Vous êtes sur la page 1sur 5

N.

Crnobrnja Zagrebaki savski mostovi

2.4 Jadranski most (1981.) verni s jednim rsponom 18, 55 m i juni s etiri raspona
ukupne duljine 78,40 m.
1981.g. sagraen je Jadranski most. Projektirao ga je
Zvonimir Lonari. Sagraen je s namjerom da zamijeni U prometnom smislu most sadri za svaki smjer 3 traka
Savski most koji se svojom irinom vie nije mogao no- po 3,5 m za prijelaz vozila, 2 traka za tramvaj po 3,5 m,
siti sa prometnim potrebama. Uz to je bilo potrebno pre za prolaz pjeaka 2 traka po 2 m izmeu glavne vanjske
ograde mosta i zatitne ograde na mostu. Krajnji vijenci
su 2 x 0,25 = 0,5 m, srednji 2 x 0,35 = 0,7 m, zatitni traci
4 x 0,65 m = 2,6 m i odbojnici 2 X 0,5 = 1 m, ukupno
36,8 m na junoj (neproirenoj) strani mosta.
Statiki je sustav konstrukcije kontinuirani nosa na slo-
bodno okretnim leajevima konstantne visine 2,4 m. Odnos
visine prema rasponu konstrukcije jest 1:26.
Stupovi su postavljeni u smjeru vodotoka i oblikovani
zatupljenim kutovima.[5]

Slika 11. Snimka iz zraka, s lijeva na desno: Jadranskog, Novog


savskog kolnog i eljeznikog mosta
Slika 13. Uzduni i popreni presjeci Jadranskog mosta
vesti tramvajsku prugu na drugu obalu Save. Prije toga
je od prednapetog betona sagraen 1974. nadvonjak na Preteni dio sklopa izveden je povezivanjem montanih
petlji Drieva-Slavonska avenija. nosaa duljine 39 m kolnikom ploom i poprenim
nosaima. Da bi se svladao najvei srednji raspon od 63
m izveden je monolitni dio sanduastog presjeka nad
pripadnim stupovima u vidu konzola dugih po 12 m sa
svake strane, to s umetnutim montanim nosaem daje
ukupnu veliinu raspona. Svoju punu funkciju most e
ostvariti tek izvedbom brze ceste preko vijadukta u
arengradskoj ulici.

2.5 Novi savski kolni most (1938.)


Novi savski kolni most sagraen je 1938. na stupovima
staroga (crvenog) mosta kao elina punostijena konti-
Slika 12. Jadranski most nuirana gredna konstrukcija, prema projektu Milivoja
Na osnovnom glavnom dijelu konstrukcije te prilaznom Frkovia. Na dva elina nosaa razmaknuta 5,8 m, iz-
junom vijaduktu kolnik ima dvostreni pad od 2,5%. raena je armiranobetonska ploa kolnika koja zajedno
Uzduni pad od U0 do U7 jest 0,15%. U tlocrtnom je sa svojim konzolama daje ukupnu irinu mosta od 9 m.
smislu irina mosta lepezasta od 36,80 m poevi od Niveleta mosta je konveksna krivulja s krajnjim uzdu-
juga do 62,4 m na kraju sedmog raspona osnovnog dije- nim padom od 1,65%, a tu zaobljenost prati i linija intra-
la konstrukcije. Dalje se konstrukcija odvaja na silazne dosa tako da je dobiven oblikovno skladan most.
odnosno prilazne rampe. Most je u osnovnom dijelu kon- Bitno je istaknuti iznimnu vitkost ove konstrukcije, koja
tinuirana konstrukcija sa sedam raspona ukupne duljine je uzevi u obzir visinu nosaa od 250 cm iznosila svega
313,7 m. S jedne i druge strane su prilazni vijadukti: sje- 1:21. Sama izvedba mosta jednako je znaajna. Naime,

GRAEVINAR 57 (2005) 12, 977-985 981


Marija Kuter
SVEUILITE U ZAGREBU DIPLOMSKI RAD
GRAEVINSKI FAKULTET Projekt gospodarenja zagrebakim mostovima

2.2.5 Jadranski most

Slika 2-33 Jadranski most

Tablica 2-5 Jadranski most osnovni podaci

POLOAJ U
Brza gradska prometnica
CESTOVNOJ MREI

NAMJENA Cestovni, tramvajski promet

Samoupravna interesna zajednica za lokalne ceste i gradske


INVESTITOR
ulice Zagreba (koju je za stupao Zavod za izgradnju grada)
Skuptina grada
SUINVESTITOR Udruena samoupravna interesna zajednica komunalnih
djelatnosti
Graevno poduzee Hidroelektra
PROJEKTANT
Glavni i odgovorni projektant Zvonimir Lonari, dipl.ing.
Graevno poduzee Hidroelektra
IZVOA
Rukovoditelj radova Rudolf Mikolaci, dipl. ing.

NADZOR Zavod za izgradnju grada Zagreba

VRIJEME GRAENJA 1979-1981.

Slika 2-34 Jadranski most - lokacija

Kada je puten u promet u rujnu 1981. godine Jadranski je most bio jedan od najveih
objekata izgraenih u Zagrebu u to doba. Zajedno sa sjevernom i junom prilaznom rampom
te Priobalnom i Motelskom cestom, dijelovi koji su takoer sagraeni u sklopu tog zahvata,

57
Marija Kuter
SVEUILITE U ZAGREBU DIPLOMSKI RAD
GRAEVINSKI FAKULTET Projekt gospodarenja zagrebakim mostovima

znatno se poboljao promet u ovom dijelu grada, poveana je protonost vozila prema
Karlovcu i dalje prema Jadranu, te su stvoreni uvjeti da se tramvajska pruga od Savske ceste
spoji sa sagraenom do okretita u Novom Zagrebu kod naselja Sopot.

2.2.5.1 Projektni uvjeti

Pri prijelazu arengradsko-karlovake prometnice preko Save (dananja Selska cesta i rotor)
dana su mnoga ogranienja za horizontalni i vertikalni smjetaj mosta. S jedne strane, kota
visokog vodostaja (117,62 m n. m.) i zahtijevana slobodna visina do donjeg ruba
konstrukcije, s druge strane, uvjetovana ve postojeim prometnicama ostavile su na
raspolaganju u visinskom smislu svega 2,40 m za visinu konstrukcije.

Pjeaci prelaze preko mosta stubitima od nasipa na prostor (hodnik) iznad prostorija.

2.2.5.2 Tehniki opis

Most s prilaznim vijaduktima sastoji se od:

junog prilaznog vijadukta 78,40 m


juna prostorija iznad nasipa 30,00 m
sredinjeg dijela mosta (inundacije + Sava) 313,70 m
sjevernog prilaznog vijadukta (nadvonjaka) 18,40 m
sjeverna prostorija iznad nasipa 30,00 m

Ukupna duljina Jadranskog mosta 470,50 m

Slika 2-35 Jadranski most pogled

S june strane mosta sagraena je prilazna rampa duga 420 m, to je spoj na rotor, a sa
sjeverne je strane prilazna rampa duga 160 m. Cijeli kompleks mosta sa sjevernom i junom
prilaznom rampom dug je oko 950 metara.

Slika 2-36 Jadranski most popreni presjek

58
Marija Kuter
SVEUILITE U ZAGREBU DIPLOMSKI RAD
GRAEVINSKI FAKULTET Projekt gospodarenja zagrebakim mostovima

Osnovna irina mosta iznosi 36,80 metara ali se most od sredine prema sjeveru u tlocrtu iri
do irine 66,00 metara. Za svaki smjer sa dva odvojena objekta, odnosno s dilatacijorn u osi
mosta, sagraena su po tri kolnika traka iroka po 3,50 m. U sredini je prostor za koridor
tramvaja irok 7,00 m, tj. sa svake strane od osi mosta po 3,50 m, za pjeake su obostrano
sagraene pjeake staze irine 3,40 m (samo na glavnim otvorima izmeu nasipa) zajedno
sa zatitnim tracima i odbojnicima. S mosta se za svaki smjer nastavljaju po tri traka du
june prilazne rampe i ukljuuju na krianje s Alejom B. Kidria.

Sredinji dio mosta ima sedam raspona, koji u osi mosta iznose: 33,40 + 40,30, + 51,65 +
63,00 + 51,65 + 42,30 + 31,40 = 313,70 m. Ovaj dio mosta postavljen je na est dvojnih
stupita, od ega se dva nalaze u koritu Save, a po dva u rijenim inundacijama.

U koritu Save, stupita su temeljena na Benotto-pilotima na dubini od 18 metara. Zatim su,


uz zatitu armiranobetonskim bunarima, izvedene iznad pilota armiranobetonske naglavnice
u koje su sidreni vrhovi pilota. Iz naglavnice izlaze sidra za vezu sa stupovima. Jedno
stupite sastoj i se od tri stupa. Stupovi su pri vrhu spojeni armiranobetonskom naglavnicom
(leajnom gredom). Osim stupita u koritu Save, na pilotima je temeljen i stup uz stari savski
nasip, dok su ostali stupovi izvedeni na plitkim (plonim) temeljima.

Na naglavnice stupova i leajne grede na upornjacima montirani su glavni nosai kroz pet
polja 300tonskom dizalicom na desnoj inundaciji i navlanom skelom tipa Aspen iznad
korita Save. U fazama graenja otvori iznad lijeve inundacije tj. esti i sedmi raspon izvedeni
su, iz tehnolokih razloga nastalih zbog znatnog proirenja mosta, u oplati na stalnoj skeli.

Da bi se svladao najvei srednji raspon od 63 m, izveden je monolitni dio sanduastog


presjeka, tj. izvedene su dvije konzole po 12 m, dakle 24 m to s umetnutim montanim
nosaem od 39 m, daje najvei srednji raspon.

Na slian nain izveden je juni vijadukt, s rasponima: 19,20 + 20,00 + 20,00 + 19,20 = 78,40
m. U I fazi od etiri slobodno poloena polja, u II fazi uspostavljen je kontinuitet iznad
oslonca.
Nakon kontinuiranja s kabelima smjetenim u ploi, prenose se daljnja optereenja od
pomosta, cjevovoda i pokretnog tereta.
Nosai su montirani iznad srednjih stupova na neoprenske leajeve, a iznad krajnjih stupova
i upornjaka na teflonske leajeve.

Na krajevima sredinjeg dijela ugraene su prijelazne konstrukcije tipa Maurer


Mostogradnja MPR. A-240. Prijelazne konstrukcije tipa Mostogradnja MPR. A-70
ugraene su iznad upornjaka junog i sjevernog vijadukta te izmeu vijadukata i prostorije,
dakle sveukupno na est mjesta.

Sjeverna i juna prostorija, tj. konstrukcija iznad nasipa izvedene su izmeu zajednikih
upornjaka sredinje glavne konstrukcije i konstrukcija iznad prostorija s jedne strane i
zajednikih upornjaka prostorija i junog odnosno sjevernog vijadukta s druge strane od
montanih prednapregnutih nosaa I-oblika, visine 155 cm, irine gornjeg i donjeg pojasa 80
cm, prosjene duljine 30 m i teine oko 56 tona.

U sjevernoj i junoj prostoriji osigurani su koridori za deset vrsta razliitih komunalnih


instalacija, koje se proteu kroz sredinji glavni dio, u prostorijama se saviju vertikalno i iza
nasipa, koji prolaze kroz prostorije, sputaju u tlo.

Ostali objekti u sklopu zahvata su:


juna prilazna rampa do krianja rotora duga 420 metara.

59
Marija Kuter
SVEUILITE U ZAGREBU DIPLOMSKI RAD
GRAEVINSKI FAKULTET Projekt gospodarenja zagrebakim mostovima

juna prilazna rampa, otprilike 120 metara poslije sputanja s mosta, spojena s tzv.
Motelskom cestom, koja slui za lokalni promet.
Ova cesta duga je 770 m, iroka 2 x 3,5 m, s june strane ima pjeaki hodnik irok tri metra,
a spaja Karlovaku i Remetinaku cestu.

Sjeverna prilazna rampa, duga 160 metara, ima dvije trake za svaki smjer (silazni i uzlazni).
Tri trake brze ceste izvedene su samo do zavretka sjevernog vijadukta. Sjeverna prilazna
rampa osigurava vezu sa Savskom i Selskom cestom, koja je takoer ureena u sklopu
zahvata Savska cesta - Selska Horvaanska.

2.2.5.3 Graenje

Radovi na gradnji mosta i prilaza poeli su sredinom 1979. godine. U toku 1980. godine
zavreno je temeljenje i stupovi s naglavnim gredama. U 1981. godini izveden je gornji
ustroj: monolitni dio sredinjeg dijela mosta, postavljeni su montani nosai, izvedena ploa
kolnika, konana prednaprezanja te finalizacija mosta.

Karakteristine osnovne faze graenja izvoene su kako slijedi:

iskop za temelje upornjaka i stupova uz zatitu graevinskih jama, izvedba Benotto-


pilota
betoniranje temelja, stupova i upornjaka
betoniranje, a potom prednaprezanje (po sistemu IMS) montanih nosaa
betoniranje monolitnih konzola sanduastog presjeka (2 X 12 m) centralnog dijela
mosta za I fazu konstrukcije koja e prihvatiti montane nosae, te prednaprezanje
kablova ove (I) faze smjetenih u rebrima konzola
montaa nosaa od prednapregnutog betona na junom vijaduktu, prostorijama iznad
nasipa te I, II , III, IV i V raspon sredinjeg dijela mosta
betoniranje nosaa i ploe kolnika u VI i VII rasponu
izvedba sistema kontinuiranog nosaa preko dvaju polja u I fazi izvedbe - na stalnoj
skeli. Betoniranje nosaa na stalnoj skeli i na sjevernom vijaduktu
betoniranje poprenih nosaa u oplati na licu mjesta pomou ovjeenih skela
betoniranje ploe kolnika nad prostorijama i I do V raspona centralnog dijela mosta
II faza prednaprezanja konstrukcije tj. uspostavljanje kontinuiteta na konstrukciji
preko sedam polja sredinjeg dijela i na konstrukciji preko etiri polja na junom
vijaduktu
prednaprezanje poprenih nosaa
finalizacija objekta

60