, CA
[5] Wexner L.B.: The degree to which
colours are associated with mood-
tones, Journal of Applied Psycho-
logy 6 (1982) 432-435
[6] Linton H.: Colour in architecture:
Sl.6 Utjecaj boje odjee na emocionalno ponaanje uenika etvrtog razreda Design methods for buildings, in-
teriors and urban spaces, New
York (1999) McGraw Hill
[7] Saito M.: Comparative studies on
injenica je da je boja koliina svjetla gurno moe znatno utjecati na emo- colour prefernce in Japan and
koja svojom energijom utjee na cionalnost uenika. other Asian regions, with special
psihoziki doivljaj, koji se na te- emphasis on the preference for
melju energije boje moe manifesti- 4. Zakljuak white, Colour Research and Appli-
rati u razliitom ponaanju uenika. cation 21 (1996) 1, 35-49
U studiji odnosa boja - emocija potvr- [8] Davey P.: True colours: The glo-
Naime, svjetlo je, openito, denira- uje se da isti tonovi boje, crvena i rious polychromy of the past sug-
no kao zraenje elektromagnetskih plava, kod uenika daju uglavnom gests a strong historical need for
valova odreenih valnih duljina. Lju- pozitivne, dok akromatski tonovi colour, despite current reductive
dsko oko percipira elektromagnetsko (bijeli, sivi i crni) izazivaju podjed- fashions, The Architectural Re-
zraenje samo u rasponu od 380 nm view 204 (1998) 34-36
nako pozitivne i negativne emocio-
do 750 nm, i svaku pojedinu valnu [9] Mahnke F.H., R.H. Mahnke: Co-
nalne asocijacije. lour and light in man-made envi-
duljinu iz tog raspona doivljava kao Iako za ljubiasti ton nisu dobivene ronments, New York (1993) Van
odreenu boju. Taj mali dio elektor- negativne emocionalne reakcije, kod Nostrand Reinhold
magnetskog zraenja naziva se vidlji- ovog tona, podjednake su pozitivne i [10] Adams F.M., C.E. Osgood: A cros-
vi dio svjetla, a budui da je to elek- nedenirane (bez) emocija. scultural study of the affective
tromagnetsko zraenje, svaka valna Utvreno je da se zeleni ton kod ue- meaning of colour, Journal of
duljina odreene boje ima i odreenu Cross-Cultural Psychology 7
nika manifestira mirnoom, pa ak i
(1973) 135-157
energiju koja denira jakost boje - nezainteresiranou na nastavnom [11] Eysenck H.J.: A critical and expe-
boja je energija i utjee na emocio- satu. rimental study of colour-preferen-
nalno ponaanje svakog pojedinca. Na temelju ovih istraivanja, zelene i ces, American Journal of Psycho-
Stoga se bojom odjee i okoline zasi- ljubiaste tonove treba izbjegavati i u logy 54 (1941) 385-394
. PARAC-OSTERMAN i sur.: Boja odjee i ponaanje uenika osnovnokolskog uzrasta,
Tekstil 60 (7) 300-305 (2011.) 305
[12] Choungourian A. Colour preferen- and productivity, Perceptual & Cross-cultural study, Journal of
ce and cultural variation. Percep- Motor Skills 66 (1988) 123-128 Cross-Cultural Psychology 28
tual & Motor Skills 26 (1968) [15] Parac-Osterman . et al.: Psycho- (1997) 2, 156-171
physical study of colour, AIC2004, [18] Zentner M.R.: Preferences for co-
1203-1206
Colour and paints, (2004) 78-84 lours and colour-emotion combi-
[13] Boyatzis C.J., R. Varghese:
[16] Valdez P., A. Mehrabian: Effects nations in early childhood, Deve-
Children`s emotional associations of colour on emotions, Journal of lopmental Science 4 (2001) 4,
with colours, Journal of Genetic Experimental Psychology 123 389-398
Psychology 155 (1994) 77-85 (1994) 4, 394-409
[14] Kwallek N. et al.: Effects of ofce [17] Hupka R.B. et al.: The colours of
interior colour on workers` mood anger, envy, fear and jealousy: A
SUMMARY
Clothing colours and behaviour of pupils of primary school age
. Parac-Osterman1, V. Hajsan-Dolinar2, M.I. Glogar1
Numerous scientic research studies are dealing with colour relationship and individual behavior, especially children
of pre-school and primary school age. In this paper, the clothing colours, most frequently worn by children of primary
school in age of 7 to 11, was studied for eight different classes. The aim of the research was, although based on subjective
evaluations of teachers, answering the question about inuence of the clothes colour hue on emotional behavior of
pupils and in what way. Evaluation has been performed in six emotional categories: angry, confused, full of energy,
cheerful, without emotions. For each class studied, subjective evaluation of frequency (f) colour warn by pupils was
given with related emotional description. Results show that the basic clothing colours are red and blue for pupils of
rst and second grade, also showing the highest frequency of positive emotional experiences. However, for pupils of
third grade, the red colour becomes related to the emotional state of confusion and indifference. Further, in fourth
grade there were not pupils in emotional category without emotions, what can be related to growth of pupils maturity
in that age.
Key words: clothes colour, subjective evaluation of emotions, school age, colour - emotion
1University of Zagreb, Faculty of Textile Technology
Zagreb, Croatia
2Primary school akanje
akanje, Croatia
e-mail: djparac@ttf.hr
Received May 2, 2011
The chitosan pre-treatments are sure and efcient solutions for accomplish-
ing the levelling dyeing of the acrylic-type synthetic materials with cationic
dyestuffs. The determination, in an original way, of the levelness of dyeing and
the presentation of its dependence upon the characteristics and concentration
of chitosan used and upon the values of the temperature gradient during the
dyeing process have been studied. The mechanism of the afferent reactions
has been specied, and the effects of the chitosan, determined by its pre-
retarder role have been rendered evident by the more decreased values of
the colour strength K/S of the pre-treated samples as well as by the colour
differences as compared to the witness sample.
Key words: acrylic ber, cationic dyestuff, retardation agent, chitosan, pre-
treatment, levelness of dyeing
strength of a sample is considered to tes the unlevelling risks, even for fast not be able to interact with them. This
be the arithmetic mean of these areas. increases in temperature, by the pre- fact favours the fast sorption of the
The levelness of dyeing is indirectly sence of chitosan in the pre-treatment cations of the basic dyestuff which,
computed by means of the unlevel- stage. The chitosan acts as an agent not having a good migration capacity,
ness (acronym N) according to the for the partial blocking of the dyeing will inevitably lead to a less leve-
mathematical equations (3) and (4): centers, a fact which will determine a led dyeing.
decrease of the sorption speed of the
cationic dyestuff and, implicitly, the 3.3.2. The effect of the chitosan
appearance of a good levelness of concentration
dyeing. According to the suggested The pre-treatment processes with in-
non-conventional method, after the creasing concentrations of chitosans
pre-treatment process and the dyeing (0.50, 1 and 2 %) have determined
of the samples, there has been noted the appearance of a good levelness of
(3) that all types of chitosan determine dyeing, the most efcient pre-treat-
U= 100-N [%] (4) much better dyeings from the view ment being that with 1 % chitosans
point of levelness of dyeing as com- (Fig.6).
where: N - the unlevelness of dyeing; Moreover, gures 6 demonstrates
pared to the witness sample under
(K/S)i and (K/S)i+1 - the colour stren- that, at high temperature gradients,
completely unfavorable levelling
gth of two points (noted with i and the decreasing order of the effects of
conditions, i.e. high temperature gra-
i+1) in the same sample; n - the the levelness of dyeing, manifested in
dient and without using any other
number of the pairs of points taken in an indirect way by the chitosans is the
dyeing auxiliary (Fig.5).
the consideration; 100 - the ideal de- following:
One can notice that for a constant 1%
gree of levelling and U - the real le-
concentration of chitosan, the weakest Kit 2 Kit 1 > Kit 3 (5)
velness degree of dyeing.
effect for blocking / retarding and,
There have been studied the effects 3.3.3. The effect of the temperature
implicitly, for levelling is shown by
determined by the type and concentra- gradient during the dyeing
Kit3, a fact explainable by the highest
tion of the chitosan used for the pre- process
value of the deacetylation degree;
treatment process, by the value of the
The chitosan Kit3 has the greatest It is noticed that an ionic and hydro-
increasing degree of the dyeing tem- phobic change could explain the
number of - +NH3 groups and it is at-
perature upon the levelling of dyeing dyeing of the acrylic bers with ca-
tracted at the same time by more mar-
as well as by the colour differences tionic dyestuffs but the risk for the
ginal - SO3H- groups from the acrylic
due to the presence of chitosan. bre, but, because of the great length appearance of the unlevelness of
3.3.1. The effects of the chitosan of the macromolecular chain, it will dyeing is greater than when small
type upon the levelness of be easily blocked in its displacement concentrations of cationic/basic dye-
dyeing towards the dyeing centers and will stuffs are being used. Fig.7 shows
During the classic dyeing of the acry-
lic type synthetic materials with ca-
tionic dyestuffs the highest risks for
the unlevelness of dyeing appear
when small concentrations of dye-
stuffs are used and, respectively,
when a fast increase in temperature,
especially during the boiling stage
(gradient 5 degrees C/min) takes
place. The explanation lies in the un-
leveled scattering of the dyestuffs and
in the high value of the sorption speed
of the dyestuffs. To eliminate these
disadvantages one resorts either to
the usage of the levelling agents or
retarders, or to a slow sorption. Fig.5 Effects of the type of chitosan used during the pre-treatment process upon the
The suggested non-conventional levelness of dyeing with 0.5 % C.I. Basic Blue 41 under the conditions of a
method for dyeing the acrylic bres fast increase in temperature (5 degrees C/min gradient and without using any
with cationic dyestuffs also elimina- other auxiliary in the dyeing bath)
V. POPESCU et al.: Non-conventional method for the levelling dyeing of the acrylic bers with cationic dyestuffs,
310 Tekstil 60 (7) 306-312 (2011.)
3.4. Colour differences Fig.7 The effects produced by the gradient of the dyeing temperature upon the le-
The colour differences have been stu- velness under the conditions of the increase of the chitosans concentration
died by employing a DataColor-type from the pre-treating process
V. POPESCU et al.: Non-conventional method for the levelling dyeing of the acrylic bers with cationic dyestuffs,
Tekstil 60 (7) 306-312 (2011.) 311
Literature:
[1] Mayer U., A. Wurtz: Teinture et -
nissage des bres polyacrylonitrile
seules ou en melange avec dautres
bres- Badische Anilin & Soda-Fa-
bric AG, BASF, 6700-Ludwigsha-
fen, R. F.dAllemagne, 1971, 5-30
[2] Longo M.L. et al.: The Role of
Electrolytes in the Cationic Dye-
Acrylic Fiber System, Textile Re-
search Journal 52 (1982) 4, 233-
237
[3] Sodaharu A.: A numerical approach
to acrylic dyeing, Journal of the
Society of Dyers and Colourists
107 (1991) 12, 449-455
Fig.9 Colour differences (expressed by L*, C*; b* ; a* and H*) for the
[4] Alberti G. et al.: Ion absorption by
samples dyed with 0.5 % C.I. Basic Blue 41, with 5 C/min gradient
acrylic bres: Part 2 - the absorp-
tion of ions in pairs, Journal of the
Society of Dyers and Colourists
the fact that by the pre-treatment pro- high temperature gradient, leads to 108 (1992) 3, 124-128
cess with chitosans and the dyeing dyeings with a very good colour le- [5] Ionescu-Muscel I.: Textile bres at
the end of millenium, Ed. Tehnica,
with 0.5 % cationic dyestuffs, all velness, justiable by the presence of
Bucuresti (1990) 273-283
samples are greener than the witness the chitosan to which the statute of [6] Beffa F., E. Steiner: Developments
sample, i. e. have less blue than the retarding agent can be granted. The in Metal-containing Dyes, Review
witness one. Thus, the chitosans as retarding effects of the used chitosans of Progress in Coloration 4 (1973)
retarders determine the obtaining of are justied by the following facts: 1, 60-63
some samples, lighter green less [7] Sotton M., A.M. Vialard: Contribu-
all three types of chitosan have
blue. tion to the Study of the Porous
blocking effects for the dyeing cen- Structure of Polyacrylonitrile
tres even from the pre-treatment (PAN) Fibers The Effects of Heat
4. Conclusions stage by forming the Acrylic-SO3- Treatments, Textile Research Jour-
The non-conventional method based +NH -chitosan complex. The repla- nal 41 (1971) 10, 834-840
3
[8] Dinu M.: Structural changes of
on a pre-treatment process with chi- cement of the +NH3-chitosan cation
polyacrylonitrile ber following
tosan and on dyeing with small con- from this complex with the cation by boiling treatment (in Roma-
centrations of cationic dyestuff of the cationic dyestuff is possible nian), Textile Industry 24 (1973)
(without any other auxiliary) and a due to the high dyeing temperature 10, 603-604
V. POPESCU et al.: Non-conventional method for the levelling dyeing of the acrylic bers with cationic dyestuffs,
312 Tekstil 60 (7) 306-312 (2011.)
[9] Dinu M.: Contributions to the chitosan and its surface activity [27] Skjak-Braek G., T. Anthonsen, P.
knowledge of thermal destruction towards anionic reactive dyes, Cel- Sandford: Chitin and chitosan:
of polyacrylonitrile ber (in Ro- lulose 15 (2008) 599-608 sources, chemistry, biochemistry,
manian), Textile Industry 26 (1975) [18] Kim T.Y., Y.C. Sung: Adsorption physical properties, and applica-
8-9, 353-356 equilibria of reactive dye onto hi- tions, Elsevier applied sci., London,
[10] Catoire B., R. Hagege, L.G. Hom- ghly polyaminated porous chitosan England, 1989, 51-53, ISSN 0043-
shaw: Etude de la porosite du se- beads, Korean Journal of Chemical 1443. WWJOA.
chage et du comportement ther- Engineering 22 (2005) 5, 691-696 [28] Aspinall G.O.: The polysacharides,
mique des bres acryliques ,,en [19] Wong Y.C, et al.: Effect of tempe- vol 3, Academic Press Inc., Orlan-
gonement primaire, Bulletin de rature, particle size and percentage do, FL, 1985., 417-450
LI.T.F. 7 (1978) 28, 439-452 deacetylation on the adsorption of [29] Voigt M.N., R.J. Botta: Advances
[11] Dinu M.: Contribution to under- acid dyes on chitosan, Adsorption
in sheries technology and biote-
standing the causes that lead to a 14 (2008) 1, 11-20
chnology for increased protabili-
lighter color by dyeing of acrylic [20] Rizescu T.: Some considerations
ty, Technomic Pub. Co., USA
bers treated hydrotermic (in Ro- on the physical structure of synthe-
(1990) 287-288
manian), Plastic Materials 11 tic bers (in Romanian), Plastic
[30] Alberghina G. et al.: Donnan Ap-
(1974) 1, 124-126 Materials 8 (1971) 6, 298-304
[12] Butnaru R., V. Popescu: Charac- [21] Alexandru L., T. Rizescu: The proach to Equilibrium Sorption:
teristic indices of the tinctorial mechanism of polyacrylonitrile - Inuence of Electrolytes on Dyeing
systemcationic dyes - acrylic fi- ber structure change umido-ther- of Dralon X-100 with CI Basic
bres (in Romanian), Textile Dia- mal treatments (in Romanian), Blue 3, Textile Research Journal
logue 11 (1996) 1, 10-11 Plastic Materials 8 (1971) 8, 415- 60 (1990) 9, 501-507
[13] Butnaru R., V. Popescu: Com- 421 [31] Yang Y.: Modelling cationic
binability index - the essential [22] Grindea M., M. Dinu: Some struc- dyeing-consideration of ionic and
characteristic of cationic dyes (in tural changes observed by R.M.N, hydrophobic interactions in a mo-
Romanian), Textile Dialogue 1 after hydrothermal treatment at died Donnan approach, Journal of
(1997) 1, 20-21 acrylic ber (in Romanian), Plastic the Society of Dyers and Colouri-
[14] Popescu V., C.D. Radu, L.R. Ma- Materials, 11 (1974) 5, 237-238 sts 110 (1994) 3, 98-103
nea, D.E. Branisteanu: New [23] Dinu M., M. Grindea: Variation of [32] Etters J.N: Kinetics of Dye Sorp-
possibilities for acrylic fibers the ber content of acidic groups tion: Effect of dyebath ow on
dyeing, Proceedings of the 8th Joint after boiling treatment of pol- dyeing uniformity, American Dye-
International Conference Clotech, yacrylonitrle, in case of acrylic - stuff Reporter 84 (1995) 1, 38-43
Innovative materials & Technolo- bers dyeing with cationic dyes (in [33] Shukla S.R., M. Mathur: The retar-
gies in Made-up textile articles and Romanian), Plastic Materials 11 ding action of polyacrylamide in
footwear 12-13 June 2008, Lodz, (1974) 1, 35-36 acrylic dyeing, Journal of the So-
Poland, 79-84, ISBN 978-83-7283- [24] Popescu V. et al.: Effects of changes ciety of Dyers and Colourists 109
265-8 generated by certain chemical pre- (1993) 10, 330-333
[15] Manea L.R., V.Popescu, C.D. treatment performed on acrylic [34] Yanhl Y., Ch.M. Ladisch:
Radu, D.E. Branisteanu: Chitosan polymers (in Romanian), Textile
Hydrophobic Interaction and Its
effects on tinctorial capacity of Industry 61 (2010) 1, 23-30
Effect on Cationic Dyeing of
acrylic bers, Proceedings of the 5th [25] Popescu V.: PhD Theses Resear-
Acrylic Fabric, Textile Research
International Conference of Textile ches regarding quality improvement
Journal 63 (1993) 5, 283-289
Research Division NRC Cairo, of the PAN bres for the knitting
[35] Shukla S.R. et al.: Solvent-assisted
Egypt, 6-8 April 2008, 5 (IX), 458- industry, 1998
462, ISSN 1687-2126 [26] Ruiz-Herrera J.: The distribution dyeing of acrylic bres. Part 1 - ef-
[16] Popescu V., C.D. Radu: The chito- and quantitative importance of chi- fect of solvents on physical proper-
san treatment and deying with tin in fungi, Proceedings of the 1st ties of bres, Journal of the Society
reactive dyestuffs of acrylic, Bule- International Conference on chitin/ of Dyers and Colourists 107 (1991)
tinul IPI, Tomul LIII(LVII), II chitosan(Muzzarelli RAA & Parise- 11, 407-409
(2007) 5, 525-533, ISSN 1582- rER, eds), MIT Sea Grant Report [36] Puscas E.L., C.D. Radu: Introduc-
6392 MITSG 78-7, Massachusetts Insti- tion in color evaluation and know-
[17] Kitkulnumchai Y. et al.: Treatment tute of Technology Cambridge MA, ledge, Ed. Dosoftei, Iasi, (1997)
of oxidized cellulose fabric with (1978) 11-21 80-85
V. POPESCU i sur.: Nekonvencionalni postupak bojadisanja akrilnih vlakana kationskim bojilima za postizanje
egalnog obojenja, Tekstil 60 (7) 313-320 (2011.) 313
U= 100-N [%] (4) bojadisanja, tj. visoke temperaturne lakog blokiranja tijekom premjetanja
gradijente i bez upotrebe bilo kojeg prema sreditima bojadisanja te ne
gdje su: N - neegalnost obojenja; (K/
drugog pomonog sredstva za boja- dolazi do vezivanja na ta sredita.
S)i i (K/S)i+1 - dubina obojenja na dva
disanje, sl.5. Ova injenica pogoduje brzoj sorpciji
mjesta (oznaeno s i i i+1) na
Vidljivo je da se kod jednakih kon- kationa baznog bojila, te zbog njego-
istom uzorku; n - broj parova razmo-
centracija hitosana od 1 % najslabiji vog slabog svojstva migracije,
trenih mjesta; 100 - idealni stupanj
efekt blokiranja/usporavanja za egal- neizbjeno dolazi do neegalnosti
egalnosti i U - stvarni stupanj egalno-
nost obojenja dobiva kod uzorka oz- obojenja.
sti obojenja.
nake Kit3, to je injenica koja se ne
Prouavani su utjecaji odreeni pre- moe objasniti najviim stupnjem 3.3.2. Utjecaj koncentracije
ma tipu i koncentraciji hitosana koji deacetalizacije; hitosan Kit3 ima hitosana
je koriten za proces predobrade, pre- najvei broj -NH3+ skupina koje dje- Prouavanjem utjecaja koncentracija
ma vrijednosti poveanja stupnja luju privlanim silama s krajnjim sku- hitosana u postupku predobrade (0,5,
temperature bojadisanja na egaliza- pinama iz akrilnog vlakna -SO3H-, ali 1 i 2 %) na egalnost obojenja, poka-
ciju obojenja na temelju ispitivanja zbog velike duljine polimernog lanca zalo se da je najuinkovitija predo-
razlika obojenja ispitivanih uzoraka. molekule akrilnog vlakna, dolazi do brada ona s 1 % hitosana, sl.6.
3.3.1. Utjecaji vrste hitosana na
egalnost obojenja
Tijekom klasinog bojadisanja
sintetikih vlakana akrilnog tipa ka-
tionskim bojilima najvei rizici su
dobivanje neegalnog obojenja, koja
Egalnost obojenja [%]
2 % hitosan
0.5 % hitosan
1 % hitosan
2 % hitosan
gradijenta tijekom
bojadisanja
Proces bojadisanja akrilnih vlakana
kationskim bojilima moe se objasni-
0.5 C/min 5 C/min ti ionskom i hidrofobnom promjenom
referentni ali neeljena pojava neegalnosti
uzorak obojenja vea je onda kada se koriste
Sl.7 Utjecaj gradijenta temperature bojadisanja na egalnost u uvjetima poveanja manje koncentracije kationskih/baz-
koncentracije hitosana u procesu predobrade nih bojila. Na sl.7 prikazani su rezul-
tati istraivanja utjecaja temperatur-
nog gradijenta tijekom procesa boja-
svjetloa (svjetloa boje)
disanja s 0,5 % C.I. Basic Blue 41
(bijelo) bojila, te utjecaj poveanja koncen-
tracije hitosana u predobradi na egal-
nost obojenja.
(uto) Kod referentnih uzoraka, koji nisu
(zeleno)
obraeni hitosanom, temperaturni
ton boje gradijent, odnosno brzina poveanja
(naranasto) temperature bojadisanja najvaniji je
(crveno) imbenik na vrijednosti egalnosti
(plavo) obojenja. Prema tome, konvencional-
nim bojadisanjem moe se postii
prihvatljiva egalnost obojenja kada se
(crno) (+) predznak proces odvija uz sporu (polaganu)
sorpciju bojila na akrilno vlakno, a
koja se osigurava niskim temperatur-
Sl.8 Egalizirani prostor boje L*a* b* (CIELAB) nim gradijentom (0,5 C/min).
Do slabe kvalitete obojenja, odnosno
neprihvatljive egalnosti (<60 %) do-
lazi u uvjetima brze sorpcije bojila na
vlakno, koja dolazi do izraaja pri
visokom stupnju poveanja tempera-
ture bojadisanja, odnosno tempera-
turnom gradijentu (5 C/min).
Istraivanim i predloenim nekon-
vencionalnim postupkom bojadisanja
s fazom predobrade s hitosanom, eli-
miniran je najvaniji utjecaj koji ima
poveanje temperature na egalnost
obojenja. Prisutnost hitosana u raz-
liitim koncentracijama u fazi predo-
brade uinkovito djeluje na pobolj-
anje egalnosti obojenja i postupku
Sl.9 Razlike u obojenju (izraene s L*, C*; b* ; a* and H*) za uzorke bojadisanja s veim temperaturnim
obojene s 0,5 % C.I. Basic Blue 41, temperaturnim gradijentom 5 C/min gradijentom, sl.7.
V. POPESCU i sur.: Nekonvencionalni postupak bojadisanja akrilnih vlakana kationskim bojilima za postizanje
318 egalnog obojenja, Tekstil 60 (7) 313-320 (2011.)
3.4. Razlike boje bojadisanih od referentnog uzorka, tj. smanjuje se seules ou en melange avec dautres
uzoraka udio plave boje u odnosu na referent- bres- Badische Anilin & Soda-Fa-
ni uzorak. Prema tome, upotrebom bric AG, BASF, 6700-Ludwigsha-
Razlike boje bojadisanih uzoraka fen, R. F.dAllemagne, 1971, 5-30
prouavane su pomou spektrofoto- hitosana kao retardera u procesu boja-
[2] Longo M.L. et al.: The Role of
metrijskih mjerenja na spektrofoto- disanja postiu se svjetlija obojenja sa
Electrolytes in the Cationic Dye-
metru DataColor-type Spectroash pomakom u zeleno podruje boje, od- Acrylic Fiber System, Textile Re-
SF 300. Ukupne razlike boje E* nosno manje plavo obojenje. search Journal 52 (1982) 4, 233-
uzoraka u odnosu na referenti uzorak 237
izraunate su pomou izmjerenih 4. Zakljuak [3] Sodaharu A.: A numerical approa-
vrijednosti L*, C* , b* ; a* i H* ch to acrylic dyeing, Journal of the
Nekonvencionalni postupak temeljen
Society of Dyers and Colourists
u CIELab sustavu metrike boja. na procesu predobrade hitosanom i 107 (1991) 12, 449-455
L* - razlika u svjetlini; C* - razlika na bojadisanju s malim koncentra- [4] Alberti G. et al.: Ion absorption by
u zasienju, a* - vrijednosti razlike cijama kationskog bojila (bez drugih acrylic bres: Part 2 - the absorp-
boje na crveno-zelenoj osi, i b* - pomonih sredstava) i kod visokog tion of ions in pairs, Journal of the
vrijednosti razlike boje na uto-plavoj temperaturnog gradijenta daje Society of Dyers and Colourists
osi, H* - razlika u tonu boje, sl.8. obojenja vrlo dobre egalnosti, to se 108 (1992) 3, 124-128
Na sl.9 prikazani su rezultati razlika moe opravdati prisutnou hitosana [5] Ionescu-Muscel I.: Textile bres at
vrijednosti (L*, C* ; b* ; a* i koji djeluje kao sredstvo za uspora- the end of millenium, Ed. Tehnica,
H*) boja uzoraka bojadisanih s 0,5 vanje. Efekti usporavanja upotrije- Bucuresti (1990) 273-283
[6] Beffa F., E. Steiner: Developments
% C.I. Basic Blue 41 bojila, uz tem- bljenih hitosana vidljivi su u slje-
in Metal-containing Dyes, Review
peraturni gradijent od 5 C/min deem: of Progress in Coloration 4 (1973)
predobraenih s 1 % hitosana sva tri sva tri tipa hitosana imaju uinak 1, 60-63
ispitivana tipa (Kit 1, Kit 2 i Kit 3) u blokiranja centara za bojadisanje [7] Sotton M., A.M. Vialard: Contribu-
odnosu na referentni uzorak (bojadi- ak iz faze predobrade tvorei kom- tion to the Study of the Porous
san s 0,5 % C.I. Basic Blue 41 bojila, pleks sa skupinama SO3- iz akrilnih Structure of Polyacrylonitrile
ali kod gradijenta od 0,5 C, bez pre- vlakana i +NH3 iz hitosana. Zamjena (PAN) Fibers The Effects of Heat
dobrade hitosanom). kationa +NH3 hitosana iz ovog kom- Treatments, Textile Research Jour-
Pozitivne vrijednosti L* potvruju pleksa s kationom kationskog bojila nal 41 (1971) 10, 834-840
da su na svim uzorcima predobraenim postie se uz djelovanje visoke tem- [8] Dinu M.: Structural changes of
polyacrylonitrile ber following
hitosanom dobivena svjetlija oboje- perature kada se i odvija kemijska
by boiling treatment (in Roma-
nja, i to znatno svjetlija od referent- reakcija s dvostrukom izmjenom; nian), Textile Industry 24 (1973)
nog uzorka, to dokazuje da hitosan dubina obojenja K/S uzoraka 10, 603-604
djeluje kao sredstvo za blokiranje, predobraenih hitosanom manja je [9] Dinu M.: Contributions to the
sl.8 i 9. Najsvjetliji uzorak je onaj nego uzoraka koji su bojadisani bez knowledge of thermal destruction
predobraen hitosanom oznake Kit 2 dodatka hitosana, odnosno referent- of polyacrylonitrile ber (in Ro-
u koncentraciji od 1 %, to je injenica nog uzorka; manian), Textile Industry 26 (1975)
koja potvruje njegovu ulogu kao egalnost obojenja uzoraka dobivena 8-9, 353-356
najuinkovitijeg sredstva za bloki- nekonvencionalnim postupkom [10] Catoire B., R. Hagege, L.G.
mnogo je bolja nego egalnost refe- Homshaw: Etude de la porosite du
ranje.
sechage et du comportement ther-
Primijenjeno bojilo, Maxilon Blau rentnog uzorka u uvjetima brzog
mique des bres acryliques ,,en
GRL (C.I. Basic Blue 41), nije jedin- poveanja brzine bojadisanja i bez gonement primaire, Bulletin de
stveno bojilo, ima manje vrijednosti upotrebe nekog drugog pomonog LI.T.F. 7 (1978) 28, 439-452
zasienja, a to se temelji na kompo- sredstva; [11] Dinu M.: Contribution to under-
nentama zeleno-crvene vrijednosti vrijednosti svjetline su znatno ma- standing the causes that lead to a
boje. To je potvreno negativnim nje, odnosno svi uzorci koji su pred- lighter color by dyeing of acrylic
vrijednostima C*, i negativnim obraeni hitosanima i bojadisani s bers treated hydrotermic (in Ro-
vrijednostima a*(varijacija boje pre- 0,5 - 2 % C.I. Basic Blue 41 bojila manian), Plastic Materials 11
ma zelenom) i pozitivnim vrijedno- znatno su svjetliji od referentnih (1974) 1, 124-126
uzoraka. [12] Butnaru R., V. Popescu: Characte-
stima b* (varijacija plave boje pre-
ristic indices of the tinctorial sy-
ma utom). Negativne vrijednosti (Preveo M. Horvati)
stemcationic dyes - acrylic fibres
H* potvruju promjenu tona boje (in Romanian), Textile Dialogue
procesom predobrade hitozanima i Literatura:
11 (1996) 1, 10-11
kod bojadisanja s 0,5 % kationskim [1] Mayer U., A. Wurtz: Teinture et - [13] Butnaru R., V. Popescu: Combina-
bojilom, svi uzorci imaju zeleniji ton nissage des bres polyacrylonitrile bility index - the essential cha-
V. POPESCU i sur.: Nekonvencionalni postupak bojadisanja akrilnih vlakana kationskim bojilima za postizanje
egalnog obojenja, Tekstil 60 (7) 313-320 (2011.) 319
racteristic of cationic dyes (in [21] Alexandru L., T. Rizescu: The [29] Voigt M.N., R.J. Botta: Advances
Romanian), Textile Dialogue 1 mechanism of polyacrylonitrile - in sheries technology and biote-
(1997) 1, 20-21 ber structure change umido-ther- chnology for increased protabili-
[14] Popescu V., C.D. Radu, L.R. Manea, mal treatments (in Romanian), ty, Technomic Pub. Co., USA
D.E. Branisteanu: New possibilities Plastic Materials 8 (1971) 8, 415-
(1990) 287-288
for acrylic fibers dyeing, 421
Proceedings of the 8th Joint [22] Grindea M., M. Dinu: Some struc- [30] Alberghina G. et al.: Donnan Ap-
International Conference Clotech, tural changes observed by R.M.N, proach to Equilibrium Sorption:
Innovative materials & after hydrothermal treatment at Inuence of Electrolytes on Dyeing
Technologies in Made-up textile acrylic ber (in Romanian), Plastic of Dralon X-100 with CI Basic
articles and footwear 12-13 June Materials, 11 (1974) 5, 237-238 Blue 3, Textile Research Journal
2008, Lodz, Poland, 79-84, ISBN [23] Dinu M., M. Grindea: Variation of 60 (1990) 9, 501-507
978-83-7283-265-8 the ber content of acidic groups [31] Yang Y.: Modelling cationic
[15] Manea L.R., V.Popescu, C.D. after boiling treatment of pol-
dyeing-consideration of ionic and
Radu, D.E. Branisteanu: Chitosan yacrylonitrle, in case of acrylic -
effects on tinctorial capacity of hydrophobic interactions in a mo-
bers dyeing with cationic dyes (in
acrylic bers, Proceedings of the 5th Romanian), Plastic Materials 11 died Donnan approach, Journal of
International Conference of Textile (1974) 1, 35-36 the Society of Dyers and Colouri-
Research Division NRC Cairo, [24] Popescu V. et al.: Effects of changes sts 110 (1994) 3, 98-103
Egypt, 6-8 April 2008, 5 (IX), 458- generated by certain chemical pre- [32] Etters J.N: Kinetics of Dye Sorp-
462, ISSN 1687-2126 treatment performed on acrylic tion: Effect of dyebath ow on
[16] Popescu V., C.D. Radu: The polymers (in Romanian), Textile dyeing uniformity, American Dye-
chitosan treatment and deying with Industry 61 (2010) 1, 23-30
stuff Reporter 84 (1995) 1, 38-43
reactive dyestuffs of acrylic, [25] Popescu V.: PhD Theses Resear-
Buletinul IPI, Tomul LIII(LVII), II [33] Shukla S.R., M. Mathur: The retar-
ches regarding quality improvement
(2007) 5, 525-533, ISSN 1582- of the PAN bres for the knitting ding action of polyacrylamide in
6392 industry, 1998 acrylic dyeing, Journal of the So-
[17] Kitkulnumchai Y. et al.: Treatment [26] Ruiz-Herrera J.: The distribution ciety of Dyers and Colourists 109
of oxidized cellulose fabric with and quantitative importance of chi- (1993) 10, 330-333
chitosan and its surface activity tin in fungi, Proceedings of the 1st [34] Yanhl Y., Ch.M. Ladisch.:
towards anionic reactive dyes, International Conference on chitin/ Hydrophobic Interaction and Its
Cellulose 15 (2008) 599-608 chitosan(Muzzarelli RAA & Parise- Effect on Cationic Dyeing of
[18] Kim T.Y., Y.C. Sung: Adsorption rER, eds), MIT Sea Grant Report
equilibria of reactive dye onto hi- Acrylic Fabric, Textile Research
MITSG 78-7, Massachusetts Insti-
ghly polyaminated porous chitosan tute of Technology Cambridge MA, Journal 63 (1993) 5, 283-289
beads, Korean Journal of Chemical (1978) 11-21 [35] Shukla S.R. et al.: Solvent-assisted
Engineering 22 (2005) 5, 691-696 [27] Skjak-Braek G., T. Anthonsen, P. dyeing of acrylic bres. Part 1 - ef-
[19] Wong Y.C. et al.: Effect of tempe- Sandford: Chitin and chitosan: fect of solvents on physical proper-
rature, particle size and percentage sources, chemistry, biochemistry, ties of bres, Journal of the Society
deacetylation on the adsorption of physical properties, and applica- of Dyers and Colourists 107 (1991)
acid dyes on chitosan, Adsorption tions, Elsevier applied sci., London,
14 (2008) 1, 11-20 11, 407-409
England, 1989, 51-53, ISSN 0043-
[20] Rizescu T.: Some considerations [36] Puscas E.L., C.D. Radu: Introduc-
1443. WWJOA.
on the physical structure of synthe- [28] Aspinall G.O.: The polysacharides, tion in color evaluation and know-
tic bers (in Romanian), Plastic vol 3, Academic Press Inc., Orlan- ledge, Ed. Dosoftei, Iasi, (1997)
Materials 8 (1971) 6, 298-304 do, FL, 1985, 417-450 80-85
V. POPESCU i sur.: Nekonvencionalni postupak bojadisanja akrilnih vlakana kationskim bojilima za postizanje
320 egalnog obojenja, Tekstil 60 (7) 313-320 (2011.)
SUMMARY
Non-conventional method for the levelling dyeing of the acrylic
bers with cationic dyestuffs
V. Popescu, L.-R. Manea, A. Curteza, E. Vasluianu
The chitosan pre-treatments are sure and efcient solutions for accomplishing
the leveling dyeing of the acrylic-type synthetic materials with cationic dye-
stuffs. The determination, in an original way, of the levelness of dyeing and
the presentation of its dependence upon the characteristics and concentration
of chitosan used and upon the values of the temperature gradient during the
dyeing process have been studied. The mechanism of the afferent reactions
has been specied, and the effects of the chitosan, determined by its pre-re-
tarder role have been rendered evident by the more decreased values of the
colour strength K/S of the pre-treated samples as well as by the colour diffe-
rences as compared to the witness sample.
Key words: retardation agent, acrylic ber, chitosan, cationic dyestuff, pre-
treatment, levelness of dyeing
The Gheorghe Asachi Technical University of Iasi
Faculty of Textiles, Leather Engineering and Industrial Management
Iasi, Romania
e-mail: vpopescu@tex.tuiasi.ro
Received March 1, 2010
Izmir, Turkey
e-mail: fatma.ceken@deu.edu.tr
Received May 13, 2011 UDK 677.075:677.017(538.3)
Professional paper
The growth of technology and wide usage of electronical devices in daily life
threaten the human health. In order to solve this problem, the researches are
continued intensely to develop textile surfaces having electromagnetic shield-
ing properties. In this study, different knitted fabrics were produced on at
bed hand knitting machine by using stainless steel and copper wires. Then the
electromagnetic shielding effectiveness of these fabrics was examined. It was
concluded that the plain knitted fabrics having double ply wires had higher
electromagnetic shielding effectiveness values. There were no signicant dif-
ferences between the rib knitted fabrics and plain knitted fabrics produced
by using single ply wire in horizontal measurements. Although in rib knitted
fabrics, of which unit area contains much more wire than plain knitted fabrics,
there were no signicant differences in shielding.
Key words: knitted fabrics, electromagnetic shielding effectiveness, stainless
steel wire, copper wire
was observed that the double layered During knitting process of the fabrics The notation of the knitted structures
specimens shielded better than single with miss stitch rows by using single are given in Fig.1.
layered fabrics at the 860 -960 MHz ply wire, the wires were broken, be- Plain knitted fabric with two miss sti-
and 1750 - 1850 MHz frequency cause of that these fabrics could be tch rows
ranges. knitted by using double ply wires.
Soyaslan D. et al. [10] studied the For the same reason, the rib and car- 3.2. Measurement of
electromagnetic shielding effective- digan fabrics could be knitted by electromagnetic shielding
ness of plain knitting, weft in-laid using one ply wire. effectiveness
plain knitting, 1x1 rib and weft in- The codes of the knitted fabrics were In this study, free space measurement
laid 1x1 rib fabrics by using the fold- given below: technique was used in order to deter-
ed yarns obtained from Ne 20/2 cot- S = Single s = Stainless 1. Plain knitted mine shielding efciency of stainless
ton and copper wire with a diameter ply wire Steel structure steel or copper knitted fabrics. Fun-
of 0.1 mm, 0.15 mm and 2x0.15 mm D = Double 2. Rib knitted damental measurement method was
c = Copper
ply wire structure
diameter. Measurements were per- based on the signal attenuation two
3: Full Cardigan
formed in the frequency range of 27 4: Plain knitted
sides of fabric material located on far
MHz3 GHz. They observed that the fabric with one eld zones of transmitter and receiver
fabric construction was not effective miss stitch row antennas. In this method, stainless
on the electromagnetic shielding per- 5: Plain knitted steel or copper knitted fabrics behave
fabric with two
formance of knitted fabric samples miss stitch rows
as a reector, absorber and attenuator
for the frequency range of 800-3000 on incident eld. The ratio of total
MHz, weft in-laid plain knitting fab- Example: Ss1= Single ply wire-Stain- amount of transmitted signal strength
ric is the most effective structure as less steel-Plain knitted structure Dc4= over total incident signal strength de-
the EMSE value in the frequency Double ply wire - Copper- Plain knit- termines SE term related with mate-
range of 27400 MHz and weft in- ted fabric with one miss stitch row rial properties given above.
laid 1x1 rib structure was the most The stitch densities and also the miss The measurement setup is shown in
effective structure in the range 600 stitch values in unit length of plain Fig.3 and the practical measurement
800 MHz. They also stated that there knitted fabrics with one and two miss setup is shown in Fig.4. A spectrum
was no difference between the weft stitch rows are given in Tab.2. analyzer, Anritsu MS2711D with the
inlaid plain knitted and plain knitted Tab.2 Fabric stitch density values and option of transmission measurement,
samples in the frequency range 400 miss stitch values in unit length was used for the tests. In transmission
3000 MHz. The plain knitted fabric of plain knitted fabrics with one measurement option, reference level
with 2x0.15 copper content shielded and two miss stitch rows without shielding material under test
better than the plain knitted fabric The number is taken automatically with normali-
Fabric
with one 0.15 mm copper content in of miss zation process and the signal level
sample cpc wpc
the frequency range of 27350 MHz. stitches in with the material is compared in lo-
code
Both of the samples showed similar unit length garithmic scale in terms of RF
shielding performance in the frequen- Ss1 10,63 5,33 - power.
cy range 8003000 MHz. Sc1 9,80 5,33 - In other words, initially, the reference
signal is collected without the shiel-
Ss2 11,70 9,33 -
3. Material and method ding material at all frequencies. Afte-
Ss3 6,27 10,00 - rwards, the stainless steel or copper
3.1. Production of knitted samples
Ds1 9,87 5,33 - knitted fabrics were attached on the
Knitted fabrics were produced on 12 foam layer which is placed between
Dc1 9,07 5,33 -
gauge at bed hand knitting machine receiver and transmitter equipments.
by using stainless steel and copper Ds4 8,33 5,33 6
Finally, the signals obtained from
wires. Stitch densities were set to be Dc4 8,00 5,33 5 both states were compared.
according to the knitting structure. Ds5 7,83 5,33 7 The measurements are realized within
The specications of the wires were a band of 750 MHz to 3000 MHz. In
Dc5 6,67 5,33 10
given in Tab.1. this spectrum, GSM 900, GSM 1800,
cpc: courses per centimeter, wpc: wales per cen-
timeter several ISM bands which can be used
for personal purposes in limited
Tab.1 Specications of stainless steel and copper wires
power levels such as IEEE811.1 bg
Material Wire diameter (mm) Resistance ( mm2/m) band. Conductive knitted fabrics
Copper wire 0,1 0,017 were investigated for attenuation le-
Stainless steel wire 0,1 0,750 vels and the frequencies in a wide
F. EKEN et al.: The electromagnetic shielding properties of copper and stainless steel knitted fabrics,
324 Tekstil 60 (7) 321-328 (2011.)
Fig.5 The EMSE of single ply copper plain knitted fabrics Fig.6 The EMSE of single ply copper plain knitted fabrics
(vertical measurement) (horizontal measurement)
Fig.7 The EMSE of single ply stainless steel plain knitted Fig.8 The EMSE of single ply stainless steel plain knitted
fabrics (vertical measurement) fabrics having (horizontal measurement)
Fig.9 The EMSE of double ply copper plain knitted fabrics Fig.10 The EMSE of double ply copper plain knitted fabrics
(vertical measurement) (horizontal measurement)
slightly higher than the EMSE values these fabrics were expected in hori- When the EMSE gures of rib knitted
of plain knitted fabrics. The reason zontal measurements, because in structures (Fig.21-22) were compared
for this situation can be explained as these fabric structures only the miss to plain knitted fabrics (Fig.6-7), it
the stitches have to get longer along stitch numbers in fabric unit length was observed that in horizontal mea-
the fabric length because of the miss differs. The differences of miss stitch surements there was no signicant
stitches and these stitches form verti- numbers in stainless steel knitted differences between these two types
cal lines, so the conductivity increas- samples were higher than the samples of knitted structures. In vertical mea-
es.
knitted with copper wires, so their surements between 1300-2200 MHz
In Fig.17-20, the EMSE graphics of
EMSE values were higher than the frequency bands, the EMSE values of
plain knitted fabrics with two miss
stitch rows were given. When the copper knitted samples. In high fre- rib knitted fabrics are obtained higher
graphics of the plain knitted fabrics quency bands, EMSE values of the than the plain knitted fabrics. Espe-
with one miss stitch row and two plain knitted samples with two miss cially in 1400 MHz frequency band,
miss stitch rows were compared, sig- stitch rows were higher than the plain -32 dB EMSE value was very re-
nicant differences were not observed knitted fabrics with one miss stitch markable. Although there is no usage
in vertical measurements. The differ- row and the frequency band range is in this frequency band at the moment;
ences of the EMSE measurements of wider. reaching this performance value and
F. EKEN et al.: The electromagnetic shielding properties of copper and stainless steel knitted fabrics,
326 Tekstil 60 (7) 321-328 (2011.)
Fig.11 The EMSE of double ply stainless steel plain knitted Fig.12 The EMSE of double ply stainless steel plain knitted
fabrics (vertical measurement) fabrics (horizontal measurement)
Fig.13 The EMSE of double ply copper plain knitted fab- Fig.14 The EMSE of double ply copper plain knitted fab-
rics with one miss stitch row (vertical measure- rics with one miss stitch row (horizontal measure-
ment) ment)
Fig.15 The EMSE of double ply stainless steel plain knit- Fig.16 The EMSE of double ply stainless steel plain knit-
ted fabrics with one miss stitch row (vertical mea- ted fabrics with one miss stitch row (Horizontal
surement) measurement)
shifting this band can provide very gures were examined, it could be stitches had no effect on the EMSE of
efcient results. seen that there was no signicant dif- the fabrics with respect to knitting the
The graphics of rib and full cardigan ferences between the EMSE values stainless steel wires in two needle bed
knitted fabrics that could only knit of these fabrics. Knitting the stainless of the hand knitting machine with full
with single ply stainless steel wire steel wires in double needle bed of stitches.
were given in Fig.21-24. When these the hand knitting machine with tuck
F. EKEN et al.: The electromagnetic shielding properties of copper and stainless steel knitted fabrics,
Tekstil 60 (7) 321-328 (2011.) 327
Fig.17 The EMSE of double ply copper plain knitted fabrics Fig.18 The EMSE of double ply copper plain knitted fabrics
with two miss stitch rows (Vertical measurement) with two miss stitch rows (horizontal measurement)
Fig.19 The EMSE of double ply stainless steel plain knitted Fig.20 The EMSE of double ply stainless steel plain knitted
fabrics with two miss stitch rows (vertical measure- fabrics with two miss stitch rows (Horizontal measure-
ment) ment)
Fig.21 The EMSE of single ply stainless steel rib knitted fab- Fig.22 The EMSE of single ply stainless steel rib knitted fab-
rics (vertical measurement) rics (horizontal measurement)
Fig.23 The EMSE of single ply stainless steel full cardigan Fig.24 The EMSE of single ply stainless steel full cardigan
fabrics (vertical measurement) fabrics (horizontal measurement)
F. EKEN et al.: The electromagnetic shielding properties of copper and stainless steel knitted fabrics,
328 Tekstil 60 (7) 321-328 (2011.)
Izmir, Turska
e-mail: fatma.ceken@deu.edu.tr
Prispjelo 13.5.2011. UDK 677.075:677.017(538.3)
Stuni rad
kod tkanih uzoraka u tom frekven- Tab.2 Gustoa oica ispitivanih uzoraka podlijenog pletiva s jednim i s dva reda s
cijskom podruju. Najbolje vrijednosti proputenim oicama
kod frekvencija od 900 do 1800 MHz,
Oznaka Horizontalna Broj proputenih oica u
koje se upotrebljavaju za beinu tele- Vertikalna gustoa*
uzorka gustoa** jedinici duljine
foniju (GSM) za glatka pletiva, dobi- Ss1 10,63 5,33 -
vena su kod uzoraka pletiva proizve- Sc1 9,80 5,33 -
denih upotrebom prea Co/Cu/Ag u Ss2 11,70 9,33 -
omjeru 78/20/2. Takoer je uoeno da Ss3 6,27 10,00 -
dvostruki uzorci imaju bolji uinak Ds1 9,87 5,33 -
zatite od jednostrukih uzoraka u Dc1 9,07 5,33 -
frekvencijskom podruju od 860 do Ds4 8,33 5,33 6
960 MHz i 1750 do 1850 MHz. Dc4 8,00 5,33 5
Soyaslan D. i sur. [10] su prouavali Ds5 7,83 5,33 7
uinkovitost od elektromagnetskog Dc5 6,67 5,33 10
zraenja glatkih pletiva, kulirnih pod- *broj redova po centimetru, **broj nizova po centimetru
stavnih pletiva, 1x1 rebrastih desno-
desnih pletiva i kulirnih podstavnih
pletiva 1x1 rebraste strukture, uz ica od nehrajueg elika i bakra. Gustoa oica i broj proputenih
upotrebu dvostruke strukane pree Gustoa oica je podeena prema oica po jedinici duine kod glatkih
noe Ne 20/2 od pamuka i bakrene strukturi pletiva. U tab.1 navedena su podlijenih pletiva s jednim i dva
ice promjera 0,1 mm, 0,15 mm i svojstva upotrijebljenih ica. reda s proputenim oicama prikaza-
2x0,15 mm. Mjerenja su provedena u Tijekom pletenja uzoraka s jednim ne su u tab.2.
frekvencijskom podruju od 27 MHz redom s propuenim oicama upotre- Strukture ispitivanih uzoraka pletiva
do 3 GHz, te su uoili da konstrukcija bom jednostrukih ica, ice su preki- prikazane su na sl.2.
materijala nije utjecala na svojstva nute, te su zbog toga takvi uzorci 3.2. Mjerenje uinka zatite od
zatite od elektromagnetskog zraenja ispleteni upotrebom dvostrukih ica. elektromagnetskog zraenja
pletenih uzoraka u frekvencijskom Zbog istog razloga je uzorke rebra-
podruju od 800 do 3000 MHz, dok U ovom je radu za odreivanje uinka
stog i zahvatnog pletiva bilo mogue
se kod frekvencija od 27 do 400 MHz zatite od elektromagnetskog zraenja
izraditi od jednostruke ice. uzoraka pletiva od elika i bakra upo-
najuinkovitijim pokazalo glatko ku-
Uzorci ispitivanih pletiva su oznaeni trijebljena tehnika mjerenja slobod-
lirno podstavno pletivo, a kod frek-
vencija od 600 do 800 MHz se sljedeim oznakama: nim prostorom. Metoda mjerenja je
najuinkovitije pokazalo rebrasto ku- S - jednostruka ica temeljena na mjerenju slabljenja si-
lirno podstavno pletivo. Takoer su D - dvostruka ica gnala koji se transmitira kroz ispiti-
ustanovili da kod frekvencija od 400 s - nehrajui elik vani uzorak u dalekom prostoru od
do 3000 MHz nema znatnih razlika u c - bakar antena za transmitiranje i prihvaanje
uinkovitosti zatite glatkih podstav- 1 - glatko pletivo signala. U toj metodi, pleteni uzorci
nih kulirnih pletiva i glatih pletiva. 2 - rebrasto pletivo od elika ili bakra se ponaaju kao
Glatka pletiva izraena od bakrene 3 - dvostrano kulirno zahvatno pleti- reektor, apsorber i oslabljiva upa-
ice 2x0,15 mm imala su bolju vo (full cardigan) dnog signala. Omjer ukupne jakosti
uinkovitost od onih izraenih od 4 - glatko pletivo s jednim redom s transmitiranog signala u odnosu na
bakrene ice promjera 0,15 mm u proputenim oicama ukupnu jakost ulaznog signala odre-
frekvencijskom podruju od 800 do 5 - glatko pletivo s dva reda s propu- uje SE lan koji ovisi o svojstvu
3000 MHz. materijala (a koji je prethodno nave-
tenim oicama.
den u jednadbi 1).
Tako npr. uzorak oznake Ss1 je glatko
3. Materijali i metoda Shematski prikaz ureaja za mjerenje
pletivo od jednostruke eline ice, prikazan je na sl.3, a na sl.4 je prikaz
3.1. Izrada pletenih uzoraka Dc4 glatko podlijeno pletivo s jed- njegovog izgleda u praksi.
Pleteni uzorci su izraeni na ravno- nim redom proputenih oica od dvo- Analizator spektra, Anritsu MS2711D
pletaem stroju noe 12 uz upotrebu struke bakrene ice. s opcijom mjerenja transmisije upo-
Tab.1 Svojstva eline i bakrene ice upotrijebljene za izradu pletenih uzoraka trijebljen je za ispitivanja. U opciji
mjerenja transmisije, referentna mje-
Materijal Promjer (mm) Elektrini otpor ( mm2/m) ra je ona bez pletenih uzoraka u
Bakrena ica 0,1 0,017 ureaju, dobiva se automatski s pro-
elina ica 0,1 0,750 cesom normalizacije, a razina signala
F. EKEN i sur.: Svojstva zatite od elektromagnetskog zraenja pletiva od bakrenih i nehrajuih elinih ica,
332 Tekstil 60 (7) 329-337 (2011.)
4. Rezultati i rasprava
Rezultati mjerenja uinkovitosti
zatite od elektromagnetskog zraenja
svih ispitivanih uzoraka prikazani su
na sl.5-24. Ispitivana je uinkovitost
primijenjenih ica na zatitna svoj-
stva pletenih uzoraka, utjecaj pro-
Sl.2 Strukture ispitivanih uzoraka pletiva putenih oica u pletenoj strukturi
Pjenasta podloga Ispitivani uzorak (MUT) (podlijena pletiva), utjecaj pletiva
vee gustoe oica (rebrasto desno-
desno pletivo, zahvatno pletivo), od-
nosno openito utjecaj strukture ple-
tiva na zatitna svojstva.
Rezultati ispitivanja svojstava uin-
kovitosti zatite od elektromagnetskog
d>> daleki prostor
zraenja za uzorke glatkih pletiva od
jednostruke ice (eline ili bakrene)
RF ulaz Analizator spektra RF izlaz
prikazani su graki na sl.5-8, a ista
ispitivanja za uzorke glatkih pletiva od
Skalarni analizator
mree dvostrukih elinih ili bakrenih ica
prikazani su na sl.9-12.
Sl.3 Shematski prikaz ureaja za mjerenje zatite od elektromagnetskog zraenja Prema rezultatima prikazanim na
sl.5-8 moe se uoiti da uzorci gla-
tkih pletiva od jednostruke ice imaju
bolja zatitna svojstva u viim frek-
vencijskim podrujima, vrlo slabu
zatitu pokazuju u niim frekven-
cijskim podrujima. Signikantno je
da su vrijednosti elektromagnetske
zatite znatno bolje kod uzoraka ple-
tiva od dvostrukih ica. Dobivene su
vrijednosti uinka od elektroma-
Sl.4 Prikaz mjernog ureaja u praksi gnetskog zraenja -30-35 dB kod
uzoraka od dvostrukih elinih ica u
s ispitivanim uzorkom usporeuje se Mjerenja su provedena u frekven- frekvencijskom podruju od 1250 do
u logaritamskoj skali izrazom za RF cijskom podruju od 750 do 3000 2000 MHz, dok su kod uzoraka od
snagu. MHz. U tom spektru se nalaze i jednostruke eline ice zabiljeene
Drugim rijeima, poetni, referentni frekvencije za rad mobilne, odnosno vrijedosti zatite od elektromagnet-
signal prikupljen je bez zatitnog ma- beine telefonije GSM 900, GSM skog zraenja od 10 dB. Ovakva raz-
terijala kod svih frekvencija. Nakon 1800, ISM frekvencijsko podruje lika se moe objasniti time to je sred-
toga se postavljaju pleteni uzorci od (engl. Industrial, Scientic and Medi- nja vrijednost elektrovodljivosti povr-
elika i bakra na pjenastu podlogu cal band) namijenjeno industriji, zna- ine poveana kao posljedica upotre-
koja je smjetena izmeu ureaja za nosti i medicini, koje se mogu upo- be dvostruke eline ice u procesu
odailjanje i prijam. Naposlijetku se trijebiti za osobnu namjenu u ograni- pletenja.
usporeuju obje dobivene vrijednosti enom podruju kao to su to beine Rezultati ispitivanja uzoraka podlije-
signala. podrune mree, npr. IEEE811.1. nog pletiva s jednim redom s pro-
F. EKEN i sur.: Svojstva zatite od elektromagnetskog zraenja pletiva od bakrenih i nehrajuih elinih ica,
Tekstil 60 (7) 329-337 (2011.) 333
Frekvencija
Frekvencija(MHz(
(MHz) Frekvencija (MHz)
Sl.5 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja uzo- Sl.6 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja uzo-
raka (Sc1) glatkog pletiva od jednostruke bakrene ice raka (Sc1) glatkog pletiva od jednostruke bakrene ice
(vertikalna mjerenja) (horizontalna mjerenja)
Mjerenja transmisije (Cal) Mjerenja transmisije (Cal)
(Ss1 - vertikalno) (Ss1 - horizontalno)
Sl.9 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja uzo- Sl.10 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja uzo-
raka (Dc1) glatkog pletiva od dvostruke bakrene ice raka (Dc1) glatkog pletiva od dvostruke bakrene ice
(vertikalna mjerenja) (horizontalna mjerenja)
putenim oicama izraeni od dvo- renja. Jedino se na sl.14 kod uzoraka pletiva s jednim redom s proputenim
struke eline i bakrene ice prikaza- pletiva od dvostruke bakrene ice oicama, moe se uoiti da podlijeno
ni su na sl.13-16. Prilikom uspo- uoava dobra uinkovitost od elek- pletivo ima neto bolju uinkovitost
reivanja rezultata ispitivanih uzo- tromagnetskog zraenja pri niim i od glatkih pletiva. To se moe obja-
raka od glatkih pletiva, najvee vrije- srednjim frekvencijskim podrujima, sniti poveanjem duljine oice po
dnosti zatite od elektromagnetskog dok u viem frekvencijskom podruju jedininoj duljini pletiva, proputa-
zraenja dobivene su kod uzoraka od ne pokazuje tako dobru zatitu od njem oice ica tvori vertikalnu liniju
elinih ica, -30 dB pri 2016 MHz u elektromagnetskog zraenja. Takoer, to poveava elektrovodljivost ove
vretikalnim mjerenjima, dok je kod u vrlo niskom frekvencijskom pod- strukture pletiva.
uzoraka od bakrene ice izmjerena - ruju kod ovih uzoraka nije postignu- Na sl.17-20 grafiki su prikazani
22 dB. Prouavanjem grakih prika- ta dobra uinkovitost od elektroma- rezultati mjerenja uinkovitosti od
za rezultata mjerenja na sl.13-16, gnetskog zraenja. elektromagnetskog zraenja uzoraka
uoava se da ova vrsta pletenih struk- Usporeivanjem grakog prikaza podlijenog pletiva s dva reda s pro-
tura openito ima bolju zatitu u rezultata mjerenja uinkovitosti za- putenim oicama. Usporeujui ove
viem frekvencijskom podruju, i tite od elektromagnetskog zraenja rezultate s rezultatima za uzorke
kod vertikalnih i horizontalnih mje- uzoraka glatkih pletiva i podlijeog podlijenog pletiva s jednim redom s
F. EKEN i sur.: Svojstva zatite od elektromagnetskog zraenja pletiva od bakrenih i nehrajuih elinih ica,
334 Tekstil 60 (7) 329-337 (2011.)
Frekvencija (MHz)
Frekvencija (MHz)
Sl.11 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja Sl.12 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja
uzoraka (Dc1) glatkog pletiva od dvostruke bakrene ice uzoraka (Dc1) glatkog pletiva od dvostruke bakrene ice
(vertikalna mjerenja) (horizontalna mjerenja)
Frekvencija (MHz)
Frekvencija (MHz)
Sl.13 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja Sl.14 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja
uzoraka (Dc4) podlijenog pletiva od dvostruke bakrene uzoraka (Dc4) podlijenog pletiva od dvostruke bakrene
ice s jednim redom s proputenim oicama (vertikalna ice s jednim redom s proputenim oicama (horizontal-
mjerenja) na mjerenja)
Mjerenja transmisije (Cal)
(Ds4 - horizontalno)
Mjerenja transmisije (Cal)
(Ds4 - vertikalno)
Frekvencija (MHz)
Frekvencija (MHz)
Sl.15 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja Sl.16 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja
uzoraka (Ds4) podlijenog pletiva od dvostruke eline uzoraka (Ds4) podlijenog pletiva od dvostruke eline
ice s jednim redom s proputenim oicama (vertikalna ice s jednim redom s proputenim oicama (horizontal-
mjerenja) na mjerenja)
proputenim oicama, nije uoena broja proputenih oica u podlijenim s proputenim oicama i iri raspon
frekvencijskog podruja.
znaajna razlika kod vertikalnih mje- pletivima od nehrajueg elika bile Usporeujui grake prikaze rezul-
renja. Oekivano su dobivene razlike su vee nego kod uzoraka od bakre- tata uinkovitosti zatite od elektro-
uinkovitosti od elektromagnetskog magnetskog zraenja rebrastih uzo-
nih ica. Pri viim frekvencijskim
zraenja kod horizontalnih mjerenja raka pletiva (sl.21 i 22) s uzorcima
podrujima uinkovitost od elektro-
tih uzoraka podlijenih pletiva zbog glatkih pletiva (sl.6 i 7), uoeno je da
razlike u njihovoj strukturi, odnosno magnetskog zraenja pletiva s dva
kod horizontalnih mjerenja nema
u razlici broja proputenih oica po reda s proputenim oicama bila je znatnih razlika izmeu ovih dviju vr-
jedinici duljine. Dobivene razlike vea nego kod pletiva s jednim redom sta pletenih struktura. Kod vertikal-
F. EKEN i sur.: Svojstva zatite od elektromagnetskog zraenja pletiva od bakrenih i nehrajuih elinih ica,
Tekstil 60 (7) 329-337 (2011.) 335
Sl.17 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja Sl.18 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja
uzoraka (Dc5) podlijenog pletiva od dvostruke bakrene uzoraka (Dc5) podlijenog pletiva od dvostruke bakrene
ice s dva reda s proputenim oicama (vertikalna mje- ice s dva reda s proputenim oicama (horizontalna
renja) mjerenja)
Sl.19 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja Sl.20 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja
uzoraka (Ds5) podlijenog pletiva od dvostruke eline uzoraka (Ds5) podlijenog pletiva od dvostruke eline
ice s dva reda s proputenim oicama (vertikalna ice s dva reda s proputenim oicama (horizontalna
mjerenja) mjerenja)
Sl.21 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja Sl.22 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja
uzoraka (Ss2) rebrastog pletiva od jednostruke eline uzoraka (Ss2) rebrastog pletiva od jednostruke eline
ice (vertikalna mjerenja) ice (horizontalna mjerenja)
Sl.23 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja Sl.24 Uinkovitost zatite od elektromagnetskog zraenja
uzoraka (Ss3) zahvatnog pletiva od jednostruke eline uzoraka (Ss3) zahvatnog pletiva od jednostruke eline
ice (vertikalna mjerenja) ice (horizontalna mjerenja)
F. EKEN i sur.: Svojstva zatite od elektromagnetskog zraenja pletiva od bakrenih i nehrajuih elinih ica,
336 Tekstil 60 (7) 329-337 (2011.)
nih mjerenja u frekvencijskom dvostruke ice je vea i u irem 15th IMEKO TC4 Symposium on
podruju od 1300 do 2200 MHz, frekvencijskom podruju. Novelties in Electrical Measure-
uinkovitost zatite rebrastih pletiva Kod podlijenog pletiva s proputenim ments and Instrumentation, Ro-
je vea nego uinkovitost glatkih ple- oicama, oice se produljuju, tvore mania, 19-21 September (2007)
[5] Cheng K.B.: Production and
tiva. To se posebno istie pri frekven- vertikalne linije te dolazi do poveanja
Electromagnetic Shielding Effec-
ciji od 1400 MHz gdje je postignuta elektrovodljivosti, odnosno poveanja tiveness of the Knitted Stainless
vrijednost zatite, odnosno smanjenja uinkovitosti od elektromagnetskog steel/Polyester Fabrics, J. Text.
elektromagnetskog zraenja od -32 zraenja. Eng. 46 (2000) 2, 42-52
dB. Iako trenutno u tom frekven- Nisu dobivene signikantne razlike u [6] Cheng K.B. et al.: Development
cijskom podruju nema upotrebe, rezultatima zatite od elektroma- of Conductive Knitted-Fabric-
postizanje ovih vrijednosti i svojstava gnetskog zraenja kod horizontalnih Reinforced Thermoplastic Com-
zatite moe osigurati postizanje vi- mjerenja uzoraka rebrastog i glatkog posites for Electromagnetic Shiel-
soke uinkovitosti. pletiva od jedostrukih ica. Kod ver- ding Applications, Journal of
Thermoplastic Composite Mate-
Graki prikazi rezultata za rebrasta tikalnih mjerenja za rebrasta pletiva
rials (2000) 13, 378-399
i zahvatna pletiva koja su se mogla (koja po jedinici duljine imaju vei
[7] Cheng K.B., S., Ramakrishna,
izraditi samo s jedostrukim elinim broj ica) uoene su vee razlike u K.C. Lee: Electromagnetic Shiel-
icama, prikazani su na sl.21-24. odnosu na glatka pletiva, ali samo u ding Effectiveness of Copper/
Prouavajui dobivene rezultate visokim frekvencijskim podrujima. Glass Fiber Knitted Fabric Rein-
moe se uoiti da nema znaajnih Prema tome zaljuuje se da rebrasti forced Polypropylene Composi-
razlika u dobivenim vrijednostima uzorci pletiva nemaju signikantnu tes, Composites, Part A (2000)
uinkovitosti zatite od elektroma- razliku u postignutom uinku zatite 31, 1039-1045
gnetskog zraenja kod ovih pletenih od elektromagnetskog zraenja. [8] Perulmaraj R., B.S. Dasaradan:
Electromagnetic shielding effecti-
uzoraka. Pletenje elinih ica na
Literatura: veness of Copper Core Yarn Knit-
dvoigleninim ravnopletaim stroje- ted Fabrics, Indian Journal of Fi-
vima sa zahvatnim oicama nije po- [1] Ammari M. Et al.: Exposure to bre &Textile Research 34 (2009)
kazao utjecaj na poboljanje zatite GSM 900 MHz Electromagnetic 149-154
od elektromagnetskog zraenja, u od- Fields Affects Cerebral [9] Palamutu S. et al.: Electrically
nosu na uzorke pletiva od elinih Cytochrome Coxidase Activity, Conductive Textile Surfaces And
ica s punim oicama. Toxicology (2008) 250, 70-74 Their Electromagnetic Shielding
[2] Ahamed V.I.T. et al.: Effect of Efciency Measurement, Tekstil
Mobile Phone Radiation on Heart ve Konfeksiyon (2010) 3, 199-
5. Zakljuak Rate Variability, Computers in Bi- 207
Svrha ovoga rada bila je ispitati tek- ology and Medicine 38 (2008) 6, [10] Soyaslan D. et al.: Determination
stilne strukture ispletene s istim, 709-712 of Electromagnetic Shielding Per-
neobavijenim elektrovodljivim [3] Wieckowski T.W., J.M. Ja- formance of Plain Knitting and
nukiewicz: Methods for evalua- 1X1 Rib Structures with Coaxial
bakrenim i elinim icama kako bi
ting the shielding effectiveness of Test Fixture Relating to ASTM
se testirala njihova svojstva zatite od
textiles, Fibres & Textiles in Ea- D4935, The Journal of The Texti-
elektromagnetskog zraenja. Dobive- stern Europe 14 (2006) 5, 18-22 le Institute 101 (2010) 10, 890-
ni su sljedei rezultati: [4] David V. et al.: On the characteri- 897
Uinkovitost zatite od elektroma- zation of electromagnetic shiel-
gnetskog zraenja glatkih pletiva od ding effectiveness of materials,
F. EKEN i sur.: Svojstva zatite od elektromagnetskog zraenja pletiva od bakrenih i nehrajuih elinih ica,
Tekstil 60 (7) 329-337 (2011.) 337
SUMMARY
The electromagnetic shielding properties of copper and stainless
steel knitted fabrics
F. eken1, . Kayacan1, A. zkurt2, . Sekin Uurlu2
The growth of technology and wide usage of electronical devices in daily life
threaten the human health. In order to solve this problem, the researches are
continued intensely to develop textile surfaces having electromagnetic shiel-
ding properties. In this study, different knitted fabrics were produced on at
bed hand knitting machine by using stainless steel and copper wires. Then the
electromagnetic shielding effectiveness of these fabrics was examined. It was
concluded that the plain knitted fabrics having double ply wires had higher
electromagnetic shielding effectiveness values. There were no signicant dif-
ferences between the rib knitted fabrics and plain knitted fabrics produced by
using single ply wire in horizontal measurements. Although in rib knitted fa-
brics, of which unit area contains much more wire than plain knitted fabrics,
there were no signicant differences in shielding.
Key words: knitted fabrics, electromagnetic shielding effectiveness, stainless
steel wire, copper wire
Dokuz Eyll University
1Textile Engineering Department
Izmir, Turkey
e-mail: fatma.ceken@deu.edu.tr
Received May 13, 2011
Vodi za tekstilnu i odjevnu ma, zgradama, itd. Ne postoje stvarne Europska industrija ima dugu vodeu
industriju zamjene tekstila ni za odjeu ni za tradiciju na podruju inovacija, mode
unutranje ureenje. Jo je vanije da i kreativnosti. Unato sve veoj otroj
Odjea je naa druga koa. Odjea
e se mnogi materijali, kao plastika i globalnoj konkurenciji i premjetanju
nam daje toplinu i zatitu. Ona po-
metal, zamijeniti materijalima na bazi proizvodnje u zemlje s niskim pla-
kazuje tko smo, koliko smo stari,
tekstila u elektronici, opremi za zdra- ama, tekstilna industrija je i dalje
spol, status, drutveni stale, kulturu,
vstvo, energiji, graevinarstvu, auto- jedan od europskih vanijih indus-
religiju, politiko stajalite, lanstvo
u nekoj zajednici te osobni ukus. mobilskoj industriji, brodogradnji, trijskih sektora s godinjim prometom
Osim toga, tekstil ima i mnoge druge aeronautici, strojarstvu, proizvodnji veim od 210 mlrd. eura i ukupnom
namjene. Tekstil se upotrebljava svug- namjetaja, osobnoj zatiti i vjerojat- radnom snagom od 2,3 mil. radnika.
dje: kod kue, u prijevoznim sredstvi- no na novim, neoekivanim podru- Vaan je sudionik u svjetskoj trgovi-
jima tijekom sljedeih godina. Oe- ni, prva je u izvozu tekstila i trea u
kuje se da e ovi novi tekstilni proiz- podruju odjee.
*Prevedeno i pripremljeno prema: IP Awa-
vodi za inovativne tehnike namjene U proirenoj Europskoj uniji djeluje
reness and Enforcement: Modular Based
Actions for SMEs project; projekt IPeuro- kao i novi pametni ili inteligentni tek- 170 000 tvrtki od kojih su 96 % male
pAware, University of Alicante, modul za stilni proizvodi viefunkcionalnih i srednje tvrtke, te obuhvaaju fasci-
tekstilnu i odjevnu industriju, nancirano svojstava imati vee stope rasta i viu nantno industrijsko okruenje i proiz-
kroz CIP program, Directorate General for
Enterprise and Industry (Europska Komi- dodanu vrijednost nego tradicionalni vode vrlo velik broj razliitih potro-
sija) tekstilni proizvodi. akih i industrijskih proizvoda.
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.) 339
Tekstilne inovacije, kreativnost i ma tome, prava intelektualnog vlas- 1. Poslovne tajne i zatita od
moda nude mogunosti, a Europa ih nitva moraju biti aktivan dio poslo- nepotenog trinog natjecanja
moe dobro stimulirati s visokim stup- vne strategije. Namjena ovog vodia - to svaki od pojmova znai?
njem uspjenosti zbog svojih gospo- je da bude koristan alat za provoenje Koncepcija poslovnih tajni je kamen
darskih, tehnolokih, ljudskih i na uspjene strategije unutar tvrtke. temeljac zatite od nepotenog tr-
znanju zasnovanih resursa. Nije udo inog natjecanja. Samo odabrani
da mnogi konkurenti, u svom nasto- to treba znati o pravima krugovi zaposlenika smiju poznavati
janju oponaanja Europe, pokuavaju intelektualnog vlasnitva poslovnu tajnu, a oni koji je znaju tre-
koristiti preice i upadaju u zamku
Mnogi koji itaju ove smjernice vje- baju biti obvezani ugovornim odred-
piratstva i krivotvorenja.
rojatno e tvrditi da poslovni uspjeh bama na uvanje osjetljive poslovne
Europske tehnoloke i netehnoloke
ovisi uvelike o dizajnu proizvoda i informacije. Poslovna informacija se
inovacije ine bazu intelektualnog
odluujuem pitanju je li izgled proiz- moe smatrati osjetljivom ako se od-
vlasnitva spomenutog sektora. Ta je
voda, npr. cipele, kaua, rune torbice nosi na specine proizvodne ili in-
imovina moda i najvrednija, iji su
ili luksuzne haljine, odgovara ukusu dustrijske procese ili kada se odnosi
vlasnici ljudi, tvrtke i institucije koji
kupca. Drugi vani elementi mogu na komercijalne svrhe kao to su po-
predstavljaju europsku tekstilnu i
biti prepoznavanje marke na tritu stupci prodaje, proli kupaca, oglaa-
odjevnu industriju.
kao i potencijalna tehnologija koja se vanje, strategije, popis dobavljaa i
Ne kopiraju se samo luksuzni proiz-
koristi za preradu ili opremu proizvo- klijenata kao i na proizvodne procese.
vodi velikih tvrtki, male i srednje tvr-
da. Meutim, dok se pitanja dizajna, Dakle, pojam poslovna tajna znai
tke sve ee su rtva falsikatora.
brendiranja ili upotrebe najnovije povjerljivu poslovnu informaciju
One su i najranjivije, ali su istodobno
tehnologije ine kao oiti aspekti kon- koja je poznata samo odreenom kru-
i motor industrije u Europi. Takoer
ne pomae da neki od njih, primjeri- kurentske prednosti, veina zaposle- gu osoba unutar tvrtke i ne bi smjela
ce, ne znaju koji dio njihove imovine nih u ovoj industriji, dakle strunjaci procuriti iz tvrtke. Primjeri poslov-
ima pravo na koju vrstu zatite ili da podruja, ne povezuju jasno ova po- nih tajni jesu:
primjerice mogu djelovati protiv pi- slovna sredstva s pravima intelek- popis kupaca,
ratstva njihovih originalnih kreacija tualnog vlasnitva. Zato je svrha pecini postupak proizvodnje vla-
ak i ako nisu registrirali intelektual- ovoga vodia nastojati prikazati kako stitog proizvoda,
no vlasnitvo. No, postoje i neke tvr- razliiti oblici intelektualnog vlas- specini nain obrade materijala u
tke koje su razvile vjetinu upotrebe nitva mogu biti odluujui faktori proizvodnji proizvoda.
alata koji nude prava intelektualnog poslovanja za male i srednje tvrtke. U biti je svaki proizvodni proces ili
vlasnitva. Dakle, koji oblici steenog znanja su proizvod, koji omoguuje konkurent-
Treba postaviti nekoliko stratekih sadrani u konceptu intelektualnog sku prednost na tritu i za koji se ne
pitanja: Koje prednosti razlikuju neku vlasnitva? Intelektualno vlasnitvo eli da ga poznaju konkurenti, poslo-
tvrtku od konkurenata? Koje od tih ukljuuje: vna tajna. Dakle, ako bi itko piju-
prednosti bi trebalo zatititi i kako; niranjem otkrio jedinstvenu poslovnu
1. poslovne tajne, tajnu tvrtke, mogue je poduzeti pra-
primjerice igove, dizajn, modele, 2. autorsko pravo i srodna prava, i
marke (brendove), ambalau, indu- vne korake protiv nepotene poslov-
3. industrijsko vlasnitvo: ne prakse.
strijsku i poslovnu praksu? Isplati li dizajn,
se registrirati dizajne s obzirom na to Poslovne se tajne tehniki mogu pro-
igovi (zatieni znakovi),
da imaju vremenski jako kratku ko- vesti vrlo lako sve dok je osjetljiva
patenti i korisni modeli.
mercijalnu vrijednost? Kako se za- informacija tajna. Nije potrebno pod-
tititi od kopiranja na meunarodnim Prava intelektualnog vlasnitva su nijeti nikakav obrazac za zatitu u
sajmovima ili kopiranja od strane teritorijalno odreena prava. To znai nekom uredu za zatitu intelektual-
svojih poslovnih partnera? Koje ko- da svaka drava zadrava pravo de- nog vlasnitva. Vano je postaviti
rake poduzeti u nekim dravama kod nirati intelektualno vlasnitvo prema klauzule o zatiti poslovnih tajni kada
kopiranja? Koliko se mora platiti za svojim zakonima. Prema tome, ako je se zaposlenicima nude ugovori o
zatitu? Koliko je vremena potrebno poslovanje neke tvrtke orijentirano zapoljavanju. U suprotnom postoji
za zatitu? Kako generirati dobit kroz meunarodno, treba provjeriti odgo- izgledan rizik gubitka poslovne tajne.
zatitu prednosti? varajue zakone i prakse u dravi Zbog svega navedenog poslovne taj-
Upravljanje intelektualnim vlasni- (dravama) gdje tvrtka namjerava po- ne su vrlo krhki oblik zatite intelek-
tvom poveava konkurentnost. Vrlo slovati. Da bi se to postiglo, valja tualnog vlasnitva. Uz to, mnoge
vrijedan tekstil i odjea mogu postati prouiti osnovne informacije o nacio- tvrtke, velike i male, esto zanema-
jo vredniji i uiniti tvrtku jedinstve- nalnim legislativama vezanim za in- ruju sklapanje potrebnih ugovornih
nom - vodeom na svom tritu. Pre- telektualno vlasnitvo. odredbi s poslovnim partnerima i za-
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
340 Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.)
poslenicima za zatitu svojih poslov- sirati spomenuta djela, uz naplatu. fotografkinja Annie Leibovitz provela
nih tajni. Moe se ustvrditi da je dolo Ove isplate se esto isplauju prema sekuritizaciju prava na svoje fotogra-
do krenja poslovnih tajni jedino ako stvarnoj upotrebi djela i nazivaju se je s investicijskom bankom u New
postoje neki dokazi temeljeni na autorske naknade. Yorku, koja joj je omoguila da podi-
injenicama da su bili poduzeti kora- Autorsko pravo je standardno ogra- gne znaajnu svotu novca samo na
ci da se zatiti jedinstvena poslovna nieno na 50 godina nakon smrti au- temelju njenog autorskog prava.
informacija. tora (70 godina za Europu), premda Sekuritizacija (engl. securitization,
Imajui to u vidu, katkada bi trebalo mnoga nacionalna pravosua nude njem. Umwandlung in Wertpapiere),
razmotriti zatitu jedinstvene poslov- razliita trajanja prava. esto se do- proces pretvaranja neprenosivih
ne informacije i uz pomo drugih gaa da je tvrtka, a ne originalni autor oblika potraivanja (npr. kredita) u
prava intelektualnog vlasnitva (au- djela, nositelj autorskog prava. prenosive instrumente, tj. u vrijedno-
torsko pravo, zatita industrijskog Meutim, to ne znai da vlasnik autor- sne papire).
vlasnitva). Ova prava intelektualnog skog prava moe raditi to eli s dje- Treba znati da u Europi, to se tie
vlasnitva su mnogo snanija i lom. U Europi se autor moe uvijek autorskih i srodnih prava, nema us-
pruaju solidniji temelj za zatitu. suprotstaviti upotrebi djela koje je klaivanja, pa ako je neko djelo zati-
takvo da moe diskreditirati njegov eno zakonom o autorskom pravu u
2. Autorsko pravo i srodna prava ugled (tzv. moralno pravo), dok je to jednoj dravi, to ne znai da e biti
Autorsko pravo ima vanu ulogu u razliito u SAD-u. Takoer, vlasnik zatieno autorskim pravom u drugoj
tekstilnoj i odjevnoj industriji, kao i prava je duan dati autoru djela naziv dravi (razlika u kriterijima). Na pri-
u proizvodnji koe, namjetaja i djela na odobrenje. mjer, u Njemakoj nije mogue zatiti
obue, jer je: besplatno, lako i brzo se Autorska prava su zatiena u mno- trodimenzionalni dizajn (haljina, ci-
dobije i ne zahtijeva nikakve formal- gim zemljama i kao moralna prava. pele ili stolica) u obliku autorskog
nosti (izravno primjenjivo pravo). Koncepcija moralnih prava je naroito prava.
Djelo se smatra zatieno autorskim vana ako izvorni autor nije vlasnik
pravom im doe do njegova na- autorskog prava. Na primjer, autor 3. Prava industrijskog vlasnitva
stajanja. Zatita se moe odnositi npr. obino predaje autorsko pravo izda-
na referentna djela i proizvode (pred- vakoj kui, ali on e uvijek zadrati Industrijski dizajn
loke), novine, raunalne programe, moralna prava. To znai da naziv dje- Prava na dizajn zatiuju neovisno
baze podataka, umjetnika djela (di- la treba odobriti autor, a izdava ne izraene dizajne koji su novi ili origi-
zajn, slike, oblici i boje), arhitekturu smije koristiti rad neprikladno na nalni i imaju individualan karakter.
i oglaavanje, mape i tehnike crtee. nain koji bi eventualno diskreditirao Da bi se kvalicirao za zatitu dizaj-
Dovoljno je samo moi dokazati autora. na, sama izvedba dizajna ne smije biti
odreen datum nastajanja djela te ori- Ekonomska prava ukljuuju pravo na diktirana njegovim tehnikim ili
ginalnost ili novost spomenutog dje- rad, na slobodan izbor zaposlenja i na funkcionalnim aspektima. Prava na
la. Autori djela zatienih autorskim pravedne i potene radne uvjete; pra- dizajn se openito mogu klasicirati
pravom imaju iskljuivo pravo na vo na trajk; pravo na socijalnu sigur- kao industrijski dizajn, model ili ko-
koritenje ili da ovlaste druge da ko- nost; pravo na privatno vlasnitvo. risni model. Dizajn pod odreenim
riste spomenuto djelo pod odreenim Kao takva, ona se moraju smatrati uvjetima moe uivati zatitu kao au-
uvjetima. Autor djela moe zabraniti vanim oblikom ljudskih prava. Eko- torsko pravo.
ili pak odobriti njegovu: nomska prava zahtijevaju od drava Dizajn se moe sastojati od trodimen-
- reprodukciju u razliitim oblicima, da poduzmu korake i u zatiti eko- zionalnih karakteristika kao to su
kao to je tiskana objava; nomskih prava svojih graana. oblik ili povrina proizvoda, ili pak
- poetnu distribuciju u javnosti pu- Koncepcija srodnih prava odnosi dvodimenzionalnih karakteristika
tem prodaje i drugih prijenosa vlas- se na scensku umjetnost, snimanje kao to su uzorci, linije ili boje.
nitva na materijalnim kopijama; zvuka (npr. snimanje na kazete i CD) Trajanje zatite dizajna ovisi o lokal-
- iznajmljivanje kopija javnosti; i u organizacijama za snimanje i emi- nom pravosuu i nainu zatite, te
- prevoenje na druge jezike ili prila- tiranje u radio i TV programima. Ovi- nije jednoobrazno. Npr. u EU trajanje
goavanje. sno o nacionalnom pravosuu, srodna dizajna je 15 godina ukupno, a moe
Mnoga autorska djela zatiena au- prava mogu biti restriktivnija od au- se produavati svakih 5 godina.
torskim pravom zahtijevaju masovnu torskih prava [1]. Slino drugim obli- Unato injenici da meunarodna
distribuciju, komunikaciju i nan- cima autorskog prava na intelektual- pravna regulativa predvia uglavnom
cijsko ulaganje za njihovu objavu. no vlasnitvo, srodna prava su eko- obrambena djelovanja u kontekstu
Zato autori esto daju licenna prava nomska prava. Njima se moe trgo- industrijskog dizajna, ta prava osigu-
na svoja djela pojedincima ili tvrtka- vati ili se mogu prodavati kao svako ravaju veliko podruje poslovnih
ma koje najbolje mogu na tritu pla- drugo pravo vlasnitva. (Nedavno je mogunosti. Dizajn se moe licenci-
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.) 341
rati, prodati ili se njime moe trgova- torbice, itd.) uglavnom zatiuje svoj registrira ig. Najuobiajeniji sustav
ti na neki drugi nain. Takoer, u dizajn odjee u Grkoj. Jednoga dana, na meunarodnoj razini je Nicanski
kontekstu globalizacije dobro je pri- poznati konkurent odluio je kopirati klasikacijski sustav za igove koji
mijetiti da proizvodnja koja je nekoliko modela, proizvoditi ih u ima 34 klase za robe i 11 za usluge.
premjetena u zemlje s niskim prima- Kini i uvoziti u Grku. Budui da je Sustav klasikacije igova pomae
njima ne bi bila mogua bez po- to uzrokovalo gubitak jedne treine pretraivanju informacija o igovima
stojanja prava na industrijski dizajn. godinjeg prometa, Sorelle je na sustavan nain. Budui da se
Bez tih prava svatko ukljuen u odluio pokrenuti sudski proces pro- igovi podnose za izabranu skupinu
proizvodni proces mogao bi sasvim tiv potencijalnog prekritelja, to je proizvoda i usluga, klase olakavaju
zakonito kopirati dizajn. uzrokovalo zatvaranje mnogih proda- njihovo identiciranje u bazama po-
Zatitom dizajna titi se samo pojav- vaonica i kraj komercijalizacije kri- dataka.
nost proizvoda, dok se korisnim mo- votvorenih proizvoda. Bez zatite u igovi mogu biti individualni ili ko-
delom titi i funkcionalnost. U praksi, Grkoj Sorelle bi sigurno izgubio lektivni, ovisno o karakteru vlasnitva
isti oblik moe se tititi kako kori- svoj cijeli trini udio u Grkoj. prava intelektualnog vlasnitva. Ko-
snim modelom tako i dizajnom. Ko- Bez adekvatne zatite intelektualnog lektivni igovi su u vlasnitvu trgo-
risni model titi tehniku stranu vlasnitva u obliku dizajna, uspjeh vakih udruenja ili zadruga, a za
proizvoda, a dizajn titi iskljuivo mnogih modnih i dizajnerskih tvrtki korist lanova identiciraju odreen
njegov oblik i izgled. bio bi ozbiljno ugroen. proizvod jasnih karakteristika kao to
Prijava za zatitu dizajna podnosi se je npr. Leathermark.
uz odgovarajuu klasikacijsku oz- igovi (Zatieni znakovi) Velik broj zemalja takoer omoguava
naku proizvoda, ovisno o tome regi- ig moe biti bilo koji znak koji slui zatitu jamstvenih igova koji se do-
strira li se isti na nacionalnoj, regio- kao oznaka za dani proizvod ili djeljuju proizvodima na temelju udo-
nalnoj, europskoj ili meunarodnoj uslugu. Pomae kupcima identicira- voljavanja definiranim normama
razini. Vano je osigurati zatitu pod ti i kupiti proizvod ili uslugu jer pri- kvalitete i specikacijama za odreeni
onom klasikacijskom oznakom koja roda proizvoda i kvaliteta proizvoda proizvod. Jamstveni igovi se raz-
je znaajna za predmet poslovanja, naznaena tim jedinstvenim zatitnim likuju od kolektivnih igova u smislu
jer se iskljuivo tako mogu poduzeti znakom ispunjavaju potrebe kupca. da njihov vlasnik ne mora biti
zakonski koraci ako netko povrjeuje Sam znak moe biti posebna rije, udruenje ili skupina, ve se spome-
prava u toj specinoj klasi zatite. kao to su osobno ime, slova, brojevi, nuti jamstveni igovi mogu licencira-
Razliite klase su povezane s graki elementi, specine boje kao ti treim osobama na koritenje, npr.
razliitim objektima za koje se trai i kombinacija razliitih stilistikih tvrtkama, koje ispunjava ustanovlje-
registracija dizajna. Najuobiajeniji elemenata. U biti, ig treba biti znak ne norme. Vaan zahtjev za jamstve-
sustav standardiziran na meunarodnoj koji neki proizvod ili uslugu vizual- ne igove je da pravna osoba koja
razini je Locarno klasikacijski su- no, taktilno ili drugaije razlikuje od podnosi prijavu za registraciju jam-
stav za dizajna, koji ima 32 klase i drugih proizvoda ili usluga. stvenog iga bude kompetentna za
223 potklase. Klasikacijski sustav Prijava za zatitu iga podnosi se uz certifikaciju dotinog proizvoda.
za dizajn pomae pretraivanju infor- odgovarajue klasikacijske oznake, Jamstveni igovi mogu se koristiti
macija o dizajnu na vrlo sustavan ovisno o tome podnosi li se prijava za zajedno s individualnim igom proiz-
nain. Budui da su dizajni klasici- registraciju iga na nacionalnoj, re- voaa danog proizvoda. Na primjer,
rani lake ih je identicirati i pretra- gionalnoj, europskoj ili meunarodnoj Woolmark je ig iji je vlasnik Au-
ivati u bazama podataka. razini. Vano je osigurati zatitu u stralska tvrtka Woolmark. Ista tvrtka
Zatien dizajn ili model moe biti klasama koje mogu biti znaajne za je ujedno i ovlateno tijelo za izda-
pogodan za zatitu i prema zakonu o odreeni predmet poslovanja jer vanje licenci treim osobama ukoliko
autorskom pravu, ali samo za dizajne inae nije mogue poduzeti zakonske su zahtijevane norme ispunjene.
koji ispunjavaju dva zahtjeva: indivi- korake u sluaju da netko povrjeuje Woolmark nije samo logotip koji
dualni karakter dizajna i umjetniku prava u toj specinoj klasi. Na pri- oznaava sadraj vune u proizvodu,
vrijednost. To je odstupanje od opih mjer, ako je podnesen zahtjev za ve i integralni dio najveeg svjetskog
pravila autorskog prava koja ne zatitu iga u klasi 25 (odjea), ali ne programa za osiguravanje kvalitete
zahtijevaju da autorsko djelo ima i u klasi 18 (torbice) ili klasi 14 (re- vlakana.
specinu umjetniku vrijednost. meni za sat), ne moe se mnogo Potrebno je imati na umu da u sluaju
Postoje mnogi primjeri bitne uloge uiniti pri ostvarenju prava ako netko pojedinanih igova znak koji se po-
dizajna u industrijama tekstila, koe, drugi nepoteno koristi znak na torbi- dnosi za registraciju ne smije biti
obue i namjetaja: Tvrtka Sorelle, cama. generikog tipa, npr. podnoenje pri-
koja dizajnira i proizvodi cipele, Spomenute klasifikacijske oznake jave iga za znak polo za polo ma-
obuu i modne dodatke (npr. remenje, odnose se na robe i usluge za koje se jice bilo bi odbijeno. Podnoenje
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
342 Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.)
zahtjeva za zatitu znaka polo za proizvoda pod nazivom Operacija pretraivanje tehnike provodi manje
parfem bilo bi prihvaeno jer to nije otrovne cipele koja je pokrenuta strogo, korisni modeli se registriraju
generiki ili opisni znak parfema. 2008. U robnim kuama u talijanskim u roku od 6 mjeseci. Korisni modeli
Zatita iga titi vlasnika tako to osi- pokrajinama Toskana, Lacij i Kala- se ine posebno pogodnima za tvrtke
gurava ekskluzivno pravo upotrebe bria konscirano je 1,7 mil. konih u kojima postoji poveanje broja izu-
registriranog znaka za identikaciju proizvoda u vrijednosti od oko 20 mil. ma [2].
roba ili usluga, ili pak omoguava eura. Trite je tako oieno od Osnovne djelatnosti industrije teksti-
vlasniku licenciranje drugih osoba da ilegalnih proizvoda za koje je takoer la, koe, obue i namjetaja se ne te-
ga koriste uz naplatu. Odravanje u ustanovljeno da mogu biti opasni za melje na patentima, ve prije na pra-
vaenju za igove se moe obnavlja- kupce. Licencirani korisnici ovih vima dizajna, igovima i autorskim
ti neodreen broj puta uplatom igova takoer moraju potivati stro- pravima, no patenti se ipak koriste u
odgovarajuih pristojbi. Postoje etiri ge specikacije kvalitete. tim podrujima, posebno u podruju
razine zatite iga: tehnikog tekstila.
- nacionalna (vri se postupkom regi- Patenti i korisni modeli
stracije ispred nacionalnog ureda), Patenti su prava intelektualnog vlas- 4. Oponaanje i druge nepotene
- regionalna (npr. s postupkom ispred nitva koji jame vlasnitvo nad izu- trgovake prakse
zajednikog ureda zemalja Benelu- mom. Da bi se za izum ostvarila za- Proizvodi koji oponaaju druge proiz-
xa), tita patentom, izum mora ispunjavati vode jesu oni koji imaju izgled koji
- europska (postupkom ispred kriterije novosti, inventivnosti i indu- namjerno nalikuje ve postojeem
OHIM-a), strijske primjenjivosti. To znai da proizvodu ili su oznaeni igom koji
- meunarodna (s postupkom ispred prosjean strunjak podruja treba oponaa uveni ig, najee da se
WIPO-a). uvidjeti da prijava patenta doprinosi stekne korist iz reputacije ili slave
OHIM je kratica za Ofce for Har- aktualnom stanju tehnike, da je origi- postojeeg proizvoda. Takvi proizvo-
monization in the Internal Market nalna i da ima odreenu komercijalnu di ili igovi izgledaju toliko slini
Europske Unije, a WIPO je kratica za primjenu. Stoga, sam znanstveni rad originalima da kupci mogu zabunom
World Intellectual Property Organi- nije patentibilan. Patenti obino vrije- pomisliti da su ti proizvodi isti ili ba-
zation. de 20 godina, ovisno o pravnom su- rem da ih proizvodi ista tvrtka. Vla-
igovi su vano sredstvo za priopa- stavu. Postoje odreeni uvjeti kada se snici tvrtke znaju da uspjeh nekog
vanje vrijednosti proizvoda ili usluga patentna zatita ili zatita u obliku proizvoda ovisi o prepoznatljivosti
nekom tritu. Zatita iga je osnova korisnog modela ne moe odobriti, proizvoda kod potroaa. Jedan nain
za razliite strategije robnih marki naroito sljedeim sluajevima: da vlasnik iga povea prepoznatlji-
koje se temelje na diferencijaciji - za otkria, znanstvene teorije i vost kod potroaa je da koristi pre-
proizvoda i segmentaciji trita, to matematike postupke, poznatljiv izgled proizvoda ili paki-
je vano pri upravljanju konkuren- - za estetske kreacije, ranje poznato kao oprema proizvoda,
cijom, pri stvaranju potranje kod - za sheme, pravila i postupke za pro- zajedno s prepoznatljivim igom.
kupaca, te kod osiguravanja udjela na vedbu mentalnih aktivnosti, za igre Proizvodi koji oponaaju tete vla-
tritu. S obzirom na reeno, jasno je ili poslovanje, kao i za raunalne sniku tvrtke i potroau. Vlasnik tvr-
da su igovi presudni za industriju. programe, tke trpi gubitke kada potroa kupuje
Kod mnogih primjera je upravo ig - za naine prezentacije informacija slian proizvod mislei zabunom da
onaj koji odreuje koji proizvod e (npr. tablica, obrazaca, tipografskih je to originalni zatien proizvod.
kupac kupiti. aranmana), Potroa trpi jer slini proizvodi esto
U tom pogledu, kolektivni igovi su - za konstrukcije i procese koji su su- nisu iste kvalitete kao izvorni zatieni
vrlo uinkoviti jer na tritu povezuju protni zakonima prirode, proizvod.
proizvod i grupe tvrtki ili industrijski - za izume za koje bi industrijska pri- U veini europskih zemalja vlasnici
sektor. Udruivanjem napora i resursa mjena bila suprotna javnom redu ili zatienih proizvoda mogu traiti
pod kolektivnim igom male i srednje moralu. zatitu od proizvoaa slinih proizvo-
tvrtke svladavaju potekoe da kod Korisni model je slian patentu, ali su da putem zakonodavstva koje regulira
korisnika potaknu prepoznavanje i kriteriji za dobivanje ove vrste zatite nepotenu trinu utakmicu kada po-
vlastitih individualnih igova. Dva manje strogi, osobito oni uvjeti koji stoji oiti pokuaj proizvoaa slinog
kolektivna iga vero cuoio i vera se odnose na inventivnu razinu ili proizvoda da izvue korist iz kreativnih
pelle u vlasnitvu UNIC-a, talijan- neoiglednost. Ovaj oblik zatite napora i investicije vlasnika proizvoda
skog udruenja za trgovinu koom, mogue je ostvariti samo u odreenim sa zatitnim znakom. Nepotena natje-
bila su osnova za veliku zapljenu koju zemljama, a nudi zatitu u trajanju canja ukljuuju svaku radnju konkuren-
su provele talijanske vlasti zbog kri- oko 7 do 10 godina, ovisno o lokalnoj cije u suprotnosti s potenim praksama
votvorenih i piratiziranih konih legislativi. Budui da se prethodno u industrijskim ili trgovakim podru-
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.) 343
jima, kao i sve radnje koje unose zabu- kako prema zakonu o intelektualnom Zato se preporuuje provesti
ne o tvrtkama, proizvodima ili industrij- vlasnitvu tako i prema trgovakom pretraivanje dizajna?
skim ili trgovakim aktivnostima kon- pravu. Ono to se smatra nepotenim Ako vrijeme i budet dozvoljavaju,
kurenta. Jedan primjer zakona protiv varira od pravosua do pravosua kao mudro je provesti pretraivanje prije
nepotene trgovake prakse je smjerni- i od jednog poslovnog sluaja do dru- nego se podnese zahtjev za registra-
ca o nepotenoj trgovakoj praksi u gog, pa prema tome praktiki nema ciju dizajna. Ako je isti ili slian di-
Europskoj uniji (2005/29/EC) koja pravila koje bi omoguilo bolje zajn ve otkriven negdje drugdje,
sadri odredbe koje bi mogle proiriti odreenje karaktera radnje kojom se moda se dizajn nee moi registrira-
podruje zatite protiv oponaanja [3]. vri povreda. ti. Meutim, mora se imati na pameti
Lani navodi Karakteristini primjeri nepotenih da je broj postojeih dizajna (zati-
trgovakih postupanja su: enih i nezatienih) tako velik da je
Slino kao u sluaju oponaanja, potro-
povreda iga, stvarno vrlo teko provesti detaljnu
ai mogu biti zavedeni lanim navo-
nedozvoljeno oglaavanje i posebne pretragu dizajna. Stoga katkada moe
dima ili naznakama lanog porijekla.
taktike prodaje, biti vrlo dug posao pretraivati mno-
U toj praksi obmane potroai se
kraa poslovnih tajni, tvo baza podataka o dizajnima prije
namjerno dovode u zabludu netonim
pogreno predstavljanje roba i uslu- podnoenja zahtjeva za zatitu i pre-
oznaivanjem materijala ili zemlje po-
ga, i poruljivije je i mnogo bre podnije-
rijekla za dotini proizvod koji ima
krenje sporazuma o povjerljivosti ti zahtjev za zatitu dizajna bez pro-
velik ugled. Na primjer, sintetiki ma-
od strane bivih zaposlenika. vedbe detaljnog pretraivanja. Na-
terijali se prodaju kao koa, a cipele ili
Neovlatena upotreba svake druge dalje, nijedno pretraivanje nee
neki drugi modni dodaci su oznaeni
oznakom Made in Italy ili Made in nematerijalne imovine koju tvrtka jamiti da se odreeni dizajn ne moe
France, premda su stvarno izraeni posjeduje moe se takoer okvalici- stvarno registrirati. Cilj pretraivanja
negdje drugdje. Ovi sluajevi ne pre- je dati dobru procjenu izgleda za do-
rati kao nepoteno trino natje-
dstavljaju povrede prava intelektual- bivanje zatite dizajna.
canje.
nog vlasnitva i zadovoljtinu treba Mogue je ovlastiti i zastupnika za
traiti prema odredbama koje se odno- prava intelektualnog vlasnitva da
Stvaranje vrijednosti
se na zbunjujue oglaavanje ili ne- napravi pretragu dizajna ili to moete
pomou prava intelektualnog uiniti sami ili takav zadatak moete
potena trgovaka postupanja.
vlasnitva dati zaposleniku koji je odgovoran za
Druga nepotena trgovaka Faza 1: Utvrditi jesu li odreeni prava intelektualnog vlasnitva. Tako
postupanja proizvodi/kreacije stvarno novi se pretraivanje moe provesti ko-
Uvijek postoji mogunost pozivati se Kada postoji ideja o novom proizvo- ritenjem razliitih baza podataka.
na zakonske odredbe o nepotenoj du ili dizajnu cipela, odjee, runih Neke slobodne baze podataka gdje se
trinoj utakmici ako prijevarno ili torbi, namjetaja itd. ili se razmilja o moe pretraivati dizajn su sljedee:
pogreno poslovno ponaanje konku- logotipu ili slici radi razlikovanja i OHIM: http://oami.europa.eu/
renta uzrokuje ekonomske gubitke. prodaje na tritu, proizvoda ili bren- RCDOnline/RequestManager
Postoje dvije velike kategorije ne- DZIV: http://www.dziv.hr/digitalli-
dova, valjalo bi se pitati jesu li te
potene trine utakmice ili nepotenih brary/default.asp?izb=
ideje stvarno nove ili ih je ve netko
trgovakih postupanja: WIPO: http://www.wipo.int/ipdl/
drugi izmislio (proizvode, dizajn) ili
poduzetnitvo koje zbunjuje potro- en/hague/
ih koristi (logotip, znak, itd.) ili ih je
ae glede porijekla proizvoda, i DZIV je kratica za Dravni zavod za
ve zatitio patentom, dizajnom ili
nepotena trgovaka postupanja intelektualno vlasnitvo Republike
igom. Razmiljajui o ovim sred-
koja obuhvaaju svaku drugu radnju Hrvatske.
stvima zatite (patent, dizajn, ig),
koja moe uzrokovati gubitak zbog
nepotene utakmice. naroito je vano pokuati ustanoviti Zato se preporuuje provesti
Uobiajeni koncepti na koje se mo- mogu li se ideje jo uvijek zatititi pretraivanje iga?
emo pozvati jesu vjerojatnost do- (uglavnom da ih nitko drugi ve ne Korisno je pronai je li se neka druga
voenja u zabunu ili nezakonito pri- koristi ili titi). U mnogim sluaje- tvrtka ve koristi igom koji je
svajanje ugleda na tritu. Budui da vima, ova praksa bi trebala omoguiti identian ili slian znaku koji se pla-
su pravne odredbe protiv nepotenih utedu vremena i novca jer je uvijek nira koristiti i/ili zatititi. Time se
trgovakih postupanja usko povezane bolje ustanoviti prije poetka po- postie sigurnost da se ne kri tue
(ali jo uvijek razliite) od pravnih stupka registracije zatite da je ve pravo na ig. Posljedice mogu biti
odredaba intelektualnog vlasnitva, neto slino bilo na tritu i da se zato znaajne ukoliko se ne napravi pre-
uobiajeno je da tvrtke podnose tube, odreeni proizvod ne moe zatititi. traga, ovisno o tome do koje se mjere
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
344 Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.)
planira koristiti ig i koliko bi kotalo Zato se preporuuje provesti U.S. Patent and Trade Mark Ofce
da se ig izmijeni ako doe do sukoba pretraivanje patenata trailica patenata - http://www.usp-
interesa. Ako je ig koji se eli kori- esto, zbog nedostatka informacija to.gov/patft/;
stiti ve netko drugi registrirao, sigur- ili vremena da se provede ciljano WIPO (Patentscope)- http://www.
no ga se nee moi koristiti. Takoer, pretraivanje patenata, postojei se wipo.int/patentscope/search/en/
sud e pretpostaviti da se znalo za izumi nanovo izume, ve rijeeni pro- search.jsf
registraciju iga i predmnijevat e CAMBIA Patent Lens - http://www.
blemi se ponovno rjeavaju i proizvo-
sluaj na taj nain. Takvo nedozvolje- patentlens.net/
di koji su na tritu se ponovno raz-
no koritenje iga upuuje na to da se Osim tih baza podataka, mogue je
vijaju. Udvostruenje napora na taj
radi o upornom kritelju prava. Na- provesti pretraivanje stranica nacio-
nain stoji europsku industriju na mi-
dalje, to znai da bi se moglo povui nalnih patentnih ureda uzimajui u
lijune eura svake godine. Patenti su
odgovornost i za nastalu tetu i tro- obzir injenicu da geografska pokri-
kove postupka to bi moglo dovesti zlatni rudnik informacija. Oko 80 % venost patentom moe biti ograniena
prisilne zabrane koritenja zatitnog tehnikih informacija se objavljuje u iskljuivo na zemlju za koju je
znaka. patentnoj dokumentaciji - esto ni- zaduen taj patentni ured.
Za pretragu igova preporuuje se gdje drugdje. Meutim, pretraga pa-
angairati zastupnika koji e provesti tenata nije lagan zadatak. Patenti su Faza 1: Zakljuak
detaljno pretraivanje (jer ono zahtije- organizirani hijerarhijski prema kla- Veina korisnika preferira angairanje
va mnogo vremena), no to ujedno za- sama i potklasama izuma, slino profesionalne tvrtke za pretraivanje
htijeva i odreena nancijska sred- nainu kako su organizirane knjige u vie nego da pretraivanje rade sami.
stva za angaman registriranog za- knjinicama. Upotrebom ovog susta- To je razumljivo ako nancijski pla-
stupnika. Pretraga iga moe se pro- va klasikacije mogue je nai i ana- novi tvrtke opravdavaju izdatke pro-
vesti i samostalno ili se taj zadatak lizirati patente koji su u istoj klasi kao sjenog troka za detaljno profesio-
moe dodijeliti zaposleniku koji je i neije ideje. nalno pretraivanje. Ako pretrai-
odgovoran za prava intelektualnog Kada izumitelj doe s idejom, tvrtka vanje obavlja zastupnik, on bi takoer
vlasnitva u tvrtki. Pretraivati se mo- mora odluiti je li vrijedno investira- trebao dati i pravno miljenje je li
e pomou razliitih baza podataka. ti u ideju. Nadalje, uprava tvrtke bi predloeni zatitni znak, dizajn ili pa-
Neke slobodne baze podataka, gdje uobiajeno htjela znati za podruja u tent pravno siguran u kontekstu regi-
se mogu pretraivati igovi jesu: koja je poeljno investirati. Patentna striranih ili neregistriranih prava.
OHIM: http://oami.europa.eu/CT- analiza otkriva podruja koja su zau- Meutim, vrijedno je znati da postoje
MOnline/RequestManager/en_ zeta i privlae zanimanje i ona slobodne (neki primjeri su ve nave-
SearchBasic podruja koja su jo otvorena za dje- deni) ili privatne, pretplatne i/ili na-
DZIV: http://www.dziv.hr/digitalli- lovanje i mogu stvoriti mogunost da platne trailice koje omoguuju da
brary/default.asp?izb= se ispuni ta praznina od strane zain- tvrtke same obave osnovno pretra-
WIPO: http://www.wipo.int/roma- teresirane tvrtke. Stvarno inovativan ivanje. Bilo koji pristup da se oda-
rin istraivaki tim mogao bi ak patent- bere, uvijek je vrijedno provesti neko
TMview: http://www.tmview.euro- vrijeme prouavajui to ve postoji
nu analizu koristiti za predvianje
pa.eu/tmview/welcome.html na tritu kako bi se izbjegla skupa
sljedeeg razvoja tehnologije i go-
specijalizirana meunarodna trailica iznenaenja i nesvjesno krenje
spodarstva. Da bi se patenti pretra-
za igove. neijih prava.
ivali, moe se angairati registrira-
http://trademark.markify.com
nog patentnog zastupnika da se po- Faza 2: Procjena razine rizika za
specijalizirana meunarodna trailica
za igove. brine za taj zadatak. Takoer, mogue svaki inovativni predmet/trite/
Osim traenja registriranih (i oeki- je samostalno pretraiti patentne baze posao
vanih) igova takoer moe se traiti ili dati taj zadatak nekome u tvrtki Kada se identiciraju oni predmeti
i neregistrirane igove upotrebom in- koji je odgovoran za prava intelek- koji su stvarno inovativni i koji daju
ternetskih trailica. Na primjer, upi- tualnog vlasnitva. visoku dodanu vrijednost tvrtki, tada
som predloenog naziva u polje Pretraivanje je mogue provesti treba razmotriti neka pitanja i glavne
trailice na Google (www.google. pomou razliitih besplatnih baza po- probleme koji mogu pomoi denira-
com), dobiva se izvjee gdje se na- dataka. Neke od njih su sljedee: ti razinu rizika koja je povezana s
ziv pojavljuje na web stranicama koje Portal Europskog patentnog ureda predmetima i odrediti najbolju strate-
je indeksirala Google trailica. Bu- (Espacenet) - http://ep.espacenet. giju prava intelektualnog vlasnitva.
dui da nijedna trailica nije potpuna, com/ Glavna pitanja koja treba razmotriti
pretraivanje bi trebalo ukljuivati Google Patents - http://www.goo- prije deniranja strategije prava inte-
nekoliko trailica. gle.com/patents lektualnog vlasnitva jesu:
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.) 345
Rizici povezani s imovinom tvrtke ma jo nije stupila u gospodarski Opasnost na sajmovima i izlobama
Mogu li se osnovni proizvodi/krea- promet? Opasnost na sajmovima i izlobama
cije neke tvrtke lako kopirati? Zah- - Organizira li tvrtka sama transport se naroito odnosi na industrije tek-
tijevaju li specino struno znanje roba? Istie li se pritom pakiranje? stila, odjee, obue, namjetaja i ko-
(know-how) i/ili specian napor za (ig sadraj koji je opisan, itd.) e. Dizajni prikazani na meuna-
svoj razvoj? Kako se konkurencija tvrtke odnosi rodnim sajmovima esto se jednosta-
prema svom pravu intelektualnog vno otmu, ak prije nego se nau u
Koji bi bio najlaki nain da se ko-
vlasnitva? fazi proizvodnje i plasmana na trite.
pira odreena kreacija: sajmovi,
- Zatiuju li svoje predmete? To je jo lake uz pomo dizajnera
uzorci, poslani proizvodi, katalozi,
- Jesu li bili kopirani? koji imaju iskustvo za praktiki tre-
internet, itd.?
Rizik povezan s istraivanjem i raz- nutnu reprodukciju crtea i uzoraka.
Potpisuju li zaposlenici ugovore o
vojem, dizajnom, narudbama, proiz- Zatim se daje narudba u treoj zem-
tajnosti ili neobjavljivanju informa- vodnjom
cija kao dio njihovih poetnih uvje- lji gdje je radna snaga jeftina pa se
U kojim fazama stvaranja dodatne tada ti predmeti vraaju u Europu u
ta zaposlenja i zatim godinje anek- vrijednosti tvrtka koristi vanjske
se istih? dizajnu koji je bio popularan na saj-
usluge?
Je li odnos tvrtke s vanjskim privre- mu i koji e biti uspjean tijekom se-
Ukljuuju li te faze kljune informa-
menim zaposlenicima deniran de- zone. esto su krivotvoritelji bri od
cije ili znanje koje moe omoguiti
taljnim ugovorom ili sporazumom izumitelja i registriraju kreacije izu-
vanjskim partnerima da kopiraju
o tajnosti i neobjavljivanju informa- mitelja pod svojim imenom ve za
predmet?
cija sa specinim odredbama koje vrijeme samog sajma.
Jesu li odnosi s vanjskim partnerima
se tiu prava intelektualnog vlas- Svjesni toga, neki organizatori teksti-
denirani preciznim ugovorom ili
nitva? lnih i odjevnih sajmova ve su usvoji-
ugovorom o tajnosti koji specino
li vlastiti etiki karakter (npr. Hei-
Rizici povezani s komercijalnim i di- ukljuuje i prava intelektualnog
mtextil u Njemakoj i Premiere Vison
stribucijskim aktivnostima vlasnitva?
u Francuskoj) i pravila protiv kri-
Kako nastupiti na glavnim sajmovi- Koliko dobro tvrtka poznaje svoje
poslovne partnere? votvorenja (npr. Heimtextil je odluio
ma (vidjeti specine upute pod
- Tko su njihovi partneri? da ne autorizira nijednu fotograju
Opasnosti sajmova i izlobi):
- Veu li se oni ugovorom o koopera- tijekom sajma, a vie podataka o po-
- Predstavljaju li se nove kreacije
ciji s procesima tvrtke? litici i opim uputama koje daju orga-
svake sezone?
- Rade li s konkurentima tvrtke? nizatori kao Guangzhou i Hong Kong
- Posjeuje li agent ili trea strana
- Posjeuje li ih se esto? Fashion Fair nalazi se na: www.can-
izlobe u ime tvrtke?
Ima li se s njima sporazum o pravi- tonfair.org.cn, www.tdctrade.com).
Kako je organizirana prodajna Meutim, svi trgovaki sajmovi ne-
mrea: ma intelektualnog vlasnitva (licen-
ciju, itd.)? Je li on ekskluzivan? Ne- maju isti pristup. Da bi se rizik sma-
- Radi li tvrtka s vanjskim predstav- njio na minimum, postoje neke pre-
nicima/treim osobama u svakoj ekskluzivan? Doputa li se podli-
cenciranje od strane partnera tvr- poruke prije nego se kreacije izloe
zemlji ili direktno s kupcima tvr- na sajmu:
tke?
tke? - Treba provjeriti da se ne kri zatie-
Pripravnost, svjesnost i spremnost na
- Je li odnos tvrtke s vanjskim agenti- ni dizajn u dotinoj zemlji.
djelovanje
ma/treim osobama deniran detalj- - Treba ustvrditi da postoji korist od
Kako se procjenjuje svoje znanje o
nim ugovorom ili sporazumom o zatite od kopiranja u toj zemlji (au-
reakciji na piratstvo i krivotvo-
tajnosti i neobjavljivanju informa- renje? torsko pravo, neregistrirano pravo,
cija sa specinim odredbama koje Postoji li specian postupak za registrirano pravo).
se odnose na prava intelektualnog upravljanje pravima intelektualnog - Ako se kreacija u toj zemlji moe
vlasnitva? vlasnitva? zatititi zatitom autorskog prava,
- Je li tvrtka dovoljno informirana o Postoje li mehanizmi za otkrivanje treba provjeriti moe li se dokazati
poslovima svojih kupaca? piratstva i krivotvorenja? odreeni datum kreacije ili otkri-
- Jesu li transakcije tvrtke s kupcima Je li odgovornost za prava intelek- vanja dizajna; mogu se koristiti fo-
zatiene bilo kojom vrstom ugovo- tualnog vlasnitva jasno denirana tografije dizajna tijekom sajma;
ra ili ugovora o tajnosti koji spe- u nekoj tvrtki? objava na web stranici ili u novina-
cino ukljuuju i prava intelek- Postoje li svi dokumenti za svaki ma ili katalogu i slubeno pismo
tualnog vlasnitva? proizvod u sluaju da se mora doka- odvjetniku tijekom izlobe. Postoje
- titi li tvrtka svoje predmete od po- zati njegovu inovativnost i pravo mnoga druga sredstva za dokazi-
tencijalnih partnera i kupaca s koji- prvenstva? vanje kreacije kao primjerice
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
346 Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.)
preporueno pismo koje tvrtka kupci inzistiraju na snienju cijene dolazi do pokuaja registriranja
poalje sama sebi i u kojem se nala- kako bi se uskladile cijene s konku- istog imena tvrtke negdje drugdje
zi kreacija i koja se nee otvoriti. rentom na dotinom tritu; netko na svijetu;
- Ako se kreacija predstavi u nekoj vjerojatno nudi sline proizvode na cijene odreenih sirovina ili cijene
zemlji Europske unije, moe se ima- tritu po nerealistino niskoj cije- koje su potrebne za odreeni
ti korist od autorskog prava ili nere- ni; proizvod ponu se poveavati bez
gistrirane zatite prava od kopiranja proizvodi sa zatitnim znakom tvr- odreenog ekonomskog razloga;
u dotinoj zemlji (autorsko pravo je neki predstavnici prodaje/dizajneri
tke se prodaju po znatno snienim
ovisno o zemlji, neregistrirani di- nedavno su napustili odreenu tvr-
cijenama i/ili u neovlatenim proda- tku i postoji sumnja da rade negdje
zajn Zajednice, neregistrirani dizajn vaonicama; drugdje na istom tritu.
u Velikoj Britaniji). Kao i u drugim moe se vidjeti proizvod koji je vrlo Najbolji nain kako otkriti kopiranje
zemljama, treba provjeriti moe li slian proizvodu tvrtke na trgova- tvrtke je koritenje vlastitih resursa:
se dokazati odreeni datum otkri- kom sajmu, u prodavaonici, na uli- rezultata tvrtke, samih autora, rezul-
vanja/objave dizajna. Valja imati na ci, na web stranicama, itd.; tata prodaje, osoblja tvrtke openito,
umu da je registrirani ili neregistri- uzorci koji su doneseni na sajam dizajna, proizvodnje, prodajnih part-
rani dizajn Zajednice zatien samo iznenada nestaju; nera ili kooperanata kao i kupaca
u zemljama EU. kopiraju se direktni konkurenti; proizvoda tvrtke koji su ziki prisut-
- U obzir treba uzeti da otkrivanje di- dobiva se poruka od carinske ispo- ni na domaim i inozemnim tritima.
zajna tvrtke u nekoj zemlji moe stave da zadrava sumnjivu robu Ako se uspije u stvaranju solidnog
unititi kriterije novosti proizvoda koja je slina ve vienoj; partnerstva i ako se odrava direktan
potrebne za daljnju registraciju u ambalaa ima nejasna slova, krivo i est kontakt s partnerima, oni bi tre-
istoj zemlji. Zato je vano ustvrditi bali biti najbolji izvor informacija. To
ispisane rijei ili se izostavljaju ko-
da postoji i druga mogunost moe zahtijevati novaca i vremena -
dovi proizvoaa, igovi, patenti,
zatitite za kreaciju tvrtke prije i/ili ali nema sumnje da e ti napori
autorska prava ili druga informacija pomoi da se utede novac i vrijeme
nakon sajma. koja bi se normalno nalazila na
- Poslovni ugovori bi se trebali prila- i da se na kraju izbjegne prekasno
proizvodima; otkrivanje tko kopira tvrtku. Konano,
goditi da se izbjegne bilo kakvo
otkriva se reklamiranje proizvoda iz procjena razine rizika neije imovine
otkrivanje kreacija tvrtke bez privo-
izvora koji ne pripadaju izvornoj klju je odreivanja je li vrijedno
le autora. Odnos s partnerima trebao
tvrtki ili distributerima; zatititi istu pravom intelektualnog
bi se denirati detaljnim ugovorom
dugogodinji kupci tvrtke pitaju vlasnitva i drugim sredstvima, kao
ili ugovorom o tajnosti sa specinim to su specine ugovorne odredbe.
objanjenje specifine prednosti
odredbama koje se odnose na prava Ova procjena se mora provesti izvan
proizvoda tvrtke u usporedbi s
intelektualnog vlasnitva. tvrtke, ali i unutar nje, jer opasnost
generikima;
robna marka gubi svoj presti na moe takoer postojati u istoj zemlji,
Mogui pokazatelji kopiranja
tritu i kod klijenata; istoj regiji ili ak unutar tvrtke. Inter-
kreacije
na strategija za kontrolu i upravljanje
Vano je promatrati trite i moi proizvode tvrtke nose pojedinci
pravima intelektualnog vlasnitva
otkriti krivotvorenje od samog po- razliite profesionalne aktivnosti ili
opisana je u fazi 4 i temelji se na
etka. To je osnovni korak koji omo- drutvenog statusa nego je trite rezultatima ove procjene rizika.
guuje pravovremeno reagiranje tvrtke (to je naroito vano za
odgovarajuim akcijama kada se au- prestine robne marke); Faza 3: Zaraditi novac i stvoriti
tor suoi s takvom situacijom. Postu- zaprimaju se reklamacije glede kva- vrijednost primjenom vlastitog
pak se sastoji od provjere specinih litete proizvoda tvrtke ili se uje o intelektualnog vlasnitva
problema i situacija koje su vrijedne tetnim uincima na zdravlje koji Prodaja, nabava ili licenciranje inte-
analize. Slijede neke smjernice koje potjeu od proizvoda tvrtke, npr. lektualnog vlasnitva moe donijeti
mogu pomoi u otkrivanju da se ko- rezultat loe kvalitete tkanine, znaajnu dobit. Meutim, zbog po-
pira ili e se kopirati kreacija tvrtke: toksinih ili tetnih bojila, itd.; manjkanja svijesti o komercijalnim
prodaja tvrtke se smanjuje na tritu jedan od proizvoaa/prodavaa mogunostima koje prua intelek-
bez odreenog razloga; tvrtke esto radi neovisno, izbjega- tualno vlasnitvo, mnogo toga ostaje
proizvodi tvrtke se neoekivano fo- va usku suradnju i daje vrlo malo neiskoriteno. Kako se mogu izbjei
tograraju ili vide u zemljama gdje podataka o svom poslovanju; zamke?
se ne prodaju; poinju se dobivati ponude od po-
kolege daju komplimente za prodor slovnih savjetnika za osiguranjem Pronai pravog partnera
na trite u zemlji gdje autori nisu usluge u borbi protiv krivotvo- Da bi trita postala transparentnija i
prisutni; renja; da bi vlasnici intelektualnog vlas-
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.) 347
nitva imali bolji pregled tko je ega moe izdrati potencijalne napade, Razliita sredstva koriste se za tra-
vlasnik, u posljednje vrijeme pojavile koliko dugo e trajati zatita i koja enje potencijalnog davatelja ili kori-
su se razliite mogunosti trgovake trita pokriva. Nadalje, potrebno je snika licencije. Valja iskoristiti te
razmjene za samo intelektualno vlas- stvoriti jasnu sliku o komercijalnoj mogunosti i ispitati kako poslovanje
nitvo. Cilj tih razmjena je da se sa- vanosti svog intelektualnog vlas- temeljeno na intelektualnom vlasni-
stanu kupac i prodava. Slino dru- nitva za potencijalnog kupca ili da- tvu moe poprimiti nove dimenzije.
gim on-line razmjenama, kao to su vatelja licencije, tj. koliko e vlas-
eBay, razmjene intelektualnog vlas- nitvo iga, patenta, autorskog prava Indirektne koristi
nitva trebaju pomoi tvrtkama da itd. poveavati prihode. Osim stjecanja novog prihoda komer-
uvide mogu li licencirati svoje cijalizacijom, intelektualno vlasnitvo
razliite oblike intelektualnog vlas- to bi ugovor trebao obuhvatiti?
moe poveati konkurentnost time
nitva [4]. Ugovor bi trebao sadravati sva spe- to tvrtki donosi vane indirektne ko-
Drugo korisno sredstvo koje treba cina pitanja povezana s cijenom ili risti:
pomoi u razumijevanju gdje bi mo- honorarom, stranke u ugovoru, potpu-
gao biti potencijalni prodava, kupac, no razumijevanje to se prodaje ili Poveanje vrijednosti tvrtke
davatelj licencije ili korisnik licencije licencira, u kojim uvjetima se intelek- Dobro upravljanje sredstvima inte-
neijeg intelektualnog vlasnitva tvr- tualno vlasnitvo odobrava, detalje o lektualnog vlasnitva u poslovnom ili
tke je baza podataka intelektualnog zatiti intelektualnog vlasnitva i po- marketinkom planu pomae poveati
vlasnitva. to su baze podataka op- vreda intelektualnog vlasnitva, vrijednost tvrtke u oima nancijskih
senije, to su vee anse da se nae klauzule o tajnosti i pitanja o jamstvi- institucija i investitora koji poblie
partner za intelektualno vlasnitvo ma i obvezama. Provjeriti da li pra- analiziraju nematerijalnu imovinu. U
tvrtke ili da potencijalni partner moe vovremeno stiu uplate, autorske tom smislu procjena i upravljanje sre-
pronai tvrtku. Druga mogunost za naknade ili pristojbe za licenciju [5]. dstvima intelektualnog vlasnitva
direktnu komercijalizaciju intelek- postaje sredinji problem kod
tualnog vlasnitva su aukcije. Dok se Prodaja, kupovina ili licenciranje
intelektualnog vlasnitva moe biti stratekog donoenja odluka.
one trenutno koriste prvenstveno za
patente, nema razloga zato se drugi obostrano dobitna kombinacija! Poveanje stratekih saveza
oblici intelektualnog vlasnitva ne bi Svi ovi poslovi mogu donijeti zna- Konkurentnost mnogih tvrtki ovisi o
prodavali putem drabi gdje se ajnu zaradu. Osim toga, oni pruaju njihovoj sposobnosti da prenesu inte-
ponuai natjeu za specino inte- daljnje mogunosti kako za kupca lektualno vlasnitvo i druge nemate-
lektualno vlasnitvo, a ono se onda tako i prodavaa, isto tako za dava-
rijalne oblike imovine u proizvodne
prodaje najpovoljnijem ponuau. telja licencije kao i za samog kori-
procese irom svijeta. Intelektualna
Mogue je identicirati potencijalne snika licencije. Reeno moe znaiti
vlasnitva faktor su u tim odlukama
ponuditelje ili korisnike licencija i stvaranje novca iz intelektualnog
jer omoguuju tvrtkama da inovativ-
pomou umreavanja. Na primjer, vlasnitva to tvrtka moda i ne treba
ne djelatnosti prenose u inozemstvo,
posjeivanje sastanaka Izvrnog nuno ostvarivati prema svom poslo-
da posvete vie resursa inovacijama i
drutva za licenciranje (LES) moe vnom modelu.
upravljanju u naprednim zemljama i
biti dobar nain da se pronau zani-
Na to paziti da proire djelovanje na trita u raz-
mljivi poslovni partneri. Vie infor-
Ako se daje licencija za intelektualno voju. Intelektualno vlasnitvo pove-
macija moe se dobiti pristupom na:
http://www.les.org. vlasnitvo, postoji odreen rizik da ava strateke saveze s glavnim part-
korisnik licencije nee imati dovoljno nerima unutar vrijednosnog lanca
Pregovaranje o detaljima kapaciteta da intelektualno vlasnitvo dok uspostavlja uinkovitije, jasnije,
Postoje razliiti oblici kupoprodajnih pretvori u uspjean izvor prihoda. U sigurnije i trajnije poslovne odnose.
ugovora i ugovora o licenciranju (npr. tom je sluaju odgovornost davatelja Ugovori o tajnosti trebali bi biti
ekskluzivni, neekskluzivni i creative licencije da osigura potrebno struno potpisani kada se zapoinju strateki
common licenni ugovori). Kada se znanje i podrku koji mogu biti pre- pregovori, specine klauzule u ugo-
stupi u pregovore s potencijalnim skupi za odravanje. Stoga je potreb- vorima trebale bi biti jasno napisane,
kupcem ili davateljem licencije, no mudro odabrati partnera. te bi se trebalo odluiti o ugovornim
vano je dobro razumjeti koliko je odredbama koje su povezane s inte-
vlastito intelektualno vlasnitvo vrije- Iskoristiti prilike lektualnim vlasnitvom kada se za-
dno i to se stavlja na stol. Mo pre- Uinkovita komercijalizacija intelek- snivaju reena partnerstva. Takvo
govaranja je vea ako se zna koliko tualnog vlasnitva ukljuuje kritino postupanje e bez sumnje proistiti i
je vrsto intelektualno vlasnitvo tvr- i kreativno razmiljanje te konstantnu uvrstiti odnose i time poveati po-
tke sa zakonskog stajalita, koliko identifikaciju novih mogunosti. slovne aktivnosti.
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
348 Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.)
Poveanje udjela na tritu ma ili oduzeti jedan njihov dio od klijenti s vrlo malo napora i investi-
Glavni izvor konkurentske prednosti porezne osnovice. Porezne prednosti cija. Ako to ne uspije, uvijek se moe
za sve tvrtke su inovacije i originalni intelektualnog vlasnitva takoer po- poduzeti odgovarajui postupak pro-
kreativni izriaji. Zatita postignua stoje kada se prihod dobiva od pate- pisan zakonom.
tvrtke osigurava ekskluzivnost, sma- nata, dizajna, poslovnih tajni u sa-
mom prikazu bilance i rauna dobiti Trokovi i kako ih smanjiti
njuje rizik da se povrijedi intelektual-
no vlasnitvo drugih i da se zatiti od i gubitka jer je reeni prihod veinom Neke zemlje su na nacionalnoj razini
kopiranja. Ova ekskluzivnost daje osloboen od poreza. Potrebno je poduzele mjere pomoi srednjim i
vremensku prednost od narudbe do provjeriti dostupnost tih prednosti s malim tvrtkama da smanje trokove
isporuke u odnosu na konkurente i nacionalnom poreznom upravom. povezane sa zatitom intelektualnog
moe ak sprijeiti da konkurenti pla- vlasnitva. Britanski ured za zatitu
Naknada za kopiranje intelektualnog vlasnitva je ukinuo
siraju novi proizvod ili dizajn na
trite i prisiliti ih da ostanu izvan Zgodno je spomenuti da postoje ko- pristojbe za prijavu intelektualnog
specinih trinih nia. Kao rezultat, risti i ako vas netko kopira, koje se vlasnitva takvim subjektima. U
intelektualno vlasnitvo se moe ko- ostvaruju tubom ili podnoenjem Njemakoj zakon izriito odreuje da
ristiti za poveanje prodaje na krivine prijave, ovisno o svakom podnositelji prijava imaju pravo na
postojeim tritima i otvaranje vrata specinom sluaju, te kada se otkrije znaajno smanjenje pristojbi za prija-
za nova potencijalna trita i mogu- povreda prava. U velikom broju vu intelektualnog vlasnitva pod
nosti to dovode do poveanja sluajeva sudski postupci znae uvjetom da pokau nancijsku potre-
trinog udjela. plaanje naknade tete vlasniku inte- bu za tim i da vjerojatno imaju us-
lektualnog vlasnitva, ak i za nere- pjenu inovaciju. Zato se isplati pro-
Siguran povrat investicija u gistrirana prava kao to je neregistri- vjeriti odgovarajuu zakonsku regu-
istraivanje i razvoj rani dizajn Zajednice. Smjernica EU lativu u svakoj zemlji.
Upravljanje intelektualnim vlasni- 2004/48/EC od 2004/04/29 o prove- Treba zapamtiti da neke zemlje nude
tvom omoguuje siguran povrat inve- dbi prava intelektualnog vlasnitva razliita nepovratna sredstva i da po-
sticija u istraivanje i razvoj. Nita bavi se ovim problemom (lanak 13) dupiru inovatore i zatitu njihovih
nije gore nego kada se kopiraju ino- i predlae naknadu teta koje odgova- prava intelektualnog vlasnitva.
vativni napori. Upotreba alata za za- raju stvarnoj teti (ukljuujui izgu- Uvijek kao pravilo treba provjeriti
titu vlastitog intelektualnog vlasnitva bljenu dobit) koju je pretrpio nositelj kod lokalnih vlasti postoje li novana
omoguuje zadravanje kontrole nad prava kao rezultat povrede prava [6]. sredstva ili subvencije koje se moe
sredstvima i osiguranje isplativosti tete se ne odreuju samo da nadok- iskoristiti (kao npr. u kotskoj http://
investicije. nade gubitak koji je pretrpio vlasnik www.scottishbusinessgrants.gov.uk/
prava, one mogu uzeti u obzir i ele- rsa/999.html).
Izgradnja stabilne tvrtke ment izgubljenog prota. Mogue je Smart Scotland osigurava niz nepo-
Tvrtka mora zatititi svoje osnovno generirati prot i bez sudskog proce- vratnih novanih sredstava za inova-
znanje i sprijeiti curenje povjerljivih sa stupanjem u pregovore sa stranom tivne male i srednje tvrtke za trokove
informacija u javnost. Posjedovanje koja vri povredu prava ili pomou koji su povezani sa zatitom intelek-
ekskluzivnih sredstava i stabilno alternativnog postupka rjeavanja tualnih prava. U panjolskoj postoji
osnovno znanje rezultira stabilnom spora kao to je mirenje. Mogue je nekoliko izvora nepovratnih novanih
tvrtkom koja motivira svoje zaposle- postii sporazum da se prekritelju sredstava i subvencija za pomo ma-
nike i privlana je potencijalnim su- dade odobrenje za koritenje dizajna, lim i srednjim tvrtkama u zatiti svog
radnicima. Angairanje tvrtke i nje- iga ili patenta u zamjenu za nakna- intelektualnog vlasnitva na nacio-
nih kadrova putem formalnih i nefor- du. Prema tome, kao prvi korak nalnoj razini (Ministarstvo industrije,
malnih metoda za zatitu ulaganja svakako se isplati poslati paljivo turizma i trgovine) te na regionalnoj
znai stabilnu tvrtku. sroeno pismo opomene pred tubu razini (primjeri specinih nepovrat-
osobi ili tvrtki za koju se sumnja da nih sredstava povezani s intelektual-
Otvorenost prema optimizaciji kopira prava intelektualnog vlasnitva nim vlasnitvom: Katalonija, Ekstre-
poreza tvrtke i traiti ih da zaustave povredu madura, Aragon, Baskija, itd.). Za
U nekim zemljama djelatnosti pove- prava i zahtijevati naknadu tete. To vie detalja potrebno je posjetiti stra-
zane s inovacijama i/ili istraivanjem moe biti naroito uspjeno ako je nicu OEPM za bespovratna sredstva
i razvojem mogu dovesti do poreznih prekritelj djelovao u dobroj vjeri i i subvencije: www.oepm.es, dio su-
poticaja, naroito to se tie poreza na kupio spomenuta prava od druge bsidies and grants ili kontaktirati:
dohodak tvrtke. Na primjer, tvrtke nepotene tvrtke ili tvrtke koja kri subvenciones@oepm.es. Povezano s
mogu imati slobodu amortizirati prava. Ova strategija moe omoguiti inicijativom SIGNO Njemakog mi-
trokove povezane s tim djelatnosti- da se pronau novi potencijalni nistarstva obrazovanja i istraivanja,
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.) 349
postoje razliiti programi za male i ideji, inovativnoj poslovnoj konce- postie tee nego zatita robnih
srednje tvrtke u vezi s nepovratnim pciji ili tehnolokoj inovaciji u proiz- marki.
sredstvima za sunanciranje odre- vodnom procesu ili proizvodu ili pak Nadalje, zbog tehnolokog razvoja
enih poslovnih shema povezanih s na drugoj komponenti. Ako je neija pos ljednjih nekoliko godina na
pravima intelektualnog vlasnitva u tvrtka tog tipa, zatita njenog intelek- podruju reprodukcije slika i elektro-
Njemakoj. Trokovi zastupnikih tualnog vlasnitva bila je vjerojatno nike pote, skeniranje kataloga di-
honorara obino se ne pokrivaju jav- primarna briga kada je zapoelo dje- zajna i modela dostupnih javnosti
nim shemama nanciranja. Ti tro- lovanje na tritu. tijekom sajmova i prenoenja tih di-
kovi su esto znaajno vei nego tak- Problem prava intelektualnog vlas- zajna i modela na drugi kraj svijeta
se za zatitu intelektualnog vlasnitva. nitva i njegove zatite se konano postalo je igrarija. Stoga je izrada kri-
Zato treba biti oprezan kada se kon- pojavljuje bez obzira na porijeklo po- votvorenih proizvoda laka i ne zah-
taktira zastupnik i treba dvaput pro- slovanja. Kada se to dogodi, shvaa tijeva struno znanje. Meutim, pre-
vjeriti koliki je stvarno njihov hono- se da je potrebna odgovarajua stra- dstavlja znaajnu prijetnju istraivanju
rar. tegija. Da se ostvare potpune koristi i razvoju vanih investicija.
Sudski proces moe biti vrlo skup, sustava intelektualnog vlasnitva, po- Sigurno je da svaki proizvoa teksti-
naroito na meunarodnoj razini. Da trebno je razviti strategiju intelektual- la i odjee ima poslovnu strategiju.
bi se upravljalo tim trokovima, mogu- nog vlasnitva koja je potpuno inte- Na svakom pod-podruju postoji
e je ostvariti i osiguranje vlastitog grirana u opu poslovnu strategiju mnogo razliitih naina da se pristupi
intelektualnog vlasnitva pomou tvrtke. Pravovremenom zatitom i istoj gospodarskoj aktivnosti i vje-
osiguravajuih kua i gdje spomenu- uinkovitom upotrebom prava inte- rojatno se svatko moe prepoznati u
to osiguranje moe obuhvatiti tro- jednoj od navedenih strategija:
lektualnog vlasnitva, tvrtka moe
kove povezane sa sudskim procesom. 1. Moe se raditi iskljuivo na te-
postati nancijski odriva i atraktiv-
Potrebno je provjeriti odgovarajue melju ugovora o kooperaciji, s
nija investicijska opcija za investitore
web stranice osiguravajuih tvrtki. poznatom tehnologijom, vjerojat-
i financijske institucije, kao i za
Drugi nain da se trokovi povezani no sa sirovinama i dizajnom koje
kupce, zaposlenike, dobavljae i dru-
sa sudskim procesima dre na razum- dobavlja kupac. Oito da u tom
ge partnere.
noj razini je traiti prijateljska rjeenja sluaju vjerojatno neete biti ek-
mirenjem i arbitraom. Koja zatita za koju imovinu stenzivne strategije zatite intelek-
tualnog vlasnitva. Meutim, ako
Faza 4: Priprema strategije inte- titi li ili ne plod imaginacije, sa
postoji proces koji je jedinstven
lektualnog vlasnitva stajalita novih proizvoda i procesa,
zbog koritenog recepta ili pri-
on zapravo predstavlja najvrednije
Mnoge male i srednje tvrtke na tek- mijenjene tehnike, moglo bi se raz-
sredstvo tvrtke. Na taj se nain zado-
stilnom i odjevnom podruju zapoele motriti zatitu vlastite poslovne
voljavaju oekivanja kupaca u
su s radom kao obrti. U tom trenutku tajne i razviti ugovorne klauzule za
ispunjavanju praznine na tritu i de-
intelektualno vlasnitvo je daleko od osoblje, dobavljae ili kupce.
toga da bude osnovni problem. Za- nira nain kako se postavljati s ob- 2. Tvrtka moe plasirati na trite
pravo posao poinje promatranjem zirom na konkurente. Upravljanje svoje proizvode iskljuivo na svom
to su uinila druga poduzea po- intelektualnim vlasnitvom i inova- lokalnom tritu i biti gotovo bez
kuavajui pronai vlastiti prostor na cijama zahtijeva isto toliko pozorno- konkurencije koja moe kopirati
tritu tako da se rade sline stvari. sti kao i proizvodnja i prodaja za koje proizvode neke tvrtke. Moda nee
Vrlo se brzo uoava da za rast i razvoj su postavljeni strategija i ciljevi. Na biti mnogo zainteresiranih za pi-
treba proizvoditi proizvode koji su tekstilnom i odjevnom podruju takve tanje intelektualnog vlasnitva.
drugaiji od onih ve prisutnih na koncepcije su isto tako vane kao i u Meutim, ako u svojoj proizvodnji
tritu. Razvijanjem vlastitog prepoz- bilo kojoj drugoj industriji. esto se koriste dizajn koji moe biti
natljivog stila i s uspjehom vlastitih govori o robnim markama (brendovi- obuhvaen autorskim pravom, bilo
proizvoda polako zapoinje briga i o ma), ali u tekstilnoj i modnoj indu- bi dobro imati strategiju intelek-
sigurnosti izgraenog posla. Tada se striji postoji jo jedan vaan aktivni tualnog vlasnitva i analitiki pro-
iznenada javlja reeks zatite intelek- element, tj. dizajn ili model koji zna- vjeriti dizajn i takve mogunosti.
tualnog vlasnitva. Meutim, sve ajno odreuje komercijalni uspjeh 3. Kao proizvoa tekstila i odjee,
male i srednje tvrtke na tekstilnom i ili neuspjeh proizvoda, drugim tvrtka je moda razvila inovativnu
odjevnom podruju ne poinju na taj rijeima denira dodanu vrijednost tkaninu ili specijalnu koncepciju
nain. Neki su od samog poetka proizvoda. Zato se investicije u krea- koja identicira asortiman proizvo-
svjesni razlike poslovnog modela ciju, inovaciju i srodne teme moraju da. Moda je izabrala specian
svog poduzea. Uobiajeno se takvo uzeti u obzir u poslovnoj strategiji od dizajn ili uzorak koji se reproduci-
poslovanje temelji na originalnoj poetka. Osim toga, njihova zatita se ra na svim kreacijama tvrtke. Oblik
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
350 Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.)
proizvoda moe biti originalan. Ili vano da se i postojee intelektualno izbjeglo, treba se osigurati da kreator
to moe biti osobnost koja je klju vlasnitvo upotrebljava na ispravan zaposlen u tvrtki dodijeli prava u sk-
uspjeha tvrtke i koju moe isko- nain, te postoji sigurnost u to: ladu s nacionalnim zakonima. Ako je
ritavati u bilo kojoj vrsti proizvo- da se kupci opskrbljuju proizvodi- trea strana vlasnik dizajna koji nije
da, ukljuujui tekstilne proizvode. ma koji su izraeni od originalnih povezan s tvrtkom, treba osigurati
Strategija intelektualnog vlasnitva, dizajna, sve uvjete da se steknu prava na njih.
koja se koncentrira na zatitne zna- da proizvoai po ugovoru prihva- Takoer bi trebalo sauvati i voditi
kove i prava dizajna ili autorska aju samo nove i originalne dizajne aurirane dokumente koji sadre ba-
prava i patente, mogla bi biti odgo- za proizvodnju, rem sljedee informacije:
varajui instrument da se osigura da se kupci dizajna ne dovode u za- Datum kada je dizajn izraen, gdje
ekskluzivnost na tritu. bludu to se tie nove i originalne je stvoren unutar tvrtke, te ime di-
To su samo neki poslovni primjeri. karakteristike njihove kupovine,
zajnera;
Realnost je mnogo bogatija od toga. da su ponuai crtea dizajna i skica
Datum kada su prava dodijeljena u
Meutim, ovi primjeri bi trebali pomoi zatieni s obzirom na potencijalne
sluaju kupovine;
u razumijevanju vanosti zatite vlasti- kupce, i
tog industrijskog ili intelektualnog Povezanost izmeu dizajna u evi-
da ponuai imaju osiguranje da
vlasnitva s instrumentima koji su denciji i njegove reprezentacije na
prodavai nee reproducirati njiho-
prilagoeni odreenom sredstvu. Indu- ve dizajne bez njihovog dopu- proizvodu ako se moe primijeniti;
strijsko ili intelektualno vlasnitvo tenja. Kopiju prvog rauna o isporuci.
zasluuje svoje vlastito mjesto u poslo-
Primjer to provjeriti i to Za dizajne za proizvodnju
vnoj strategiji tvrtke. Bez obzira na vr-
prihvatiti po ugovoru:
stu tvrtke, za izgradnju vlastite strate-
gije, potrebno je slijediti metodologiju. Reproducirati se trebaju samo mode-
U tab.1 na jednostavan nain su prika- Za dizajne koje proizvodi ili prodaje li koji imaju dokumente koji su prije
zani osnovni pokazatelji koje treba uze- tvrtka: odreeni. Moe biti dovoljna pisana
ti u obzir pri izradi strategije intelektual- Nikada se ne smije koristiti ili repro- izjava ponuaa da su gornji uvjeti
nog vlasnitva. ducirati dizajn na bilo koji nain ili ispunjeni. Treba voditi evidenciju o
Nakon provjere da je intelektualno izraditi proizvod koji ukljuuje dizajn dizajnima koji se proizvode za svakog
vlasnitvo dobro zatieno, takoer je za koji se nema prava. Da bi se to ponuaa.
Sredstvo/rizik Primjeri Odluka Oekivana korist/cilj male i Prioritet Sljedei koraci- Trokovi
identiciran geografskog srednje tvrtke ukljuene osobe koje treba
pokrivanja/ predvidjeti
potrebe/trite
Moj posebni Cijeli svijet Poslovna Konkurentima koji identici- 1 Osigurati da Bez trokova
proces tajna raju to postoji gotovo je izvjesne
nemogue/bit e potrebno mno- procesne faze
go napora, pa do vremena kada provedem ja
to dobiju, trite je nestalo ili X
Cilj novi tajni recept
Moja robna EU, SAD, Japan Zatitni znak Osigurati da nas na naim 1 Registrirati, Provjeriti
marka ciljnim tritima nitko ne moe zaduen je Z trokove
kopirati
Dizajn x Azija, Europa Registrirani Ulaz na novo trite 1 X je zaduen Provjeriti
dizajn trokove
Patent y SAD Licencirati Zaraditi novac 2 Identicirati Provjeriti
patent u od licenci distribucijsku trokove
nekoj dravi mreu, voditelj
Y
Proizvod z Cijeli svijet Bez zatite Osigurati sve potrebne doku- 3 Zaduen X Bez trokova
mente/mjere koje treba slijedi-
ti u sluaju falsikata
Ugovori s Indija Klauzula u Zatititi i razjasniti odnos s 2 X zaduen za Bez trokova
kooperantima ugovoru proizvoaem provedbu
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.) 351
Za skice, nacrte ili uzorke dizajna lektualnog vlasnitva treba odrediti obuku i svjesnost to se tie klijena-
koji su proizvedeni prema ponudi operativne postupke i mobilizirati ta, kooperanata, zaposlenika (npr.
da se zakljue budui ugovori: ljudske i nancijske resurse u svojoj za sporazume o tajnosti).
Uvijek u opim uvjetima treba uklju- tvrtki. to se tie resursa, u obzir se Kako se moe vidjeti iz gornjih opisa,
iti odredbu o kazni koja e se pri- moraju uzeti sljedea pitanja: to se tie resursa, ne radi se toliko o
mijeniti ako potencijalni pod-ugova- Operativni resursi pitanju trokova poetne registracije
ratelj potpisnika ne prihvati ponuene - denirati koji odjel e imati koju prava, ve je to vie pitanje ouvanja
uvjete. ulogu, prava intelektualnog vlasnitva i
- je li podugovorno dogovoreno upra- odravanja zatite koju ona daju.
Za dizajne naruene za distribuciju: vljanje intelektualnim vlas ni- Reeno moe zahtijevati mreu lju-
Ukljuiti klauzulu o kazni u ugovore tvom? dskih resursa koji su sposobni djelo-
s distributerima. Kao primjer kazne- Financijski resursi vati protiv krenja prava ako se ikada
ne odredbe mogu posluiti slijedei - planiranje internog prorauna dogode. Intenzitet resursa formalnog
tekstovi: (zatita, odravanje prava i sudski upravljanja pravima intelektualnog
Ni pod kojim uvjetima se ne smije ski- trokovi), i vlasnitva openito je ono to zabri-
ca, crte ili uzorak dizajna dostavljen - pronai mogua vanjska nepovratna njava male i srednje tvrtke. Meutim,
u vezi s ponudom koristiti na bilo koji sredstva i subvencije. pravilno planiranje, mudro delegi-
nain od bilo koje strane kojoj je di- Administrativna sredstva ranje i uinkoviti operativni postupci
zajn prenesen direktno ili indirektno - postoje li svi dokumenti potrebni za mogu znaajno smanjiti optereenje
ako ponuda ne rezultira sporazu- zatitu dostupne imovine? malih i srednjih tvrtki i poveati
mom. - u sluaju krivotvorenja, postoje li uinkovitost.
Neodgovarajua upotreba e automa- jasne operativne kompetencije? Planiranje i nastavak
tski i bez posebnog obrazloenja
U odnosu na procedure zatite:
prouzroiti da se od osobe koja je to je vie prava intelektualnog vlas-
Robna marka, nadziranje tehnolo-
zahtijevala ponudu naplati jednokrat- nitva, to je sloenije i skuplje upra-
gije i inovacija/obnova
na odteta u iznosu od ... EUR ili ... vljanje njima. Stoga je vano izbjei
- postupci za osiguranje da se odreeni
% od prodaje (prije oporezivanja), od gubitak vremena i novca. Uinkovitost
proizvod ne moe lako kopirati i da u upravljanju pravima intelektualnog
iznosa koji je vei od dva navedena.
se, ako se kopija pojavi, poduzmu vlasnitva moe se postii pravilnim
Zakljuivanje ugovora za opskrbu
precizne mjere, planiranjem. Upravljanje intelektual-
robom, ukljuujui i dizajn, ni na koji
- postupci za osiguranje prava inte- nim vlasnitvom ukljuuje postavljanje
nain ne predstavlja ovlast za drugu
lektualnog vlasnitva koja su pove- jasnih ciljeva, a dalje praenje treba
ugovornu stranku da reproducira ove
zana sa zadanom tehnologijom ili osigurati ostvarenje tih ciljeva. Kao i u
dizajne ili prouzroi da se reproduci-
inovacijom ili sa zatitnim znakom svakoj drugoj poslovnoj strategiji, po-
raju bez ovlatenja.
Svako krenje odredaba e automatski redovito se ispituju u pogledu svog slovni plan prava intelektualnog
i bez posebnog obrazloenja prou- odravanja na razliitim tritima vlasnitva za male i srednje tvrtke na
zroiti obavezu druge ugovorne strane gdje su prijavljeni, i tekstilnom i odjevnom podruju mora
da plati odtetu u iznosu od ... EUR - postupci za osiguranje da su po- ukljuivati indikatore ili pokazatelje
ili ... % od prodaje (prije oporeziva- stojei/budui proizvodi stvarno koji se mogu nadzirati; datumi krea-
nja), od iznosa koji je vei od dva na- novi. cije/objave/zatite/obnove/kada se li-
vedena. Ovaj zadatak je vrlo vaan i trebao bi cencira; trokovi/koristi, prodaja,
biti sastavni dio aktivnosti svake male rezultati, itd./razvoj prodaje/prodiranje
Uspostava djelovanja i resursi i srednje tvrtke. Ako srednja i mala na trite povezano sa specinom
Drugo pitanje kojemu se treba posve- tvrtka ima imovinu kao intelektualno imovinom/stupanj inovacija svake
titi u strategiji prava intelektualnog vlasnitvo, nadzor je vaan, a kada se imovine/broj osoba interno izvjeban/
vlasnitva odnosi se na resurse. im razvija nov proizvod, nadzor i istra- broj internih postupaka, itd.
se ponu akumulirati prava intelek- ivanje mogu pomoi potvrditi u ra- Planiranje i rasporeivanje poslova
tualnog vlasnitva, shvatit e se da se noj fazi moe li se inovacija stvarno imaju vanu ulogu u strategiji prava
nee moi upravljati samostalno. Po- zatititi. intelektualnog vlasnitva. Prava inte-
trebno je odrediti dunosti i zadatke, Obuka i svjesnost lektualnog vlasnitva trebaju se ob-
potrebni su ljudi koji e se baviti s - Svaki direktor tvrtke mora razumje- noviti u razliitim vremenima i na
pravima intelektualnog vlasnitva ti da zatita intelektualnog vlasnitva razliit nain u razliitim zemljama.
tvrtke i koji e njima profesionalno moe zahtijevati ukljuivanje mno- Moda tvrtka ne eli izgubiti zatitu
uprav ljati. Drugim rijeima, za go odjela, podrunica, kooperanata, svog zatitnog znaka vanog za ivot
uinkovito upravljanje pravima inte- itd. Takoer je vano razmotriti poduzea, stoga bi se opcijski trebalo
. BIHAR: Intelektualno vlasnitvo, poslovno sredstvo za male i srednje tvrtke,
352 Tekstil 60 (7) 338-353 (2011.)
odluiti da se napusti zatita dizajna proces koji se namee tvrtkama u ako se susretne s nepotenom konku-
ili odreenih prioritetnih prava. Isto odreenom momentu njihova razvoja. rencijom, katkada ak i od strane
treba napraviti i ako je kreacija iscr- Meutim, sama tvrtka treba odluiti najboljih klijenata. Neka druga sred-
pila svoju protabilnost ili ako je neki koji je taj moment i iskoristiti priliku stva, kao to su kaznene odredbe i
izum poboljan ili ako se donese koju nude prava intelektualnog vlas- klauzule o prijenosu prava u ugovo-
odluka o poveanju tehnike razine nitva u vezi s komunikacijom, mar- rima (tj. onih s distributerima) su
proizvoda. I na kraju, trebalo bi se ketingom i vrijednosti udjela tog nune.
planirati promociju i promidbu. Pri- vlasnitva. Investiranje u kolektivni ig moe
mjer konane liste za graenje stra- Dizajni u tekstilnoj i odjevnoj indu- omoguiti da se rasporede trokovi
tegije zatite intelektualnog vlasnitva striji su esto najosjetljiviji za zatitu, upravljanja pravima intelektualnog
prikazan je u tab.2. zbog vrlo velike koliine dizajna po vlasnitva meu sve one koji partici-
sezoni, njihovoj kratkoronoj komer- piraju u inicijativi i dati kupcima do-
Zakljuak cijalnoj vrijednosti, njihovoj moguoj danu vrijednost. Premda moe biti
zatiti putem zakonskih odredbi o di- potrebno neko vrijeme da se stekne
Investiranje u prava intelektualnog zajnu i/ili zakonskih odredbi o autor- poznatost i da se ostvari povrat inve-
vlasnitva je oito dobra strategija za skim pravima (ovisno o dravi). S sticije, kolektivni igovi za odjeu i
proizvoae tekstila i odjee koji na- registracijom ili bez registracije pra- tekstil mogu biti prilino protabilni,
stoje razvijati odreenu trinu niu. va intelektualnog vlasnitva, tvrtka se kako za sudionike u takvoj kolektiv-
Kljuevi uspjeha su inovacija, kvali- moe lako izgubiti u administraciji. noj inicijativi tako i za konzorcij koji
teta i zatita. Zatita robnih marki i Treba imati na umu da dobra admini- upravlja pravima intelektualnog
logotipova instrumentima kao to su stracija dokaza datuma kreacije/obja- vlasnitva. To je strateki izbor koji
igovi i autorska prava je prirodan ve/reklame moe biti vrlo korisna su uinili etiri proizvoaa svilenih
PRIKAZI STROJEVA,
Tekstil 60 (7) 353-356 (2011.) 353
Prikazi strojeva
terijala, podaci za kalkulaciju vreme- usporeivati i pratiti zadana vremena gavati nepotrebno ekanje na krojne
na ivanja i biblioteka simbola. Po- proizvodnje. slike. Osim toga, krojne slike se mogu
mou ovih ikona (po elji specino Polaganje i iskrojavanje: Takoer mijenjati na automarkeru.com u sve
za tvrtku) mogu se oznaivati krojevi se automatski polae direktno prema uobiajene formate za CAD, ureaj
za proizvodnju i odreivati materijal, cad.assyst (i drugim uobiajenim za crtanje ili stroj za iskrojavanje. Po-
konac, vrsta ava i radne operacije, CAD sustavima) na automarker.com, daci se mogu slobodno koristiti na
kao nabiranje, vatiranje, kao i pro- sl.1. Internetu u svim odjelima ili lokacija-
ivanje ili ivanje od prvog do za- Automarker moe obraivati jedno- ma i tako se mogu uvijek obraivati
dnjeg dijela. Za svaku radnu opera- stavne jednobojne materijale kao i aktualne baze podataka.
ciju odreeni su vrijeme i trokovi. sloene uzorke materijala s velikim Rjeenja za interijere koja nudi assyst
plan.assyst izraunava trokove oso- zahtjevima raporta. Krojne slike se postoje na vie jezika i mogu se
blja kao i potronju materijala npr. za brzo izrauju. Osigurani su visoki ukljuiti u uobiajene ERP sustave
potrebnu duinu konca. Tako su poz- standard kvalitete i to manja po- kao i u sve strojeve za iskrojavanje.
nati trokovi proizvodnje svih mode- tronja materijala. Naroito kod mak- (M.H.)
la i varijanti modela, te se mogu simalne proizvodnje mogue je izbje-