Povezivanje razliitih kultura kroz osobenost muzikog folklora na prostoru

Crne Gore

Doc.mr Jelena Martinovic- Bogojevic

Doc. mr Vedrana Markovic

University of Montenegro

Music academuy

Apstrakt: Multikulturalnost je identitetska odrednica Balkana, na ijim prostorima su kroz

vjekove razliite nacije i konfesije gradile suivot, ali i ulazile u bratoubilake sukobe. U
posljednjem ratu, u kojem se raspala Jugoslavija, Crna Gora je kao multikulturalna sredina,
uspjela da sasauva mir i izbjegne meunacionalne sukobe. Danas, dvije decenije kasnije, osim
batinjenja multikulturalnosti, tei se ka stvaranju meukulturalnog dijaloga. U stvaranju
interkulturalnosti izmeu Crnogoraca, Muslimana, Srba, Albanaca, Hrvata, Bonjaka...znaajnu
ulogu zauzima i narodno muziko stvaralatvo ovih naroda. Bilo da se radi o kulturno-
umjetnikim drutvima, muzikim festivalima, televizijskim i radio programima, zastupljenost
muzike svih etnikig grupa je znaajna. Posebnu ulogu u razbijanju predrasuda i u otvorenosti ka
drugom i drugaijem ima sama kola, u kojoj se na sofisticiran i kreativan nain kroz nastavu
Muzike kulture afirmie raznolikost kulturnog nasljea na podruju Crne Gore. Kao pedagozi,
autori udbenika, ali i univerzitetski profesori, aktivno uestvujemo u promovisanju
interkulturalnosti kroz muzike sadraje. U okviru projekta Identitetski elementi u crnogorskoj
muzici kao osnova za razvoj multikulturalnosti i interkulturalnosti, sproveli smo istraivanje sa
studentima zavrne godine Muzike akademije. Pitanja su se odnosila na poznavanje,
percepciju, doivljaj i interpretaciju muzikog folklora kao sredstava dijaloga meu kulturama.
Studenti koji su obuhvaeni istraivanjem pripadaju razliitim entitetima. U radu e biti
prikazani rezultati ovog istraivanja.
Kljune rijei:

Uvod

Muzika kultura je kao nastavni predmet zastupljena na svim nivoima obrazovnog sistema u
Crnoj Gori od kurikulumima za predkolsko vaspitanje i obrazovanje, osnovno obrazovanje do
gimnazije. Osim razvijanja kreativnosti, tolerancije i kolektivnog stvaranja, muzika u
multikulturalnoj sredini, kakva je Crna Gora, igra znaajnu ulogu u razvijanju uzajamne
tolerancije i prihvatanju razliitosti, kao i vrednovanju vlastite kulture, kroz koju se gradi
kulturni i nacionalni identitet. Temeljnom reformom obrazovnog sistema, koja se poela
sprovoditi 2000. godine, sistem je usklaen sa vanim dokumentima koja poivaju na
demokratskim naelima: Optoj deklaraciji o pravima UN, Deklaraciji o pravima djeteta UN,
Konvenciji protiv diskriminacije u obrazovanju, Konvenciji o pravima djeteta UN, Rezoluciji o
evropskoj dimenziji vaspitanja i obrazovanja (Knjiga promjena, 2001, 24, 24). Potovanje svih
nacionalnih i konfesionalnih grupa, koje sainjavaju: Crnogorci, Srbi, Hrvati, Muslimani,
Bonjaci, Albanci, Romi, Egipani i drugi narodi, podrazumijevalo je vei stepen
interkulturalnosti u samim nastavnim programima. Kako bi potrebe svih graana bile
zadovoljene, u planovima i programima otvorenog tipa, pruena je mogunost da 20% sadraja
nastavnici biraju sami u zavisnosti od potrebe uenika, kole i lokalne zajednice. Istraujui kako
danas u praksi funkcionie ovaj vaan segment u obrazovnom procesu, izvrili smo vie
isttraivanja. U ovom radu predstaviemo rezultate istraivanja na Muzikoj akademiji, meu
studentima zavrne godine studija.

Metodoloki pristup

U okviru projekta Identitetski elementi u crnogorskoj muzici kao osnova za razvoj

multikulturalnosti i interkulturalnosti1 analiziran je sadraj udbenika za predmet Muzika
kultura na nivou osnovne kole i gimnazije, sa posebnim osvrtom na pojmove iz oblasti narodne
muzike batine naroda koji ive u Crnoj Gori i okruenju. Posebnu panju smo posvetili
zastupljenosti narodnih pjesama, igara i instrumenata. eljeli smo zatim da istraimo u kojoj
mjeri su uenici kroz osnovnu kolu usvojili znanja i pojmove vezane za narodnu muziku
tradiciju. Sproveli smo istraivanje koje je trebalo da nam prui uvid u nivo znanja uenika

1 Projekat je odobren i podran od strane Ministarstva nauke i Ministarstva kulture Vlade Crne Gore.
prvog, odnosno drugog razreda gimnazije. Istraivanjem smo obuhvatili uenike gimnazija iz
razliitih multietnikih sredina: Podgorice, Pljevalja i Ulcinja. Zatim smo istraivanje nastavili
obuhvativi studente zavrne godine osnovnih studija na Muzikoj akademiji na Cetinju.
Predmet ovog istraivanja je poznavanje muzike tradicije naroda koji ive na prostoru Crne
Gore.

Nakon to smo definisali problem istraivanja, odredili smo njegov cilj: utvrditi u kojoj mjeri
studenti zavrne (tree) godine osnovnih studija poznaju muziku batinu svoje zemlje i da li
prepoznaju karakteristike izvorne muzike.

Na osnovu definisanog problema, postavljenog cilja i utvrenih zadataka, u ovom istraivanju

polazimo od sljedeih hipoteza:

Glavna hipoteza:

-Pretpostavlja se da studenti ne poznaju dovoljno muziku batinu naroda koji ive na prostoru
Crne Gore.

Sporedne hipoteze:

- Pretpostavlja se da nastavnici na Muzikoj akademiji ne pridaju dovoljno panje i vremena

muzikim aktivnostima vezanim za pjevanje narodnih pjesama, upoznavanje narodnih
instrumenata, upoznavanje narodnih igara i uopte upoznavanje muzike tradicije Crne Gore

-Pretpostavlja se da se studenti i pored odreenih sadraja u okviru predmeta kao to su

solfeo, istorija muzike, horsko pjevanje i metodika nastave muzike kulture, a koji su predvieni
programom za Muziku akademiju, nedovoljno bave narodnom muzikom tradicijom, odnosno
da ne postoji interesovanje za ovaj vid bavljenja muzikom.

Zbog sloenosti teme kojom se u istraivanju bavimo, primijenili smo tri nauno-istraivaka
pristupa: racionalno-deduktivni, empirijsko-induktivni i matematiko-statistiki. Racionalno-
deduktivni pristup dolazi do izraaja kod teorijskog utemeljenja problema i predmeta
istraivanja. Empirijsko-indikativni pristup dominira u fazi primjene istraivakih instrumenata
na odreenom uzorku, dok je metematiko-statistiki pristup primijenjen u fazi statistike obrade
i interpretaciji dobijenih podataka.
Napominjemo da je ovo istraivanje prvo ovakve vrste u Crnoj Gori, zbog ega ima poseban
znaaj. Na osnovu dobijenih rezultata moe se vriti kritiko-pedagoko razmatranje i izvoenje
zakljuaka koji e nam pomoi da steknemo uvid u znanje studenata, buduih diplomiranih
muziara, iz oblasti muzike tradicije naroda koji ive u Crnoj Gori. Istraivanje ima operativni
i razvojni karakter, jer za posljedicu ima unapreivanje vaspitno-obrazovne prakse na Muzikoj
akademiji na Cetinju, a posmatrano dugorono, stvaranje uslova u kojima e vie panje biti
poklonjeno ouvanju muzike tradicije u irem drutvenom kontekstu.

U prouavanju pedagoke prakse najee se koristi deskriptivna metoda. Zbog toga smo
odluili da koristimo anketiranje kao najprihvatljiviju tehniku, i anketu (upitnik) kao instrument
u prikupljanju podataka.

Formiranje uzorka u skladu sa postavljenim ciljevima i zadacima istraivanja izvrili smo u

okviru populacije studenata zavrne godine osnovnih studija na Muzikoj akademiji na Cetinju.
S obzirom na to da se radi o obrazovnoj instituciji koja broji relativno mali broj studenata,
istraivanjem je obuhvaeno ukupan broj studenata zavrne godine, odnosno njih 30. U tabeli
strukture uzorka prikazan je: smjer i broj anketiranih studenata. Anketiranje je bilo anonimno, a
pristupili su mu studenti svojom slobodnom voljom. Podaci dobijeni anketiranjem klasifikovani
su u skladu sa zadacima i hipotezama ovog istraivanja.

Tabela br.1: Struktura uzorka

Kao to se iz tabele vidi, anketom je bilo obuhvaeno ukupno 30studenata.

Nakon temeljnog prouavanja pedagoke literature, upoznavanja sa predmetom i
problemom istraivanja, pristupili smo istraivanju. Istraivanje je izvreno tokom novembra
2013. godine (kolska 2013/2014. godina). Finansijska sredstva koja su bila potrebna za
realizaciju ovog istraivanje su neznatna.
 Istraivanje smo sproveli koristei anketiranje. Anketni listi 2 se sastoji od 10 pitanja
otvorenog i zatvorenog tipa, koja se odnose na poznavanje narodnih pjesama i instrumenata,
kao i umjetnike muzike inspirisane tradicionalnom muzikom, odnosno folklorom. Odreen broj
pitanja ispituje line stavove ispitanika o muzikoj batini i odnosu prema njoj. Nakon to smo
anketirali predvien broj studenata, pristupili smo obradi podataka. Za obradu podataka korieni
su procenti kao pokazatelji strukture neke pojave. Rezultati istraivanja predstavljeni su
pojedinano pratei redosljed postavljenih pitanja iz anketnog listia, U izlaganju koje slijedi
navodimo najznaajnije statistike rezultate do kojih smo doli tokom istraivanja. Polazei od
definisanog predmeta, cilja, zadataka i istraivakih hipoteza, dobijeni rezultati su prvo iskazani
tekstualno, a zatim i kroz prikaz u grafikonima.

Analiza ankete

Prvo pitanje se odnosilo na poznavanje crnogorskih narodnih instrumenata. Studenti su

sasluali zvuni primjer, kratki odlomak koji ilustruje narodni instrument diple, nakon ega su
trebali da zaokrue jedan od ponuenih odgovora na pitanje: Koji instrument prepoznaje?

Na ovo pitanje 80% ispitanika je dalo taan odgovor, dok je 20 % dalo netaan odgovor.

Tabela. br. 1

Pitanje Tani odgovori u procentima Netani odgovori u prcentima

Koji instrument prepoznaje? 80% 20%

Drugo pitanje je trebalo da prui uvid u to da li studenti osjeaju i prepoznaju karekteristike

tradicionalne muzike melodike i ritma. Uenici su sasluali etiri zvuna primjera, svaki u
trajanju od 40-tak sekundi. Prvi primjer je bio odlomak iz kompozicije Allegro barbaro Bele
Bartoka, drugi odlomak iz baleta Ohridska legenda Stevana Hristia, trei odlomak iz minijature
Gusle Borislava Tamindia, a trei odlomak iz Mazurke u h-molu Frederika opena. . Trebalo
je da studenti odgovore na pitanje: Od etiri odlomka koja si uo/la, jedan je inspirisan
crnogorskim folklorom. Koji? i da zaokrue prvi, drugi, trei ili etvrti primjer.

2 Prilog br. 1
Na ovo pitanje dobili smo 80 % tanih odgovora, 5% ispitanika je dolo netaan odgovor, dok je
bilo i 15 % ispitanika koji su zaokruili dva odgovora, i to prvi i trei primjer, to znai da
smatraju da je i kompozicija Bartoka inspirisana crnogorskim folklorom. Bez obzira na nizak
stepen poznavanja narodne muzike batine Crne Gore, kako e dalja analiza rezultata pokazati i
nezaiteresovanost studenata za ovu vrstu muzike, oni ipak nose muziku batinu kao unutranji
peat nacionalnog i kulturnog identiteta.

Tabela br. 2
Pitanje Tano Netano Djelimino
Zaokrui taan odgovor. 80% 5% 15%

Tree pitanje je ispitivalo osjeanja koja kod studenata izaziva sluanje izvorne pjesme, u
izvoenju jedne od najboljih interpretatorki izvornih crnogorskih pjesama. Studenti su sasluali
zvuni primjer, a zatim je trebalo da odgovore na pitanje: ta osjea dok slua ovu pjesmu? Na
ovo pitanje 5% ispitanika odgovara da osjea dosadu, 15% odgovara da osjea
nezainteresovanost, 60 % izjavljuje da u njima pjesma budi prijatna osjeanja, dok 20 %
ispitanika izjavljuje da im se pjesma dopada i da bi je ponovo sluali. Iako je upitnikom bio
predvien i odgovor ne dopada mi se, ne bih je ponovo sluao, ni jedan ispitanik nije zaokruio
ovaj ponueni odgovor.
Tabela br. 3

Pitanje Dosadu Nezainteresovanos Prijatnost Dopada mi Ne dopada

t se mi se
ta osjea dok 5% 15% 60% 20% 0%
sluaovu
pjemu?

etvrto pitanje je trebalo da prui uvid u znanja uenika kada je u pitanju zapisivanje notnog i
literalnog teksta narodne pjesme na osnovu sluanja. Nastavnik je vokalno izveo narodnu
pjesmu Bolna Mara3 , i saoptio poetnu tonsku visinu. Pjesma je izvedena dva puta u cjelosti, a
zatim je svaka od tri cjeline od kojih se pjesma sastoji izvedena dva puta. Na ovom zadatku je
tani zapis napisalo 65% ispitanika, djelimino tane notne zapise napisalo je 15 %, dok je
20% ispitanih studenata napisalo netane zapise. Ovakvi rezultati mogu se protumaiti

3 Prilog broj 1, notni zapis pjesme Bolna Mara

injenicom da u nastavnoj praksi u okviru predmeta solfeo studenti zapisuju samo melodije
koje se izvode na klaviru, dok praksa da zapisuju pjesmu, koja je vokalno izvedena sa tekstom,
nije zastupljena u nastavnoj praksi, te shodno tome, studenti nemaju praktinog iskustva u izradi
ovakvog tipa muzikog diktata.

Tabela br. 4

Peto pitanje je bilo iz oblasti poznavanja narodnih instrumenata. U grupi od est instrumenata
ispitanici su trebali da zaokrue instrument koji ne pripada grupi, pri emu su sami trebali da
odrede po emu izvjestan instrument predstavlja uljeza. Iako se ponueni instrumenti razlikuju
po nainu na koji se na njima stvara ton, materijalu od kojeg se izrauju i drugim parametrima, u
navedenoj grupi instrumenata jedino cimbal predstavlja instrument koji se ne koristi u
crnogorskoj folklornoj muzikoj praksi. Na ovo pitanje dobili smo iznenaujue mali postotak
tanih odgovora - 30 %, dok je velika veina ispitanika na pogrean nain vrila diskriminaciju
instrumenata .

esto pitanje je takoe bilo iz oblasti poznavanja narodnih instrumenata. Za svaki od pet
navedenih instrumenata trebalo je napisati kojoj grupi instrumenata pripada. Kao tane tretirali
smo odgovore sa svih pet tanih rasporeivanja, kao djelimino tane sa najmanje tri tana
rasporeivanja, a ostale odgovore kao netane. Svega etvrtina ispitanika dala je taan odgovor,
djelimino tane odgovore dalo je 65% ispitanika, dok je netane odgovore dalo 10 %
ispitanika.

Sedmo pitanje trebalo je da prui uvid u nain na koji studenti doivljavaju muziku
batinu svog naroda. Rezultati pokazuju da 15% ispitanika muziku batinu svoga naroda
doivljava kao neto arhaino i zastarjelo; 45% je doivljava kao dio svog nacionalnog i
kulturnog identiteta; 35% kao neto to je uvijek aktuelno, bezvremensko i ima trajnu
vrijednost, dok je 5% ispitanika ponosno na muziku batinu svog naroda.
 Osmo pitanje treba da pokae ta studenti misle o stepenu znanja koja posjeduju iz
domena narodne muzike batine. Svega 10% ispitanika smatra da dobro poznaje
narodno muziko stvralatvo svoga naroda; veliki procenat, ak 80%, smatra da muziku
batinu ne poznaje dobro, ali bi eljeli da je upoznaju; 5% ispitanika izjavljuje da muziki
batinu ne poznaje dobro i ne osjea potrebu da upozna, a isti procenat - 5% izjavljuje da
ih muzika batina uopte ne zanima.

Deveto pitanje je trebalo da ispita stavove ispitanika o zastupljenosti sadraja iz oblasti

marodnog muzikog stvaraltva u obrazovnom sadrajima na akademskom nivou
muzikog obrazovanja. Rezultati pokazuju da 40%; ispitanika smatra da sadraji iz
oblati narodnog muzikog stvaralatva nisu prisutni na akademskom nivou muzikog
obrazovanja; 50% ispitanika smatra da su ovi sadraji prisutni, ali ne dovoljno, dok 10%
ispitanika smatra da su sadraji iz oblasti narodnog muzikog stvaralatva prisutni u
mjeri koja omoguava da se stekne zadovoljavajui nivo znanja iz poznavanja muzikog
folklora.

U okviru desetog pitanja studenti su imali zadatak da zapiu melodiju i tekst narodne
izvorne pjesme koju znaju ili vole. Taan zapis je napisalo svega 45 % ispitanika,
djelimino tane zapise je ostvarilo 20% ispitanika, dok je netane zapise napisalo 35 %
ispitanih studenata. Ovako loi rezultati idu u prilog polaznoj hipotezi, da i pored
steenog znanja iz razliitih muzikih predmeta studenti slabo poznaju muziku batinu, i
imaju znaajnih potekoa da ono to znaju pretoe u pisani muziki tekst.