Académique Documents
Professionnel Documents
Culture Documents
Leskovac 2006.
Muse national, Leskovac
Leskovac 2006
Izdava~: Publi par:
Narodni muzej Leskovac Muse national, Leskovac SADR@AJ
TABLE DES MATIRES
Odgovorni urednik: diteur en chef: Istorijat istra`ivawa (V. Ivani{evi}) ...............................17
Veroqub Trajkovi} Veroljub Trajkovi} Historique des recherches (V. Ivani{evi}) ...........................................21
PREDGOVOR
arheolo{ka nalazi{ta srpskog kulturnog nasle|a.
Istra`ivawa Cari~inog Grada zapo~eta su davne 1912.
godine, a toliko razdobqe jedne delatnosti dobar je povod
za osvrt na smisao i ocenu svega {to se postiglo, ini-
ciraju}i pri tom osmi{qavawe novog projekta Za{tita
kulturnog nasle|a i turisti~ke prezentacije arheolo{kog i
istorijskog lokaliteta Cari~in Grad, koji }e obele`iti
jedan vek arheolo{kog i istorijskog istra`ivawa lokaliteta
Cari~in Grad.
Projekat finansira Evropska unija (EU), realizuje
Evropska agencija za rekonstrukciju (EAR), a sprovodi
Enterprise plc, u okviru programa Regionalnog dru{tveno-
ekonomskog razvoja (RSEDP-Regional Socio-Economic Deve-
lopment Programme).
6 7
Uz brojna posrtawa i prekide, mnoge ekipe su istra`ivale
ovaj lokalitet. Predvodili su ih na{i poznati arheolozi,
od Vladimira Petkovi}a, Franca Mesesnela, Aleksandra
Deroka, Svetozara Radoj~i}a, \or|a Mano-Zisija, Nevenke
Spremo-Petrovi}, Vladimira Kondi}a, Vladislava Popo-
vi}a do Vujadina Ivani{evi}a, ~oveka koji posledwih deset
godina nesebi~no daje svoj doprinos daqem istra`ivawu
Cari~inog Grada, a koji se, istovremeno, nalazi i u ulozi
koordinatora ovog projekta. Treba napomenuti i to da su,
pored na{ih stru~waka, na istra`ivawu lokaliteta aktivno
u~estvovali i francuski arheolozi: Noel Dival (Nol
Duval), @an Mi{el Spizer (Jean-Michel Spieser) i danas, zajedno sa
Vujadinom Ivani{evi}em, Bernar Bavan (Bernard Bavant).
Projekt Za{tite kulturnog nasle|a i turisti~ke
prezentacije arheolo{kog i istorijskog lokaliteta Cari~in
Grad ima za ciq ure|ewe lokaliteta radi razvoja turizma lo{ko nalazi{te koje mo`e imati svoje zaslu`eno mesto na
u op{tini Lebane i {ire, na podru~ju regiona. Lokalitet turisti~koj mapi ne samo regije i Srbije, ve} i jugoisto~ne
Cari~in Grad, zbog svog istorijskog zna~aja i va`nih Evrope. Va`no je naglasiti da je re~ o gradu koji je podigao,
ostataka anti~ke, ranovizantijske civilizacije urbanizma i u blizini mesta svog ro|ewa i u svoju slavu, jedan najve}ih
arhitekture (do sada je, me|u brojnim gra|evinama, otkriveno vizantijskih careva Justinijan I (527-565), graditeq ~uvene
i 8 crkvi), predstavqa jedan od najboqih mogu}ih ta~aka Aja Sofije u dana{wem Istanbulu. Lokalitet je, zahvaquju-
razvoja turizma na lokalnom i regionalnom nivou. Projekat }i dosada{wim istra`ivawima, jasno profilisan, ono {to
se obra}a brojnim ciqnim grupama, po~ev od me{tana je sada potrebno jeste wegova eksploatacija, kao i medijska
okolnih mesta, koji }e biti anga`ovani na radovima ure|ewa prezentacija.
lokaliteta, lokalnih funkcionera, koji bi trebalo da uzmu Aktivnosti na realizaciji Projekta za{tite kulturnog
aktivnije u~e{}e u prezentaciji lokaliteta, turisti~kih nasle|a i turisti~ke prezentacije arheolo{kog i istorijskog
poslenika, turista i naro~ito {kolske omladine. Projekat lokaliteta Cari~in Grad odvija}e se u okviru tri odvojena
u svojoj realizaciji predvi|a ure|ewe lokaliteta, segmenta koji }e zajedno predstavqati osnovu za realizaciju
marketin{ku prezentaciju Cari~inog Grada i turizma, i, na glavnog ciqa - turisti~ke eksploatacije Cari~inog Grada.
PREDGOVOR
PREDGOVOR
kraju, izradu Studije o ure|ewu i prezentaciji lokaliteta. To su: 1) Radovi na ure|ewu lokaliteta, 2) Marketin{ka
Arheolo{ka nalazi{ta i istorijski spomenici su prezentacija i 3) Izrada Studije o prezentaciji i ure|ewu
neposredno ugro`eni ne samo fizi~kim uni{tavawem ve} lokaliteta.
i mogu}no{}u gubqewa svog {ireg kulturnog zna~aja zbog 1) Radovi na ure|ewu lokaliteta. Ovaj segment Projekta
politi~ke i/ili ideolo{ke zloupotrebe. je, svakako, me|u najva`nijim. Da bi se stvorili osnovni
Kako bi se ustanovili profesionalni i prakti~ni uslovi, potrebno je da se lokalitet uredi radi stvarawa
standardi kojima bi se o~uvali kulturni zna~aj i ekonomska uslova za posete turista, {to podrazumeva ure|ewe vizuelnog
odr`ivost projekata za{tite nasle|a, neophodan je wihov identiteta lokaliteta, nesmetano i sigurno kretawe po
zajedni~ki rad. wemu, kao i sagledavawe mogu}nosti prezentacije i ure|ewa
Kultura i weno nasle|e predstavqaju zna~ajne elemente u ovog vanrednog kulturno-istorijskog spomenika. Da bi se
koncipirawu razvojnih strategija, koje, pak, upravo podsti~u ostvarili pomenuti ciqevi, neophodno je da se lokalitet,
wihovu za{titu, kao i razvoj turizma, tradicionalnih koji je znatno zapu{ten posledwih 20 godina, o~isti od
zanatskih ve{tina i revitalizaciju kulturnog turizma. suvi{ne vegetacije (prore|ivawe drve}a i uklawawe `buwa),
8 Projekat predstavqa ure|ewe lokaliteta Cari~in Grad da se uklone suvi{an kamen i opeka, skine pruga zaostala od 9
(veli~ine 10 hektara intra muros) radi wegove turisti~ke ranijih iskopavawa, zatrpaju brojne stare sonde i niveli{e
eksploatacije. Da bi se ovaj primarni ciq ostvario, potrebno teren.
je urediti lokalitet koji je posledwe dve decenije vidno Ure|ewe lokaliteta predstavqa, kako smo jasno
zapu{ten, kao i marketin{ki predstaviti ovaj vanredan napomenuli, preduslov za daqe radove, u prvom redu
kulturno-istorijski spomenik. Ujedno, potrebno je izraditi izradu jednog jasnog programa revitalizacije lokaliteta i
studiju o ure|ewu lokaliteta. Ceo postupak ima za ciq prezentacije, u prvom redu marketin{ke.
ukqu~ivawe, pored stru~waka, lokalne zajednice, po~ev od 2) Marketin{ka prezentacija
javnih radnika, preko poslenika kulture, do me{tana okolnih U okviru ovog segmenta poslovi }e biti podeqeni na
mesta. Osnovni ciq Projekta bi bio da se stvore uslovi da dva dela. U okviru prvog predvi|eno je izdavawe vodi~a,
se odr`avawe i eksploatacija lokaliteta ostvari naplatom deplijanata i plakata, a u drugom izrada kompjuterske 3D
ulaznica, prodajom prate}eg materijala turisti~ke ponude i rekonstrukcije Cari~nog Grada. Ova zami{qena marketi-
drugim uslugama. Ovako postavqen ciq stvorio bi uslove za n{ka prezentacija lokaliteta ima za ciq da na po~etku
dodatna ulagawa lokalne zajednice. ostvarewa Projekta budu objavqeni vodi~ i propratni
Lokalitet Cari~in Grad predstavqa izuzetno arheo- materijal, a da se u zavr{noj fazi dobije materijal u vidu 3D
rekonstrukcije ranovizantijskog grada, {to }e predstavqati spomenika kulture koji bi vodili posao na izradi Studije o
odli~nu bazu za daqu marketin{ku eksploataciju. ure|ewu i prezentaciji lokaliteta (eksperti), ali koji bi,
Projekat podrazumeva izradu i kompletirawe detaqnog, isto tako, pratili realizaciju i ~i{}ewa lokaliteta. Ovde
3D kompjuterskog modela Cari~inog Grada, koji je opremqen je potrebo naglasiti da }e stru~waci Zavoda biti odgovorni
za eksploataciju u vi{e namena. 3D restitucija elaborirana na za realizaciju Studije.
ovaj na~in bi}e zahvalna za snimawe animacija i prezentaciju
arhitekture i urbanizma kroz video-sekvence razli~itih Direktor Narodnog muzeja u Leskovcu
obima i dizajna za prezentaciju lokaliteta na Internetu i Veroqub Trajkovi}
kompakt-disku. Najva`niji korpus materijala odnosi se na
izradu stati~nih prikaza, `anr-scena i fotomonta`a koji su
osnovni ilustracioni materijal za sastavqawe monografija
i publikacija.
3) Izrada Studije o prezentaciji i ure|ewu
Jedan od kqu~nih elemenata ovog Projekta predstavqa
PREDGOVOR
PREDGOVOR
izrada Studije o prezentaciji i ure|ewu lokaliteta koja bi
trebala da postavi budu}e pravce ure|ewa i eksploatacije.
Za ostvarewa ovog posla potrebno je, kako smo naveli,
o~istiti lokalitet radi vizuelnog sagledavawa prostora, kao
i izvr{iti dodatna merewa na terenu. Potrebno je naglasiti
da }e Studija voditi ra~una o savremenim metodama za{tite,
prezentacije i ure|ewa koje }emo ovde predo~iti.
Projekta za{tite kulturnog nasle|a i turisti~ke
prezentacije arheolo{kog i istorijskog lokaliteta Cari~in
Grad u potpunosti se naslawa na nau~ne rezultate dobijene
vi{edecenijskim arheolo{kim istra`ivawima. Zahvaquju}i
iskopavawima koja se vode od 1912. godine, sa prekidima,
do dana{wih dana, utvr|en je gabarit grada i istra`en je
10 veliki broj arhitektonskih celina. Jedan deo gra|evina je 11
konzerviran tokom prethodnih decenija.
Projekat }e voditi stru~waci iz ~etiri institucije:
Narodnog muzeja u Leskovcu, Arheolo{kog instituta u
Beogradu, Regionalnog zavoda za za{titu spomenika kulture
iz Ni{a i Centra za istra`ivawe i prou~avawe kulturno-
istorijske ba{tine juga Srbije. Na ~elu Projekta bi}e
direktor Narodnog muzeja, kao glavno odgovorno lice
(menaxer projekta), kao i rukovodilac Projekta Cari~in
Grad iz Arheolo{kog instituta (koordinator projekta).
Wih }e zamewivati wihovi saradnici (asistenti) koji rade
na pomenutom nau~nom Projektu i koji su dobrim delom
upoznati sa problematikom radova i za{tite lokaliteta.
Pored ovoga, oni su ve} niz godina prisutni na lokalitetu.
Tim bi ~inili i stru~waci Regionalnog zavoda za za{titu
tourisme sur le territoire de la commune de Lebane et, plus largement,
PREFACE dans toute la rgion. De fait, tant en raison du caractre historique de
la ville antique et palobyzantine que de lampleur et de la qualit des
Voici prs dun sicle que le site dune des plus grandes et des plus vestiges urbanistiques conservs dont huit glises jusqu prsent
importantes villes byzantines pour cette partie des Balkans, mise au dgages Cari~in Grad apparat comme un support idal pour le
jour en Serbie du sud, sur le territoire du dpartement de Jablani~ki, dveloppement dun tourisme au niveau local et rgional. Ce projet
28 km de Leskovac et environ 7 km au nord-ouest de Lebane, fait sadresse de nombreux groupes cibles, commencer par les habitants
lobjet de recherches et de fouilles organises. des agglomrations voisines, qui seront engags dans la ralisation des
Les vestiges de Cari~in Grad constituent un monument durbanisme travaux damnagement du site, les fonctionnaires locaux, qui devrai-
et darchitecture antiques en tout point exceptionnel. La qualit de ent prendre une part active dans la prsentation du site, les profession-
lagencement urbanistique attest, la monumentalit et la richesse ar- nels du tourisme, les touristes et en particulier les lves des coles
chitecturale de certains btiments ainsi que le luxe de leurs mosaques primaires et secondaires. Dans sa ralisation le projet prvoit le nettoy-
en font une des sites majeurs du patrimoine culturel de Serbie, se distin- age du site, une campagne de marketing visant faire connatre Cari~in
Grad et ses possibilits touristiques et, pour nir, llaboration dune
PREFACE
PREFACE
guant tant pour son importance historique que son intrt touristique.
Les premiers travaux de recherches sur Cari~in Grad remontent dj Etude damnagement et de prsentation du site.
1912. Une aussi longue priode sagissant dactivits archologiques Les sites archologiques et les monuments historiques sont tout par-
appelait de revenir sur le bien fond et lapprciation de ce qui a t ticulirement fragiles, tant menacs non seulement par le phnomne
ralis mais aussi daller plus loin. Ceci sest concrtis par linitiation de destruction physique, mais aussi par le risque de perdre toute im-
du projet de Protection du patrimoine culturel et de prsentation tour- portance sur le plan culturel en raison de menes politiques et/ou
istique du site archologique et historique de Cari~in Grad qui devrait idologiques.
marqu un sicle de recherches archologiques et historiques sur ce La dnition des normes professionnelles et pratiques visant
site. souligner limportance culturelle des projets de protection du patri-
Ce projet est nanc par lUnion europenne (EU), ralis par moine, tout en garantissant la prennit conomique, doit tre le fruit
lAgence europenne pour la reconstruction (AER) et est mis en oeuvre dun travail de concertation.
par lEntreprise plc, dans le cadre du programme de Dveloppement La culture et le patrimoine culturel peuvent tre des lments capi-
socio-conomique rgional (RSEDP Regional Socio-Economic De- taux dans la conception des dveloppements stratgiques qui, en retour,
velopment Programme). offrent un excellent cadre pour stimuler leur protection, ainsi que le
12 13
Nonobstant les alas et les interruptions, la fouille du site de Cari~in dveloppement du tourisme, des artisanats traditionnels, et plus large-
Grad a vu se succder de nombreuses quipes de chercheurs. Celles-ci ment, une revitalisation du tourisme culturel.
ont t conduites par des archologues serbes aguerris, depuis Vladimir Le projet prvoit lamnagement du site de Cari~in Grad (dune
Petkovi}, Franc Mesesnel, Aleksandar Deroko, Svetozar Radoj~i}, supercie de 10 hectares intra muros) en vue de son exploitation des
Djordje Mano-Zisi, Nevenka Spremo-Petrovi}, Vladimir Kondi}, ns touristiques. An de parvenir cet objectif, il importe de procder
Vladislav Popovi} jusqu Vujadin Ivanievi} qui, ces dix dernires un travail de dgagement et de conservation du site, dans une large
annes, sest tout particulirement investi dans la poursuite des recher- mesure laiss labandon ces deux dernires dcennies, ainsi qu une
ches sur Cari~in Grad, et qui, simultanment, sest vu coner le soin de campagne de prsentation visant faire connatre le potentiel de cet
coordonner ce projet. Il convient de mentionner, quoutre nos spcial- exceptionnel monument culturel et historique. Cet objectif doit gale-
istes, les recherches sur ce site ont vu la participation darchologues ment tre tay par llaboration dune tude damnagement du site,
franais: Nol Duval, Jean-Michel Spieser et, aujourdhui, collaborant laquelle passe ncessairement par linclusion, outre de spcialistes, des
avec Vujadin Ivanievi}, Bernard Bavant. collectivits locales, commencer par les employs publics, en pas-
Le projet de Protection du patrimoine culturel et de prsentation sant par les personnes travaillant dans la culture, jusquaux habitants
touristique du site archologique et historique de Cari~in Grad vise des agglomrations voisines. Lobjectif principal du Projet serait den
lamnagement de ce site en vue de favoriser le dveloppement du arriver une situation o lentretien et lexploitation du site seraient
pleinement nancs par la vente des billets dentre, de matriels et formatise) de Cari~in Grad. Cette prsentation du site est ainsi plani-
objets caractre touristique, et dautres services. La ralisation de e quelle prvoit, ds le lancement du Projet, ldition du guide et
cet objectif permettrait de crer les conditions pour pouvoir bncier du matriel publicitaire mentionn, alors que la phase nale du Projet
dinvestissements supplmentaires de la part des collectivits locales. verrait la nalisation de la reconstruction 3D de la ville, laquelle con-
Par son caractre exceptionnel le site de Cari~in Grad mrite de stituera un matriel de base idal pour la suite des activits lies au
trouver place non seulement sur les cartes touristiques de la rgion et de marketing.
Serbie, mais aussi sur celle de lEurope du Sud-est. Il est important de Le projet prvoit llaboration et la nalisation dun modle infor-
souligner quil sagit dune ville fonde pour clbrer sa gloire, non loin matis de Cari~in Grad, qui sera quip aux ns de rpondre divers
de son lieu de naissance, par un des plus grands empereurs byzantins, types dexploitation. Grce sa conception la reconstruction 3D per-
Justinien Ier (527-565), btisseur de la clbre glise Sainte-Sophie mettra notamment la cration de lms danimation et la prsentation de
Constantinople. Grce aux fouilles conduites jusqu prsent, ce site est larchitecture et de lurbanisme de Cari~in Grad travers des squences
parfaitement reconnu, et il ne lui manque dsormais quune relle mise vido de dure diverse pour la prsentation du site archologique sur
en valeur par le biais de son exploitation et sa prsentation touristique. Internet et sur CD. La plus importante partie du matriel informatique
Les activits visant la ralisation du Projet de protection du pat- porte sur la ralisation de reprsentations statiques, de scne genre et
PREFACE
PREFACE
rimoine culturel et de prsentation touristique du site archologique et de photomontages qui pourront constituer un matriel de base pour
touristique de Cari~in Grad seront conduites dans le cadre de trois seg- lillustration de monographies et autres publications.
ments distincts qui concourront assurer une base solide la ralisa- 3) Elaboration dune Etude de prsentation et damnagement
tion de lobjectif principal lexploitation des ns touristiques de Un des lments cls de ce Projet consiste en llaboration dune
Cari~in Grad. A savoir : 1) Travaux de dgagement et de consolidation Etude de prsentation et damnagement du site qui devrait poser les
des vestiges, 2) Prsentation marketing et 3) Elaboration dune Etude bases des futures voies damnagement et mode dexploitation. Ce tra-
de prsentation et damnagement du site. vail exige pralablement, comme nous lavons signal, de nettoyer le
1) Les travaux de dgagement et de consolidation des vestiges. site en vue den assurer une vision densemble, ainsi que de procder
Ce segment compte assurment parmi les plus importants. An de ru- de nouveaux relevs sur le terrain. Il importe de souligner que lEtude
nir les conditions de base la ralisation du Projet, il importe que le tiendra compte des mthodes modernes de protection, de prsentation
site soit correctement apprter aux visites touristiques, ce qui sous-en- et damnagement que nous voquerons ici brivement.
tend une mise en valeur visuelle des vestiges prservs, la possibilit Le projet de protection du patrimoine culturel et de prsentation
dy circuler sans entrave ni risque, ainsi quune premire considra- touristique du site archologique et historique de Cari~in Grad sappuie
14 15
tion des possibilits de prsentation et damnagement. An de raliser pleinement sur les rsultats scientiques obtenus aux cours de plusieurs
ces objectifs, il est indispensable que le site, ayant souffert dun quasi dcennies de recherches archologiques. Grce aux fouilles conduites,
abandon durant ces vingt dernires annes, soit nettoy de la vgtation nonobstant les interruptions, depuis 1912 jusqu nos jours, il a t pos-
envahissante (dboisage partiel et dbroussaillage), limination des en- sible dtablir le gabarit et on a pu dgager un grand nombre densembles
tassements de briques et de pierres, suppression du rseau de rails rest architecturaux. Par ailleurs une partie des btiments a dj fait lobjet de
des fouilles antrieures, comblement des anciennes tranches et nivel- mesure de conservation aux cours des dernires dcennies.
lement du terrain. Le projet sera dirig par des spcialistes dpendant de quatre in-
Le nettoyage et la mise en ordre du site reprsente, comme nous stitutions : le Muse national de Leskovac, lInstitut archologique de
lavons not, une condition pralable la suite des activits, en premier Belgrade, lInstitut rgional de Ni pour la protection des monuments
lieu llaboration dun programme clair de revitalisation et de prsenta- culturels et le Centre de recherche et dtude du patrimoine culturel et
tion du site, en premier lieu du point de vue du marketing. historique du sud de la Serbie. A la tte du Projet se trouvera le direct-
2) Prsentation marketing eur du Muse national, en tant que principal responsable (manager du
Sagissant de ce second segment les activits seront scindes en projet), ainsi que le responsable du Projet Cari~in Grad de lInstitut
deux parties. La premire consiste en ldition dun guide, de prospec- archologique (coordinateur du projet). Ils auront pour supplants des
tus et dafches, alors que la seconde en une reconstruction 3D (in- collaborateurs (assistants) qui travaillent dj sur le Projet scientique
mentionn, et qui ont une bonne connaissance de la problmatique des
travaux et de la protection du site. Par ailleurs, tous sont dj prsents 1 - Istorijat istra`ivawa
depuis plusieurs annes sur le site de Cari~in Grad.
Lquipe devrait galement comprendre des spcialistes de lInstitut Cari~in Grad le`i na blagim padinama koje se spu{taju
rgional pour la protection des monuments culturels qui seraient chargs od planine Radan ka Leskova~koj kotlini, na mestu van
de diriger les travaux dlaboration de lEtude damnagement et de glavnih putnih tokova. Ovo je jedan od osnovnih razloga {to
prsentation du site (experts) et de superviser les travaux de nettoyage su se tek krajem XIX veka pojavile prve vesti o zna~ajnim
du site. Il convient ici de souligner que les experts de lInstitut seront ostacima grada izgubqenog u dolini Puste reke, na trome|i
responsables de la ralisation de lEtude. izme|u Bojnika, Medve|e i Lebana. Ru{evine je prvi opisao
Mita Raki} 1880. godine u listu Otaxbina.
Le directeur du Muse national de Leskovac Ostaci grada, koji su vekovima budili ma{tu me{tana,
Veroljub Trajkovi} dospeli su u `i`u interesovawa nau~ne javnosti nakon
prvih arheolo{kih iskopavawa, sprovedenih u predve~erje
PREFACE
Istorijat istra`ivawa
balkanskih ratova 1912. godine. Vladimir Petkovi} izabrao
je za po~etak radova najvi{u ta~ku, dominantan plato na kome
je otkrio ostatke episkopske bazilike. Ponesen veli~inom
grada, otkri}em velike crkve, mno{tvom arhitektonske
plastike i ostacima mozaika, izneo je prve hipoteze o imenu
naseobine i wenom trajawu, koje i danas zaokupqaju pa`wu
stru~waka. Pretpostavio je da je re~ o Justinijani Primi
koju je podigao vizantijski car Justinijan I (527-565) u
blizini mesta svog ro|ewa, dok je wen nestanak sa istorijske
pozornice vezao za vreme cara Iraklija (610-641) i najezde
Slovena.
Ratni vihori i ekonomske te{ko}e mlade dr`ave spre~i-
li su nastavak istra`ivawa koja su obnovqena tek 1936.
godine pod pokroviteqstvom dveju kqu~nih institucija,
16 17
Srpske kraqevske akademije i Univerziteta u Beogradu,
a pod vo|stvom prvog istra`iva~a Vladimira Petkovi}a.
Godine 1937. radovima se prikqu~io France Mesesnel. Nova
sistematska iskopavawa, stru~no osmi{qena i sprovedena,
prekinuta su 1940. godine Drugim svetskim ratom. U ovom
periodu, jednom od kqu~nih u istra`ivawu grada, otkriven je
kompleks Akropoqa sa bedemima, kulama, isto~nom kapijom,
Episkopskom bazilikom, krstionicom, Konsignatorijumom,
centralnom ulicom sa porticima i Episkopskom palatom
i ankesima. Godine 1938. zapo~eta su i iskopavawa Gorweg
grada. Na ovom prostoru su u roku od tri godine istra`eni
kru`ni trg, delimi~no ulice sa porticima, ju`na kapija i
deo fortifikacije, delovi objekata uz ju`nu ulicu, krsto-
obrazna crkva i crkva sa kriptom. Pa`wu nau~nika privukli
su i objekti u neposrednoj i daqoj okolini grada, kao {to su
brana na Cari~inskoj reci, utvr|ewe kod crkve Sv. Ilije, i topografije terena, zapo~eto je istra`ivawe novih
bazilika u Sviwarici, bazilika i terme u Radinovcu, gra|evinskih celina. Od 1949. do 1950. godine otkrivena
ru{evine Zlate. Veliki broj otkrivenih gra|evina u ovom je trobrodna bazilika sa transeptom u Dowem gradu, sa
kratkom periodu ukazao je na va`nost Cari~inog Grada i na zna~ajnim ostacima kamene plastike i vanrednim mozaicima
wegov zna~aj u istoriji vizantijskog urbanizma. Zahvaquju}i u centralnom brodu. Godine 1952. zapo~eto je iskopavawe
ovim iskopavawima Cari~in Grad je zauzeo svoje zaslu`eno trikonhalne bazilike podignute van bedema, gde su tako|e
mesto u nau~nim krugovima. otkriveni ostaci mozaika, kao i fresaka u visini sokla. U
Nakon prekida od 7 godina, istra`ivawa su obnovqena ovom periodu upotpuwen je plan kru`nog trga i gra|evina uz
1947. i trajala su sve do 1970, sa mawim prekidima 1948, 1967. severnu, isto~nu i zapadnu ulicu Gorweg grada, a dovr{ena
i 1969. godine. Tokom ovog perioda iskopavawa su pro{irena su i istra`ivawa crkve sa kriptom, zapadne i isto~ne ulice,
i na prostor Doweg grada, kao i na objekte podignute van gra- isto~ne kapije zajedno sa severnom kulom, ju`ne ulice i
dskog jezgra, u neposrednoj okolini. Radovi na lokalitetu trema krstoobrazne crkve.
povereni su novoosnovanom Arheolo{kom institutu Srpske Nakon intenzivnih radova obim istra`ivawa se, izme|u
akademije nauka. Za rukovodioce prve kampawe istra`ivawa 1954. i 1959. godine, smawuje. U ovom periodu iskopano
Istorijat istra`ivawa
Istorijat istra`ivawa
bili su odre|eni Aleksandar Deroko i Svetozar Radoj~i}, je nekoliko va`nih objekata, bazilika ispod Akropoqa
dok je ostalim rukovodio \or|e Mano-Zisi, kome se kasnije i terme van grada, dok je u Dowem gradu samo delimi~no
pridru`ila Nevenka Spremo-Petrovi}. Pomenuti autori ispitan jedan od najve}ih objekata na Cari~inom Gradu,
otvorili su novu stranicu u prou~avawu grada ostaviv{i za koji se ispostavilo da predstavqa veliku cisternu. Od
vidan pe~at u wegovoj spoznaji. 1959. do 1968. godine aktivnosti na istra`ivawu Cari~inog
Godine 1947. nastavqena su obimna iskopavawa u ~etvrtima Grada se i daqe smawuju. U pomenutom razdobqu istra`eni
oko kru`nog trga, isto~ne ulice u wenoj celoj du`ini i su delimi~no villa urbana u Gorwem gradu, dvojna bazilika,
isto~ne kapije Gorweg grada, kao i dela severne ulice. terme, isto~na ulica i isto~na kapija, kao i objekti severno
Ovom prilikom privedena su, prakti~no kraju, istra`ivawa od bazilike sa transeptom u Dowem gradu.
bazilike sa kriptom, gde su u podzemnoj prostoriji otkriveni Nakon vi{egodi{weg prekida, iskopavawa su obnovqena
uru{eni stubovi i kapiteli, delovi mozaika i fresaka koji 1975. godine pod rukovodstvom Vladimira Kondi}a i
su krasili crkvu. Za vreme ove kampawe istra`ivawa su po Vladislava Popovi}a. U periodu od 1975. do 1977. godine
prvi put izvedena na prostoru Doweg grada na ju`nom bedemu, dopuweni su podaci o ranije istra`enim objektima: ju`noj
18 sa ciqem definisawa obima gradskog jezgra. Otkopani su kapiji Gorweg grada, dvojnoj bazilici u Dowem gradu i 19
delovi ugaonih kula i delimi~no ju`na kapija, a radovi su trikonhalnoj bazilici van bedema, a zapo~eto je iskopavawe
sprovedeni i na brani na Cari~inskoj reci. A. Deroko i S. prostora uz ju`ni bedem Gorweg grada, kao i ugaone jugozapadne
Radoj~i} skrenuli su pa`wu na postojawe Podgra|a koje je kule rezervoara. Pored ovoga, otkrivena je nova gra|evina -
bilo braweno zemqano-palisadnom fortifikacijom. Ova jednobrodna bazilika na ju`nom platou van grada, isto~no od
istra`ivawa, usmerena na niz odvojenih celina, jasno su trase akvedukta. Godine 1976. prou~eni su i objekti u bli`oj
ukazala na svu slojevitost Cari~inog Grada, koja nije ograni- okolini - utvr|ewe na prostoru crkve Sv. Ilije i ciglarska
~ena samo na utvr|eweno urbano jezgro, ve} i na wegovu pe} u podno`ju Cari~inog Grada uz Sviwari~ku reku.
neposrednu okolinu. Zna~aj grada u antici, kao sedi{ta arhiepiskopa severnog
Prilikom preuzimawa iskopavawa 1949. godine, \or|e Ilirika, i wegova o~uvanost bili su od presudnog zna~aja
Mano-Zisi postavio je novi, planski program istra`ivawa, koji za pokretawe novog programa istra`ivawa i uspostavqawe
je imao za ciq upotpuwavawe osnova gra|evina i plana grada. nau~ne saradwe izme|u francuskih i srpskih stru~waka, na
On se ogledao u dopuni ranije otkrivenih gra|evinskih celina ~elu sa Noel Divalom, Vladislavom Popovi}em, @an Mi{el
i wihovom povezivawu, kao i otkrivawu novih spomenika. Spizerom i Vladimirom Kondi}em.
Slede}i ovaj program, nakon analiza avionskih snimaka U prvoj fazi nau~ne saradwe, u razdobqu od 1978.
do 1984. godine, istra`ivawa su bila razdeqena na dva
nau~na programa. Prvi je obuhvatao istra`ivawa sakralne 1 - Historique des recherches
arhitekture episkopske bazilike i wenog kompleksa, kao
i drugih crkava otkrivenih prethodnih decenija. Radilo se o Cari~in Grad se situe sur les pentes douces qui descendent du mont
revizionim iskopavawima koja su imala za ciq prikupqawe Radan vers la plaine de Leskovac, lcart des routes principales. Cest
neophodne gra|e, radi publikovawa pomenutih objekata. lune des principales raisons pour lesquelles il fallut attendre la n
Drugi program bio je fokusiran na istra`ivawe novih du XIXe sicle pour voir paratre les premires informations sur les
spomenika profanog karaktera. Izabran je kvart u Gorwem vestiges dune ville perdue dans la valle de la Pusta reka, aux conns
gradu uz ju`ni i zapadni bedem, ~ije je istra`ivawe zapo~eto des communes de Bojnik, Medvedja et Lebane. Ces informations, nous
jo{ 1975. godine. Na pomenutom prostoru iskopan je kompleks les devons Mita Raki}, qui dcrivit les ruines en 1880 dans le journal
koji je protuma~en kao sedi{te vojnog komandanta - principia. Otad`bina (La Patrie).
Od 1981, odnosno 1984. godine, zapo~et je novi program Peu aprs, les vestiges de la ville, qui pendant des sicles avaient
iskopavawa koji je imao za ciq istra`ivawe stambenog excit limagination des gens du cru, devinrent un centre dintrt
kvarta grada. Ideja je potekla iz ~iwenice da u svetu ovoj
Istorijat istra`ivawa
Utvr|eno naseqe na Cari~inom Gradu, du`ine preko 500 Zaravweni plato Akropoqa opasan je bedemom oja~anim
m, podignuto je na izdu`enoj i uzvi{enoj gredi koju sa isto~ne isturenim potkovi~astim kulama, sme{tenim sa jedne i
strane uokviruje Cari~inska, a sa zapadne Sviwari~ka reka. druge strane isto~ne kapije (1), kao i na severnom bedemu i
Urbano jezgro sa~iweno je od tri celine Akropoqa, Gorweg pravougaonim isturenim kulama na ju`noj i severnoj kurtini.
i Doweg grada, na koje se nadovezuju {iroko podgra|e i Ceo prostor Akropoqa, podeqen na dva dela centralnom
spomenici u bli`oj i daqoj okolini. Na najvi{em platou, ulicom sa porticima postavqenom u osi severoistok
na severnom zavr{etku grede, koji dominira nad okolinom, jugozapad (2), bio je namenski odre|en za sakralni prostor,
postavqen je Akropoq nepravilnog poligonalnog oblika, za sme{taj episkopskog sedi{ta. Na ju`noj polovini
okvirnih dimenzija 100 x 100 m. Ispod wega, na blagim podignuta je katedralna crkva sa baptisterijumom i jednim
padinama koje se u {irokom luku spu{taju ka istoku, severu mawim objektom, protume~enim kao Konsignatorijum, dok
Prikaz grada
Prikaz grada
i jugu, le`i Gorwi grad du`ine oko 300 m, i {irine od 230 se na severnom delu nalazio kompleks od tri gra|evine, u
m u severnom do 100 m u ju`nom delu. Na ju`ni deo Gorweg literaturi poznat kao Episkopska palata.
grada naslawa se nova celina - Dowi grad, koji zauzima Episkopska bazilika je me|u prvim spomenicima
izdu`eni ravan plato nepravilnog pravougaonog oblika, otkrivenim na Cari~inom Gradu, jo{ 1912. godine (3).
du`ine oko 220 m i {irine od 120 do 100 m. Na platoima i Re~ je o impresivnoj trobrodnoj i troapsidalnoj crkvi
padinama oko utvr|enog grada nalazilo se podgra|e braweno sa narteksom i atrijumom sa velikom piscinom. Ukupna
sa ju`ne strane velikim odbrambenim rovom, dok ga je sa du`ina bazilike iznosila je 64, a {irina 22 m. Unutra{wi
isto~ne i severne strane {titila zemqana fortifikacija. prostor bio je izdeqen sa dva niza od po pet stubova sa
Obe pomenute linije odbrane bile su, najverovatnije, oja~ane kompozitnim kapitelima, sa redovima uvijenog akantovog
palisadom. U okviru ovog brawenog prostora, ali i izvan li{}a i protomima na mestu voluta, na centralni deo i
wega, bilo je podignuto niz gra|evina, dok su na obalama reka bo~ne brodove. Oltarski prostor, koji je komunicirao sa
bile sme{tene zanatske radionice. Na Cari~inskoj re~ici po jednim mawim pravougaonim prostorom, protuma~enim
nalazila se brana-most iznad koje se, na jednom }uviku, kao protezis i |akonikon u zavr{etku bo~nih brodova,
uzdizalo mawe utvr|ewe pravougaonog oblika. Mre`u zavr{avao se polukru`nom apsidom sa unutra{we strane i
26 tro~lanom sa spoqne. Apsidiole ovih prostorija zavr{avale 27
neposredne odbrane grada ~inile su jo{ tri fortifikacije:
na istoku osmatra~nica na lokalitetu Kuli{te-Jezero, su se polukru`no. Podovi centralnog broda, a verovatno i
na severu utvr|ewe kod Sakicola i na jugozapadu Gorwe bo~nih, kao i narteksa, bili su pokriveni mozaicima koji su
Gradi{te. o~uvani samo fragmentarno, dok su ostale prostorije bile
U`i prostor grada, brawen mo}nim kamenim bedemima, poplo~ane opekama. Atrijum bazilike, sa velikom piscinom
bio je veli~ine oko 10 hektara, dok je podgra|e zauzimalo use~enom u steni, bio je okru`en porticima sa stubovima sa
znatno ve}u povr{inu. Gradskom arealu pripadao je i zanatski jonskim impost kapitelima. Sude}i prema nalazima kockica
centar sme{ten u podno`ju grada, na obalama reka. Prema od staklene paste, zidovi atrijuma bili su ukra{eni zidnim
urbanisti~koj shemi, sa Akropoqem, centralnim trgom i mozaicima. Velika piscina u atrijumu crkve, koja se punila
nizom ulica sa porticima, Cari~in Grad je predstavqao ki{nicom, predstavqala je neku vrstu otvorene cisterne -
tip naseqa nastalog po uzoru na isto~ne gradove, dok va`nog objekta za oblast poznatu po nedostatku vode.
projektovani blokovi insulae, kojima su re{eni unutra{wi Na baziliku se sa ju`ne strane, jednim portikom,
prostori, svoje nasle|e duguju rimskoj tradiciji. nadovezuje monumentalni baptisterijum koji predstavqa
gra|evinu kvadratne osnove, du`ine 17,5 m (4). Centralni
prostor je tetrakonhalne osnove, dok su u uglovima
Akropoq Acropole
1. Isto~na kapija Porte est
2. Ulica Rue
3. Episkopska crkva Basilique piscopale
4. Baptisterijum Baptistre
5. Konsignatorijum Consignatorium
6. Episkopska palata Palais piscopal
Gorwi grad Ville haute
7. Isto~na kapija Porte est
8. Ju`na kapija Porte sud
9. Vodena kula Tour rservoir
10. Kru`ni trg Place circulaire
11. Isto~na ulica Rue est
12. Zapadna ulica Rue ouest
Prikaz grada
Prikaz grada
13. Severna ulica Rue nord
14. Ju`na ulica Rue sud
15. Gra|evina jugoisto~no od trga Btiment au Sud-Est de la place
16. Gra|evina severoisto~no od trga Btiment au Nord-Est de la place
17. Gra|evine jugozapadno od trga Btiments au Sud-Ouest de la place
18. Gra|evina severozapadno od trga Btiment au Nord-Ouest de la place
19. Bazilika sa kriptom Basilique crypte
20. Krstoobrazna crkva glise cruciforme
21. Bazilika u podno`ju Akropoqa Basilique au pied de lAcropole
22. Stambena ku}a Villa Urbana Maison dhabitation: Villa Urbana
23. Principija Principia
Dowi grad Ville basse
24. Isto~na kapija Porte est
25. Ju`na kapija Porte sud
26. Isto~na ulica Rue est
28 27. Ju`na ulica Rue sud 29
28. Dvojna bazilika Basilique double
29. Bazilika sa transeptom Basilique transept
Gra|evine severno od bazilike sa Btiments au Nord de la basilique
30.
transeptom transept
31. Terme Thermes
32. Cisterna Citerne
33. Stambeni kvart Quartier dhabitation
Van bedema Hors les remparts
34. Rov Foss
35. Terme Thermes
36. Trikonhalna crkva glise triconque
37. Jednobrodna crkva glise une nef
38. Akvedukt Aqueduc
Prikaz grada
30 31
Prikaz grada
32 33
Prikaz grada
13 x 8 m, sa dva predvorja na ju`noj i zapadnoj strani (5).
Karakteristiku ovog objekta predstavqa pravougaona apsida Najrazvijeniju celinu na Cari~inom Gradu predstavqa,
na istoku koja sasvim jasno ukazuje na oficijelnu funkciju svakako, Gorwi grad na ~ijem je najvi{em, severozapadnom delu
ove gra|evine. Prema dosada{wim istra`iva~ima, ovaj podignut Akropoq kao zasebna celina. Prema tuma~ewima
objekat je protuma~en kao Konsignatorijum. ^edomira Vasi}a, re~ je o naknadnom preoblikovanom planu
Sli~an prostor, ali znatno razvijeniji, sa pravougaonom koji je u svom izvornom obliku predstavqao jedinstvenu
apsidom na severu i bo~nim prostorijama, podignut je u severnom celinu sa kru`nim trgom ispred episkopske bazilike i
delu Akropoqa (6). Re~ je o sredi{wem objektu, ukupne du`ine sa glavnim osovinama, cardo-om i decumanus-om, koje su se
sustizale u sredi{tu grada.
Trasa bedema Gorweg grada, koja se jasno nazire u
Slika 5: Akropoq, episkopska bazilika, kapitel (Snimio V. Ivani{evi}, 2005)
Figure 5: Acropole, basilique piscopale, chapiteau (Photo V. Ivani{evi}, 2005)
konfiguraciji terena je, u odnosu na topografiju terena,
postavqena du` blagih padina severnog dela grede.
Fortifikacija Gorweg grada slabo je prou~ena i do sada
su istra`ene dve kapije, isto~na i ju`na, delovi bedema uz
34 35
same kapije, kao i jedan broj kula, me|u kojima se izdvaja
jugozapadna ugaona kula - rezervoar.
Isto~na kapija, potkovi~aste osnove, flankirana sa obe
strane pravougaonim isturenim kulama, izdvaja se svojim
re{ewima od ostalih objekata ove vrste na Cari~inom
Gradu (7). Postavqena na strmim padinama i sa stepeni{nim
prilazom, sude}i prema izve{tajima, ova kapija nije bila
namewena za kolski prolaz. Sasvim drugu funkciju imala
je ju`na kapija brawena isturenim petougaonim kulama,
preko koje se odvijao glavni saobra}aj, dok su za pe{ake bile
odre|ene poterne sme{tene sa suprotnih strana kula (8).
Zapadni trakt ju`nog bedema istra`en je sa unutra{we strane
do ugaone kule - cisterne (9). Re~ je o vanrednom objektu,
sa zidovima oja~anim impregniranim vodonepropustivim
malterom, koji je predstavqao krajwe odredi{te akvedukta.
U ovom rezervoaru voda se akumulirala i daqe sprovodila
sistemom olovnih cevi ka severnom delu Gorweg grada.
Sredi{wi deo Gorweg grada predstavqao je kru`ni
trg, gde su se ukr{tale glavne gradske komunikacije koje
su delile povr{inu na ~etiri nejednaka prostora. Znatnog
udela u komponovawu urbanisti~ke strukture igrao je pad
terena i terasasta re{ewa prostora, kao i podizawe obje-
kata u vi{e nivoa. Oko trga, trijumfalnog karaktera, i du`
ulica sa pokrivenim tremovima podignut je niz gra|evina
kultnog, upravnog, trgova~kog i javnog sadr`aja. Sam trg
kru`ne osnove, pre~nika oko 22 m, bio je opasan pokrivenim
porticima, {irine oko 3 m (10). Velike kamene plo~e pokri-
vale su ceo prostor u ~ijem se sredi{tu nalazila careva
Prikaz grada
Prikaz grada
statua postavqena na stub. Ovom spomeniku pripisani su
fragmenti statue koji su prikazivali cara u ode`di i oklopu
rimskog generala, na|eni u obli`wim gra|evinama.
Ulice Gorweg grada istra`ene su u zna~ajnoj meri, i to
Slika 6 : Gorwi grad, gra|evine severoisto~no od kru`nog trga, pogled sa zapadne strane (Snimio N. delovi uz kru`ni trg. Tako su u potpunosti iskopane isto~na
Bori}, 1977)
Figure 6: Ville haute, btiments au Nord-Est de la place circulaire, vus de lOuest (Photo N. Bori}, 1977)
i zapadna ulica (11-12), a delimi~no severna i ju`na (13-
14). Ulice su imale kolovoz, {irine izme|u 6,20 i 6,90 m,
poplo~an velikim kamenim blokovima nepravilnog oblika
i pokrivene portike, {irine izme|u 3 i 3,35 m, sa podovima
od opeke. Portici su bili ukra{eni pravougaonim stupcima
Slika 7 : Gorwi grad, gra|evine jugoisto~no od kru`nog trga, pogled sa severozapadne strane (Snimio od opeka, od kojih su pojedini imali sa spoqne strane male
N. Bori}, 1977)
Figure 7: Ville haute, btiments au Sud-Est de la place circulaire, vus du Nord-Ouest (Photo N. Bori}, 1977) pravougaone useke za oluke. Ispod ulica nalazili su se
odvodni kanali - kloake koji su sprovodili otpadne vode van
grada.
36 Prostor oko kru`nog trga predstavqa jedan od najboqe 37
istra`enih celina na Cari~inom Gradu, sa brojnim objektima
~ija funkcija jo{ uvek nije dovoqno jasno utvr|ena.
Jugoisto~no od trga sme{ten je kompleks od koga je poznato
osam prostorija raspore|enih u dva niza (15). Sa druge strane,
jugozapadno od trga, nalazi se kompleks gra|evina me|u kojima
se izdvaja ku}a sa arkadama dimenzija 17,50 x 15,50 m, sa dve ve}e
i dve mawe prostorije postavqene na terasama (17). Ku}a je,
sude}i prema nalazu stepeni{ta, imala i sprat. Ju`no od ove
gra|evine, razdvojen ulicom, nalazi se drugi objekat, tako|e
na sprat, {irine oko 20 m od koga su istra`ene tri prostorije
sa podom od opeka i kanalima za zagrevawe. U severozapadnom
delu otkrivena je izdu`ena gra|evina sa stupcima na koju se
sa zapadne strane nadovezuju objekti podignuti u suhozidu,
svakako kasnijeg da-tuma (18). U severo-isto~nom delu od trga
nalazi se nekoliko mawa trobrodna bazilika, sa narteksom sa pastoforijama i
jasno izdvojenih gra- otvorenim portikom, ukupne du`ine 24,80 m (21). Unutra{wi
|evinskih celina (16). prostor crkve je, za razliku od drugih bazilika, izdeqen
Prvu ~ini gra|evina na brodove sa dva niza od po tri zidana stupca, od kojih
du`ine oko 40 m i se centralni zavr{ava polukru`nom apsidom. Otvoreni
{irine oko 13 m, koja trem je, sli~no unutra{wem prostoru, imao zidane stupce.
se sastoji od deset Unutra{wost cele crkve bila je poplo~ana opekama. U crkvi
prostorija nejednake su na|eni ukopani grobovi, me|u kojima se isti~e grob sa
osnove raspore|enih sarkofagom sa uklesanim latinskim krstom na poklopcu. On
u dva niza. Objekat je se nalazi u jugozapadnom uglu centralnog broda.
izlazio na isto~nu Ju`no od bazilike delimi~no je otkrivena jedna gra|evina
ulicu, a bio je povezan opredeqena kao villa urbana (22). Re~ je o objektu du`ine
Slika 8 : Gorwi grad, i sa obli`wom bazili- preko 25 i {irine oko 22 m, sastavqenom od niza izdvojenih
Prikaz grada
Prikaz grada
zapadna kula ju`ne kapije, kom koja predstavqa zaseban sklop. prostora. Gra|evini se prilazilo sa ju`ne strane, odakle Slika 9: Gorwi grad, pri-
pogled sa ju`ne strane
Bazilika sa kriptom, podignuta na terasama, vanredan je se ulazilo u predvorje koje je odvojeno od atrijuma nizom od ncipia. Aksonometri-
(Snimio N. Bori}, 1977)
primer graditeqskog ume}a (19). Sama crkva, dimenzija 35 x dva stuba sa jednostavnim impost kapitelima sa medaqonima jski prikaz kvarta iz
druge faze, pogled sa jugo-
Figure 8: Ville haute, tour 15,50 m, sastoji se od tri dela: centralnog i bo~nih brodova, sa predstavom krsta. Iz atrijuma, poplo~anog u prvoj fazi
istoka (Cari~in Grad II,
ouest de la porte sud, vue du kripte - sme{tene ispod brodova i atrijuma. Posebnost opekama, a u drugoj velikim kamenim plo~ama, pristupalo Pl. IX)
Sud (Photo N. Bori}, 1977)
crkve predstavqa kripta sa masivnim zidovima, sastavqena se ostalim delovima gra|evine. Sa zapadne i severne strane
od centralne i dve bo~ne prostorije koje su bile pokrivene poznate su samo po jedna prostorija, odnosno trem, dok je Figure 9: Ville haute, princi-
pia. Axonomtrie du quartier
poluobli~astim svodovima. Kripta nije bila direktno sa isto~ne istra`en trakt od tri prostorije, od kojih se de la phase II, vu du Sud-Est
povezana sa centralnim prostorom crkve, ako je suditi po ju`na zavr{ava polukru`nom apsidom. Ku}a je, sude}i po (Cari~in Grad II, Pl. IX)
nepostojawu stepeni{ta. Gorwi centralni i bo~ni brodovi
~inili su centralni deo crkve, podeqen sa dva niza stubova sa
jonskim impost kapitelima, koji pokazuju najvi{e sli~nosti
sa kapitelima iz atrijuma episkopske bazilike. Crkva je
bila bogato ukra{ena freskama, zidnim i podnim mozaicima,
38 o ~emu svedo~e fragmentarni nalazi u slojevima ru{ewa. Na 39
crkvu se nadovezuje atrijum sa pokrivenim tremovima i sa
poplo~anim sredi{wim prostorom.
Uz ju`nu ulicu, u isto~noj polovini Gorweg grada,
uzdizala se krstoobrazna crkva, dimenzija 29,50 x 17,50 m, koja
predstavqa jednu od najslabije o~uvanih gra|evina (20). Plan
objekta je sa centralnim prostorom u obliku gr~kog krsta, sa
polukru`nom apsidom, na koji se nastavqa otvoren atrijum
pokriven tremovima sa isto~ne, severne i ju`ne strane. Crkvi
se pristupalo sa ulice preko isto~nog portika, ukra{enog
stubovima, velikim stepeni{nim prilazom. Pored nalaza
jednostvanih jonskih impost kapitela koji su krasili portik
atrijuma, otkrivena su i dva mawa sa stilizovanim akantovim
li{}em koji, verovatno, pripadaju ciborijumu.
Sa suprotne strane ulice, podno Akropoqa, podignuta je
nalazu stepeni{ta, imala i sprat. Bogato ukra{en objekat,
o ~emu svedo~e ostaci mozaika, fresaka, ali i {tukature, Dowi grad
do`iveo je kasnije znatne promene i adaptacije prostora.
Funkciju gra|evine, koja jo{ nije istra`ena u potpunosti, Dowi grad zauzima izdu`en zaravwen plato opasan
te{ko je pouzdano odrediti. Wena orijentacija ka jugu mogla bedemima oja~anim kulama i velikim odbrambenim rovom -
bi govoriti u prilog veze sa principijom, istra`enom na valumom sa ju`ne, lako pristupa~ne strane. Fortifikacija
prostoru izme|u ju`nog i zapadnog bedema i ju`ne ulice Doweg grada je, zahvaquju}i novim istra`ivawima sprove-
Gorweg grada. denim u posledwih nekoliko godina, istra`ena u znatnoj
Objekat koji je identifikovan kao principia - sedi{te meri, poglavito ako se ima u vidu ju`na kurtina. Otkrivene
vojnog komandanta garnizona, predstavqa kompleks su i dve kapije, isto~na i ju`na, pribli`no sli~nih osnova,
gra|evina ~iji je prvobitni plan do`iveo znatne izmene obe flankirane isturenim pravougaonim kulama i sa
(23). Inicijalni objekat predstavqa u osnovi trobrodnu stepeni{nim prilazima (24-25). Kod ju`ne kapije, boqe
gra|evinu, du`ine skoro 37 i {irine 18,80 m, podignutu uz istra`ene, uz zapadnu kulu konstatovana je i poterna. Kule
Prikaz grada
Prikaz grada
ju`ni i zapadni bedem, sa kojima je povezana pregradnim su otkrivene, do sada, uz zapadni i ju`ni bedem. Re~ je o
zidovima. Re~ je o gra|evini koja je podeqena u dva osnovna pravougaonim isturenim odbrambenim objektima. Najboqe
bloka. Prvi ~ini ju`ni deo, gde se nalazio glavni ulaz, sa tri prou~eni primer fortifikacije na Cari~inom Gradu
izdu`ene pravougaone prostorije istih dimenzija, na koje se predstavqa zapadni trakt ju`nog bedema sa kapijom, kulom,
nadovezuju trobrodna dispozicija prostora sa centralnim, poternom i stepeni{tem, malom pravougaonom sredi{wom
{irim i bo~nim, u`im brodovima. Drugi, severni deo kulom i ugaonom, jugozapadnom kulom sa akveduktom. Svakako
gra|evine podeqen je na predvorje sa sredi{wom i bo~nim najzanimqiviji objekat predstavqa ugaona kula kroz koju je
prostorijama i na centralni deo sa velikom sve~anom prolazio akvedukt koji je sa ju`ne strane prilazio gradu.
salom, sa pravougaonom apsidom na severu i sa po dve mawe Akvedukt je daqe, kako su pokazala istra`ivawa, i{ao ispod
prostorije u bo~nim brodovima. Izgradwom dva nova trakta, {etne staze zapadnog bedema do velike cisterne u Dowem
upravna na prvobitni objekat, jednog atrijuma izme|u wih gradu i ugaone, jugozapadne kule - rezervoara Gorweg grada.
i novog probijenog ulaza kroz radwe uz zapadni portik, ceo Ovo otkri}e, kao i datovani slojevi, doveli su pod sumwu
kompleks je znatno pro{iren, prakti~no do portika ju`ne ranije iznete pretpostavke da je Dowi grad podignut kasnije.
ulice. U tu svrhu sru{eni su sredi{wi i ju`ni deo isto~nog Sasvim je mogu}e da Dowi grad, zajedno sa bedemima i velikom
40 broda, kao i isto~na prostorija ulaznog dela prvobitne cisternom, pripada jedinstvenom arhitektonskom projektu i 41
gra|evine, radi izgradwe dve izdu`ene prostorije, od kojih da je realizovan paralelno sa ostalim prvobitnim celinama
je jedna imala sprat, i trema, preko kojeg se pristupalo u grada. Posledwi prou~eni fortifikacioni objekat u
centralnu gra|evinu sa sve~anom salom, sa pravougaonom Dowem gradu je ugaona, jugoisto~na kula koja je, suprotno
apsidom. ranijim mi{qewima, pravougaone osnove sa jednim kru`nim
Na kraju ovog {turog opisa Gorweg grada potrebno je vestibulom i stepeni{nim prilazom.
napomenuti da je jo{ u kampawama iskopavawa pred Drugi U Dowem gradu istra`ena je u potpunosti isto~na ulica
svetski rat otkriven samo delimi~no, jednim duga~kim i samo delimi~no ju`na koja je ovaj deo grada delila na
rovom, niz pregradnih zidova uz zapadni portik ju`ne dve prakti~no jednake celine. Isto~na ulica ima kolovoz,
ulice. One iniciraju postojawe niza prostorija uz portik {irine 7,50 m, izgra|en od velikih kamenih blokova i severni
od kojih je jedan deo, krajwi ju`ni uz samu kapiju, istra`en portik, {irine 4 m, sa zidanim pravougaonim stupcima
uz principiju. Pomenuti objekat bio je povezan sa celim (26). Ju`ni portik nije konstatovan tokom istra`ivawa,
kompleksom. U sporednoj prostoriji prona|eno je stepeni{te budu}i da su na wegovoj trasi u poznijoj fazi `ivota grada
iz ~ega jasno proizilazi da je imao i sprat. podignuti objekti. Ne{to druga~iji arhitektonski sklop
sre}emo kod ju`ne ulice (27). Sama ulica se, naime, znatno
lomi u svom gorwem delu, {to je diktirano orijentacijom Mozaik u bazilici sa transeptom podeqen je na niz zasebnih
dva kqu~na objekta u Dowem gradu, bazilike sa transeptom poqa. U narteksu se izdvaja motiv prepleta sa poqima u ko-
i velike cisterne. Povrh ovoga, a kako su pokazala najnovija jima sre}emo predstave ptica i posuda. Zasebnu celinu ~ini
istra`ivawa, stilobat portika krasili su, u ju`noj polovini prepravqeni i dodati tepih u ju`nom delu samog narteksa, gde
ulice, stubovi sa jonskim impost kapitelima. Ispod obe su prikazane ~etiri hidrije sa pticom sa svake strane koje
ulice konstatovana je kloaka - veliki odvodni kanal. simbolizuju ~etiri izvora. Daqe, u sredwem brodu, predstave
Uz ju`nu ulicu, naslowena na severni portik isto~ne se dele na vi{e celina. U ju`noj polovini sredweg broda, u
ulice, podignuta je dvojna bazilika nepravilne osnove koja je wegovom zapadnom delu, nalazimo duga~ak tepih sa predstavama
bila diktirana pravcem pru`awa komunikacija (28). Crkva ptica i posuda, raspore|enim u dijagonalnim nizovima, dok je u
je jednostavnog plana sa dve duga~ke prostorije nejednakih sredi{wem delu prikazana predstava dobrog pastira. U severnoj
du`ina preko 19 i 18 m i {irina 5,70 i 5 m, koje se zavr{avaju polovini nalazimo dva niza pravilnih poqa sa predstavama
ratnika, kentaura, amazonki i `ivotiwa. Zasebnu celinu ~ine
polukru`nim apsidama i pravougaonim predvorjem, dimenzija
dva poqa ispred presbiterijuma, gde je u ju`nom prikazan lovac
12 x 5,40 m. U okviru bazilike konstatovana su sedi{ta u
koji ubija lava, a u severnom lovac ubija me~ku sa mladun~etom.
Prikaz grada
Prikaz grada
apsidama, u severnoj prostoriji, kao i u predvorju. Dvojna
Mozaik u oltarskom prostoru prakti~no nije sa~uvan, ako
crkva do`ivela je znatne promene koje su se ogledale kako
izuzmemo trake po spoqnom obodu. Me|u nalazima brojne kamene
u promeni wenog osnovnog plana - tom prilikom dozidano je plastike izdvaja se fragmentovani jonski impost kapitel sa
pomenuto predvorje, tako i u izmenama unutra{weg prostora uklesanim latinskim monogramom cara Justinijana I.
- probijawem novih vrata, dogradwama u apsidama, itd... Severno od bazilike sa transeptom nalazi se kompleks
Jednu od najreprezentativnijih gra|evina na Cari~inom gra|evina koje su, za razliku od javnih i crkvenih objekata,
Gradu predstavqa bazilika sa transeptom, koja se od ostalih zidane u suhozidu (30). Prema V. Popovi}u, radi se o objektima
objekata izdvaja svojim dobro o~uvanim podnim mozaicima, iz posledwih decenija `ivota grada.
otkrivenim u naosu (29). Sam objekat slabo je o~uvan budu}i Zapadno od bazilike sa transeptom i pomenutih gra|evina
da je gra|evinski materijal, kao i sa drugih gra|evina, nalazi se velika gradska cisterna okvirnih dimenzija 40 x
razvla~en od strane me{tana. Re~ je o trobrodnoj crkvi sa 40 m, podignuta izme|u zapadnog bedema i ju`ne ulice (32). U
narteksom i atrijumom, ukupne du`ine oko 45 i {irine okviru jedne sonde otkriveno je nekoliko krstastih stubaca
18,50 m. Unutra{wost je izdeqena sa dva niza od po {est od opeka, kao i delovi lukova koji jasno ukazuju da je cisterna
42 stubova, na centralni brod {irine oko 9 m, koji se zavr{ava bila zasvedena. Cisterna je ukopana, naslawala se na zapadni 43
polukru`nom apsidom sa unutra{we strane i tro~lanom sa bedem i bila je oja~ana mo}nim zidovima sa ostalih strana
spoqne, i bo~ne brodove {irine oko 3 m. Ju`no i severno koji se naziru u konfiguraciji terena.
krilo transepta predstavqaju pravougaone prostorije Severno od cisterne i podno ju`nog bedema Gorweg grada,
dimenzija oko 5,80 x 4 m. Baziliku krasi prostrani atrijum nalaze se terme izgra|ene delom preko zapadnog portika ju`ne
sa trostranim pokrivenim portikom na koji se sa severne ulice (31). Objekat nije otkriven u celini. Na portik ju`ne
i ju`ne strane nadovezuju dve pravougaone prostorije, od ulice nale`e jedna trikonhalna prostorija koja predstavqa
kojih se severna zavr{ava polukru`nom apsidom. Centralni svla~ionicu - apodyterium, iz koje se pristupalo u izdu`enu
prostor atrijuma, sa bunarom u svom sredi{tu, pokriven je pravougaonu sobu sa kadama za hladnu vodu - frigidarium, a zatim
nepravilnim plo~ama od {kriqca. Zidovi bazilike bili u dve sobe za toplu vodu - caldarium. U zapadnoj prostoriji
su bogato ukra{eni mermernim plo~ama, zidnim mozaicima, otkriven je hipokaust, a ispod druge lo`i{te - praefurnium.
kao i freskama. O wenoj dekoraciji najboqe svedo~e podni Terme su u kasnijoj fazi, prema \. Mano-Zisiju, pretvorene u
mozaici o~uvani u narteksu i sredwem brodu, a delom i u crkvu. Ovu svoju tvrdwu autor je bazirao na osnovu ~iwenice
oltarskom prostoru. Podovi bo~nih brodova, transepta i da je isto~na konha svla~ionice naknadno dozidana, kao i
portika atrijuma, bili su poplo~ani opekama. nalaza jednog groba u okviru samih termi.
Pored niza javnih i sakralnih objekata u Dowem grada Terme van gradskih bedema znatno su ve}ih dimenzija nego
postojao je kvart sa nizom privatnih objekata (33). Re~ one sme{tene u Dowem gradu. Re~ je o gra|evini, dimenzija
je o prostoru uz ju`ni i zapadni bedem, gde je otkriveno oko 36 x 20 m, sa velikim prostorom za svla~ewe apodyterium,
nekoliko objekata raspore|enih u dva niza. Prvi ~ine u vidu atrijuma krstaste osnove, gde su sme{tene kade za
ku}e sa razvijenijom osnovom okrenute ka portiku, a drugi hladnu vodu - frigidarium i mawim pravougaonim prostorom
~ine pojedina~ni objekti postavqeni uz zapadni bedem. za prawe nogu tepidarium (35). Terme se zavr{avaju velikom
Me|uprostor je bio predvi|en za ekonomske zgrade. U ovom salom, sa pravougaonim pro{irewima sa hipokaustom, koja
delu grada mali je broj objekata koji se mogu vezati za je bila podeqena na dve prostorije, zapadnu za preznojavawe
javne gra|evine, {to bi ukazivalo da ovaj prostor nije bio - laconicum i isto~nu sa toplom vodom - caldarium, ispod koje
urbanizovan do kraja i prema zamislima wegovih naru~ilaca. se nalazila prostororija gde je bilo sme{teno lo`i{te
Otkrivene ku}e pokazuju svu raznovrsnost stambene arhi- praefurnium. Gra|evina se nalazi na blagoj padini, {to
tekture od jednostavnih ku}a sa jednom prostorijom do razvi- je omogu}ilo sme{tawe sistema za zagrevawe i lo`i{ta
jenih sa unutra{wim atrijumom, tremovima, predvorjem i cen- na isto~noj strani. Atrijum, sa natkrivenim tremovima
Prikaz grada
Prikaz grada
tralnom odajom. Mnoge od ku}a bile su na sprat. Potrebno je uokvirenim stubovima sa jednostavnim jonskim impost
naglasiti da se one od javnih objekata razlikuju i tehnikom kapitelima, bio je pokriven podnim mozaikom sme{tenim u
zidawa - re~ je o objektima sa prizemqem gra|enim u sohozidu centralnom prostoru gde su u kvadratnim poqima, oivi~enim
i sa spratom od lakih materijala - pleteri, lepa i dr. pletenicama, prikazane `ivotiwe - paun, noj, ovca, srna i
panter. Mozaici na tremovima bili su sa geometrijskim
Prostor van utvr|enog gradskog jezgra
motivima.
Van gradskih bedema postojalo je naseqe koje se razvijalo na Nedaleko od jugoisto~ne ugaone kule Doweg grada
ravnom platou sa ju`ne strane grada, kao i na blagim padinama podignuta je trikonhalna crkva, veli~ine oko 39 x 16,5 m, sa
sa isto~ne i zapadne strane. Uz dve reke u podno`ju nalazio jednobrodnim naosom, narteksom sa aneksima i atrijumom sa
se zanatski centar u okviru koga su konstatovani ostaci pokrivenim tremovima sa zapadne, severne i ju`ne strane
ciglarskih pe}i, a raniji istra`iva~i pomiwali su postojawe (36). Oltarska apsida, polukru`na iznutra i tro~lana spoqa,
i pe}i za topqewe. Jedan od kqu~nih objekata na prostoru van bila je oivi~ena kancelom u nivou bo~nih konhi. Crkva je
grada predstavqao je akvedukt koji je preko zapadnog oboda bila bogato ukra{ena {tukaturom, freskama, zidnim i
ju`nog platoa dovodio vodu u grad. Ovome treba dodati i branu podnim mozaicima. Otkriveni su samo fragmenti fresko
44 na Cari~inskoj reci koja je imala va`nu ulogu u sakupqawu slikarstva sa imitacijom mermerne oplate, kao i delovi 45
vode u su{nom kraju, kao i mawe utvr|ewe iznad same brane. podnog mozaika, koji je pokrivao nekada celu unutra{wost,
Ostaci nekropole otkriveni su na ju`nom platou. ispred ulaza u naos. Dekor ~ine geometrijski motivi, meandri
Podgra|e Cari~inog Grada bilo je braweno sa ju`ne, i prepleti, kao i predstave ptica i flore. U okviru crkve, u
lako pristupa~ne strane velikim odbrambenim rovom koji se ju`noj konhi naosa, nalazila se zidana grobnica.
u luku spu{ta ka istoku, kao i jednim suhozidnim bedemom, Pregled sakralnih objekata otkrivenih na Cari~inom
koji se nazire u topografiji terena, sa severne (34). Prema Gradu zavr{avamo jednobrodnom bazilikom otkrivenom na
nekim indicijama pomenuti bedem se prostirao daqe brane}i ju`nom platou, van prostora brawenog zemqano-palisadnom
isto~ne padine podno samog grada. Ovaj fortifikacioni fortifikacijom (37). Re~ je o crkvi, dimenzija 34 x 16.5
sistem bio je oja~an, verujemo, palisadom. m, nepravilne osnove, sa jednobrodnim naosom, narteksom
U okviru podgra|a, ali i izvan wega, otkriveno je i atrijumom. Prostor naosa, koji se zavr{ava oltarskom
nekoliko sakralnih i javnih objekata. Van grada, ispod same apsidom polukru`ne osnove sa unutra{we strane i tro~lane
isto~ne kapije Doweg grada istra`ene su terme, ju`no - sa spoqne, bio je poplo~an opekama kvadratne i trapezoidalne
trikonhalna bazilika, a van brawenog prostora, na ju`nom osnove, kao i narteks sa pastoforijama i portici atrijuma.
platou, jednobrodna crkva. Sam atrijum, sa tremovima odeqenim pravougaonim zidanim
stupcima, bio je poplo~an velikim nepravilnim plo~ama od
{kriqca. 2 - Prsentation du site
Du` zapadne strane ju`nog platoa prati se trasa akvedukta
~iji su delovi delimi~no istra`eni na delu nadzemne trase, Le site forti de Cari~in Grad, long de 500 m, est di sur un
kao i pored jugozapadne kule Doweg grada (38). Akvedukt je, peron allong et lev, encadr lEst par la Cari~inska, lOuest
suprotno ranijim mi{qewima, bio nadzeman, postavqen na par la Svinjari~ka reka. Lespace urbain est constitu de trois entits,
stupcima i lukovima koji su nosili vodovodni kanal. Razmak lAcropole, la Ville Haute et la Ville Basse, auxquelles sajoutent un
izme|u stubaca iznosio je oko 3 m. vaste faubourg et des monuments situs dans les environs, proches
U blizini akvedukta otkriven je, sistemom sondi, deo et lointains. Sur le plateau sommital, lextrmit nord de lperon
nekropole u kojoj su se sahrawivali `iteqi Cari~inog qui domine le voisinage, se trouve lAcropole, qui a la forme dun
Grada. Radi se o svega 10 grobova odraslih osoba i dece. Areal polygone irrgulier de 100 m sur 100 m environ. Au-dessous, sur les
nekropole nije poznat i on bi trebao biti utvr|en budu}im pentes douces qui forment un grand arc de cercle descendant vers lEst,
istra`ivawima. le Nord et le Sud, stend la Ville Haute, longue de quelque 300 m,
Prikaz grada
U podno`ju grada, uz obale reka nalazio se zanatski large de 230 m au Nord et de 100 m au Sud. Au Sud de la Ville Haute
Prsentation du site
centar. Na obalama Sviwari~ke reke konstatovane su sappuie une nouvelle entit, la Ville Basse, qui occupe un plateau
ciglarske pe}i, a jedna je istra`ena na wenoj zapadnoj obali. allong, en forme de rectangle irrgulier, long denviron 220 m pour
Otkriven je deo pe}i pravougaone osnove, dimenzija 5,50 x 4,60 une largeur de 100 120 m. Sur les plateaux et les pentes autour de la
m, sa dva lo`i{ta na isto~noj strani. Osnovu pe}i ~inila su ville fortie se trouvait le faubourg, protg du ct sud par un grand
dva masivna zida, dok su u unutra{wosti otkriveni otvori foss dfensif, auquel se raccordait lEst et au Nord une fortication
za topli vazduh. Deo zanatskog centra prostirao se i du` en terre. Ces deux lignes de dfense taient, selon toute vraisemblance,
Cari~inske reke, gde su u blizini brane, prema V. Petkovi}u, renforces dune palissade. En relation avec cet espace protg, mais
postojale topioni~arske pe}i. lextrieur, slevait une srie de btiments, tandis que sur les berges
Na Cari~inskoj reci nalaze se ostaci brane-mosta, lu~ne des rivires taient installs des ateliers artisanaux. La Cari~inska reka
osnove, ~iji zidovi, debqine 4 m, zatvaraju tok reke izme|u tait barre dune digue-pont, au-dessus de laquelle se dressait, sur un
zapadnih padina grada i maweg }uvika sa isto~ne strane, na mamelon, une petite forteresse rectangulaire. Trois autres fortications
kome se nalazilo utvr|ewe. Pomenuta fortifikacija je jedna contribuaient encore la dfense immdiate de la ville : lEst le
u nizu utvrda koje su branile pristup gradu. Re~ je o mawem poste dobservation au lieu-dit Kuli{te-Jezero, au Nord la forteresse de
46 utvr|ewu nepravilne ~etvorougaone osnove, dimenzija oko 60 47
Sakicol et au Sud-Ouest Gornje Gradi{te.
x 50 m, ~iji se tragovi naziru u konfiguraciji terena. Uglovi Lensemble de lespace urbain forti par de puissants remparts
bedema bili su, najverovatnije, oja~ani isturenim kulama. de pierre tait denviron 10 hectares, tandis que le faubourg occupait
Otkrivene fortifikacije i gra|evine na Cari~inom une supercie bien suprieure. ltendue urbaine appartenait aussi
Gradu, kao i u wegovoj neposrednoj okolini, vanredan su le quartier artisanal situ au pied de la ville, sur les berges des rivires.
spomenik kasnoanti~ke civilizacije nastale na tlu Ilirika Du point de vue de la conception urbanistique, Cari~in Grad, avec son
u odsutnim istorijskim trenutcima. Svojim kratkim, ali Acropole, sa place centrale et ses rues portiques, reprsentait un type
blistavim sjajem, ostavili su va`no svedo~anstvo o duhovnom dtablissement driv du modle des villes orientales, tandis que les
`ivotu, organizaciji dru{tva i graditeqskim stremqewima blocs bauchs (insulae), qui structurent les espaces intrieurs, sont
i ume}ima wenih `iteqa. hrits de la tradition romaine.
LAcropole
Le plateau nivel de lAcropole est entour dun rempart renforc
de tours saillantes en fer cheval, disposes de part et dautre de la
porte orientale (1), ainsi que sur le rempart nord, et de tours saillantes
rectangulaires sur les courtines sud et nord. Tout lespace de lAcropole, m, muni dannexes au Sud et lOuest (5). Caractristique de cette
divis en deux parties par une rue centrale portiques oriente Nord- construction est labside rectangulaire, au Sud, qui indique clairement
Est-Sud-Ouest (2), tait un espace rserv lusage ecclsiastique, au la fonction ofcielle du btiment. Les premiers chercheurs y ont vu un
sige de lautorit piscopale. Dans la moiti sud a t die lglise consignatorium.
cathdrale avec le baptistre et un petit btiment considr comme un Un espace semblable mais beaucoup plus dvelopp, muni dune
consignatorium, alors que dans la partie nord se trouve un complexe abside rectangulaire au Nord et dannexes latrales, se trouvait dans
de trois btiments connu dans la littrature comme palais piscopal. la partie nord de lAcropole (6). Il sagit de la construction mdiane
La basilique piscopale est parmi les premiers monuments dun complexe de trois btiments long au total de plus de 70 m. Les
dcouverts Cari~in Grad, ds 1912 (3). Il sagit dune imposante plans des deux autres constructions, celle de lEst compose de deux
glise munie dun narthex et dun atrium avec une grande piscine. pices de taille ingale, et celle de lOuest de plusieurs pices relies
La basilique a une longueur totale de 64 m, pour une largeur de 22 entre elles, ont t dtermins dun ct par le portique de la rue, et de
m. Lespace intrieur tait divis en nef centrale et nefs latrales par lautre par le voisinage du rempart de lAcropole. Entre le btiment
deux les de cinq colonnes chapiteaux composites, avec des rangs central et celui de lEst prenaient place une cour pave et des restes
de feuilles dacanthe retournes et des protoms en place de volutes. descalier qui indiquent que les constructions en question avaient un
Prsentation du site
Prsentation du site
Le sanctuaire, qui communiquait de chaque ct avec de petites pices tage. Ce complexe de btiments a t considr comme une rsidence
rectangulaires, considres comme prothse et diaconicon, situes aux piscopale avec ses constructions affrentes. Le caractre ofciel de
extrmits des nefs latrales, se terminait par une abside semi-circulaire tout lensemble est clairement signal par le btiment de prestige
lintrieur et trois pans lextrieur. Les pices latrales avaient abside au centre du complexe.
des absides semi-circulaires. Les sols de la nef centrale, et sans doute
La Ville Haute
aussi des nefs latrales et du narthex, taient en mosaques, dont ne sont
conservs que des fragments, alors que les autres espaces taient dalls Lentit la plus dveloppe de Cari~in Grad est assurment la Ville
de briques. Latrium de la basilique, pourvu dune grande piscine creuse Haute, dont la partie la plus leve, au Nord-Ouest, est occupe par
dans le roc, tait entour de portiques piliers portant des chapiteaux lAcropole en tant quentit particulire. Daprs linterprtation de
ioniques impostes. en juger par les trouvailles de tesselles de pte ^edomir Vasi}, il sagit l du remaniement ultrieur dun plan qui,
de verre, les murs de latrium taient orns de mosaques. La piscine dans sa version originelle, comportait une entit unique, avec une place
de latrium, que remplissaient les eaux pluviales, tait une sorte de circulaire en avant de la basilique piscopale et des axes principaux, le
citerne dcouverte, lment important en un secteur o lon sait que cardo et le decumanus, se croisant au centre de la ville.
48 49
leau faisait dfaut. Le trac du rempart de la Ville Haute, qui transparat clairement
Au Sud, un portique relie la basilique un baptistre monumental, dans la conguration du terrain, suivait, daprs la topographie, les
qui est un btiment de plan carr de 17,50 m de ct (4). Lespace pentes douces de la partie nord de lperon. La fortication de la Ville
central est ttraconque, alors que les angles sont occups par quatre Haute a t peu tudie : jusqu prsent nont t fouills que deux
pices rectangulaires de taille ingale. Dans lespace mdian, entre les portes, lEst et au Sud, des segments du rempart proximit de
conques, slevaient des colonnes aux chapiteaux composites massifs, ces portes, et quelques tours, parmi lesquelles on remarque une tour-
qui supportaient une coupole. Dans lespace central, sous cette coupole, rservoir, langle sud-ouest.
se trouvait une piscine cruciforme revtue de marbre. Le baptistre tait La porte orientale, dont le plan est en fer cheval et que anquent
richement orn, en juger par les trouvailles de plaques de marbre, des deux cts des tours saillantes rectangulaires, tranche par ses
de mosaques en pte de verre et de fresques. Une partie de ce dcor caractristiques avec les autres constructions de ce genre Cari~in
a t prserve dans les conques, o ont t trouves des mosaques Grad (7). Installe sur une pente raide et accessible par un escalier,
bien conserves, motifs gomtriques dans les conques nord et sud, elle ntait pas destine, ce quil semble, au passage des voitures.
animaliers et vgtaux dans les conques est et ouest. La porte sud avait une tout autre fonction : elle tait protge par des
Dans la partie sud de lAcropole est dispos paralllement au tours saillantes pentagonales, entre lesquelles passait lessentiel du
rempart un btiment de plan rectangulaire mesurant environ 13 x 8 trac, alors quaux pitons taient rserves des poternes disposes de
lautre ct des tours (8). Le segment occidental du rempart sud a t de chauffage. Au Nord-Ouest de la place a t dcouvert le btiment
fouill, ct intrieur, jusqu la tour-citerne de langle (9). Il sagit piliers, allong, auquel se raccordent lOuest des constructions en
dune construction exceptionnelle, aux murs renforcs et btis avec du pierre sche, de toute faon plus tardives (18). Au Nord-Est de la place
mortier hydraulique, qui tait la destination nale de laqueduc. Leau se trouvent plusieurs ensembles clairement spars (16). Le premier
qui saccumulait dans ce rservoir tait ensuite achemine vers la partie est constitu dun btiment long de quelque 40 m et large de 13 m
nord de la Ville Haute par des tuyaux de plomb. environ, qui se compose de dix pices de plan variable rparties sur
Le centre de la Ville Haute est occup par la place circulaire, o deux ranges. Cette construction donnait sur la rue est, et tait lie la
se croisent les communications principales de la ville, partageant sa basilique voisine, qui constitue une structure part.
surface en quatre quartiers ingaux. Dune importance capitale pour La basilique crypte, construite sur terrasses, est un exemple
la composition de la structure urbaine ont t la pente du terrain et exceptionnel dhabilet constructive (19). Lglise elle-mme mesure 35
lorganisation de lespace en terrasses, ainsi que la construction des x 15,50 m, et se compose de trois parties : les nefs centrale et latrales,
btiments sur plusieurs niveaux. Autour de la place caractre triomphal, la crypte situe sous les nefs, et latrium. Ce qui fait la spcicit de
et le long des rues portiques couverts, ont t construits une srie de lglise est la crypte aux murs massifs, constitue dune pice centrale
btiments de nature cultuelle, administrative, commerciale et publique. et de deux pices latrales qui taient couvertes de votes en berceau.
Prsentation du site
Prsentation du site
La place elle-mme, de plan circulaire, dun diamtre denviron 22 m, La crypte ntait pas relie directement lespace central de lglise,
tait entoure de portiques couverts profonds de quelque 3 m (10). De en juger par labsence descalier. Les nefs mdiane et latrales du
grandes dalles de pierre recouvraient tout cet espace, au centre duquel se niveau suprieur formaient la partie centrale de lglise, divise par
trouvait une statue impriale, place sur une colonne. De ce monument deux les de colonnes portant des chapiteaux ioniques imposte, qui
proviennent les fragments de statue reprsentant un empereur en habit et prsentent une troite ressemblance avec les chapiteaux de latrium de
cuirasse de gnral, qui ont t trouvs dans les btiments avoisinants. la basilique piscopale. Lglise tait richement orne de fresques et de
Les rues de la Ville Haute ont t fouilles en grande partie, surtout mosaques murales et de pavement, comme en tmoignent les fragments
aux abords de la place circulaire. Ainsi ont t dgages totalement les dcouverts dans les couches de destruction. lglise se raccorde un
rues est et ouest (11-12), et en partie les rues nord et sud (13-14). Les atrium, avec des portiques couverts et un espace central dall.
rues avaient une chausse large de 6,20 6,90 m, pave de grands blocs En bordure de la rue sud, dans la moiti est de la Ville Haute,
de pierre de forme irrgulire, et des portiques couverts, profonds de 3 slevait une basilique cruciforme mesurant 29,50 x 17,50 m, qui est
3,35 m, qui avaient des sols de brique. Les portiques taient pourvus lun des monuments les plus mal conservs (20). Le plan comporte un
de piliers rectangulaires en briques, dont certains avaient sur leur espace central cruciforme, abside semi-circulaire, que prolonge un
50 51
face extrieure des petites rainures rectangulaires pour des descentes atrium dcouvert, garni de portiques lEst, au Nord et au Sud. On
verticales. Sous les rues se trouvaient les gouts qui vacuaient les eaux accdait lglise depuis le portique oriental de la rue, dcor en cet
uses lextrieur de la ville. endroit de colonnes, par un grand escalier. Outre de simples chapiteaux
Le quartier entourant la place circulaire est lun des ensembles les ioniques imposte, qui ornaient les portiques de latrium, ont t
plus compltement fouills de Cari~in Grad, avec de nombreux btiments dcouverts deux chapiteaux plus petits, acanthe stylise, provenant
dont la fonction nest pas toujours dtermine assez clairement. Au sans doute dun ciborium.
Sud-Est de la place est situ un complexe dont on connat huit pices De lautre ct de la rue, au pied de lAcropole, se trouve une petite
disposes sur deux niveaux (15). De lautre ct, au Sud-Ouest de la basilique trois nefs, munie dun narthex anqu de pastophories et
place, se trouve un complexe de btiments parmi lesquels se distingue dun portique ouvert, longue au total de 24,80 m (21). Lintrieur de
la maison arcades, mesurant 17,50 x 15,50 m, avec deux pices lglise est, au contraire des autres basiliques, divis par deux les de
plus grandes et deux plus petites, tablies sur des terrasses (17). La trois piliers maonns en trois nefs, celle du milieu se terminant par une
maison, en juger par la dcouverte dun escalier, avait un tage. Au abside semi-circulaire. Le portique ouvert possdait, comme lespace
Sud de ce btiment, de lautre ct dune rue secondaire, se trouve une intrieur, des piliers maonns. Tout lintrieur de lglise tait dall
autre construction, galement tage, large de 20 m environ, dont ont de briques. Dans lglise ont t trouves des tombes excaves, parmi
t fouilles trois pices pourvues de sols de brique et de canalisations lesquelles se distingue une tombe sarcophage, avec une croix latine
grave sur le couvercle, langle sud-ouest de la nef centrale. la n de cette description succincte de la Ville Haute, il faut
Au Sud de cette basilique a t partiellement dgag un btiment rappeler que ds les campagnes menes avant la Seconde Guerre
dnomm Villa Urbana (22). Il sagit dune construction longue de Mondiale, on a fouill partiellement, dans une longue tranche, une
plus de 25 m, large de 22 m environ, constitue dune srie de pices srie de murs se raccordant au portique ouest de la rue sud. Cela suppose
distinctes. Laccs du btiment tait au Sud, do lon entrait dans un lexistence en arrire du portique dune srie de pices, dont une partie
vestibule spar dun atrium par deux colonnes portant de simples a t fouille hauteur des principia. Ce btiment tait li lensemble
chapiteaux imposte orns de mdaillons croix. De latrium, pav du complexe. Dans une pice secondaire a t trouv un escalier, ce qui
dans une premire phase de briques et dans une seconde de grandes indique clairement quil avait un tage.
dalles de pierre, on accdait aux autres parties du btiment. lOuest
La Ville Basse
et au Nord ne sont connus respectivement quune pice et un portique,
alors qu lEst a t fouille une srie de trois pices, dont la plus La Ville Basse occupe un plateau allong et nivel, entour de
mridionale se termine par une abside semi-circulaire. La maison, en remparts que renforcent des tours et un grand foss dfensif (vallum)
juger par la dcouverte dun escalier, avait un tage. La construction du ct le plus accessible, au Sud. Grce aux nouvelles recherches
richement dcore, ce dont tmoignent des restes de mosaques, de
Prsentation du site
Prsentation du site
fresques, et aussi de stucs, a subi tardivement dimportants changements fouille en grande partie, surtout si lon considre la courtine sud. Ont
et adaptations des pices. La fonction du btiment, qui nest pas t aussi mises au jour deux portes, lEst et au Sud, peu prs de
encore totalement fouill, est difcile dterminer avec certitude. Son mme plan, anques lune et lautre de tours saillantes rectangulaires
orientation vers le Sud pourrait plaider en faveur dun lien avec les et de massifs descalier (24-25). Prs de la porte sud, la mieux fouille,
principia qui ont t fouills dans lespace compris entre les remparts on a galement constat la prsence dune poterne, contre la tour ouest.
sud et ouest et la rue sud de la Ville Haute. Des tours ont t dcouvertes, jusqu prsent, sur les remparts ouest et
La construction identie comme les principia (sige du sud. Il sagit de constructions dfensives rectangulaires et saillantes. La
commandant militaire de la garnison) est un complexe dont le plan partie de fortication la mieux tudie de Cari~in Grad est le segment
primitif a subi dimportants changements (23). La construction initiale occidental du rempart sud, avec la porte, la tour, la poterne et lescalier,
tait en plan un btiment trois nefs, long de quelque 37 m et large la petite tour intermdiaire rectangulaire et la tour dangle sud-ouest
de 18,80 m, align sur les remparts sud et ouest, auxquels le reliaient avec laqueduc. La construction sans conteste la plus intressante est la
des murs de clture. Ce btiment tait divis en deux blocs principaux. tour dangle, par laquelle passait laqueduc qui abordait la ville depuis
Le premier formait la partie sud, o se trouvait lentre principale, le Sud. Cet aqueduc se poursuivait, comme lont montr les recherches,
52 53
et qui comportait trois pices allonges, rectangulaires et gales, ce sous le chemin de ronde du rempart ouest, jusqu la grande citerne de
qui rpondait la rpartition basilicale des pices arrire en une nef
centrale plus large et des nefs latrales plus troites. Le second bloc, Slika 10: Bazilika sa
au nord, comprenait un vestibule, avec une pice mdiane et des pices transeptom, kapitela sa
monogramom Justinijana
latrales, et la partie centrale, constitue dune grande salle dapparat I (Snimio N. Bori})
munie dune abside rectangulaire au nord et de deux petites annexes
dans chaque nef latrale. La construction de deux nouvelles salles Figure 10: Basilique tra-
nsept, chapiteau mono-
perpendiculaires au btiment primitif et lamnagement entre elles gramme de Justinien I (Photo
dune cour et dun nouvel accs par le portique occidental de cette N. Bori})
cour ont largi sensiblement tout le complexe, pratiquement jusquau
portique de la rue sud. Les parties mdiane et sud de la nef orientale,
ainsi que la pice orientale du bloc dentre du btiment primitif, ont
t rases pour permettre la construction des deux salles allonges, dont
lune avait un tage, et du portique par lequel on accdait au btiment
central et la salle dapparat abside rectangulaire.
Slika 12 : Bazilika sa
transeptom, detaq mo-
zaika u narteksu: Dobri
pastir (Snimio N. Bo-
ri}, 1984)
Prsentation du site
54 55
Prsentation du site
intrieur (percement de nouvelles portes, constructions adventices dans
les absides, etc.).
Lun des monuments les plus impressionnants de Cari~in Grad est
Slika 15: Dowi grad,
la basilique transept, qui se distingue de tous les autres dices par stambeni kvart, pogled
les mosaques de sol bien conserves qui ont t trouves dans son naos sa severozapadne strane
(29). La construction elle-mme est mal conserve car ses matriaux, (Snimio V. Ivani{evi},
2004)
comme ceux des autres btiments, ont t pills par les villageois. Cest
une glise trois nefs avec narthex et atrium, longue au total de 45 m Figure 15: Ville basse, quart-
la Ville Basse et la tour-rservoir sud-ouest de la Ville Haute. Cette
et large de 18,50 m. Lintrieur est divis, par deux les de six colonnes ier dhabitation, vu du Nord-
dcouverte, ainsi que des couches dates, ont conduit rvoquer en Ouest (Photo V. Ivani{evi},
chacune, en une nef centrale large de quelque 9 m, qui se termine par
doute lhypothse mise autrefois selon laquelle la Ville Basse serait 2004)
une adjonction tardive. Il est tout fait possible que la Ville Basse, avec
ses remparts et la grande citerne, appartienne un projet durbanisme
56 unitaire, et quelle ait t ralise en mme temps que les autres entits 57
primitives de Cari~in Grad. Le dernier lment de la fortication de
la Ville Basse avoir t tudi est la tour dangle sud-est, qui tait,
contrairement ce quon pensait nagure, de plan rectangulaire avec un
vestibule circulaire, et tait anque de massifs descaliers.
Dans la Ville Basse ont t fouilles totalement la rue est et seule-
ment en partie la rue sud, qui divisait cette partie de la ville en deux
moitis pratiquement gales. La rue est a une chausse, large de 7,50
m, constitue de grands blocs de pierre, et un portique nord profond
de 4 m, piliers maonns rectangulaires (26). Le portique sud na
pas t observ lors des fouilles, car sur son trac ont t construits
des btiments dans une phase ultrieure de la vie de la ville. Nous
rencontrons une composition architecturale sensiblement diffrente
avec la rue sud (27). La rue elle-mme dvie en effet nettement dans
sa partie nord, ce qui est dict par lorientation de deux btiments-clefs
une abside semi-circulaire Au Nord de la basilique transept se trouve un complexe de btiments
lintrieur et trois pans construits, la diffrence des monuments publics et ecclsiastiques, en
lextrieur, et des nefs pierre sche (30). Daprs V. Popovi}, il sagit de constructions datant
latrales larges denviron 3 des dernires dcennies de la vie de la ville.
m. Les ailes sud et nord du lOuest de la basilique transept et des btiments dj dcrits
transept sont des espaces se trouve une grande citerne publique, mesurant peu prs 40 x 40 m,
rectangulaires, de 5,80 x 4 implante entre le rempart ouest et la rue sud (32). Un sondage a mis
m environ. La basilique est au jour plusieurs piliers de brique cruciformes et des morceaux darcs
pourvue dun vaste atrium indiquant clairement que la construction tait vote. Cette citerne,
entour sur trois cts de excave, sappuyait au rempart ouest et tait renforce de tous cts de
portiques couverts, auxquels puissants murs, qui se devinent dans la conguration du terrain.
se rattachent deux annexes Au Nord de la citerne, au pied du rempart sud de la Ville Haute, se
rectangulaires, celle du nord trouvent des thermes qui empitent en partie sur le portique ouest de la
se terminant par une abside rue sud (31). Ce monument na pas t totalement fouill. Sur le portique
Prsentation du site
Prsentation du site
semi-circulaire. Lespace de la rue sud est implant un espace triconque qui est le dshabilloir
central de latrium, avec (apodyterium), do lon pntrait dans une pice rectangulaire et
Slika 16: Terme van gr- un puits en son milieu, est allonge munie de baignoires deau froide (frigidarium), et ensuite
ada, detaq mozaika u at-
rijumu: predstave ptica
pav de dalles de schiste irrgulires. Les murs de la basilique taient dans deux salles chaudes (caldarium). Dans la pice ouest a t trouv
(Snimio V. Ivani{evi}, richement dcors de plaques de marbre, de mosaques et de fresques. un hypocauste, et en contrebas de lautre pice le foyer (praefurnium).
2004) Les meilleurs tmoins de cette dcoration sont les mosaques de Ces thermes ont t dans une phase tardive, selon Dj. Mano-Zisi,
pavement conserves dans le narthex, la nef centrale, et en partie dans transforms en glise. Cet auteur fondait cette afrmation sur le fait que
Figure 16: Thermes lext-
rieur des remparts, dtail le sanctuaire. Les sols des nefs latrales, du transept et des portiques de la conque orientale de lapodyterium a t ajoute, et sur la dcouverte
de la mosaque du atrium : latrium taient des dallages de brique. dune tombe lintrieur mme des thermes.
reprsentations des oiseaux La mosaque de la basilique transept est divise en une srie Outre cette srie ddices publics et ecclsiastiques, existait dans
(Photo V. Ivani{evi}, 2004)
de tapis diffrents. Dans le narthex, des entrelacs dterminent des la Ville Basse un quartier de btiments privs (33). Il sagit de lespace
champs occups par des oiseaux et des vases. Un tapis distinct, rsultat situ en bordure des remparts sud et ouest, o ont t fouilles plusieurs
dune retouche postrieure, occupe la partie sud du narthex, o sont constructions disposes en deux sries. La premire srie comprend des
58 59
reprsentes quatre hydries anques chacune de deux oiseaux, et maisons plan dvelopp tournes vers le portique, et la seconde des
symbolisant les quatre euves du paradis. Plus loin, dans la nef centrale, dices isols implants le long du rempart ouest. Lespace intermdiaire
les reprsentations se rpartissent en plusieurs ensembles. Dans la tait rserv aux constructions conomiques. Dans cette partie de la
moiti sud de la nef centrale, nous trouvons lextrmit ouest un long ville, rares sont les constructions qui peuvent se relier des btiments
tapis avec des oiseaux et des vases, disposs en sries diagonales, tandis publics, ce qui indiquerait que cet espace na pas t urbanis jusquau
que la partie centrale offre une reprsentation du Bon Pasteur. Dans la bout et conformment aux vues des commanditaires. Les maisons
moiti nord, nous trouvons deux sries de champs rguliers avec des fouilles prsentent toute la diversit de larchitecture domestique,
reprsentations de guerriers, de centaures, damazones et danimaux. depuis les modestes maisons une seule pice jusquaux maisons plus
Un ensemble part est constitu par les deux tapis situs devant le dveloppes avec atrium intrieur, portiques, vestibule et salle centrale.
sanctuaire, o sont gurs au Sud un chasseur tuant un lion, et au Nord Beaucoup de maisons avaient un tage. Il faut souligner quelles
un chasseur tuant une ourse et son petit. Dans labside, la mosaque diffrent aussi des dices publics par leur technique de construction :
nest pratiquement pas conserve, lexception de traces sur le pourto- leur rez-de-chausse tait bti en pierre sche et leur tage en matriaux
ur. Parmi les nombreuses trouvailles de plastique architecturale, on lgers (clayonnages, torchis, etc.).
remarque un chapiteau ionique imposte fragmentaire portant grav le
monogramme latin de lempereur Justinien Ier.
Non loin de la tour dangle sud-est de la Ville Basse est situe
lglise triconque, mesurant environ 39 x 16,50 m, qui possde un
Lespace lextrieur du noyau urbain forti
naos une nef, un narthex pourvu dannexes et un atrium portiques
couverts sur les cts ouest, nord et sud (36). Le sanctuaire, dont
lextrieur des remparts de la ville se trouvait lagglomration,
labside est semi-circulaire lintrieur et trois pans lextrieur,
qui se dployait sur le plateau plan au Sud de la ville, et sur les pentes
tait limit par un chancel au niveau des conques latrales. Lglise tait
douces lEst et lOuest. En contrebas, le long des deux rivires,
richement dcore de stucs, de fresques et de mosaques murales et de
se trouvait le quartier artisanal, o lon a observ des restes de fours
pavement. On na dcouvert que des fragments de peintures fresque
de briquetiers, et o les anciens chercheurs ont mentionn la prsence
imitant des placages de marbre, et des parties de la mosaque de sol qui
de fours mtallurgiques. Lune des constructions-clefs lextrieur
recouvrait autrefois tout lintrieur, en avant de lentre du naos. Le
de la ville est laqueduc, qui apportait leau dans la ville en suivant
dcor comportait des motifs gomtriques, mandres et entrelacs, et des
le rebord occidental du plateau sud. Il faut aussi ajouter la digue sur
reprsentations doiseaux et de vgtaux. lintrieur de lglise, dans
la Cari~inska reka, qui jouait le rle important daccumuler de leau
la conque sud du naos, se trouvait un tombeau maonn.
dans un environnement sec, ainsi que la petite forteresse au-dessus de
Nous terminons cette revue de larchitecture ecclsiastique de
Prsentation du site
Prsentation du site
la digue proprement dite. Des restes de ncropole ont t dcouverts
Cari~in Grad par la basilique nef unique, qui a t fouille sur le
sur le plateau sud.
plateau sud, lextrieur de lespace protg par la fortication en terre
Le faubourg de Cari~in Grad tait protg du ct sud, le plus
et palissade (37). Il sagit dune glise mesurant 34 x 16,50 m, de plan
accessible, par un grand foss dfensif qui descend en tournant vers
irrgulier, avec un naos nef unique, un narthex et un atrium. Le naos,
lEst, et du ct nord par un rempart de pierre sche que lon dcle dans
la topographie (34). Certains indices donnent penser que le rempart en qui se termine par un sanctuaire abside semi-circulaire lintrieur,
question se poursuivait, protgeant les pentes orientales au pied de la trois pans lextrieur, tait pav de briques carres et trapzodales,
ville. Cet ensemble de fortications tait, croyons-nous, renforc dune de mme que le narthex anqu de pastophories et les portiques de
palissade. Dans le cadre du faubourg, mais aussi lextrieur, ont t latrium. Seul latrium, dont les portiques sont spars par des piliers
dcouverts plusieurs btiments ecclsiastiques et publics. En dehors de maonns rectangulaires, tait pav de grandes dalles irrgulires en
la ville, juste en contrebas de la porte est de la Ville Haute, ont t schiste.
fouills des thermes, au Sud une basilique triconque, et lextrieur de Le long du bord ouest du plateau sud passe le trac de laqueduc,
lespace protg, sur le plateau sud, une glise nef unique. dont quelques lments ont t fouills dans la partie o il tait arien,
Les thermes lextrieur des remparts sont beaucoup plus grands ainsi quaux abords de la tour sud-ouest de la Ville Basse (38). Laqueduc
60 61
que ceux qui sont situs dans la Ville Basse. Cest un btiment de 36 x tait donc arien, contrairement ce quon pensait autrefois. Il tait
20 m environ, avec un grand dshabilloir (apodyterium) ayant la forme constitu de piles et darcs qui portaient la conduite deau. Lcartement
dun atrium de plan cruciforme, o taient places des baignoires deau des piles est denviron 3 m.
froide (frigidarium), et un petit espace rectangulaire pour le lavement Au voisinage de laqueduc a t fouille, par sondages, une partie
des pieds (tepidarium) (35). Les thermes se terminaient par une grande dune ncropole o taient inhums les habitants de Cari~in Grad. Il
salle hypocauste largissements rectangulaires, qui tait divise en sagit au total de dix tombes dadultes et denfants. Ltendue de cette
deux parties, lOuest ltuve (laconicum) et lEst la salle chaude ncropole est inconnue et devrait tre dtermine par des recherches
(caldarium). En contrebas tait plac le foyer (praefurnium). Le futures.
btiment est implant sur une pente douce, ce qui a permis de placer Au pied de la ville, sur les berges des rivires, se trouvait le quartier
le systme de chauffage et le foyer du ct est. Latrium portiques artisanal. Prs de la Svinjari~ka reka ont t reprs des fours de
couverts, entour de colonnes simples chapiteaux ioniques imposte, briquetiers, dont lun a t fouill sur la rive ouest. On a dcouvert une
avait un sol en mosaque tant dans lespace central, o des animaux partie du four rectangulaire, mesurant 5,50 x 4,60 m, avec deux foyers
(paon, autruche, chevreuil et panthre) taient gurs dans des champs lEst. Les cts du four taient constitus de deux murs massifs, tandis
carrs bords de tresses, que dans les portiques, o les motifs taient qu lintrieur ont t dcouvertes les ouvertures pour lair chaud. Une
gomtriques. partie du quartier artisanal stendait aussi le long de la Cari~inska reka,
o il y avait prs de la digue, daprs V. Petkovi}, des fonderies.
Sur la Cari~inska reka se trouvent les vestiges de la digue-pont, qui 3 - Istorijski kontekst
a en plan une forme arque, et dont les murs pais de 4 m barraient les
eaux de la rivire entre les pentes de la ville lOuest et un petit mamelon
1. Ilirik: Uvod
du ct est, sur lequel se trouvait une petite forteresse. La fortication
Cari~in Grad se nalazi u srcu severnog dela prefekture
en question fait partie dune srie de fortins qui protgeaient laccs la
pretorije Ilirik, prostrane administrativne jedinice,
ville. Il sagit dune petite forteresse au plan en quadrilatre irrgulier,
koja je u paleovizantijskoj epohi pokrivala centralni deo
denviron 60 x 50 m, dont on devine les traces dans la conguration
Balkanskog poluostrva - teritorije od Dunava do Peloponeza.
du terrain. Les angles du rempart taient, trs vraisemblablement,
Ova prefektura bila je podeqena na dve civilne dijeceze:
renforcs de tours saillantes.
Makedonsku na jugu i Da~ku na severu, koje su se grani~ile na
Les fortications et les btiments dcouverts Cari~in Grad et ses
zapadu sa Panonskom, a na istoku sa Tra~kom dijecezom.
environs immdiats sont des monuments exceptionnels de la civilisation
Stvarawe ove prefekture deo je dugotrajnog procesa. U
tardo-antique forme sur le sol de lIllyricum pour la veille du moment
vreme tetrarhije Balkan je predstavqao jednu vrstu {irokog
o elle allait disparatre. En jetant un clairage bref mais clatant, ils
Prsentation du site
Istorijski kontekst
mosta izme|u Istoka i Zapada, sa Makedonijom i Dakijom,
ont laiss un tmoignage important sur la vie spirituelle, lorganisation
pored Panonije, koje su bile sastavni deo prefekture
sociale et les tendances architecturales et artistiques de ses habitants.
Italija. Do promena dolazi tokom IV veka kada se, usled,
uspona Carigrada, postepenog udaqavawa dva dela Carstva,
kao i potrebe borbe protiv Gota, kona~no stvara, posle
smrti Teodosija I, 395. godine, prefektura isto~nog Carstva,
sa Solunom kao prestonicom. I pored ove podele, Ilirik
je ostao vezan, na planu crkvene organizacije, za Rim,
posredstvom solunskog episkopa, koji je, od po~etka V veka,
nosio titulu apostolskog vikara.
Dijeceze Makedonija i Dakija bile su podeqene na
sedam, odnosno pet provincija: na jugu: Krit (Gortina), Ahaja
(Korint), Stari Epir (Nicopolis), Novi Epir (Dyrrachium),
62 Tesalija (Larissa), Makedonija I (Solun) i Makedonija II 63
(Stobi); na severu: Priobalna Dakija (Ratiaria), Sredozemna
Dakija (Serdica), Dardanija (Scupi), Prevalitana (Doclea) i
Mezija I (Viminacium).
Pomenute dijeceze imale su razli~ito kulturno i
ekonomsko nasle|e. Makedonsku dijecezu ~inile su zemqe
stare helenske kulture. Wena populacija bila je u velikoj
meri homogena, a mre`a gradova gusta, osobito u Ahaji. Proces
hristijanizacije, koji se naro~ito ubrzao od kraja IV veka,
uslovio je da je populacija ve} oko 450. godine mahom bila
hri{}anska. Seoska privreda, iako smawenog intenziteta,
bila je pod kontrolom dr`ave, a cela oblast bila je {iroko
otvorena ka spoqnom svetu, zahvaquju}i blizini mora i
zna~aju luka (naro~ito Solun, Korint i Nicopolis).
Da~ka dijeceza, sa druge strane, bila je sastavqena od
zemaqa koje su integrisane u gr~ko-rimski svet tek u vreme osvajaju}i Atinu, da bi pre povratka u Epir opqa~kali
Avgusta, u prvom redu u formi vojne okupacije. Latinski, koji Peloponez. Imenovan za magister per Illyricum 397, Alarik je
su doneli vojnici, postao je jezik sporazumevawa i kulturnog odlu~io 401. godine da sa svojim narodom pre|e u Italiju.
izra`avawa, dok su jezici govoreni pre rimske okupacije Ubrzo nakon ovih doga|aja Huni su po~eli da predstavqaju
(Tra~ana, Ilira, Dardanaca, Da~ana) bili, verovatno, jo{ glavnu pretwu. U po~etku su odr`avali dobre odnose sa
kori{}eni na selu, u izolovanim i slabo urbanizovanim isto~nim Carstvom, koje im je pla}alo danak da bi dr`ali
krajevima. Gradovi su se razvili na jadranskoj obali (Scodra, Gote u miru, a imali su i podr{ku ravenskog dvora, koji je
Doclea, Lissus), du` limesa - u jednom ograni~enom pojasu favorizovao wihovo naseqavawe u Panoniji. Ali, oko 425-
(Singidunum, Margum, Viminacium, Aquae, Bononia, Ratiaria, 430. godine, Huni su po~eli da stvaraju pravu dr`avu, ~iju
Augustae, Oescus), kao i uz osnovne strate{ke komunikacije: je okosnicu ~inila dominacija nomadske aristokratije nad
na glavnom pravcu Sirmijum - Carigrad (Horreum Margi, {arolikim mozaikom naroda, koji su im pru`ali uto~i{te
Naissus, Serdica) i uz put koji je povezivao Dunav sa Solunom zimi, kao i pomo}ne trupe. Nakon dolaska Atile na vlast,
(Ulpiana, Scupi). Sa druge strane, {iroke oblasti ostale su 434. godine, svake godine prelazili su Dunav radi pqa~ke
bez velikih gradskih centara, a urbanizacija je bila slabo Balkana. Istorija je zabele`ila najspektakularnije od
Istorijski kontekst
Istorijski kontekst
razvijena. Isto tako, hristijanizacija se ograni~ila na ovih upada: 441. kada su zauzeli Sirmijum, Singidunum, a
gradove, dok se u seoskim sredinama ovaj proces slabo odvijao, zatim Naisus, pre ulaska u Trakiju; 447. kada su pro{li
zahvataju}i samo male delove populacije. Sama dr`ava kroz Makedoniju i Tesaliju, sve do Termopila. Posle ovih
kontrolisala je poqoprivrednu proizvodwu prevashodno doga|aja, Atila se okrenuo ka Zapadu, da bi se, posle wegove
na teritorijama u okru`ewu gradova, ali je zato pomno smrti 453. godine, carstvo Huna raspalo.
vodila ra~una o oblastima rudnika, organizovanih u vidu Goti oslobo|ewi hunske dominacije u Panoniji dobili su
velikih carskih domena. Eksploatacija zlata, srebra, bakra, status federata. Ne zadugo i usled odbijawa Vizantije da im
olova i gvo`|a predstavqala je glavne regionalne resurse. pla}a danak, Goti su napali Carstvo. Godine 457. izveli su
Ostale teritorije, van doma{aja gradova, predstavqale su, niz upada u Ilirik, nakon kojih su zauzeli Dirahijon (459).
tradicionalno, zna~ajan resurs za regrutovawe vojske. Ubrzo posle ovih doga|aja, ve} 461. godine zakqu~en je novi
ugovor koji je doneo mir 10 godina. Nakon pada Aspara (471),
Goti, u stalnom sukobu sa svojim susedima u osiroma{enoj
2. Upadi Gota i Huna u V veku Panoniji, upali su ju`no od Dunava (473) i tom prilikom
64 opusto{ili su Dakiju i Makedoniju. U ovom talasu napadnu je 65
Ranovizantijski Ilirik bio je izlo`en, po~ev od zadwe
~etvrtine IV veka, stalnoj pretwi varvara. Prvo su Goti, i Solun. Zate~en doga|ajima car Zenon im je, nakon pregovora
pomereni sa svojih stani{ta severno od Crnog Mora i sa wihovim vo|om Teodorihom, 474. godine, dodelio dobra u
prekodunavske Dakije, nakon naglog prodora Huna, pre{li Makedoniji. Goti se ni ovde nisu zadr`ali: tokom 15 godina
na teritoriju Carstva. Jedan deo potra`io je skloni{te u pohodili su Balkan, pola vojske u potrazi za plenom, a druga
Panoniji, gde su im se pridru`ili Huni koji su ih podjarmili, polovina, mahom naroda u potrazi za zemqom. Teodorih je
dok je drugi pre{ao u Trakiju, gde su, ubrzo, po~eli da prvo pre{ao u Meziju II (475), a zatim u Makedoniju, gde je
seju strah. Eksploatisani u Trakiji od strane rimskih opusto{io Stobi, zapretio Solunu i opqa~kao Herakleju
trafikanata, Goti su se pobunili i u svom pohodu porazili Linkestis. Nakon ovih doga|aja car Zenon mu je ponudio
su vojsku cara Valensa ispred Hadrijanopoqa (378), da bi oblast Pautalije (479). Teodorih je ponovo krenuo u osvajawe
ubrzo zatim do`iveli poraz ispred Carigrada. Nastavili Dirahijona, nakon ~ega je iznova opusto{io Makedoniju
su da pqa~kaju Trakiju, Makedoniju i Gr~ku, sve dok im car i Tesaliju. Posle ovih doga|aja dodeqena mu je zemqa u
Teodosije nije dozvolio, 382. godine, da se nasele u Meziju II. Priobalnoj Dakiji (483), odakle je slao ekspedicije u
Ponovo su se podigli 388, da bi 395. godine pod novim vo|om Trakiju. Godine 488. odlazi za Italiju podstaknut od strane
Alarikom, krenuli ka Carigradu, a zatim u ru{ewe Gr~ke, cara Zenona.
Dometi hunskih i gotskih upada (ovde se svakako radilo Balkana. Carstvo sa svoje strane nije uvidelo u potpunosti
o upadima, a ne o pravim invazijama) bili su dalekose`ni. razmere opasnosti.
Svakako je te{ko odrediti razmere demografskih promena Kutriguri i Sloveni su, svojim upadima u Trakiju,
(ubistva, deportacije zarobqenika). Limes je bio znatno Makedoniju i Tesaliju u vreme cara Anastasija I (491-518)
pogo|en, mnogi gradovi su opqa~kani, a administrativna i i po~etkom vladavine Justinijana I (527-565), pokazali da
crkvena organizacija znatno uzdrmane, naro~ito u Da~koj predstavlaju snage koje mogu ugroziti Carstvo. Wihove daqe
dijecezi. U svemu, zavladala je klima stalne nesigurnosti poku{aje spre~ili su generali Justina I koji su ih nekoliko
koja je imala dugotrajan efekat na naseqavawe. Velika dobra puta porazili. Pored ovoga, radovi na reorganizaciji limesa,
(villae) podignute u ravnicama i dolinama, gde su predstavqale koje je Anastasije zapo~eo u Trakiji, uspe{no su nastavqeni
lak plen za naoru`ane bande, bile su razru{ene i napu{tene. u Dakiji. Oko 535. godine car Justinijan je smatrao da je
Seqaci su, stoga, zapo~eli da zaposedaju sredwe visinske situacija na Balkanu u ve}oj meri stabilizovana, nakon ~ega
oblasti, {to je dovelo do naglog pove}awa broja sekundarnih je sve svoje snage okrenuo ka ponovnom osvajawu Zapada.
brawenih naseobina (na visinama izme|u 350 i 900 m U to vreme objavio je svoju XI novelu u kojoj je izrazio
nadmorske visine). Ovaj fenomen zapo~et u IV veku, ubrzao `equ da preseli sedi{te prefekta pretorije Ilirika iz
Istorijski kontekst
Istorijski kontekst
se tokom V i nastavio se u VI stole}u. Selidba populacije Soluna u Justinijanu Primu, u grad koji je stvorio blizu svog
sna`no se odrazila na provincijusku privredu: obim razmene rodnog sela Taurision u Sredozemnoj Dakiji.
se smawio, a glavni putni pravci su zapostavqeni u korist Istim zakonom car je novu prestonicu podigao u rang
doju~era{wih sporednih puteva, slabije prohodnih, ali arhiepiskopije sa jurisdikcijom nad celom Da~kom dijecezom
sigurnijih. Gradovi, izolovani i sa smawenim teritorijama, i Makedonijom II, ~ime je pravo Soluna ograni~eno na ju`ne
ostali su, uprkos svemu, mesta glavnih upori{ta dr`ave provincije Ilirika.
i kontrole nad teritorijama. Ovo im je postala jedna Iako je identifikacija Justinijane Prime i Cari~inog
od osnovnih funkcija, dok je wihova uloga u zanatskoj Grada hipoteti~ka, budu}i da to nije potvr|eno nalazom
proizvodwi i raspodeli razmene pre{la u drugi plan. natpisa, ona je prihva}ena od ve}ine stru~waka koji se bave
Areali gradova su se smawili, da bi nekada bili izdeqeni ovim istorijskim periodom na osnovu utemeqenih postavki:
i na vi{e fortifikacionih struktura. Episkop i vojska - Hronologija grada: re~ je o ve{ta~koj tvorevini
postali su glavni, ako ne i jedini predstavnici vlasti. Broj sagra|enoj na utrini po~etkom vladavine cara Justinijana
javnih objekata smawen je u odnosu na ranije periode, a me|u I - u VI veku kada je podizawe urbanih centara na Balkanu
66 wima crkva je igrala zna~ajnu ulogu. Stvoren je novi model predstavqalo izuzetu pojavu, 67
grada, gde Cari~in Grad, kao novi urbani centar, predstavqa - Geografski polo`aj: grad se nalazi u provinciji
savr{en primer. Sredozemna Dakija, blizu granice sa Dardanijom i nedaleko
od Naisusa, {to u potpunosti odgovara navodima pisanih
3. Prilike po~etkom VI veka i utemeqewe Cari~inog
izvora (XI novela, Prokopije, Jovan Antiohijski),
Grada
- Polo`aj u odnosu na putne pravce: grad nije podignut
U drugoj polovini V veka, dok je Vizantija ratovala na mestu koje se nalazi u osi moravsko-vardarskog pravca,
protiv Gota, slovenska plemena, preciznije sklavenska, ni na zapadnom putnom pravcu koji je vezivao Naisus i
naselila su se, nakon raspada Hunskog carstva, u velikom Skupi (Skopqe), preko Hameuma (Prokupqe) i Justinijane
broju u Moldaviji i Vla{koj. Nomadi, prvo Kutriguri koji Sekunde (Ulpiana), kao ni na jednoj va`noj transverzali, bez
su se pojavili za vreme cara Zenona (471-491), a zatim Avari ~ega te{ko mo`emo zamisliti podizawe novog grada na ovom
560. godina, koristili su Slovene kao pokreta~ku snagu, bez mestu, bez nekog naro~itog povoda, kao {to je `eqa vladara
da su ih u potpunosti kontrolisali. Zajedni~ke akcije ili da ovekove~i mesto svog ro|ewa.
one samostalne, pomenutih naroda, dovele su tokom ne{to Optimizam koji je uslovio nastajawe XI novele brzo je
vi{e od jednog veka, do potpune promene fizionomije bio potisnut doga|ajima. Ve} 536. godine Sirmijum, koji je
carska vojska osvojila po~etkom Gotskog rata (535) bio je
zauzet od strane Gepida, a veliki Kutrigurski napad iz 540.
godine stigao je do predgra|a Carigrada i Korintskog zaliva
(Prevlake). Ovi doga|aji predstavqali su uvod u seriju
slovenskih upada u Trakiju i Ilirik. Razumqivo je za{to je
seqewe prefekture u Justinijanu Primu ostalo mrtvo slovo
na papiru. Izvori sasvim jasno ukazuju da je prefekt bio
stacioniran u Solunu 536, kao i 541, dok 545. godine CXXXI
novela razmatra osnivawe nove metropole samo na crkvenom
planu. U woj su prerogative arhiepiskopa Justinijane
Prime potvr|ene, ali je wegova vlast bila usmerena
striktno na Da~ku dijecezu, a naro~ito je bilo precizirano
da je bio nadre|en apostolskoj stolici u Rimu. Re~ je o
ugovoru sa papom Vergilijem koji je, u zamenu za formalno
Istorijski kontekst
Istorijski kontekst
priznawe rimskog primata, prihvatio da podr`i carski
sistem, stavqawem Ilirika pod dva pontifikalna vikara,
Solunskog za makedonsku dijecezu i Justinijane Prime za
da~ku dijecezu. Justinijana Prima ostala je prevashodno
crkveni administrativni centar (jedan od wegovih
posledwih arhiepiskopa, Jovan, zabele`en je u prepisci
pape Grgura Velikog, 590-604), a potom i garnizonski grad.
Wena istorija, kra}a od jednog veka, poklapa se sa upadima
Slovena i prestankom vizantijske kontrole nad prakti~no
celim Ilirikom.
4 - Avari i Sloveni od Justinijana I do Iraklija
Avari i Sloveni, dva naroda razli~itog karaktera,
68 69
stremqewa i mogu}nosti, predstavqali su, od kraja vladavine
Justinijana, glavne protivnike Carstva na Balkanu.
Avari, kao svi nomadi, bili su prvenstveno u potrazi za
plenom, ali su pokazali ambiciju da uspostave vojnu dominaciju
nad severnim Balkanom. Wihova kowica je prilikom upada
sledila glavne puteve i nije se libila da napadne gradove,
kako su znali da koriste opsadne sprave. Wihovi glavni
napadi bili su okrenuti urbanim centrima. Prednost Avara
zasnivala se na ~iwenici da su bili organizovani oko vo|e,
kagana, koji je vodio pregovore, a posedovali su i bazu gde su
gomilali bogastva.
Sloveni su, suprotno wima, bili polunomadi, odani
kako pqa~ki, tako i potrazi za pogodnom zemqom. Tako su
prilikom naseqavawa Balkan svoja prva stani{ta podigli
u ni`im zonama, okru`enim {umama i barama, wihovim
Slika 17 : Istorijska karta Balkana u VI veku
Figure 17 : Carte historique des Balkans
prirodnim okru`ewem, kojih je bilo u velikom broju u potencijalnog plena trebalo sakriti kako su tvr|ave osvajane
zemqi, gde su doline bile pretvorene u utrine ve} du`e jedna za drugom, a i prodirali su sve dubqe na jug sa izvesnim
od jednog veka. Operisali su u malim grupama, upadaju}i u rizikom da budu iznena|eni zimom. Ovim se obja{wavaju
raseqene oblasti. Predstavqali su pretwu samo rubnim prekidi upada, na koje se nadovezuje i diplomatski uspesi
podru~jima, ~ak i onda kada su se udru`ivali u privremene Carstva, kao {to je ponovno zauzimawe Sirmijuma 567.
saveze (kao protiv Soluna 586), kada su od Avara nau~ili godine. Mo`e se slobodno re}i da je pomenutih godina
tehniku osvajawa gradova. Prilikom osvajawa vi{e su do{lo do obnove vizantijske vlasti na Balkanu, iza koje
pohodili gradove. Wihova arhai~na plemenska organizacija je ostala velika praznina do{lo je do zna~ajnog smawena
predstavqala je prepreku, kao i wihov broj, jer je sa wima populacija.
bilo te{ko uspostaviti uobi~ajene diplomatske odnose. Justin II (565-578) nesmotreno je zapo~eo 572. godine
Wihov odnos prema vizantijskoj civilizaciji ~esto je bio neprijateqstva sa Persijom usled ~ega su se vizantijske
neprijateqski, mada ne do kraja, {to dokazuje wihova velika snage na{le ispod kriti~kog praga. Na Dunavu 562. godine
mo} za adaptaciju. Wihova kultura zna~ajno je evoluirala pojavquju se Avari koji pot~iwavaju Kutrigure nakon ~ega
u kontaktu sa romanizovanim Da~anima severno od Dunava, se naseqavaju u Panoniji (568). Prilikom stupawa u dodir sa
Istorijski kontekst
Istorijski kontekst
poglavito kada je u pitawu preuzimawa znawa vezanih za Carstvom nisu pokazali veliku agresivnost iz ~ega su ubrzo
poqoprivredu, kao i okretawu ka trgovini. Na du`e staze izvukli korist. Wihov kagan Bajan napao je krajeve ju`no
mogli su predstavqati zna~ajan demografski resurs za od Dunava (573-574) i tom prilikom zauzeo je teritorije
Carstvo, koji je sa druge strane bilo te{ko kontrolisati. u oblasti Sirmijuma, sa vidnim ciqem da osvoji ovaj kqu~
Da bi se suo~ili sa razli~itim protivnicima isto~no Balkana. Neodlu~an da prvo deluje protiv Sklavinija u
Carstvo trebalo je da ima na raspolagawu istovremeno korist Carstva, podstakao ih je da krenu ka jugu, {to mu je
efikasnu teritorijalnu odbranu i mobilne seoske trupe, poslu`ilo kao izgovor za izgradwu mosta na Savi i Dunavu
{to u praksi nije bilo mogu}e ostvariti. radi opkoqavawa Sirmijuma, koji je ubrzo opsednut i osvojen
582. godine. Sa svoje strane Sklavini su pohodili Carstvo,
5 - Ratovi i upadi u Ilirik do pada Justinijane Prime
a wihove invazije iz 578-584. godine dobro su dokumentovane
Razvoj doga|aja od Justinijana do Iraklija bio je u velikoj od strane Menandra i Jovana Efeskog. Posledwi autor nas
meri odre|en stawem mira i rata izme|u Carstva i Persije, obave{tava da su se Sloveni ~etiri godine zadr`ali na
po{to je odbrana Balkana bila, od strane vlade u Carigradu, teritoriji Carstva, {to je bio jasan uvod u wihovo trajno
70 naseqavawe. Ve} na po~etku vladavine cara Mavrikija 71
potisnuta u drugi plan. Izdvajaju se ~etiri vremenska
perioda: (582-602) vizantijska mo} je bila na izdisaju: Avari su tri
Prvi je odre|en mirom sa Istokom koji se zadr`ao sve puta prelazili u ofanzivu. Godine 583. uzdrmali su limes
do 572. godine. U ovom razdobqu, Justinijan, anga`ovan u (privremeno su zauzeli Singidunum, Viminacium i Augustae)
Italiji u Gotskom ratu (535-553), primenio je na Balkanu stigav{i do Anhialosa. Ovom prilikom su, verovatno,
pasivnu odbranu. Podr`ao je i razvio zapo~eti program podstakli brojna slovenska plemena da krenu ka Solunu, koji
fortificirawa, prekriv{i Poluostrvo sistemom tvr|ava je neuspe{no opsedan nedequ dana 586. godine. Ova operacija
sa ciqem odr`avawa kontrole nad dr`avom, nastavqaju}i predstavqala je prvu i kqu~nu etapu u slovenizaciji
istovremeno regrutovawe vosjke. Ovaj sistem uslovio je Balkana. Nakon neuspeha, Sklavini su se spustili ka jugu,
i novi na~in naseqavawa. On ovim nije spre~io napade: gde su u velikom broju naselili {iroke prostore same Gr~ke,
slovenski upadi u Trakiji, Iliriku i Dakiji, ponavqali ukqu~uju}i i Peloponez. Pomenutih godina stvorili su
su se, od 545. do 551. godine, prakti~no iz godine u godinu, a i prve Sklavinije u Makedoniji. Tre}a avarska ofanziva
559. veliki upad Kutrigura na ~elu sa Zaberganom pro{ao je vo|ena je 588. godine, kada su, posle neuspelog opsedawa
kroz celu Gr~ku sve do Termopila, kao i kroz Trakiju sve do Singidunuma, Avari krenuli ka Dugom zidu, da bi se, nakon
Dukog zida. Napada~i su se kretali usporeno jer je dobar deo napada na Sirmijum, iz straha povukli. Posle 588. wihov
pritisak izgubio je na snazi: sklavenska plemena po~ela su da U nekada{wem Iliriku Vizantija je ostala kontrolu
izmi~u wihovoj kontroli, a Vizantinci su preuzeli kontrolu samo nad Solunom i na nekoliko priobalnih ta~aka u samoj
nad Trakijom, ju`no od Stare planine. Gr~koj. Po~ela je tre}a etapa sklavinizacije Balkana.
Godine 591. Mavrikije je, nakon {to je sklopio mir sa Proces akulturacije, ve} zapo~et izme|u novoprido{lica
Persijom, prebacio isto~ne trupe na Balkan, sa ciqem da i lokalne populacije, nastavi}e daqe da se razvija, ali bez
pokrene ofanzivu i da pot~ini slovenska plemena severno mogu}nosti da Carstvo bitnije uti~e na wegov tok.
od Dunava, kao i da zaustavi wihove upade. Wegovi generali
odneli su, od 593. do 595. godine, nekoliko uspeha u oblastima
severno od reke. Kagan je u prvi mah samo protestovao. Nakon
neuspelog poku{aja ispred Singidunuma (595), Avari su
preuzeli nove operacije 597. i zauvek su sru{ili limes na
\erdapu, stigav{i sve do Carigrada. Izbijawe kuge znatno
je oslabila wihovu vojsku naterav{i ih na povla~ewe.
Ugovorom sklopqenim 598. granica je postavqena na Dunavu
Istorijski kontekst
Istorijski kontekst
{to je Vizantiji omogu}ilo ponovno delovawe. Avari su se
na{li u defanzivi. Vizantinci su obnovili neprijateqstva
(599) napreduju}i sve do Panonije, nanev{i poraze Avarima
i wihovim saveznicima Gepidima i Slovenima. Ovime su
onemogu}ili Avare da pro{ire svoju vlast ju`no od \erdapa.
Ovo je bio po~etak druge velike etape slovenizacije Balkana.
Sloveni, koji su `eleli da umaknu, kako avarskoj dominaciji,
tako i kontroli carske vojske, ni{ta vi{e nije zadr`avalo na
Dunavu, nakon ~ega su, u velikom broju, pre{li u Priobalnu
Dakiju i Meziju I, odakle su se uputili ka Prevalitani i
Dardaniji. Godine 602. Vizantinci su zabele`ili uspehe u
Vla{koj, ali data naredba od strane Mavrikija da se zadr`i
vojni pritisak na Slovene tokom zime, dovela je do pobune
72 vojske i preuzimawa vlasti od strane Foke (602-610). 73
Nakon pada Mavrikija Hozroje II obnovio je rat protiv
Carstva. Avari su bili dovoqno slabi da bi odmah izvukli
korist, a Foka je, izgleda, izbegao da smawi trupe na Balkanu.
Vizantinci su jo{ neko vreme zadr`ali svoje, posledwe
pozicije u Sredozemnoj Dakiji, u trouglu Serdika - Naisus
- Justinijana Prima, koji je kontrolisao put u Carigrad i gde
su bili skoncentrisani brojni rudnici. Vizantijski porazi
na Istoku u prvim godinama vladavine Iraklija (610-641)
(613. poraz ipred Antiohije; 614. pad Jerusalima) ohrabrili
su Avare da, bez dvoumqena, zauzmu ovo posledwe upori{te
o ~emu svedo~i prisustvo izbeglica iz Naisusa i Serdike
u Solunu 615. godine, kao i deportacija jednog dela gradske
populacije iz Dakije i Trakije oko 614-619, posvedo~ena u
Miracula Demetrii.
navaient t intgrs au monde grco-romain que sous Auguste, et
3 - Le contexte historique dabord sous la forme dune occupation militaire. La langue vhiculaire
et de culture y tait celle de larme, le latin, mais les langues parles
avant la conqute romaine (par les Thraces, les Illyriens, les Dardaniens,
1 . LIllyricum: gnralits
les Daces) devaient tre encore en usage la campagne, dans les zones
isoles et faiblement urbanises. Des villes staient dveloppes sur
Cari~in Grad est situe au coeur de la partie nord de la prfecture du
la cte adriatique (Scodra, Doclea, Lissus), sur le limes en un chapelet
prtoire dIllyricum, vaste circonscription administrative qui couvrait
assez serr (Singidunum, Margum, Viminacium, Aquae, Bononia,
poque protobyzantine le centre de la pninsule balkanique, du
Ratiaria, Augustae, Oescus) et le long des principaux axes stratgiques:
Danube au Ploponnse, et tait divise en deux diocses civils, celui
la grande diagonale Sirmium - Constantinople (Horreum Margi, Naissus,
de Macdoine au sud et de Dacie au nord, anqus louest du diocse
Serdica) et la route reliant le Danube Thessalonique (Ulpiana, Scupi).
de Pannonie et lest de celui de Thrace.
Mais de vastes zones taient dpourvues de cits, et lurbanisation
La constitution de cette prfecture rsulta dun long processus. Sous
demeurait globalement trs lche. La christianisation tait reste un
la Ttrarchie, les Balkans taient conus comme un large pont jet entre
fait urbain, et navait touch les campagnes que de manire imparfaite,
Le contexte historique
Le contexte historique
lOrient et lOccident: la Macdoine et la Dacie faisaient partie, comme
souvent supercielle. Ltat natteignait vraiment la production agricole
la Pannonie, de la prfecture italienne. Mais au cours du IVe s., lessor
que dans les territoires situs proximit des villes, mais il contrlait
de Constantinople, lloignement progressif des deux partes imperii,
de prs les territoires miniers, organiss sans doute en vastes domaines
puis la ncessit de la lutte contre les Goths allaient conduire en
impriaux, car lextraction de lor, de largent, du cuivre, du plomb et
faire une circonscription particulire, qui fut constitue dnitivement
du fer reprsentait la principale ressource rgionale. Les autres terres
en prfecture de lempire dOrient, avec Thessalonique pour capitale,
loignes des villes taient surtout considres, traditionnellement,
aprs la mort de Thodose Ier en 395. Pourtant, lIllyricum fut rattach
comme des rservoirs de recrues pour larme.
Rome sur le plan de ladministration ecclsiastique, par lintermdiaire
de lvque de Thessalonique, portant le titre de vicaire apostolique 2 . Les raids des Goths et des Huns au Ve sicle
depuis le dbut du Ve s.
Cet Illyricum protobyzantin fut, partir du dernier quart du IVe s.,
Les diocses de Macdoine et de Dacie taient diviss
sous la menace constante des barbares. Ce sont dabord les Goths qui,
respectivement en sept et cinq provinces: au sud la Crte (Gortyne),
bousculs de leurs tablissements du Nord de la Mer Noire et de Dacie
lAchae (Corinthe), lpire ancienne (Nicopolis), lpire nouvelle
transdanubienne par la brusque pousse des Huns, cherchrent refuge
74 (Dyrrachium), la Thessalie (Larissa), la Macdoine I (Thessalonique) 75
les uns en Pannonie, o ils furent rejoints et assujettis par les Huns,
et la Macdoine II (Stobi); au nord la Dacie ripuaire (Ratiaria), la
les autres en Thrace, o ils devinrent vite redoutables. Exploits par
Dacie mditerranenne (Serdica), la Dardanie (Scupi), la Prvalitaine
les traquants romains, ils se rvoltrent, drent larme de Valens
(Doclea) et la Msie I (Viminacium).
prs dAndrinople (378), mais chourent devant Constantinople. Ils
Ces deux diocses avaient des caractristiques culturelles et
mirent alors au pillage la Thrace, la Macdoine et la Grce, jusqu ce
conomiques diffrentes. Le diocse macdonien regroupait les terres
que Thodose leur permette en 382 de sinstaller en Msie II. Mais ils
de vieille culture hellnique. Son peuplement tait assez homogne,
se soulevrent nouveau en 388, puis en 395: sous leur nouveau chef
et le rseau des cits y tait dense, particulirement en Achae. La
Alaric, ils marchrent dabord sur Constantinople, puis partirent razzier
christianisation avait progress rapidement partir de la n du IVe s.,
la Grce, semparant dAthnes, et pillrent le Ploponnse avant de
si bien que la population tait en grande partie chrtienne vers 450.
remonter en pire. Nomm magister militum per Illyricum en 397,
Lconomie rurale, bien que dprime, tait troitement contrle par
Alaric se rsolut, en 401, passer avec son peuple en Italie.
ltat, et la rgion tait trs ouverte sur lextrieur grce la prsence
Bientt aprs, les Huns reprsentrent la menace principale. Ils
de la mer et au rle des ports (surtout Thessalonique, Corinthe et
avaient pourtant entretenu au dbut de bons rapports avec lempire
Nicopolis).
dOrient, qui leur versait tribut pour quils tiennent les Goths en respect,
Le diocse dacique, au contraire, tait constitu de pays qui
et avaient bnci du soutien de la cour de Ravenne, qui avait favoris
leur installation en Pannonie. Mais vers 425-430, ils commencrent dbuta au IVe s., sacclra au Ve et se poursuivit au VIe. Cette
constituer un vritable tat, ayant pour base la domination dune redistribution des hommes dans le cadre provincial se rpercuta son
aristocratie nomade sur une extraordinaire mosaque de sdentaires lui tour sur lconomie: le volume des changes diminua, et les grandes
fournissant quartiers dhiver et troupes auxiliaires. Aprs larrive au routes furent dlaisses au prot ditinraires jusque-l secondaires,
pouvoir dAttila en 434, ils franchirent chaque anne le Danube pour au parcours plus difcile mais plus sr. Les villes, isoles et dotes
piller les Balkans. Lhistoire a retenu les plus spectaculaires de ces raids: de territoires restreints, demeurrent malgr tout les points dancrage
celui de 441, au cours duquel ils semparrent de Sirmium, Singidunum, du contrle de ltat sur le pays. Mais elles eurent tendance ntre
Viminacium, puis Naissus, avant de passer en Thrace; celui de 447, qui que cela, leur fonction de production artisanale et de centralisation
les mena travers la Macdoine et la Thessalie jusquaux Thermopyles. des changes passant au second plan. Leur supercie se rduisit, et fut
Mais Attila se laissa bientt entraner en Occident, et sa mort (453) parfois fractionne en plusieurs espaces fortis tags. Lvque et
son empire se disloqua aussitt. larme y devinrent les principaux, sinon les uniques reprsentants du
Librs de la domination hunnique, les Goths se virent reconnatre pouvoir. La diversit des dices publics y fut moindre quautrefois,
le statut de fdrs en Pannonie, mais attaqurent lempire lorsquil et parmi eux les glises eurent une place toujours plus grande. En bref,
refusait de leur payer tribut. Ce fut le cas en 457: ils lancrent une un nouveau modle de ville commena dmerger, que Cari~in Grad,
Le contexte historique
Le contexte historique
srie dincursions en Illyricum, et semparrent de Dyrrachium (459). parce que ville nouvelle, reprsente la perfection.
En 461 fut conclu un nouveau trait qui tiendra dix ans. Mais aprs la
chute dAspar (471), les Goths, en guerre permanente avec leurs voisins 3 . La situation au dbut du VIe sicle et la fondation de
dans une Pannonie exsangue, se portrent au sud du Danube (473): ils Justiniana Prima
ravagrent la Dacie et la Macdoine, attaqurent Thessalonique. En
474, lempereur Znon traita avec leur chef Thodoric et lui accorda des Dans la seconde moiti du Ve s., tandis que Byzance luttait contre
tablissements en Macdoine. Mais les Goths ne sy xrent pas: durant les Goths, des tribus slaves, ou plus exactement sklavnes, sinstallrent
quinze ans, ils allaient sillonner les Balkans, moiti arme errante en en grand nombre en Moldavie et Valachie la faveur du dmembrement
qute de butin, moiti peuple la recherche de terres. Thodoric passa de lempire des Huns. Des nomades, dabord les Koutrigours apparus
dabord en Msie II (475), puis il repartit en Macdoine, saccagea Stobi, sous Znon (474-491), puis les Avars partir des annes 560, allaient
menaa Thessalonique, pilla Heraclea Lyncestis. Znon lui proposa utiliser ces Slaves comme masse de manuvre, sans les contrler jamais
alors la rgion de Pautalia (479). Thodoric prfra aller roccuper totalement: les entreprises tantt conjugues, tantt indpendantes de ces
Dyrrachium, puis ravagea nouveau la Macdoine et la Thessalie. Il se peuples allaient conduire, en un peu plus dun sicle, un changement
76 77
vit offrir alors des terres en Dacie ripuaire (483), mais lana de l des complet de la physionomie des Balkans. Mais lempire ne prit pas tout
expditions en Thrace. En 488, Znon favorisa son dpart vers lItalie. de suite la mesure du risque.
La porte de ces raids goths et hunniques (car il sagit bien de raids, Les Koutrigours et les Slaves staient pourtant dj montrs
et non proprement parler dinvasions) fut considrable. Certes, la dangereux sous Anastase (491-518) et au dbut du rgne de Justinien
ponction dmographique directe (meurtres, raes de prisonniers) reste (527-565) par des raids en Thrace, Macdoine et Thessalie. Mais
impossible valuer. Mais le limes fut en grande partie dmantel, les gnraux de Justinien avaient remport sur eux plusieurs succs.
beaucoup de villes saccages et lorganisation administrative et De plus, les travaux de rorganisation du limes, quAnastase avait
ecclsiastique gravement perturbe, particulirement dans le diocse commencs en Thrace, se poursuivaient en Dacie un bon rythme. Vers
dacique. Surtout, il sinstalla un climat dinscurit endmique qui eut 535, alors quil voulait faire porter tous ses efforts sur la reconqute de
des effets long terme sur loccupation du sol. Les grandes proprits lOccident, Justinien pouvait donc croire que la situation tait peu
(villae), qui taient installes pour la plupart dans les plaines et les prs stabilise dans les Balkans.
fonds de valles et constituaient des proies faciles pour les bandes Cest en effet la date o il publia sa novelle 11, par laquelle il
armes, furent ruines et abandonnes. Les paysans tendirent gagner afrmait sa volont de transfrer le sige de la prfecture du prtoire
les zones de moyenne altitude, do lextraordinaire multiplication des dIllyricum de Thessalonique Justiniana Prima, la ville quil venait de
sites secondaires fortis entre 350 et 900 m environ: ce phnomne fonder prs de son village natal de Taurision, en Dacie mditerranenne.
Par la mme loi, lempereur faisait en outre de cette nouvelle capitale archevques, Jean, fait partie des correspondants du pape Grgoire le
un archevch ayant juridiction sur tout le diocse dacique et la Grand, 590-604), et secondairement une ville de garnison. Son histoire,
Macdoine II, ce qui limitait les droits de Thessalonique aux provinces longue de moins dun sicle, se confond avec celle des invasions slaves
mridionales de lIllyricum. et de la disparition du contrle byzantin dans lIllyricum presquentier.
Si lidentication de Justiniana Prima et de Cari~in Grad reste
4 . Avars et Sklavnes de Justinien Hraclius
hypothtique, puisque aucune inscription ne latteste jusqu prsent,
elle est admise par la plupart des spcialistes de la priode pour de partir de la n du rgne de Justinien, les principaux adversaires
bonnes raisons: queut affronter lempire dans les Balkans furent les Avars et les
- la chronologie du site: il sagit dune cration articielle, btie sur Sklavnes, deux peuples dont les caractres, les buts et les aptitudes
un terrain vierge au dbut du rgne de Justinien, alors que les fondations taient divers.
urbaines sont trs rares au VIe s. dans les Balkans. Les Avars, comme tous les nomades, recherchaient avant tout le
- sa position gographique: il est en province de Dacie butin, mais avaient aussi lambition de dominer militairement le Nord
mditerranenne, mais proche de la limite de la Dardanie, et peu loign des Balkans. Leur cavalerie suivait les grandes routes, et ils nhsitaient
de Naissus, ce qui correspond parfaitement aux indications des sources
Le contexte historique
Le contexte historique
pas sattaquer aux villes, car ils matrisaient lusage des machines
crites (la novelle 11, Procope, Jean dAntioche). de sige. Ils attaquaient donc la civilisation urbaine de front, mais
- son emplacement par rapport aux voies de communication: il nest prsentaient lavantage davoir un chef, le khagan, avec qui on pouvait
ni sur laxe Morava - Vardar, ni sur la route plus occidentale reliant traiter, et une base o ils accumulaient des richesses.
Naissus Scupi (Skopje) par Hammeum (Prokuplje) et Justiniana Les Sklavnes au contraire taient des semi-nomades, pillards
Secunda (Ulpiana), ni sur aucune transversale importante; on certes, mais qui cherchaient aussi des terres. Lorsquils stablirent
comprendrait donc mal la fondation en cet endroit dune ville nouvelle dans les Balkans, ils le rent dabord dans les zones basses, boises
sans une raison bien particulire, telle que le dsir du souverain et marcageuses, qui avaient toujours constitu leur milieu naturel de
dhonorer le lieu de sa naissance. prdilection, et qui abondaient dans un pays o les plaines retournaient
Loptimisme qui avait dict la novelle 11 fut vite dmenti par les la friche depuis plus dun sicle. Ils opraient par petits groupes, en
faits. Ds 536 Sirmium, dont les impriaux staient empars au dbut se glissant dans les vides du peuplement. Ils ne menaaient donc la
de la guerre gothique (535), fut prise par les Gpides, et la grande attaque civilisation que sur ses marges, mme sils pouvaient se fdrer pour
koutrigoure de 540, qui atteignit les faubourgs de Constantinople et des oprations ponctuelles (comme contre Thessalonique en 586)
listhme de Corinthe, fut le prlude une srie dincursions slaves en et sils apprirent des Avars des rudiments de poliorctique. Mais ils
78 79
Thrace et en Illyricum. On comprend donc que le transfert de la prfecture contribuaient isoler toujours plus les villes. Leur organisation tribale
Justiniana Prima soit sans doute rest lettre morte. Des textes semblent archaque ntait pas un atout moindre que leur nombre, car il tait
bien indiquer en effet que le prfet tait toujours Thessalonique difcile dtablir avec eux des relations diplomatiques ordinaires. Leurs
en 536 comme en 541, et en 545 la novelle 131 nenvisagea plus les rapports avec la civilisation byzantine taient souvent dhostilit, mais
consquences de la cration de la nouvelle mtropole que sur le pas toujours, car leur facult dadaptation tait grande, et leur culture
plan de lorganisation ecclsiastique: les prrogatives de larchevque matrielle avait beaucoup volu au contact des Daces romaniss du
de Justiniana Prima taient conrmes, mais son ressort concidait Nord du Danube, en particulier pour ce qui est des techniques agricoles
dsormais strictement avec le diocse dacique, et surtout il tait prcis et de louverture au commerce. terme, ils pouvaient reprsenter pour
quil tenait la place du sige apostolique de Rome: un accord tait lempire un apport dmographique utile, mais restaient trs difciles
intervenu avec le pape Vigile qui, en change dune reconnaissance matriser.
assez formelle du primat de Rome, avait accept de cautionner le Pour faire face simultanment des adversaires aussi diffrents,
systme imprial plaant lIllyricum sous lautorit de deux vicaires lempire dOrient aurait d disposer la fois dune dfense territoriale
ponticaux, celui de Thessalonique pour le diocse macdonien et celui efcace et de troupes de campagne trs mobiles. Ce ne fut presque
de Justiniana Prima pour le diocse dacique. Justiniana Prima resta donc jamais le cas.
avant tout un centre dadministration ecclsiastique (un de ses derniers
(582-602), le pouvoir byzantin parut sur le point de sombrer. Les
5 . Guerres et invasions en Illyricum jusqu la chute de Avars passrent trois fois loffensive. En 583, ils mirent mal le
Justiniana Prima limes (prise temporaire de Singidunum, Viminacium et Augustae) et
allrent jusqu Anchialos; Maurice augmenta le tribut pour recouvrer
Lvolution de la situation, de Justinien Hraclius, est en gros Singidunum et obtenir la paix. En 585, ils attaqurent en Dacie ripuaire
rythme par ltat de paix ou de guerre entre lempire et la Perse, car (Ratiaria, Bononia, Aquae) et en Msie II, mais chourent devant
la dfense des Balkans passa toujours, aux yeux du gouvernement de Andrinople. Cest probablement alors quils lchrent de nombreuses
Constantinople, aprs celle de lOrient. On peut donc distinguer quatre tribus sklavnes sur Thessalonique, qui fut assige sans succs durant
priodes. une semaine en 586. Cette opration marqua en fait la premire grande
Jusquen 572, la paix rgna en Orient. Justinien, engag dans la tape dcisive de la slavisation des Balkans, car aprs leur chec ces
guerre gothique en Italie (535-553), adopta dans les Balkans une Sklavnes descendirent vers le sud pour sinstaller en masse dans de
dfense passive: encourageant et soutenant un mouvement que nous larges rgions de Grce propre, y compris le Ploponnse, et tablirent
avons vu dj bien amorc, il couvrit la pninsule de fortications, dans les premires sklavinies en Macdoine vers la mme date. La
le but dy maintenir le contrle de ltat tout en continuant y prlever troisime offensive des Avars eut lieu en 588: aprs avoir assig en
Le contexte historique
Le contexte historique
des troupes. Ce systme entrinait donc le nouveau mode doccupation vain Singidunum, ils savancrent jusquau Long Mur, et se retirrent
du sol. Il nempchait certes pas les invasions: les raids slaves furent par peur dune attaque sur Sirmium. Mais aprs 588, leur pression
quasi annuels de 545 551 en Thrace, Illyricum et Dalmatie, et en 559 marqua le pas: les tribus sklavnes commencrent se dgager de leur
la grande rue des Koutrigours de Zabergan traversa la Grce jusquaux emprise, et les Byzantins reprirent le contrle de la Thrace au sud de la
Thermopyles, et la Thrace jusquau Long Mur. Les envahisseurs taient Stara Planina.
pourtant gns: une bonne partie du butin potentiel tant mis labri, ils En 591 Maurice, ayant conclu la paix avec les Perses, transfra
devaient forcer une une les forteresses, ou pousser leurs raids toujours dans les Balkans des troupes orientales et passa loffensive en vue de
plus au sud, au risque dtre surpris par lhiver. Ainsi sexpliquent sans soumettre les tribus slaves du nord du Danube et de mettre n leurs
doute des rpits dans les incursions, et quelques succs diplomatiques incursions. Ses gnraux remportrent en effet plusieurs succs au nord
de lempire, comme la rcupration de Sirmium en 567. On peut donc du euve de 593 595. Le khagan nmit dabord que des protestations.
bien parler dans ces annes-l dun rtablissement du contrle byzantin Aprs une tentative infructueuse sur Singidunum (595), les Avars
sur les Balkans, mais qui prenait son parti des vides creuss dans la reprirent les oprations en 597, dmantelrent dnitivement le limes
trame du peuplement. des Portes de Fer et poussrent jusqu Constantinople, mais la peste
80 81
En 572, Justin II (565-578) rouvrit imprudemment les hostilits dcima leur arme et les contraignit la retraite. Le trait conclu en 598
avec la Perse, et les effectifs byzantins tombrent sous le seuil critique. rtablissait le Danube comme frontire et confrait Byzance un droit
Les Avars qui, apparus sur le Danube en 562, avaient soumis les de suite contre les Sklavnes: les Avars taient alors sur la dfensive.
Koutrigours puis staient installs en Pannonie (568), mais staient Les hostilits reprirent en effet linitiative des Byzantins (599), qui
montrs jusque-l peu agressifs, en protrent aussitt. Leur khagan attaqurent cette fois jusquen Pannonie, inigrent plusieurs dfaites
Baan attaqua au sud du Danube (573/574) et se t concder des terres aux Avars et leurs subordonns slaves et gpides, et empchrent les
dans la rgion de Sirmium, avec lobjectif de semparer de ce verrou Avars dtendre leur domination au sud des Portes de Fer. Ce fut le dbut
des Balkans. Feignant dabord dagir contre les Sklavnes au prot de la seconde grande tape de la slavisation des Balkans: les Sklavnes,
de lempire, il les poussa lancer des offensives vers le sud, qui lui que plus rien narrtait sur le Danube, et qui cherchaient fuir aussi
servirent de prtexte pour btir sur la Save et le Danube des ponts bien la domination avare que les armes impriales, passrent en grand
isolant Sirmium. Puis il t le sige de la ville, qui tomba en 582. Les nombre en Dacie ripuaire et en Msie I, et de l se dversrent en
invasions des Sklavnes sont en effet bien attestes pour les annes Prvalitaine et en Dardanie. En 602, les Byzantins remportrent encore
578-584 par Mnandre et Jean dphse, et ce dernier auteur rapporte des succs en Valachie, mais lordre donn par Maurice de maintenir la
quils sattardrent quatre ans dans les Balkans, ce qui tait un prlude pression militaire sur les tribus slaves durant lhiver entrana la rvolte
vident leur installation permanente. Au dbut du rgne de Maurice de larme et la prise du pouvoir par Phocas (602-610).
la chute de Maurice, Chosrau II reprit aussitt la guerre. Mais
les Avars taient trop affaiblis pour en proter immdiatement, et 4 - Arhitektonske restitucije
Phocas semble avoir vit de trop dgarnir les Balkans. Les Byzantins
saccrochrent donc quelque temps encore leurs dernires positions Cari~in Grad predstavqa vanredan spomenik anti~kog
en Dacie mditerranenne: le triangle Serdica - Naissus - Justiniana urbanizma i arhitekture. Ru{evine fortifikacija, ulica
Prima, qui commandait la route de Constantinople et o taient sa porticima, bazilika, javnih i privatnih gra|evina, odaju
concentres beaucoup de mines. Ce sont les revers byzantins en Orient nekada{wi izgled grada i predstavqaju odraz dostignu}a
dans les premires annes du rgne dHraclius (610-641) (613: dfaite paleovizantijske civilizacije, nastale na gr~ko-rimskim
devant Antioche; 614: chute de Jrusalem) qui encouragrent les Avars tekovinama.
semparer de ce dernier rduit, sans doute en 614: la prsence de Vi{edecenijska istra`ivawa iznela su pred stru~wake
rfugis de Naissus et Serdica Thessalonique vers 615, comme la sliku grada koja se postepeno dopuwuje zahvaquju}i novim
dportation dune partie de la population urbaine de Dacie et de Thrace iskopavawima, kao i primeni savremene metodologije
vers 614-619, sont attestes par les Miracula Demetrii. prilikom otkrivawa gra|evina. Ovaj metod podrazumeva
Arhitektonske restitucije
Dans lancien Illyricum, Byzance ne gardait plus alors le contrle
Le contexte historique
Arhitektonske restitucije
84 85
na arhitektonskim rekonstrukcijama gra|evina otkrivenih jednobrodne bazilike (Cari~in Grad I, 127, g. 127). Slika 18 : Restituci-
ja akropoqa, pogled
tokom ranijih iskopavawa, kao i novoistra`enih spomenika. Slede}i ovaj princip i zahvaquju}i podrobnim
sa jugozapadne strane
U tu svrhu zapo~et je program revizionih radova radi arheolo{kim iskopavawima koja su ukqu~ivala temeqna (Model u 3D V. Zdravkovi}
prikupqawa potrebnih podataka za restituciju gra|evina. istra`ivawa slojeva ru{ewa i analizu sru{enih zidnih i M. Uro{evi}, prema M.
Plod istra`iva~kog rada predstavqaju objavqivawa platna, predlo`ena je restitucija kompleksa gra|evina Jeremi}u i ^. Vasi}u)
krstoobrazne crkve u Gorwem gradu, otkopane jo{ 1938. i opredeqenog kao principia sedi{te vojnog komandanta. Ovom Figure 18: Restitution de
dopunski istra`ene 1980-1981. godine i jednobrodne bazilike prilikom izdvojene su dve osnovne faze koje su prikazane sa lacropole, vue du Sud-
extra muros, istra`ene u periodu od 1975. do 1978. godine. izgledima, presecima i aksonometrijama gra|evina (Cari~in Ouest (Modle en 3D par V.
Zdravkovi} et M. Uro{evi}
Nakon svesrdnih analiza plana krstoobrazne bazilike, Grad II, Pl. VI-IX).
daprs M. Jeremi} et ^.
wenih zidova, ostataka plastike i analogija predlo`ena Zna~aj Cari~inog Grada u arhitekturi paleovizantijskog Vasi})
je restitucija objekta (Cari~in Grad I, 68-69, g. 66-67). Isti perioda, veliki broj otkrivenih spomenika i uzak hrono-
metodolo{ki pristup primewen je i prilikom restitucije lo{ki okvir, predstavqali su sna`an izazov za grupu
Arhitektonske restitucije
Arhitektonske restitucije
entuzijasta sa Arhitektonskog fakulteta u Beograd, na ~elu vezane prvenstveno za restitucije spomenika podignutih Slika 19 : Restituci-
ja episkopske bazilike,
sa arhitektama Milenom Stavri} i \or|em \or|evi}em i na Akropoqu, episkopske bazilike, baptisterijuma,
pogled sa severozapadne
86
Vladanom Zdravkovi}em da pokrenu projekat Vizuelizacija Konsignatorijuma, Episkopske palate, ulice sa portikom strane (Model u 3D V. 87
i komjuterska prezentacija kulturno-istorijskih loka- i bedema sa kulama i kapijom, koje su predlo`ili arhitekte Zdravkovi} i M. Uro{e-
liteta. U okviru Arhitektonskog fakulteta i u saradwi Miroslav Jeremi}, ^edomir Vasi} u saradwi sa profesorom vi}, prema M. Jeremi}u i
^. Vasi}u)
sa Arheolo{kim institutom, zapo~eto je kompjutersko Noelom Divalom, nastavqen je program 3D modelovawa.
3D modelovawe i prezentacija lokaliteta Cari~in Modele u 3D Akropoqa, fortifikacije i pojedinih gra|evina Figure 19: Restitution de la
Grad Ivstiniana Prima koji su se izvodili sa odabranom izradili su Vladan Zdravkovi} i Milo{ Uro{evi}, koji su basilique piscopale, vue
du Nord-Ouest (Modle en
grupom studenata na Katedri za vizuelne komunikacije u nam, svojim darom, predo~ili sliku idealnog grada.
3D par V. Zdravkovi} et M.
arhitekturi, u okviru nastavnog plana i programa za 2001- Uro{evi} daprs M. Jeremi}
2002. godinu. Osnovi ciq ovog Projekta bio je da se unapredi et ^. Vasi})
rad na restituciji spomenika sa Cari~inog Grada, kao i da se
studentima pribli`i nasle|e anti~ke arhitekture.
Na osnovu objavqenih gra|evina, dokumentacije i novih
analiza i restitucija spomenika ura|eni su 3D modeli
fortifikacije i pojedinih sakralnih i javnih objekata.
Nakon zavr{etka Projekta rad je nastavqen na
prezentaciji 3D modela. Na osnovu obimne dokumentacije,
Restitutions architecturales
Restitutions architecturales
88 89
Slika 20 : Restitucija
mozaika u baptisteri-
jumu (Model u 3D V. Zdra-
vkovi} i M. Uro{evi}, 4 - Restitutions architecturales
prema M. Jeremi}u i ^.
Vasi}u)
Cari~in Grad est un tmoin exceptionnel de lurbanisme et
Figure 20: Restitution de de larchitecture antiques. Les ruines des fortications, des rues
la mosaque du baptistre portiques, des basiliques, des btiments publics et privs, nous rvlent
(Modle en 3D par V.
Zdravkovi} et M. Uro{evi} laspect quavait la ville et retent le niveau atteint par la civilisation
daprs M. Jeremi} et ^. protobyzantine tablie sur les acquis grco-romains.
Vasi}) Plusieurs dcennies de recherches ont fourni aux spcialistes une
image de la ville qui est peu peu complte grce lextension des
fouilles et lapplication dune mthodologie moderne lors de la mise
au jour des btiments. Cette mthode implique de porter la mme
attention la fouille des couches doccupation et celle des couches de
Slika 21 : Restitucija unutra{wosti baptisterijumu (Model u 3D V. Zdravkovi} i M. Uro{evi},
prema M. Jeremi}u i ^. Vasi}u)
Figure 21: Restitution de lintrieur du baptistre (Modle en 3D par V. Zdravkovi} et M. Uro{evi} daprs M. Jeremi} et
^. Vasi})
destruction, qui reclent souvent des fragments de btiments crouls Daprs les mmes principes et grce aux fouilles archologiques
et de plastique architecturale. Les lments dcouverts et leur position minutieuses qui ont inclus une tude approfondie des couches de
peuvent aider prciser laspect des monuments quils ornaient autrefois, destruction et une analyse des pans de murs crouls, a t propose
et mme les restituer. Dans le cas de Cari~in Grad, qui est le produit une restitution du complexe de btiments identi comme les principia
direct des aspirations spirituelles et politiques, des connaissances et des (sige du commandement militaire). cette occasion ont t distingues
capacits des constructeurs byzantins, cela reprsente la possibilit rare deux phases principales qui ont t prsentes par des vues de faades,
de connatre des fortications et des btiments construits au VIe sicle, des coupes et des axonomtries des btiments (Cari~in Grad II, pl.VI-
plus prcisment aprs 535. Des recherches en profondeur peuvent IX).
galement mettre en vidence non seulement les reconstructions des Limportance de Cari~in Grad dans larchitecture de la priode
btiments, mais aussi des changements de leur destination au cours de protobyzantine, le grand nombre de monuments dcouverts et un cadre
la vie de la ville, jusquen 615. Il sagit de donnes importantes qui chronologique troit, ont fortement incit un groupe enthousiaste de
peuvent illustrer des modications non seulement dans larchitecture la Facult dArchitecture de Belgrade, avec sa tte les architectes
des btiments, mais aussi dans les conditions politiques et sociales. Milena Stavri} et Djordje Djordjevi} et Vladan Zdravkovi}, lancer
Restitutions architecturales
Restitutions architecturales
Les premires restitutions de monuments de Cari~in Grad datent de le projet Visualisation et prsentation sur ordinateur des sites
1955, et sont luvre de Nevenka Spremo-Petrovi}, qui prit une part culturels et historiques. Dans le cadre de la Facult dArchitecture,
importante lexploration de la ville. Elle a prsent, avec prudence, une et en collaboration avec lInstitut archologique, ont commenc
reconstruction des coupes longitudinale et transversale de la basilique la modlisation en 3D sur ordinateur et la prsentation du site de
crypte, qui est construite sur terrasses et dont le niveau infrieur est Cari~in Grad Justiniana Prima, qui ont t ralises par un groupe
bien conserv. dtudiants slectionns de la Chaire de communications visuelles en
Un progrs important dans la connaissance des monuments de architecture, dans le plan et programme denseignement pour lanne
Cari~in Grad a t fait par le mme auteur dans son ouvrage Proportions 2001-2002. Lobjet principal de ce projet tait davancer le travail
architecturales dans les plans des basiliques de la prfecture de de restitution des monuments de Cari~in Grad, et de familiariser les
lIllyricum, o sont analyss les modules et les proportions des dices tudiants avec lhritage de larchitecture antique.
de culte et des thermes hors-les-murs Cari~in Grad et sur le vaste Sur la base des monuments publis, de la documentation et de
territoire de la prfecture. nouvelles analyses et restitutions des monuments, ont t raliss des
Une nouvelle impulsion fut donne la restitution des monuments de modles en 3D des fortications et de certains btiments cultuels et
Cari~in Grad aprs ltablissement dune collaboration entre chercheurs publics.
90 91
serbes et franais en 1978. Le projet constitu alors comportait, Aprs lachvement du projet, le travail a continu sur la prsentation
entre autres objectifs de recherche, un travail sur la reconstruction des modles en 3D. Sur la base dune ample documentation, constitue
architecturale des btiments dcouverts lors des fouilles anciennes, et principalement des restitutions des monuments dcouverts sur
des monuments rcemment mis au jour. Dans ce but a commenc le lAcropole (basilique piscopale, baptistre, consignatorium, palais
programme de rvision visant recueillir les donnes ncessaires la piscopal, rue portiques et rempart avec ses tours et sa porte), qui
restitution des btiments. avaient t proposes par les architectes Miroslav Jeremi} et ^edomir
Le fruit de ces recherches fut la publication de la basilique Vasi} en collaboration avec le professeur Nol Duval, le programme de
cruciforme de la Ville Haute, qui avait t dgage ds 1938 mais fut modlisation en 3D a t poursuivi. Les modles en 3D de lAcropole,
lobjet de fouilles complmentaires en 1980-1981, et de la basilique de la fortication et des btiments pris isolment ont t raliss
une nef extra muros, fouille de 1975 1978. Aprs une analyse par Vladan Zdravkovi} et Milo{ Uro{evi}, qui, par leur talent, nous
complte du plan de la basilique cruciforme, de ses murs, des restes prsentent limage dune ville idale.
de plastique architecturale et des parallles, une restitution du btiment
fut propose (Cari~in Grad I, p.68-69, g.66-67). La mme approche
mthodologique a t adopte pour la restitution de lglise une nef
(Cari~in Grad I, p.127, g.127).
5 - Svakodnevni `ivot i privredne aktivnosti KATALOG
Predmeti predstavqaju jedan od osnovnih izvora kojima 1 - Poklopac kutije od slonove kosti (sl. 22)
arheolog raspola`e i na osnovu kojih rasvetqava `ivot NML (bez inv. broja); Isto~na kapija Doweg grada;
qudi. Dekor svakodnevnog `ivota, obla~ewa i ki}ewa, 1979; du`. 7,5 cm; {ir. 5 cm; deb. 0,5 do 0,8 cm.
radova u poqu ili u radionici, kulta i ratovawa, umetnosti i Pravougaona plo~a od slonove kosti sa dekorom u
zabave, i drugih delatnosti, predmeti dopuwuju i preciziraju reqefu i sa profilisanim potiskiva~em na jednoj od
podatke pisanih izvora, prestaju}i time da budu samo prazan kra}ih strana. Re~ je o klize}em poklopcu sastavnom
okvir. Stoga rekonstrukcija pro{losti treba da po~iva, da delu kutije. Scena u reqefu prikazuje dve osobe.
bi smo izbegli svaki anahronizam, na precizno datovanim
Mu{ka u stoje}em stavu, bez brade i sa uvijenom kosom,
nalazima.
Materijalna kultura se razvijala svojim tokom, koji je sa glavom okrenutom na levo, nosi krst u levoj ruci,
retko sledio istorijske epohe. Ona je delo nesvakida{weg dok desnu ruku dr`i podignutu u stavu blagoslova. Slika 22: Poklopac kuti-
je od slonove kosti, kat.
Svakodnevni `ivot i privredne aktivnosti
stvoren ex nihil, i trajao je nekih 80 godina. Na osnovu ove nalaza; vis. 58,2 cm, deb. 1,2 cm.
Figure 23: Fragment de st-
~iwenice mo`emo sa sigurno{}u da ka`emo da su na|eni Fragment draperije monumentalne bronzane statue. U atue, cat. n 2
92 gorwem delu razaznaju se dva polukru`na zavr{etka, 93
predmeti kori{}eni, okvirno, izme|u 535. i 615. godine. (Photo N. Bori})
Cari~in Grad, predstavqa, dakle jedinstvenu referencu, od kojih jedan predstavqa qudsku masku sa bradom,
ta~ku oslonca za sve istra`iva~e ovog razdobqa, naro~ito za dok se desno nalazi duga~ak nabor koji se spu{ta
one na Balkanu. Ove ~iwenice obavezuju wegove istra`iva~e celom visinom. Ostali nabori, mawe {iroki i mawe
da sav materijal bude integralno publikovan ukqu~uju}i i one zgusnuti, prekriveni su sa dve bordure u vidu resa,
nalaze objavqene u posledwim publikacijama i u studijama od kojih se jedna nalazi u sredi{wem delu, a druga u
posve}enim pojedinim grupama predmeta. Nalazi otkriveni dowem delu fragmenta.
pre 1978. godine ~esto su objavqeni samo sumarno ili sa Bibl.: A. Grabar, 1948, 49-63; Kondi} i Popovi},
skicama bez razmernika u preliminarnim izve{tajima, ili
1977, 53 (restitucija), 187, 387, br. 1, T. I, 1; Bavant i
jednostavno nisu publikovani. Za najve}i deo ovih predmeta,
koji se ~uvaju u muzejima u Beogradu i Leskovcu, zapo~eta je Ivani{evi} 2003, 60-61, br. 3.
priprema sistematskog katalog koji bi trebalo uskoro da se Ovaj fragment predstavqa najverovatnije osta-
na|e u {tampi. tke carske satue, mogu}e cara Justinijana. Prema
predlo`enoj prihvatqivoj restituciji A. Grabara
(Cahiers archologiques, 3, 1948, 58, sl. 1), pomenuta dva
kru`na zavr{etka predstavlajaju pterige (zaobqene
kai{eve) oklopa, duga~ki nabor 5- Krst sa kandila (sl. 26)
na desnoj strani deo mantila NML: 78-1; jugozapadni ugao atrijuma jednobrodne
preba~enog preko desne ruke, a bazilike; du`. 11,5 cm.
odelo sa bordurom u vidu resa Masivni liveni krst od bronze, sa ra{irenim
tuniku koja se nosila ispod oklopa. i pro{irenim krajevima. Na gorwoj i dowoj strani
Prema ovoj hipotezi statua je bila nalaze se rupe istog pre~nika {to indicira da je krst
ne{to ve}a od prirodne veli~ine bio deo lanca nosa~a polijeleja.
(oko 2,20 m visine). Bibl.: Cari~in Grad I, 133, br. 78-1 i sl. 130a-b; Bavant
i Ivani{evi} 2003, 63-64, br. 13.
3- Brava (sl. 24)
Slika 24: Brava, kat. br.
3 (Snimio N. Bori})
NML: K1250; isto~na ulica 6- Dr{ka (bokala?) (sl. 27)
gorweg grada; 1947; du`. 9,3 cm; {ir. 7,5 cm. NMB: 1012/IV; severno od bazilike sa transeptom;
Figure 24: Serrure, cat. n 3 Delimi~no o~uvana gvozdena brava sa mehanizmom. Na 1963; vis. 16,1 cm; {ir. 9,8 cm. Slika 26: Krst sa kandi-
(Photo N. Bori}) la, kat. br. 5
Svakodnevni `ivot i privredne aktivnosti