Vi r ag R ASADNIK RUA

K ATALOG 2016/17
www.virag-roses.hr
 100 VELIINA VELIINA MIRIS OTPORNOST 70
RAZMAK
SADNJE
RAZMAK
80 GRMA 9-12 cm
CVIJETA NA BOLESTI 70
SADNJE

Hibridne ajevke
Za ovu grupu rua esto koristimo naziv ajevke, no pravilan naziv je hibridne ajevke.
U intenzivnoj upotrebi su ve stotinjak godina i cijela jedna industrija u cvjearskoj proizvodnji temelji se na sortama iz ove grupe.
Sve velike firme koje danas stvaraju nove sorte hibridnih ajevki dijele ove rue na dvije podgrupe: vrtne hibridne ajevke te hibridne
ajevke za rez. Ove druge se pak dijele na sorte za vanjski uzgoj te sorte za stakleniku proizvodnju. Na rasadnik nudi uglavnom vrtne
hibridne ajevke no za profesionalce imamo i nekoliko sorti za rez.
Sorte za rez imaju savren izduen pupoljak, a grm iskljuivo slui kao baza za proizvodnju rezanog cvijeta. U pravilu su osjetljivije na bolesti.
Vrtne hibridne ajevke obino nemaju tako savren pupoljak ali kao grm ljepeg su izgleda, a pogotovo kad se cvjetovi otvore.

90
80

7 - 10 cm

RAZMAK
80 SADNJE
80

Aqua Schreurs 2000.

Nia ajevka pogodna za proizvodnju rua za rez. Gotovo da nema
trnja, brzo obnavlja cvatnju. U loim godinama problemi s pepelni-
com i pjegavosti.

Acapella 120
80
RAZMAK
SADNJE

Tantau 1994. 80 80

Miriljava dvobojna
ajevka otporna na 9 - 12 cm
bolesti.

Aruba Schreurs 2000.

Po visini slina Aqui a takoer pogodna za proizvodnju rua
za rez. Cvjetovi ive ute boje s rozacrvenim rubovima.

90 RAZMAK
80 SADNJE
80 7 - 10 cm 80

2
 Asja Mc Gredy 1998.
Pupoljci izdueni, cvjetovi naran-
astocrvene boje. Pogodna za rez.

100 RAZMAK
80 SADNJE
70 80

9 - 11 cm

Augusta Luise Tantau 2007.

ajevka s cvjetovima u stilu starinskih rua. Miriljava,
prekrasna boja. Cvjetovi pojedinani ili u grozdovima
najljepi u jesenskoj cvatnji.

120 RAZMAK
80 SADNJE
70 80

9 - 11 cm

Black Magic Tantau 1995. Big Purple P.Stephens 1986.

Tamnocrvena hibridna ajevka pravilnih izduenih pupoljaka. Rua sa snanim mirisom. Cvjetovi prekrasne ljubiaste boje
Pogodna za rez. U loim godinama moe imati probleme s s primjesom purpurne.
pjegavosti.

140 RAZMAK 100 RAZMAK

80 SADNJE 80 SADNJE
100 8 - 10 cm 80 70 8 - 10 cm 80

3
 Double Delight Swim i Ellis 1977.
Dvobojna rua s jakim mirisom. Dosta cvate, no cvjetovi su
osjetljivi na kiu.

100 RAZMAK
80 SADNJE
70 8 - 10 cm 80

Blue Moon Tantau 1964.

Jedna od najboljih u plavoj boji. Snaan miris i dugo-
trajna cvatnja do kasne jeseni. Nema puno izboja kao i
veina plavih rua.

120 RAZMAK
80 SADNJE
70 8 - 10 cm 80

Elina Dickson 1983. Duftfestival, Meilland, 1999.

Upadljivo krupni cvjetovi svjetloute boje u poetku a kasnije Mirisna crvena ajevka plianih latica. U potpuno otvorenoj fazi
blijede boje bjelokosti. Miris voni. Cvjetovi otporni na kiu. cvjetovi poprimaju aliasto rozetastu formu kao kod starinskih
Grm visok, gust, cvate do kasne jeseni. rua.

140 RAZMAK 120 RAZMAK

80 SADNJE 80 SADNJE
80 10 - 13 cm 80 80 9 - 12 cm 80

4
Elle Meilland 2003.
Nagraivana sorta. Vie nijansi njenih boja s izraenim mirisom
agruma. Grmovi kompaktni, vrlo zdrava rua.

120 RAZMAK
80 SADNJE
70 10 - 12 cm 80

Golden Tower Tantau 2005.

Novija uta ajevka. Izrazito bujna s dugim izbojima
skoro bez trnja. Cvjetovi krupni prekrasne ute boje.

130 RAZMAK
80 SADNJE
90 80

10 - 12 cm

Golden Monica Tantau 1988. Fukuyama, Japan, 2005.

Nastala mutacijom naranaste Monice. Ista rua samo u Novija sorta stvorena u Japanu. Cvjetovi u poetku tamnije roza, a
utoj varijanti. Cvjetovi neto sitniji, no cvatnja je obilna u ocvjetavanju blijedoroza boje. Dobra ajevka.
i brzo se obnavlja.

100 RAZMAK 100 RAZMAK

80 SADNJE 80 SADNJE
70 7 - 9 cm 80 80 9 - 12 cm 80

5
Imperatrice Farah Delbard 1992. Ingrid Bergman Poulsen 1986.
Cvijetovi na dugim stapkama, zvjezdastog oblika. Puno izboja po Krupni cvjetovi tamnocrvene boje blagog vonog mirisa. Izboji
grmu, brzo obnavlja cvatnju. Ime dobila po iranskoj kraljici. kruti i uspravni, lie koasto. to se tie vrtnih crvenih hibridnih
ajevki na je favorit.

120 RAZMAK 120 RAZMAK

80 SADNJE 80 SADNJE
80 9 - 12 cm 80 70 10 - 12 cm 80

Kordes Jubilee Kordes, 2012.

Novija sorta intenzivne utoroza boje. Krupni pojedinani
cvjetovi na dugim izbojima.

120 RAZMAK
80 SADNJE
70 10 - 12 cm 80

Kristov Jubilej Josip Rogin, Hrvatska

Jedna od rijetkih rua porijeklom iz Hrvatske. Uvedena od strane
Josipa Rogina iz Dumovca pokraj Zagreba. Na rozautoj podlozi cvijeta
nalaze se crvene tokice kao da je cvijet poprskan kapljicama krvi.

100 RAZMAK
80 SADNJE
70 10 - 12 cm 80

6
Laetitia Casta, Meilland, 2009. Mrchenknigin Kordes 1986.
Vrlo bujna i zdrava. Cvjetovi dvobojni, vrlo krupni. Miris poput Pupovi izdueni. Prekrasna njena roza boja cvjetova. Cvate
onog kod starinskih rua. Jedna od novijih iz nae ponude i na obilno. Dosta otporna na bolesti.
favorit. Ime dobila po poznatoj francuskoj glumici.
120 RAZMAK
80 SADNJE
120 RAZMAK 80 10 - 12 cm 80
80 SADNJE
80 9 - 12 cm 80

Landora Tantau 1970. Melody Parfumee Dorieux 1998.

Dosta umnoavana uta rua zbog otpornosti cvjetova Intenzivna plavoljubiasta boja cvjetova i snaan miris glavni su
na kiu, a koasto lie daje joj i otpornost na bolesti. razlozi da je imate u svom vrtu.

100 RAZMAK 120 RAZMAK

80 SADNJE 80 SADNJE
60 9 - 11 cm 80 80 9 - 12 cm 80

7
Michelangello Meilland 1997. Moonstone Tom Carruth 1998.
uta rua koju moemo svrstati i u grupu tzv. romantinih rua. Uspravni izbojci nose krupne pojedinane cvjetove boje slonovae
Okrugli pupljci otvaraju se u cvjetove aliastog oblika poput s roza preljevom po rubovima latica. Pogodna za rez.
starinskih rua to ba i nije karakteristika hibridnih ajevki. Lie
svjetlozeleno, cvate do kasne jeseni. RAZMAK
110
80 SADNJE
70 12 - 14 cm 80
120 RAZMAK
80 SADNJE
70 10 - 12 cm 80

Monica Tantau 1986. Nostalgie Tantau 1986.

Tanki pupoljci otvaraju se u prekrasno oblikovane cvjetove izvanredne Ima neobine kuglaste dvobojne cvjetove. Otporna na bolesti,
boje. Na prvi pogled boja je naranasta, no s donje strane latica nalazi- grmovi zbijeni, kompaktni.
mo zlatnu i crveno-naranastu. Ima puno izboja. Pogodna za rez.

100 RAZMAK 100 RAZMAK

80 SADNJE 80 SADNJE
70 9 - 11 cm 80 70 9 - 12 cm 80

8
Remy Martin Royon 1995. Tineke Terra Nigra BV
ajevka prekrasne konjak boje. Brzo obnavlja cvatnji i gotovo uvijek moemo Prekrasna bijela rua pogodna za rez. Bogato cvate. Naa
pronai po koji cvijet na grmu. Drugi naziv za ovu sortu je Magic Lantern. preporuka za bijelu ruu.

120 RAZMAK 100 RAZMAK

80 SADNJE 80 SADNJE
80 10 - 12 cm 80 80 10 - 12 cm 80

Souvenir de Baden-Baden Black Gold John Clements, 1999.

Kordes, 2000.
ajevka s pravilnim izduenim pupoljcima. Pogodna za rez.
Rua otporna na bolesti. Cvjetovi krupni s puno latica, pogodna za rez. Cvjetovi intenzivnih boja. Rijetka kombinacija tamnocrvene i
Zbog svijetle boje malo osjetljiva na jako sunce i kiu. svjetloute boje. Vrlo traena sorta. Osjetljiva na pjegavost.

120 RAZMAK 80 RAZMAK

80 SADNJE 70 SADNJE
70 10 - 12 cm 80 70 8 - 10 cm 70

9
 Engleske rue
Engleske rue moda i nije pravi naziv za ovu skupinu, jer danas nastaju nove sorte i u drugim zemljama. Prve sorte nastale su u
Engleskoj u vrtu Davida Austina. Svijet ih je prihvatio i danas su sve popularnije. To je zapravo podgrupa grmolikih rua, a nastale su
krianjem starinskih s modernim sortama. Veinom su to zbijeni grmovi iroka raspona boja i staromodna izgleda. Dosta su otporne na
bolesti, a poznate su i po miriljavosti.

Abraham Darby Austin 1985.

Cvjetovi izrazito krupni, profinjene boje s naznakom ruiaste, ute i
boje marelice. Intenzivni voni miris. Nakon kie grane se savijaju od
teine cvjetova. Moe se formirati i kao penjaica uz potporanj.
150 RAZMAK
Crocus Rose Austin 2000.
80
120
SADNJE
Jedna od boljih engleskih rua. Grmovi kompaktni. Cvatnja je
10-13 cm 80
obilna i brzo se obnavlja. Cvjetovi imaju miris aja.

120 RAZMAK
80 SADNJE
90 11-13 cm 80

140
90
150
70
9-11 cm

11 cm

RAZMAK
90 SADNJE
90
RAZMAK
90 SADNJE
90

Falstaff Austin 1999. Graham Tomas Austin 1983.

Cvjetovi sa 40-50 latica tamnocrvene do purpurne Jedna od najboljih engleskih rua.Zlatnoute boje, starinskog
boje. Miris po starinskim ruama. Moe uzgajati kao izgleda, slatkastog mirisa i dobre otpornosti na bolesti. Ime
manje bujna penjaica. dobila po vodeem strunjaku za starinske rue.

10
James Galway Austin 2000.
Novija engleska rua. Penjaica prekrasne boje i oblika cvijeta.
Ime dobila po svjetski poznatom flautistu.

250 RAZMAK

120 8-10 cm
SADNJE
100 Tess of the
dUrbervilles Austin 1998.
Crvena engleska penjaica. Grane se esto povijaju
od teine cvjetova. Ime je dobila po poznatoj noveli
Thomasa Hardya.

250 RAZMAK
100 SADNJE
120 9-11 cm 100

Queen of Sweden Austin 2004.

Pogodna za vrtove ali i za araniranje. Vrlo zdrava, ar-
mantan rua u svim fazama. Ime dobila po vedskoj kraljici
Kristini iz 17. stoljea. Teasing Georgia Austin 1998.
2000. g. dobila nagradu za miris. Iako je grmolika rua, moe se
100
80
RAZMAK
SADNJE uzgajati kao manje bujna penjaica i tada moe narasti i do 2m.
80 8-10 cm 80

150 RAZMAK
SADNJE
120 10-12 cm 90

11
 Grmolike rue
Grmolike rue su one koje nisu mogle biti svrstane ni u jednu drugu skupinu rua. To su rue grmolikog izgleda, bujnijeg porasta, ali nisu bujne kao
penjaice. Pod nazivom grmolike rue obino se misli na moderne grmolike rue, no veina starinskih rua u stvari su grmolike rue. U podskupinu
modernih grmolikih rua spadaju i engleske rue.

150
100

RAZMAK
SADNJE
10 cm 100

Eden Rose Meilland 1985.

Angela Kordes 1984. Poznata i pod imenom Pierre de Ronsard. Vrlo popularna grmolika rua.
Cvjetovi esto zbog teine povijaju grane. Boja cvijeta jako varira u toku
Mnotvo rozaljubiastih cvjetova gotovo prekriva grm u punoj cvatnje; od krembijele sa crvenkastim preljevom u sreditu cvijeta pa do
cvatnji. Od njihove teine grane se savijaju prema van. Nagrai- roza nijansi. Miris slatkast. Mogui uzgoj i kao penjaica.
vana sorta, otporna na bolesti, slabog mirisa. 1982. godine dobila
oznaku ADR kao kvalitetna zdrava sorta.
RAZMAK 140
120
80 SADNJE
80
100 4 cm 80

8 - 10 cm

RAZMAK
80 SADNJE
80

La Villa Cotta Kordes, 2013.

Novija grmolika rua. Cvjetovi u grozdovima, ive
mareliaste boje s blago roza rubovima.

Lucky Gareth Fryer, 2005.

Novija plavoroza rua s izraenim mirisom. Svrstava se u floribun-
de, no u drugom dijelu ljeta potjera izboje i preko 120 cm.
U Velikoj Britaniji je 2009. proglaena ruom godine.
100 RAZMAK
70 SADNJE
80 7 - 9 cm 70

Weg der Sinne Kordes, 2013.

Grmolika rua s jednostavnim cvjetovima ive purpurne boje sa
utim okom u sredini. Cvjetovi u grozdovima. 120 RAZMAK
80 SADNJE
80 6 - 8 cm 80

12
 Rambler penjaice
Rambler penjaice su izrazito snanog i bujnog porasta. Neke sorte narastu i preko 10 m. U pravilu nemaju puno trnja, a listovi su koasti i svjetlije
boje. Cvjetovi su sitniji od modernih climber penjaica, a formiraju se u veim ili manjim grozdovima. Skoro svi rambleri cvatu samo jednom, a
cvatnja traje 3-4 tjedna sredinom lipnja. U punoj cvatnji izgledaju velianstveno.
Kod izbora sorti cvatnja jednom na godinu esto odbija ljude od sadnje ovakvih rua. No ukoliko imamo pogodan veliki prostor za ramblere, sigurno
neemo doivjeti razoaranje.

American Pillar Walter Van Fleet 1902.

Velianstvena cvatnja u proljee. Cvjetovi u grozdovima ta-
mnoroza boje s bijelim sreditem. Tolerantna na hladovinu.
U loim godinama ju napada pepelnica. Cvate jednom.
Pauls Himalayan Musk George Paul,
1916.
500 RAZMAK Izrazito bujna rambler penjaica sitnih bijeloroza cvjetova izrazitog
200 5-7 cm
SADNJE
200
mirisa. Cvate jednom u kasno proljee.
600 RAZMAK
SADNJE
300 3 - 5 cm 200

400
150

5-7 cm

RAZMAK
SADNJE
200

Bobie James Sunningdale, 1961. Foto: Silvana Vukovi

Najpoznatija bijela rambler penjaica. Cvjetovi formirani u velikim
grozdovima. Vrlo bujna. Ima izraen voni miris. Cvate jednom.
Blue Magenta oko 1910.
RAZMAK
Cvjetovi mijenjaju boju. U poetku su tamnoroza i crvenkaste
500
SADNJE nijanse a kasnije prelaze u purpurnu i ljubiastu boju. Cvjetovi se
150 4-6 cm 200
formiraju u grozdovima. Grane gotovo bez trnja. Cvate jednom.

13
 Climber penjaice
Skupina rua koje se mogu penjati ako se privrste uz potporanj. Climber penjaice u stvari su moderne penjaice. Za razliku od ramblera imaju
krupne cvjetove. Cvatnja je u pravilu viekratna. Najvie se koriste za prekrivanje dijelova kue, lukova, ograda, pergola i sl. Od sorte do sorte miris
varira. Nedostatak im je da nisu tako bujne kao rambleri pa tako najee narastu do 2,5 m visine.

Amadeus Kordes 2003. Cesar Meilland 1993.

Novija crvena penjaica. Cvjetovi u grozdovima prekra- Manje bujna penjaica. Mogla bi ak biti svrstana i u grmolike
sne crvene boje . Vrlo zdrava rua. rue. Krupnije cvjetove daje u drugoj cvatnji. Cvjetovi ivo obojani.

250 RAZMAK 250 RAZMAK

SADNJE SADNJE
100 7-9 cm 100 120 8 - 10 cm 100

Don Juan Elfe Tantau 2000. Golden Gate Kordes 2005.

Jackson & Perkins 1958. Poznata bijelozelena penjaica. Listovi koasti. Novija uta penjaica. Izboji jaki i kruti. Cvje-
Dosta cvate i brzo obnavlja cvatnju. tovi prekrasne ive boje, miris po citrusima.
Jedna od najtraenijih rua openito. Krupni Godine 2006. dobila oznaku ADR kao kvalitetna
barunastocrveni cvjetovi s jakim mirisom zdrava sorta.
glavni su razlog za to. Grane krute, jake, lie 250
koasto. 100 10 - 11 cm
300
RAZMAK
120 9 - 11 cm
SADNJE
250 100
RAZMAK
100 8 - 10 cm SADNJE
100
RAZMAK
SADNJE
100

14
 Parade Jackson & Perkins 1953.
Vrlo bujna penjaica. Cvjetovi krupni u kiticama, starinskog oblika.
Miriljava. Pogodna za pergole.

300 RAZMAK
SADNJE
120 10-12 cm 100

250
120

Jasmina Kordes, 2005. 10-12 cm

Odlina zdrava penjaica, dobitnica brojnih priznanja. Miriljava.

Ima oznaku ADR.

250 RAZMAK
SADNJE
120 8 - 10 cm 100
RAZMAK
SADNJE
100

Polka Meilland 1991.

Iako je penjaica, moe se takoer posaditi uz stup, no nee narasti
vie od potpornja. Cvjetovi su boje marelice s nijansom boje lososa, to
je danas vrlo popularno. Pojavljuju se u kiticama, ima ugodan miris.
Lie stalno svjetlozelene boje.

250
120

10 - 12 cm

Giardina Tantau 2008. RAZMAK

SADNJE
100
Novija zdrava penjaica. Lie koasto, svijetlozelene boje. Cvjetovi
u grozdovima. Vrlo zdrava penjaica.
Schwanensee Sam McGredy 1968.
RAZMAK
Bijela penjaica s blagom nijansom roza boje u sreditu cvijeta. Cvjetovi kru-
250
SADNJE pni, miris slab. Obino joj treba godinu-dvije da pone s bujnim porastom,
120 8-10 cm 100
no taj nedostatak kasnije nadoknauje svojom ljepotom.

15
 Pokrivai tla
Uvedeni su 80-ih godina 20. stoljea. Te puzee rue cvatu viekratno i imaju dobru otpornost na bolesti. Koriste se za prekrivanje padina i
neuglednih povrina, za sadnju izmeu viih grmova, ili kao cvjetne gredice. Kroz par godina toliko se raire da sprjeavaju rast bilo trave, bilo
korova. Rezidba je skoro nepotrebna osim ianja ako prelaze preko predviene povrine.
Po visini razlikujemo nie puzee, i vie povijene pokrivae. Neki bujniji povijeni mogu se ak koristiti kao penjaice uz obavezan potporanj.
U novije vrijeme sve su vei hit cijepljeni kao stablaice na veu visinu, ime se dobiva pendula rua stablaica.

Concerto Meilland 1994.

Boja varira od blijedoute do boje marelice i naranastocrvene. Grm
raste povijeno. Lie koasto tamnozeleno, dobro se uklapa meu
trajnice. Grm nikada nije bez cvijeta. Naa preporuka.

80 RAZMAK
50 SADNJE
90 5 - 7 cm 50

70
70

4 cm

RAZMAK
50 SADNJE
50

Palmengarten Frankfurt Kordes 1988.

Dugo cvate, cvjetovi su u raskonim kiticama, malo osjetljiviji na kiu. Miris po jabukama. Raste u
irinu, rezidba skoro nepotrebna. Odlian pokriva manje bujnosti.

16
 Scarlet Meillandecor Meilland 1987.
Po izgledu grma ova rua je slina sorti Fuchsia Meillandecor.
Razlika je samo u boji cvijeta.

90 RAZMAK
50 SADNJE
120 4 cm 50

70
80

6 - 8 cm

Fuchsia Meillandecor
Meilland 1994.
Duge povijene grane nose ogromne grozdove sitnih
cvjetova. Pogodna za javne povrine i privatne
50
RAZMAK
SADNJE
vrtove.
50

Swany Meilland 1977.

80 RAZMAK
50 SADNJE
120 4 cm 50

Lie koasto, cvjetovi isto bijele boje starinskog oblika. Bez

izraenog mirisa. Po nama jedan od boljih pokrivaa tla.

17
 Floribunde
Floribunde svoje cvjetove nose u skupinama ili kiticama, a u svakoj kitici odjednom se otvara nekoliko cvjetova. Ova je skupina nenadmana po
bojama, pouzdanosti i dugotrajnosti sadnica, ali openito oblik i veliina cvijeta manje su vrijedni nego kod hibridnih ajevki. Sorte iz ove skupine
neprekidno cvatu tijekom ljeta i jeseni. Pogodne su za oivienje staza, sadnju u cvjetne gredice, na kamenjaru i sl.
esto se za ovu skupinu rua koristi i naziv poliante. Poliante su bile prethodnice floribundi. Danas se malo uzgajaju zbog boljih osobina floribundi
koje su ih potisnule. Poliante, za razliku od floribundi, imaju manji broj latica.

80
70

7 - 9 cm

RAZMAK
50 SADNJE
50

Acropolis Meilland 2001.

Cvjetovi kuglasti, u grozdovima, neobine boje; mjeavina svjetlo-
roze i srebrne. Pogodna za gredice, brzo obnavlja cvatnju.

70 RAZMAK
50 SADNJE
50 5 - 7 cm 50

Alison Cocker, 1995.

Cvjetovi ive boje. Cvate obilno. Ime dobila po dr.
Alison Guardie tragino preminuloj u avionskoj nesrei
u Nepalu.

Jugendliebe Kordes, 2000.

Vrlo zdrava, relativno novija floribunda. Grmovi kompaktni.
Pogodna za sadnju u gredice i pokraj staza. Blue For You Peter J. James, 2006.
90 RAZMAK
Starinske plave, tj. purpurne boje. Otporna na bolesti, brzo obnavlja
50 SADNJE cvatnju. Cvjetovi plavkaste boje u ocvjetavanju otkrivaju ute pranike.
70 7 - 9 cm 50

70 RAZMAK
50 SADNJE
50 5 - 7 cm 50

18
 70
60

5 - 7 cm

RAZMAK
50 SADNJE
50

Novalis Kordes, 2010.

Novija plava rua. Za floribunde malo previsoka rua. Miris
izraen. Cvjetovi u grozdovima, krupni, malo osjetljivi na
jako sunce.

100
70
RAZMAK
SADNJE
Friesia Kordes 1973.
70 10 - 12 cm 70 Miriljava uta floribunda pravilnih pupova, prekrasne boje i
obilne cvatnje. Vrlo dobra kao stablaica. Najvie umnoava-
na uta floribunda.

80
60
70
60
7 - 9 cm

6 - 8 cm

RAZMAK
50 SADNJE
50

Home & Garden Kordes, 2001.

RAZMAK
50 SADNJE
50
iste roza boje. Zdrava, cvate obilno.
Red Leonardo da Vinci Meilland 2002.
Odlina crvena floribunda. Grmovi niski, kompaktni. Cvjetovi alia-
stog oblika, lie koasto, atraktivno. Godine 2005. dobila oznaku ADR
kao kvalitetna zdrava sorta.

Aprikola Kordes 2000.

Grmovi kompaktni, lie koasto. Cvjetovi pastelne boje sline Zambri,
no znatno je nia od nje. Godine 2001. dobila oznaku ADR kao kvalitetna
zdrava sorta.

70 RAZMAK
50 SADNJE
60 5 - 7 cm 50

19
 100
60

8 - 10 cm

RAZMAK
50 SADNJE
50

Lavaglut Kordes 1972. Papageno McGredy 1990.

Bogati cvjetovi ove rue privlae poglede svojom zagasitocrvenom Rua slinija ajevkama nego floribundama. Cvjetovi krupni za floribundu a
bojom koja je gotovo nalik crnoj. Podjednako raste u irinu i visinu a cvate po visini se takoer bitno ne razlikuje od ajevki. Neobina prugasta rua.
cijelo ljeto. Naa preporuka.

70 RAZMAK
50 SADNJE
70
60 6 - 7 cm 50
60

8 - 10 cm

RAZMAK
50 SADNJE
50

Johann Strauss Meilland 1993.

Bogato cvate, cvjetovi oblika hibridnih ajevki, jaki izbojci.
Vrlo zdrava rua. Idealna za sadnju na gredice.

Neon Kordes 2001.

Nia floribunda bogate cvatnje. Listovi sitni, koasti, zdravi. Godine
1999. dobila oznaku ADR kao kvalitetna zdrava sorta.

60 RAZMAK
50 SADNJE
50 4 - 6 cm 50

Rotilia Kordes 2000.

Floribunda sitnih crvenih cvjetova. Rastom slina pokrivaima. Godine
2002. dobila oznaku ADR kao kvalitetna zdrava sorta.

70 RAZMAK
50 SADNJE
60 5 cm 50

20
 Starinske rue
Poetkom XX stoljea moderne rue kakve danas poznajemo alju u zaborav veinu starih rua. Starinske rue nikad nee nadmaiti ljepotu i
savrenstvo hibridnih ajevki, floribundi, grmolikih i ostalih modernih rua, no uvijek e privlaiti panju iskrenih zaljubljenika u rue.
Najstare grupe rua na europskom tlu su alba rue, galske, centifolie, moss i damaanske rue. Otkrivanjem novih svjetova u Europu dolaze rue
iz udaljenih krajeva a njihovim krianjem stvaraju se sve savrenije rue i tako sve do 1867. kada je stvorena prva hibridna ajevka La France. Njena
pojava predstavlja kraj ere starinskih rua. Sve novonastale rue poslije toga nazivaju se modernim ruama.

250
150 120
90

5 - 7 cm

7-9 cm

RAZMAK
SADNJE
150 RAZMAK
70 SADNJE
70

Baron Girod de IAin Reverchon 1987.

Alba Maxima prije 1500. g Starinska rua iz grupe Hibrid perpetual. Cvate vie puta, cvjetovi
Starinska alba rua. Jedna od najrairenijih sorti po ladanjskim vrtovima. neobine boje. Trai sunaniji poloaj, malo osjetljivija na pepel-
Mnogi vjeruju da je upravo ovo rua obitelji York koja je uz obitelj Lanca- nicu.
ster poznata po ratu rua u 15. stoljeu. U Engleskoj se moe pronai na
mjestima gdje su davno bila imanja. Od svega to je na takvim mjestima
nekad bilo, esto ostaje samo Maxima. Cvate jednom.

350
150

5 - 7 cm

RAZMAK
SADNJE
150
Cardinal Richelieu Permantier, prije 1847.
Starinska galska rua. Cvate jednom. Ime dobila po Armandu Jeanu
de Plesiss, vojvodi i kardinalu - de Richelieu. Bio je ministar Luju XIII, a
Blush Hip 1840. poznati je lik u romanu Alexandra Dumasa - Tri muketira.
Ekstremno visoka rua za grupu albi. Naraste do 3,5 m.
Trenja crveni pupoljci otvaraju se u dobro formirane 120
80
RAZMAK
SADNJE
pune duple cvjetove svjetloruiaste boje. Cvate jednom. 80 7 - 9 cm 80

21
 150 150
120 120

7 - 9 cm 8-10 cm

RAZMAK
80 SADNJE RAZMAK
SADNJE
80
100

Chapeau de Napoleon Vibert, 1826.

Od veine centifolia se razlikuje po znatno uveanim akama kao i
kod mahovinastih rua. Uveane ake izgledaju kao tri kokarde koje
okruuju pupoljak. Neki je svrstavaju u mahovinaste rue. Kako god je
opisujemo, rezultat je vrlo atraktivna i neobina forma. Cvate jednom.
Fantin Latour prije 1900.
Starinska rua iz grupe Centifolia. Bujni grm, krupni cvjetovi sa skoro
200 latica, izrazito otporna na bolesti. Cvate jednom, no nezaobilazna je
sorta u svakom malom vrtu starih rua.

120
120
100
100

10 - 12 cm
10 - 12 cm

RAZMAK
80 SADNJE
RAZMAK
80 80
SADNJE
80
Henri Martin Laffay, 1863.
General Kleber Robert, 1856. Izdueni crvenkasti pupoljci s kontrastnom prilino rijetkom zelenom
mahovinastom prevlakom. Cvjetovi iste grimizne boje koja kasnije
Prekrasni pupoljci umotani u svjeu svjetlozelenu mahovinastu prelazi u ljubiasto-tamnocrvenu. Ime je dobila po poznatom povje-
prevlaku otvaraju se u roza cvjetove sa svilenkastim laticama. sniaru Henri Martinu, koji je bio jedan iz krugova u Francuskoj koji su
Mirisna. Jedna od najljepih mahovinastih rua. Cvate jednom. zagovarali da Francuska pokloni kip slobode Americi. Cvate jednom.

200 150
150 120

3 - 5 cm 10 - 12 cm

RAZMAK RAZMAK
100 SADNJE 100 SADNJE
100 100

Goethe Lambert, 1911. Gloire des Mousseux Robert, 1852.

Mahovinasta rua. Cvjetovi magenta roza boje, sitni te izgledaju kao Ima najkrupnije cvjetove unutar grupe mahovinastih rua, pa ak i
kod divljih rua. Dosta su prekriveni mahovinom isto kao i listovi. Gr- meu svim starinskim ruama. Cvjetovi mekane roza boje koji blijede s
movi narastu i do 200 cm. Zbog intenzivne boje izboja i trnja, grmovi vremenom. Ima dosta zelene mahovine na neobino dugim lapovima.
su atraktivni i nakon cvatnje. Cvate jednom.

22
 150 120
120 90

7 - 9 cm 6-8 cm

RAZMAK RAZMAK
100 SADNJE SADNJE
80
100

Ipsilante Vibert, 1821. Ispahan prije 1832.

Starinska galska rua. Snana biljka visine 150 cm. Damaanska rua. Voli sunane poloaje. Grmovi kompaktni srednje
Cvjetovi etvrtastog oblika, lila-roze boje. esta pojava bujnosti. Ime dobila po gradu Isfahanu u Iranu. Cvate jednom u rano ljeto.
zelenog oka u sreditu cvijeta. Cvate jednom.

90 180
60 130

7 - 9 cm 6 - 8 cm

RAZMAK
RAZMAK 100 SADNJE
50 SADNJE
100
50

Little Gem Paul, 1880. Mme Hardy Paul, 1880.

Minijaturna mahovinasta rua tamnoroza do svjetlogrimizne Jedna je od rijetkih isto bijelih damaanskih rua. Openito, jedna od
boje. Slabo maljava. Naraste maksimalno do 90 cm. Lie sitno. poznatijih i hvaljenijih starinskih rua. Naraste do 180 cm. Cvjetovi u
Obnavlja cvatnju. grozdovima, savrene forme. U otvaranju cvjetovi otkrivaju zeleno oko u
svojim sreditima. Cvate jednom.

120 150
90 100

7-9 cm 8 - 10 cm

RAZMAK
RAZMAK 100 SADNJE
70 SADNJE
100
70

Jacques Cartier Moreau-Robert 1868. Kazanlik Keller, 1689.

Starinska rua iz grupe Portland. Cvijet etvrtastog oblika, iste Starinska damaanska rua. Rua koja se najvie koristi za proizvodnju
roza boje. Miris bogat, slatkast. Cvate vie puta. Odlina stara rua, ruina ulja. Ime dobila po bugarskom gradu oko kojega se nalaze polja
nama jedna od najdraih. ovih rua.

23
 220 120
120 90

8-10 cm 7 - 9 cm

RAZMAK RAZMAK
SADNJE 80 SADNJE
100 80

Mme Isaac Pereire Garcon 1881. Mousseux du Japon Prije 1899.

Rua iz grupe Bourbon. Bujni otvoreni grm. Cvjetovi etvrtastog Mahovinasta starinska rua. Kod ove rue nisu samo cvjetovi prekriveni
oblika.Prvi cvjetovi malo deformirani no u kasnijim cvatnjama mahovinom ve je ona rairena i po stabljikama pa ak i po listovima.
savreni. Miris odlian, irei, podsjea na kupine. Cvate vie puta. Cvate jednom.
Pogodna za uzgoj kao penjaica.

150 120
120 90

7 - 9 cm 5 - 7cm

RAZMAK RAZMAK
80 SADNJE 70 SADNJE
80 70

Muscosa Rubra Prije 1835. Nuits de Young Laffay, 1845.

Mahovinasta starinska rua. Poznata i pod imenom Old Red. Cvje- Zagasito purpurna boja cvjetova skupljenih u grozdove.
tovi poludvostruki, intezivne ljubiastocrvene boje. U otvaranju Jako poznata i kvalitetna mahovinasta rua. Cvate jednom.
otkrivaju pranike. Grmovi bujni. Cvate jednom. Pogodna za sadnju u grupe od 3 grma.

120 120
90 90

7 - 9 cm 8 - 10 cm

RAZMAK RAZMAK
70 SADNJE 90 SADNJE
70 90

Oeillet Flamand Vibert, 1845. Paul Neyron Levet 1869.

Starinska galska rua. U prijevodu mogli bi je nazvati Flamanski Starinska rua iz grupe Hibrid perpetual. Rua sa ogromnim
Karanfil. Dvostruki cvjetovi ove rue kad se otvore podsjeaju upravo cvjetovima prekrasne tople rozaljubiaste boje. Izboji skoro bez
na karanfile. Boja varira od godine do godine ovisno o vremenskim trnja. Miris izraen. Obnavlja cvatnju.
prilikama od svjetlo do tamnoroze. Cvate jednom.

24
 150 90
90 90

7 - 9 cm 5 cm

RAZMAK RAZMAK
90 SADNJE
70 SADNJE

90 70

Reine des Violettes Millet-Mallet 1860. Rosa Mundi

Rua iz grupe hibrid perpetual. Intenzivna purpurnoljubiasta Starinska galska rua. Nastala je mutacijom Apotekarske rue. Bila je
boja cvjetova. Grmovi robusni. Otporna na kiu. Cvate vie puta. sigurno poznata prije 1200.g. To je najranija poznata prugasta rua koja
se jo uvijek umnoava. Poznata je i pod imenom Rosa Gallica Versicolor.
Cvjetovi promjera 5 cm, miris lagan, cvate jednom.
90
70
120
90
7 - 9 cm

7 - 9 cm

RAZMAK
70 SADNJE
70 RAZMAK
70 SADNJE

Rose de Rescht Lindsay 1930. 70

Starinska portland rua. U Europu uvedena 1940., no porijeklo je ne-

poznato, vjerojatno Iran. Grm kompaktan. Cvjetovi crvenoljubiaste do Tricolore de Flandre Van Houtte, 1846.
rozapurpurne boje. Miris jak opojan. Cvatnja u ljeto uz slabiju cvatnju u
jesen. Najbolja otra rezidba u proljee. Preferira sunane poloaje. Starinska galska rua. Lie prilino glatko. Cvjetovi bijela boje s purpur-
noljubiastim prugama. Cvate jednom.

150 200
120 150

8 - 10 cm 10 - 12 cm

RAZMAK RAZMAK
70 SADNJE SADNJE

70 150

Village Maid 1845. Wretham Rose Peter Beales, 1997.

Poznata i pod imenima Belle des Jardins, La Rubanee Izrazito bujna centifolia novijeg datuma. Naraste i preko 2 m. Cvje-
Cvjetovi su prilino veliki, kuglasta oblika krem bijele boje s roza tovi ive ljubiastopurpurne boje s jakim mirisom. Cvate jednom.
prugama. Miris izraen. Grmovi bujni s jakim trnovitim izbojima.
Tolerantna je i na vruine i na veliku vlanost zraka. Cvate jednom.

25
 Rue stablaice
Bilo koja sorta rua moe se uzgojiti kao rua stablaica. Ipak, u proizvodnji sadnica rua stablaica koriste se sorte koje ispunjavaju odreene
karakteristike, a to su najee: otpornost na niske temperature, oblik kronje, obilna cvatnja, gusta kronja, otpornost na bolesti itd. Ve nekoliko
godina veliki hit su pendula ili tune rue stablaice. Kod njih koristimo sorte iz grupe pokrivaa tla koji povijaju grane prema zemlji. To ne znai
da sorte iz ostalih grupa rua ne izgledaju dobro kao stabaice. Sve stablaice koje imamo u ponudi cijepljene su na 100 cm.

Bodenabend
Pendula tip kronje grane povijene prema dolje. Crveni
jednostavni cvjetovi, cvate stalno i obilno. Inae, vani su ovakve
stablaice sve popularnije, s tim da bi bujniji pokrivai trebali biti
cijepljeni na visinu 140 cm. No eljenu veliinu kronje dobivamo
rezidbom kako u jesen, tj. proljee, tako i u vegetaciji.

Angela
Stvara veliku kronju kao i veina
grmolikih rua. Cvate stalno. Grane
blago povijene, vrlo zdrava.

Bonica
Jedna od dosta koritenih sorti za stablaice. Njena
roza boja, kronja moe biti dosta velika, grane idu
u irinu.

26
 Deep Impression
Cvijetovi izdaleka izgledaju crvene boje,
no kod pogleda izbliza, vidljive su slabo
izraene pruge bjelkaste boje. Kronje
srednje veliine, blago pendulaste
forme. Novija sorta.

Lavaglut
Vrlo atraktivna zbog tamnocrvene boje i obilne dugotrajne
cvatnje. Cvjetovi sitni. Naa preporuka.

Eden Rose
Stablaica iz grupe grmolikih rua. Bogato cvate a boja ovisi o jaini
sunca. U polusjeni roza preljev je jae izraen. Kronja ogromna.

Sally Holmes
Izrazito popularna u SAD-u. Nenadmana
u cvatnji. Vrlo zdrava i otporna na zimu.
Sorta iz grupe grmolikih rua. Cvjetovi
jednostavni ali krupni u grozdovima.

27
Friesia
Miriljava uta stablaica. Kronja srednje veliine,
cvate stalno, otporna na bolesti.

Concerto 94
Pendula rua stablaica koja obilno i stalno cvate, prekrasna boja,
grane blago povijene. Naa preporuka.

Graham Tomas
Grane se povijaju od teine cvjetova. Prikraivanjem grana na 40
cm u tijeku vegetacije, a nakon pojedinog ocvjetavanja moe se
formirati prekrasna kronja.

Rosarium Uetersen
Izrazito otporna na bolesti. Miris izraen, prva cvatnja velianstvena.

28
Scarlet Meillandecor
Pendula kronja slina kao i kod sorte Bodenabend, no cvjetovi Ingrid
imaju vie latica i za nijansu su svijetlije boje.
Bergman
Krupni cvjetovi. Osjetljiva
na lom od vjetra. Uspravna
kronja kao i kod svih ajevki.

Swany
Po nama jedna od najljepih stablaica. Cvjetovi srednje
veliine isto bijele boje, starinskog oblika. Kronja srednje
bujnosti, grana s cvjetnim kiticama povijene prema dolje.

Amber Sun
Nastala 2005. Sorta iz skupine pokrivaa tla. Otporna na
bolesti. Kronja srednje veliine. Cvjetovi sitni, u grozdovi-
ma, zlatnoute boje. Otporna i na vjetar.

29
 Schne
Koblenzerin
Nastala 2011. Sorta iz grupe floribundi. Vrlo
zdrava; ima oznaku ADR. Kronja kompaktna i
gusta. Cvjetovi sitni ali je cvatnja obilna. Lie
koasto. Mirisa nema ili je vrlo slab. Dobra
stablaica.

Garden of Roses Candia Meillandecor

Novija sorta iz grupe floribundi. Kronja srednje veliine.
Vrlo otporna na bolesti. Cvate obilno. Pendula rua stablaica. Rije je o sorti iz grupe
pokrivaa tla pa su grane povijene prema dolje.
Jedna od sorti s najbogatijom cvatnjom.

Red Leonardo
da Vinci
Stablaica s kronjom srednje veliine. Vrlo
otporna na bolesti i zimu. Cvjetovi ciklamacrve-
ni, starinskog izgleda.

30
 Ukrasne vrbe
Salix caprea Pendula
U posljednjih nekoliko godina sve popularnije postaju
biljke koje se mogu formirati kao stablaice. Jedna od
takvih, dosta koritenih vrsta, je i visea vrba Salix
caprea Pendula. Vrba je listopadna biljka. U rano
proljee na granama se pojavljuju tzv. mace koje su
prvi znak buenja prirode i poetka vegetacije. uta
boja maca daje posebnu dra i ljepotu ovih stablaica.
Cvatnja traje 3-4 tjedna. Kasnije, u vegetaciji,
formiraju se grane povijene prema zemlji. Iako nema
druge cvatnje kao to to imaju rue stablaice, grmovi
ovih stablaica atraktivni su u svakom vrtu te se mogu
kombinirati s dosta vrsta ukrasnog bilja.
Salix caprea Pendula kao i sve vrbe trai dosta vlage.
Ukoliko se sadi u krajevima s manjkom oborina, treba
raunati na obilnije zalijevanje, pogotovo tijekom
ljetnih mjeseci.
Ukoliko elimo pravilan habitus tijekom cijele godine,
posebnu panju treba posvetiti pravilnoj rezidbi. Ljudi
esto samo podrezuju grmove kako bi se formirala
gusta kronja. Time se dobiva gusta kronja sa sve
tanjim granama. Pravilna rezidba ove vrste vrba
provodi se nakon cvatnje kad mace poinju otpadati.
Sve tanke grane se odstranjuju pri osnovi, a jake grane
se prikrauju a svega 10-15 cm. Takvom otrijom
rezidbom izbjegava se gusta neugledna kronja, a
kroz 2-3 godine dobivamo prekrasne stablaice s jakim
granama koje vise do zemlje.

Salix integra Hakuro Nishiki

Vrba s ukrasnim liem u tri boje; zelenim, roza i bijelim, takoer je dosta
rairena i esti je stanovnik okunica. Prema vlazi i tlu ima iste zahtjeve
kao i Salix caprea Pendula. Ne formira mace ve je samo lie vrlo
atraktivno. U drugom dijelu vegetacije sve lie postaje zelene boje. Kod
ove vrste rezidba se provodi u rano proljee prije kretanja vegetacije, i to
na nain da se samo oia kronja i formira kugla. Moe se rei da kod
Hakuro Nishiki primjenjujemo rezidbu kao i kod ivih ograda. Uzgaja se
i kao stablaica na raznim visinama, no moemo je formirati i kao grm
bez debla.

31
Savjeti
Rue stablaice
Rue stablaice sadimo slino kao i sadnice klasinih rua. Razlika je u tome da cjepljeno mjesto na
korjenovom vratu ne mora biti ispod razine zemlje, ve sadnicu sadimo na dubinu kako je rasla i u
rasadniku cjepljeno mjesto je u razini zemlje. Kako bi sprijeili oteenja stablaica od vjetra, obave-
zno moramo postaviti kolac uz sadnicu i to na nain kako je prikazano na slici. Ukoliko je sadnica rue
stablaice pakirana u mreicu i u PVC vreicu, najbolje je skinuti mreicu i supstrat te saditi s golim
korjenom. Funkcija supstrata i mreice jest da odrava korijen vlanim do sadnje tj. sprjeava suenje
sadnice. Poto u supstratu ima i primjese piljevine, preporuamo neposredno pred sadnju skinuti mre-
icu i supstrat.
Rue stablaice su osjetljivije na smrzavanje od standarnih rua. Odabirom zatienog mjesta gdje emo ih
saditi smanjujemo taj rizik. Stablaice moemo saditi i u vee tegle ili neke sline posude. Tako posaene
pametno je preko zime pospremiti u zatvoreni prostor. Poeljno je kronju pred zimu zamotati papirnatom
ili jutenom vreom. Prije toga kronju moemo ispuniti slamom. Stablaice se mogu zatiti i umatanjem
kronje granama crnogorice.
Rezidba se obavlja u proljee, a prilagoavamo ju nainu rezidbe grupe rua u koju spada na deblu nacje-
pljena sorta.
Zatita od tetnika i bolesti ne razlikuje se od klasine zatite rua. Kod mjera njege imamo i odstranjivanje
divljih izbojaka. Kod rua stablaica razlikujemo dvije vrste divljih izbojaka koji se izgledom dosta razlikuju.
Jedni mogu tjerati iz korijena, a njih se rjeavamo bilo upanjem dok su mlai, bilo odgrtanjem i rezanjem
pri osnovi kod korijena. Druga vrsta divljih izbojaka moe tjerati iz debla i to ee prvih par godina, a njih
kidamo pri osnovi im ih primjetimo dok su jo mali. Ukoliko ih ne bi odstranjivali, mogli bi narasti i do 2
m. Mjera njege je i odstranjivanje ocvalih cvjetova. To radimo isto kao i kod standarnih rua. Kod pokrivaa
preporuamo da odredite visinu do koje elite da vam kronja visi i povremeno je na toj visini potiate. To
se pogotovo odnosi na jako bujne pokrivae kao to je Bodenabend.

Sadnja rua
Sadnja rua ne iziskuje neko posebno znanje, no ljudi esto rade greke upravo kod
sadnje pa se kasnije razoaraju, bilo u primitak sadnice, bilo u bujnost grma rue. Rue
sadimo u jesen, to je puno bolje, no moemo ih saditi i u rano proljee. Ukoliko ih sadimo
pojedinano, kopa se jama 50x50x50 cm. Na dno stavljamo zreli stajski gnoj, a na njega
sloj rastresite zemlje. Nakon toga stavljamo sadnicu, i to tako da cijepljeno mjesto bude
3-5 cm ispod razine zemlje. Prije toga prikratimo vrhove korijena. Dobro je sadnicu prije
sadnje sat vremena drati u vodi. Sadnicu koju smo smjestili u jamu zasipamo ostatkom
rastresite zemlje i dobro nagazimo. Zalijevanje je obavezno bez obzira na vlanost zemlje.
Kod jesenske sadnje jo nagrnemo zemlju na posaenu sadnicu tako da grane vire van
tek 1-2 cm. Ovaj humak titi ruu preko zime od smrzavanja i bure u junim krajevima. U
proljee humak moramo odgrnuti i poravnati. Kod proljetne sadnje nema potrebe nagrtati
humak. Ukoliko rue sadimo u gredice, dobro je gredicu dobro pripremiti; zemlju usitniti,
pognojiti, a ukoliko je zemlja loa, skroz ju zamijeniti boljom. Na tako pripremljenu gredicu
nema potrebe kopati iroke jame ve samo takve da rue budu dovoljno duboko posaene.

32
Rezidba rua
esto postoje nedoumice rezati li rue u jesen ili u proljee. U pravilu u jesen reemo ajevke,
grmolike i floribunde u toj mjeri da ih preko zime ne lomi snijeg. To znai da ih jednostavno
poiamo na visinu 40-60 cm, ovisno o grupi. Pravu rezidbu vrimo u proljee kad prestane
opasnost od niskih temperatura. Nain rezidbe ovisi o grupi rua. Kod svih grupa prvo
odstranjujemo tanke i suhe izbojke, a kod starijih grmova reemo stare i odrvenjele izbojke
kako bismo ih vremenom pomladili i time sprijeili stvaranje velikih panjeva. Kod ajevki
ostavljamo izbojke duine 15-20 cm bez bonih grana. Kod grmolikih rua ti izbojci su neto
dui; 40-50 cm, dok je kod floribundi dovoljno 10-15 cm. Pokrivai tla skoro da se i ne trebaju
orezivati. Kod veine pokrivaa prikraujemo samo one izbojke koji se ire na neeljenu
povrinu, s tim da to moemo napraviti i u tijeku vegetacije. Rue penjaice trebaju potporanj
za rast. Prema vrsti potpornja (mrea, stup, pergola) prilagoavamo i rezidbu. Posao se svodi na to da ostavljamo jae grane i veemo ih na potporanj.
Prije toga ih prikraujemo za jednu treinu kako grm ne bismo preopteretili u rastu i razvoju. Bone grane na ostavljenim izbojima kod penjaica
prikraujemo na 10-15 cm. Kod formiranja grma penjaica dobro je izbojke to vie vodoravno savijati (ovisno o vrsti potpornja) kako bi grm to prije
ispunio prostor. Kod uspravnog poloaja grana esto nam grm ostane gol ak i metar od zemlje. Zato trebamo ostavljati sve mlade izbojke koji tjeraju iz
cijepljenog mjesta. Neki vrtlari smatraju da penjaice uope ne treba rezati osim rezanja suhih grana. Time se s vremenom dobivaju ogromni grmovi.
Smatramo da penjaice prvih nekoliko godina ipak treba rezati kako bismo formirali grm po elji. Penjaice tipa rambler reemo samo nakon cvatnje.
Tada odstranjujemo ocvale izbojke te eventulno prorjeujemo grm.
Osim standarne rezidbe postoji i rezidba u vegetaciji. Tu se misli na odstranjivanje divljih izbojaka te rezidba ocvalih cvjetova. Divlje izbojke koji tjeraju iz
korijena treba iupati ili odgrnuti zemlju i odrezati ih na mjestu gdje tjeraju iz korijena. Ocvale cvjetove odstranjujemo s 1-2 lista. Moemo napraviti i otriji
rez; 3-4 lista s ocvalim cvijetom. Tada e nam sljedea cvatnja malo kasniti, no izbojci e biti dui i cvjetovi krupniji.

Veleprodaja sadnica rua

Ve dugi niz godina sadnice rua iz nae proizvodnje isporuujemo u veleprodaji po cijeloj
Hrvatskoj. Suraujemo s velikim brojem vrtnih centara, rasadnika, komunalnih poduzea
i poljoprivrednih ljekarni. Za takve namjene rue se pakiraju u ambalau sa slikama. U
veleprodaji takoer imamo 70-tak sorti klasinih sadnica rua te 20-tak vrsta rua stablaica.
Za jesensku sezonu narudbe u veleprodaji primamo od 01. rujna a isporuka je sredinom
listopada. Za proljetnu sezonu narudbe primamo tijekom sijenja i veljae a isporuka je u
drugoj polovini veljae i poetkom oujka ovisno o vremenskim prilikama i krajevima u koje
se rue dostavljaju.
Za upit o cijenama i ostalim uvjetima u veleprodaji moete nam se obratiti:
- telefonom na brojeve: 042/810-176 te 091/562-88-02
- e-mailom na adresu: ivan.virag@vz.t-com.hr

Virag Rasadnik rua

Na rasadnik izdaje katalog skoro svake godine. Sljedee izdanje s dosta novih sorti i novim dizajnom izlazi u svibnju
2017. godine. Kako bi si olakali posao oko zaprimanja adresa za slanje kataloga, odluili smo stvoriti bazu podata-
ka, tj. popis adresa ljudi koji ele da im se poalje svaki na novi katalog. Katalog za sezonu 2016/2017 koji ima 36
stranica naplaujemo 12,00 Kn. U tu cijenu uraunati je i troak potarine. Cijena slijedeih kataloga ovisit e o broju
stranica i ne bi trebala biti bitno drugaija.
Stoga, ukoliko elite da Vas upiemo u bazu podataka s adresama kako bi Vam slali svaki na novotiskani katalog,
molimo ispunite poleinu ovog formulara, izreite i poaljite na nau adresu. Podatke moete dostaviti i putem
telefona kao i e-mailom.
Zatita rua
Veina ljudi kad posadi koju ruu obino i ne misli da e je morati povremeno poprskati protiv bolesti i tetnika. Mnogi nas zovu u kolovozu i pitaju za savjet
to da naprave sa svojim ruama jer im je otpalo lie zbog napada bolesti. Tada je ve kasno a zbog nebrige oko rua doivljavaju razoaranje. Rue se
moraju prskati svakih 10-14 dana a ovdje emo vam pokuati to detaljnije objasniti s ime i protiv ega.
Manje teta i manje problema trebali bi imati sa tetnicima. Najei tetnici na ruama su:
lisne ui Myzus persicae, Macrosiphum rosae, Macrosiphum solani
razne gusjenice
dlakavi ruiar Trapinota hirta
crni ruiar Oxythiraea funesta
zlatne mare Cetonia aurata, Potosia cuprea
pipe Otiorrhynchus sulcatus
trips Frankliniella occidentalis, Thrips tabaci, Heliothrips haemorrhoidalis
crveni pauk Tetranychus urticae
Za razliku od bolesti, kod tetnika ne preporuamo preventivna tretiranja insekticidima. Suzbijamo ih kad se poja-
ve a vano je odabrati odgovarajui insekticid. Razlikujemo kontaktne i sistemine insekticide. Kontaktni insekti-
cid mora pasti na tetnika kako bi ga unitio. Takva sredstva nisu dosta djelotvorna na tetnike koji se nalaze ispod
lia, npr. lisne ui. Zbog toga lisne ui suzbijamo sisteminim insekticidima koji ulaze u list a ui ugibaju siui
zatrovani sok lista. Najpoznatiji sistemini insekticidi registrirani u RH su: Pirimor, Rogor, Mospilan, Confidor, Acta-
ra, Chess... Sigurno da ni jedna poljoapoteka nema sve preparate, no ako nabavite bilo koji s ovog popisa, neete
pogrijeiti. Neki sistemini insekticidi djeluju i na gusjenice pa ak i na kornjae (ruiare, zlatne mare i pipe), no
za ovu skupinu tetnika sigurno su efikasniji insekticidi iz grupe sintetskih piretroida. To je skupina otrova visoke
insekticidnosti, koriste se u vlo niskim dozama te imaju vrlo irok spektar djelovanja. Neki od sintetskih piretroida
su: Direkt, Fastac, Decis, Sumialfa, Karate... I da rezimiramo; lisne ui suzbijamo sisteminim insekticidima a tvrde
kukce - kornjae sintetskim piretroidima.
Osim ovih tetnika koje veina ljudi raspoznaje, postoje i tetnici koji su manje vidljivi a znaju napraviti dosta tete.
Prvi je trips ili dlakavi resiar koji radi tete na cvijetu dok je jo u fazi pupoljka. Pup se sporo otvara a kad se poinje
otvarati ostaje kao zapeen i deformiran. Trips je u ruama stalno prisutan a vee tete radi u staklenikoj proi-
zvodnji. Lako ga moemo vidjeti potrgamo li poluotvoreni cvijet u unutranjosti cvijeta. Vrlo je sitan 0,5-1 mm.
Zatitna sredstva kojima suzbijamo lisne ui djeluju i na trips a preporuamo suzbijanje samo kod jaeg napada.
Uz trips manje vidljivi tetnik je i crveni pauk. Moemo ga vidjeti samo povealom a takoer je znaajniji tetnik u
staklenikoj proizvodnji i rijetko ga se mora vani suzbijati. Za crvenog pauka koristi se posebna skupina insektici-
da akaricidi. U Hrvatskoj su registrirani: Demitan, Vertimec, Zoom, Apollo, Envidor, Masai, Pyxal... tete vidimo
na mlaem liu u vidu uenja a povealom na naliju lista moemo nai sitnog tetnika crvene boje. Takoer ne preporuamo preventivna tretiranja u
vrtovima i ruinjacima. Prskati kod jaeg napada.
Daleko vee probleme i tete na ruama od tetnika mogu nam napraviti bolesti rua. Tri najvanije bolesti na ruama su:
pepelnica Spaerotheca pannosa
crna pjegavost Marsonnina rosae
hra Phragmidium mucronatum
Ovisno o vremenskim uvjetima tijekom ljeta, nekad se vie javlja pepelnica dok drugi put pjegavost ili ra

Vai podaci

elim da mi poaljete svako novo izdanje kataloga rua na adresu:

Ime i prezime:

Adresa:

Telefon: Potpis:
 Zatita rua
Pepelnica se javlja u vidu bijele branaste prevlake na listovima i pupoljcima. Listovi se smeuraju i ponu prerano
opadati. Zarazi pogoduju neprozrani poloaj, nedostatak vlage u tlu, manjak hranjiva te vrui dani iza kojih dolaze
hladne noi.
Crna pjegavost se iri jo bre od pepelnice i teko je suzbijamo kad se ve pojavi. Simptomi su crne mrlje sa utim
rubovima. Pogoduje joj vrue i vlano vrijeme tijekom srpnja i kolovoza. I dok se pepelnica javlja na vrnim listovi-
ma, pjegavost se poinje iriti od donjih listova.
Hra nije esta bolest, ali kad zahvati biljku, moe prouzroiti defolijaciju kao i pjegavost. Prepoznajemo je po
naranastim nakupinama na naliju listova. Zarazu rua ovom bolesti pospjeuje hladno proljee iza kojeg slijedi
suho ljeto.
Od ostalih bolesti, rue mogu napasti i peronospora, rak, venue mladica, purpurna pjegavost, viroze, bakterijska
pale, no javljaju se vrlo rijetko te u pravilu nisu uzrok veih problema sa zdravljem rua.
Danas teko moemo uzgojiti zdrave rue bez prskanja, tj. bez zatite od navedenih bolesti. Postoji dosta preparata
koje moemo nabaviti u naim poljoapotekama, (Tablica 3). Jedini problem je u tome to ima malo preparata koji
djeluju na sve tri bolesti. Pa ak i takvi obino imaju slabije djelovanje na jednu od njih. U tablici br.3 navedena je
veina fungicida koji se mogu kod nas nabaviti za zatitu rua od bolesti.
Kod zatite rua od bolesti moramo se pridravati nekoliko pravila:
program zatite poinje kad crvena boja izboja i listova prelazi u zelenu -svibanj
u poetku koristimo kontaktna sredstva a kasnije; 7. i 8. mjesec sistemina
kombinacija preparata koju koristimo mora djelovanjem pokrivati sve tri bolesti
prskamo svakih 10-14 dana s tim da za vrijeme visokih temperatura i velike vlage u zraku ni to nije dovoljno
bakar (Cuprablau) je dobar preparat no ne preporuamo ga s niim mijeati. Dobro bi bilo koristiti ga samog kao
meuprskanje u programu zatite
zbog glatke povrine lista dobro je mijeati i okvaiva radi boljeg ljepljenja preparata na list.
Ukoliko nam se u meuvremenu jave i tetnici na ruama, moemo u koktel kojim prskamo staviti i insekticid.
Ukoliko elimo folijarno prihraniti rue, moemo i gnojivo staviti zajedno s fungicidima. No naa je preporuka da
to radimo odvojeno jer to vie kemikalija mijeamo, to postoji vea opasnost od neeljenih kombinacija kojima
moemo otetiti rue.

Fungicidi sredstva za suzbijanje najvanijih bolesti na ruama

konc. djelovanje na bolesti

pripravci djelatna tvar vrsta fungicida napomena
% pepelnica pjegavost ra
Cuprablau + +
ne mijeaju se s
Champion prema upu- + + kontaktni
bakar ostalim fungicidima i
Nordox tama + +
insekticidima
Kocide + +
Sumpor SC +
kontaktni kod velikih vruina
Chromosul sumpor 0,4 +
izaziva pale lista
Thiovit +
Karathane Gold + kontaktni kod velikih vruina
dinokap 0,06
Sabithane + izaziva pale lista
kontaktni
Antracol, Chromoneb propineb 0,2 + +

Dithane, Star, Mankozeb,

kontaktni
Mankonor, Cadillac, Caiman, mankozeb 0,35 + +
Crittox
Polyram metiram 0,25 + + kontaktni
Captan,Merpan captan 0,2-0,3 + + kontaktni
Quadris, Ortiva, Amistar azoksistrobin 0,1 + + + sistemici
Folicur, Mystic, Foliar tebukonazol 0,075 + + + sistemici
Systhane + + +
miklobutanil 0,03 sistemici
Fond + + +
Domark tetrakonazol 0,07 + + + sistemik

35
Virag RASADNIK RUA

Rasadnik rua Virag vl. Ivan Virag Tina Ujevia 17, 42 230 Ludbreg
tel/fax: 042 810 176 gsm: 091 562 8802 e-mail: ivan.virag@vz.t-com.hr