IZVEDBENI PLAN

Visoka kola za sigurnost Zagareb

Srednjokolsko obrazovnje odraslih i prekvalifikacija
Nastavnik: Dejan Gosta, dipl.in.gra.

NASTAVNi PREDMET: ARHITEKTONSKE KONSTRUKCIJE III. GODINA

Zanimanje: GRAEVINSKI TEHNIAR

Nastava 2009./2010. Sk Ik Uk
Broj sati godinje 36 18 54

Cilj predmeta
Ovladavanje suvremenim arhitektonskim konstrukcijama i sklopovima
jednostavnijih zgrada, sagledavanjem cjeline zgrade, uvaavajui statika i fizikalna svojstva,
materijale i tehnologiju izvedbe.

Zadae predmeta
- razvijati grafomotorike vjetine
- usvojiti naine izraavanja u graditeljstvu
- razvijati interes i odgovornost prema struci
- upoznati zgradu u cjelini i sve njene bitne dijelove
- pristupati znanstveno rjeavanju konstrukcija zgrade
- stvarati bazu podataka za samostalan rad na razradi nacrta
- razvijati samostalnost u rjeavanju zadataka
- usvojiti principe rjeavanja arhitektonskih konstrukcija i stei znanje njihove primjene
na razliitim konkretnim zadacima

Sadraj predmeta 3. razred

Red. OEKIVAN REZULTATI

NASTAVNA CJELINA OKVIRNI NASTAVNI SADRAJ
broj (znanja i umijea)
1-8 Drvena krovita Prepoznati dobra svojstava drva i Drvo u graditeljstvu
mogunosti primjene u Vrste krovnih konstrukcija
suvremenom graditeljstvu Dvostrena krovita
Skicirati osnovne vrste masivnih 1. program: dvostreno krovite
drvenih krovita i nain njihovog Sloena krovita
rjeavanja i prikazivanja u nacrtima 2. program: sloeno krovite
Rijeiti krovnu konstrukciju
Samostalno nacrtati izvedbeni
nacrt jednostavnijeg i sloenog
krovita
9-12 Graevna limarija Prepoznati osnovne principe ljebovi i odvodi
rjeavanja karakteristinih limenih Limeni opavi
konstrukcija na kosom krovu
13-20 Krovni pokrovi Nacrtati i opisati suvremene Vrste pokrova i nain postavljanja
pokrove i nain njihove ugradnje Krovna konstrukcija iznad grijanog
Definirati osnovne fizikalne i negrijanog prostora
procese u krovu sa suvremenim 3. program: kosi krov
materijalima
Samostalno rijeiti i nacrtati
detalje kosog krovita

1
21-28 Fizika zgrade Definirati fizikalne karakteristike Fizikalne karakteristike vanjskih
zgrade i njenih konstrukcija, konstrukcija
posebno vanjskih zidova Toplinski proraun
Demonstrirati metode prorauna na Difuzni proraun
razliitim primjerima Toplinska stabilnost i temperaturni
Skicirati i konstruirati dijagrame rad
kretanja topline i vodene pare 4. program: fizikalni proraun
kroz zid vanjskog zida
Samostalno izraditi fizikalni Zatita od buke
proraun vanjskog zida
Primijeniti rezultate prorauna u
izradi izvedbenih i detaljnih nacrta
Imenovati toplinske i difuzne
izolacije i nain njihove primjene
Izrei pravila za zatitu od buke
29-36 Energetska Prosuditi nunost ouvanja Nisko energetska kua
uinkovitost energije i prednosti zgrada s Pasivna kua
Odrivi razvoj malom potronjom energije Novi oblici koritenja energije u
zgradama

Metodike napomene
Predmet arhitektonske konstrukcije je temeljni predmet u zanimanju graevinski
tehniar. Ui se kroz sve etiri godine i njegov sadraj usko je povezan s ostalim strukovnim
predmetima, pogotovo s tehnikim crtanjem, praktikumom, noseim konstrukcijama i
organizacijom graenja.
U treem razredu nastavni sadraji obrauju se na vioj razini i detaljnije. Naglasak
treba dati onim sadrajima koji se odnose na konstrukcije, tehnologije i materijale koji se
koriste u izvedbi obiteljskih i viestambenih zgrada i koji su baza za crtanje programa u
predmetu stambene i javne zgrade. Sadraje nune za razumijevanje procesa graenja
treba svesti na nivo informacije.
Uz detaljnije obraene suvremene konstrukcije, uenicima treba dati osnovne
podatke o tradicijskim konstrukcijama i materijalima.
Posebnu panju treba obratiti graevnoj fizici, vezano za utedu energije i zatitu
od buke, kao i za prihvaanje znanstveno utemeljenog pristupa rjeavanju konstrukcija i
osiguranja ugodnog boravka korisnicima zgrade.
U nastavi arhitektonskih konstrukcija bitno je aktivno sudjelovanje uenika na
svakom nastavnom satu, jer se svaki sadraj problematizira i razmatra u kontekstu cjeline i
meusobne povezanosti.
Uenici za veinu nastavnih jedinica dobivaju slijepe kopije s nastavnim
sadrajem, koje se nadopunjuju tumaenjima profesora i projiciranjem konanih materijala.
Kod sloenijih konstrukcija ralanjuju se koraci koji dovode na najbolji nain do rjeenja.
Postupnost u savladavanju sadraja osnovni je princip napredovanja iz razreda u razred, kao
i unutar jedne nastavne teme.
Budui da se materija moe prikazati jedino crteom, prostorunim ili tehnikim,
uenicima se permanentno daju grafiki zadaci koji se rjeavaju na nastavi, a tehniki
dovravaju kod kue.
Nuno je sve nastavne sadraje izvjebati kroz domae zadae koje se mogu
zapoeti u koli, ili dovriti i izraditi uz pomo nastavnika. Domae zadae baziraju se na
crteima i za veinu nastavnih tema dobro je pripremiti konture crtea koji se
nadograuje.
Kod izrade programa treba zadavati individualne zadatke, kako bi se potaknulo
uenike na ozbiljan pristup i samostalnost u radu.

2
 U nastavi treba koristiti zorne prikaze, modele, filmove i sav slikovni materijal koji e
uenicima pomoi u razumijevanju gradiva.
Uenici sami rade svoja skripta na papirima A4 koji se uvezuju u fascikl ime je
omogueno dopunjavanje i doraivanje pojedinih dijelova.

Materijalni uvjeti
Za nastavu predmeta arhitektonske konstrukcije potrebno je osigurati specijaliziranu
uionicu koja treba biti opremljena crtaim stolovima za jednu osobu, ormarima za pohranu
crtaeg pribora, programa i nastavnih materijala, grafoskopom i platnom. Bilo bi poeljno da
profesori povremeno, ili stalno, imaju mogunost koritenja prijenosnog raunala i projektora.
U uionici se treba nalaziti zidni pano na koji se izlau ueniki radovi, kako bi uenici lake
stekli predodbu o potrebnoj strunoj razini svojih radova.

Obvezne kolske zadae i programi

U treem razredu obvezna su etiri programa.

Praenje i vrednovanje postignua

Budui da su crtei osnova za savladavanje sadraja predmeta, ocjena treba
proizlaziti iz pismenih provjera, domaih zadaa, skripata, programa i rada na programu
vjebi.
Vrlo je vano da uenici ozbiljno rade na nastavi, kad im profesor pomae i ispravlja
njihove radove. Zato na svakom satu trebaju imati sav potreban crtai pribor, skripta i
predloke.
Kroz sve oblike rada vrednuje se i ocjenjuje usvojenost i primjena znanja na
pojedinanim zadacima. Rad u grupama pridonosi boljem i objektivnijem ocjenjivanju svakog
uenika.

Obveze uenika
Uenici trebaju imati papire A4 bez crta na koja zapisuju i crtaju za vrijeme sata i koje
uvezuju u fascikle zajedno s kopijama koje obuhvaaju svaku cjelinu. Na taj nain svaki
uenik radi svoja skripta koja je baza za uenje i svaki rad na domaim zadaama i
programima.
Uenici uvjebavaju gradivo pisanjem domaih zadaa. kolske i domae zadae se
piu na listovima A4 i uvezuju u omote.
Na svakom satu uenici trebaju imati standardni pribor za crtanje olovkom, a za
izradu programa T ravnalo ili crtau plou i pribor za tuiranje. U treem i etvrtom razredu
programi se umjesto tuiranja mogu izraivati na raunalu.
Programi se rade na papiru A4 i A3, uglavnom na prozirnom paus papiru ili se plotaju
s raunala.
Programi se slau na format A4 ili A3 i uvezuju u fascikle.

Literatura
1. Peuli: Konstruktivni elementi zgrada 1. i 2. dio, Tehnika Knjiga Zagreb
2. Crnkovi i ari: Graenje prirodnim kamenom, Rudarsko-geoloko-naftni
fakultet Sveuilita u Zagrebu
3. ilhard: Suvremeno graenje, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera
4. imetin: Graevinska fizika, Fakultet graevinskih znanosti Sveuilita u
Zagrebu
5. Radas: Zavrni radovi u graevinarstvu, Hrvatsko drutvo graevinskih
inenjera
6. asopisi: Go 21, Graditelj, Graevinar i slini, Detail
7. Materijali, prospekti, CD-i proizvoaa
8. Skripta VSS Nikola Bujak: Arhitrktonske konstrukcije 3