Dario Vujevic - Kostani Alat S Crnog Vrila

See
discussions, stats, and author profiles for this publication at: https://www.researchgate.net/publication/235634527
Predmeti od kosti i roga
Chapter
CITATIONS READS
0 31
1 author:
Dario Vujevi
University of Zadar
6 PUBLICATIONS 12 CITATIONS
SEE PROFILE
All content following this page was uploaded by Dario Vujevi on 27 May 2017.
The user has requested enhancement of the downloaded file. All in-text references underlined in blue are added to the original document
and are linked to publications on ResearchGate, letting you access and read them immediately.
Predmeti od kosti i roga Dario Vujevi
Dosadanje analize i objave materijala s neolitikih nalazita na podruju Hr-

vatske u veini su sluajeva malo pozornosti posveivale kotanim artefakti-
ma, navodei pritom samo najznaajnije primjerke ili isto statistike poda-
tke. Vrlo je malo sustavno objavljenih nalaza, pa je samim time onemoguena
detaljnija usporedba kotane industrije. Takvom stanju pridonosi i relativno
malen broj sustavno istraenih nalazita, kao i malen broj pronaenih artefa-
kata. Vie pozornosti posveeno je istoj temi u stranoj literaturi, gdje je detalj-
na obrada kotanih artefakata predstavlja dio svake monografije.
Daljni problem je i neujednaena terminologija. Naime, svaki autor poku-
ao je materijalu pristupiti na svoj nain, odreujui pritom predmete prema
raznim naelima. To dovodi do toga da su razliiti termini upotrebljavani za
iste predmete, ali i da se razliitim grupama predmeta pripisuje ista funkcija.
No cilj ovog rada nije u pokuaju uvoenja novog pristupa obradi mate-
rijala, niti u predlaganju nove tipologije. Cilj je prije svega prikazati rezulta-
te obrade svih kotanih artefakata pronaenih na Crnom vrilu.1 Pritom su
obraene tehnike kojima je kost obraivana, kao i mogue aktivnosti koje su
se vrile pomou pojedinih grupa predmeta. Na temelju toga upotpunjava se
slika o nainu ivota na Crnom vrilu, a predmeti postaju dostupni za daljnu
usporedbu s buduim nalazitima.
Za potrebu ovog rada predmeti su podijeljeni u dvije osnovne kategorije,
prema materijalu koritenom za izradu: izraevine od kosti i izraevine od
roga. Velika veina predmeta pripada kategorijama proizvoda i lomova, a vrlo
mali dio se moe svrstati u otpad i pripravke.2 Iz tog razloga, za potrebe ovog 1
Ovdje se izraz kotani koristi kao
rada nije koritena podjela prema pripadnosti stupnju unutar proizvodnog opi pojam, koji obuhvaa sve dije-
love kostura (kost, rog, zub)
lanca, nego se klasifikacija vri prema funkcionalnoj termininologiji. 2
Klasifikacija prema pripadnosti
stupnju proizvodnog lanca, prema
Mlakar 1999.; v. Amatt, M., - Mira-
cle, P. T., 2006., 402.
Predmeti od kosti 3
I. Karavani - J. Balen, 2003., 36.
4
Postoje i izuzetci kao npr. bron-
anodobna gradina Monkodonja,
Obraena kost, po dosadanjim nalazima, pojavljuje se jo u srednjem paleo- gdje je kost oito bila popularan
litiku.3 Tijekom prapovijesti njezino znaenje raste, pa se ona koristi za izradu materijal za izradu predmeta; v. M.
MLAKAR, 1998., 157 i d.
sve vie vrsta predmeta. Niti pronalaskom i sve veim poznavanjem kovina 5
Ovdje je rije samo o nalazitima
kost ne gubi svoju vrijednost, iako se zbog svojstava kovine njezina uporaba koja su objavljena u literaturi i
u kasnijim razdobljima prapovijesti prebacuje samo na pojedine vrste, prije s kojih je poznat broj kotanih
predmeta.
svega na izradu finijih predmeta.4 6
Na lokalitetu Smili pronaeno
Intenzitet uporabe kosti kao materijala za izradu alata i ukrasnih predmeta na je deset primjeraka, u Veloj spili
dvadesetak.
obalnom podruju Hrvatske najbolje odraavaju nalazi s Crnog vrila. Taj se lo- 7
Ova brojka odraava samo dovr-
kalitet brojnou i kvalitetom obrade kotanog alata razlikuje od svih u literaturi ene, ili veim dijelom dovrene
poznatih nalazita starijeg neolitika u Dalmaciji.5 Dok s drugih nalazita impres- primjerke orua, a treba uzeti u obzir
i one primjerke koji su sluili samo
so kulture u Dalmaciji potjee samo po nekoliko primjeraka kotanog alata,6 na za jednokratnu upotrebu, to ovu
brojku poveava za nekoliko puta.
Crnom ih je vrilu pronaeno 374.7 Uz to, osim brojnou, Crno se vrilo izdvaja i 8
Usporediti ga moemo sa nala-
po kvaliteti izrade alata, ali i po pronalascima pojedinih primjeraka, koji do sada zitem Kargadur kod Linjana, na
nisu pronaeni na podruju Dalmacije, barem ne iz ovog razdoblja.8 Uzimajui u kojem je takoer pronaen velik
broj kotanih predmeta, ali rezultati
obzir sve mogunosti kosti kao materijala za izradu predmeta, kao i injenicu da analiza jo uvijek nisu objavljeni.
Crno Vrilo 2 89
Sl. 1
Kostur ovce/koze sa
dijelovima koji su se
najee koristili za izradu
alata
Skeleton of a sheep/goat
with parts usually used for
the production of tools
je stoarstvo u ovom razdoblju bilo jedna od glavnih grana gospodarstva naselja,

to je stanovnicima Crnog vrila pruilo obilje sirovine, postaje jasno zato je ko-
tani alat bio zastupljen u svim vidovima ivota neolitikih ljudi.
Tehnologija obrade kosti
vre i izdrljivije od drva, kosti su bile vrlo pogodan materijal za izradu

predmeta. Uz malo truda mogle su se oblikovati po elji, a lako se postiza-
la i glatkoa povrine, to je bilo posebno vano za pojedine vrste predmeta
(glaalice, ubadala...). Osim vrstoe kost posjeduje i elastinost, zbog ega
je posebno pogodna za izradu tanjih predmeta. S druge strane, gotovo svaka
kost ili kotani odbitak mogao se upotrijebiti za izradu alata, neki i bez mnogo
obrade, jer im je sam oblik omoguavao razliite funkcije.
Pa ipak, po nalazima s Crnog vrila vidimo da kosti nisu sluajno odabi-
rane, nego su sline kosti gotovo uvijek odabirane za izradu odreene grupe
predmeta. Duge cjevaste kosti, prije svega tibija i radijus (goljenica i palni-
ca), vie su odgovarale za izradu masivnijih predmeta, kod kojih je najvanija
bila vrstoa, dok su manje kosti, npr. ulna (lakatna kost), metakarpalne i
metatarzalne kosti (kosti doruja i donoja) bile pogodne za manje predmete,
prije svega za razne vrste ubadala.9 Naravno da kod pojedinih grupa postoje
iznimke, ali one ine vrlo mali postotak. To pokazuje da su stanovnici Crnog
vrila poznavali svojstva kostiju, i da su za izradu alata birali one ija su svoj-
Sl. 2 stva najbolje odgovarala funkciji odreene skupine alata (Sl. 1).
Alat s Crnog vrila izraen Pregledom nalaza uoava se da su se za potrebe izrade alata koristile vei-
lomljenjem i kasnije
nom kosti manjih domaih ivotinja, prije svega ovce i koze, dok su kosti kru-
zailjen na vrhu
Tool from Crno vrilo pne stoke, zeca, ali i drugih divljih ivotinja (prije svega jelena) upotrebljava-
made by breaking and ne rjee. To je u skladu i s opom slikom faunistikih ostataka na nalazitu, u
subsequently sharpened kojoj dominiraju kosti ovikaprida.10
at the tip Tehnologija obrade kosti ovisila je prije svega o funkciji alata. Najjedno-
stavniji nain za dobivanje odreene vrste alata bilo je lomljenje veih kostiju
(Sl. 2). Duge kosti lomljene su na dva dijela udarcem da bi se uklonila jedna
9
Ovdje je prije svega rije o ili obje epifize, ili su prepolovljene po duini. Time su dobivani manji dijelovi
predmetima kojima je sauvan
zglob ili neki drugi prepoznatljivi koji su rezanjem, struganjem i glaanjem oblikovani u eljeni predmet. Na
dio pomou kojeg se moe odrediti pojedinim predmetima s Crnog vrila vidljivi su neravni rubovi nastali lomlje-
vrsta kosti.
10
Detaljnu obradu ivotinjskih
njem, prije svega na onim predmetima ija funkcija nije zahtijevala obradu
ostataka dao je S. Radovi. itave povrine, nego samo radnoga kraja.
90 DARIO VUJEVI
No nije se samo lomljenjem dobivala sirovina za obradu. tovie tehnika
jednostavnog lomljenja primjenjivana je pri izradi malog broja predmeta. ak
i predmeti s minimalnom obradom nisu nastali obinim lomljenjem, nego su
raznim tehnikama pripremani kako bi to vie odgovarali zavrnom izgledu
predmeta. Postupak izrade alata vjerojatno je olakavan natapanjem kosti,
koja bi tako omekala da bi se nakon izrade glavnog dijela alata suenjem ko-
sti opet vratila vrstina. Istraivanja su pokazala da se kost natopljena vodom
3 do 4 puta lake obrauje.11
Osnova za izradu artefakata dobijala se, osim lomljenjem, u najveem bro-
ju sluajeva rezanjem. Kako je cjevaste kosti ovikaprida tee lomiti nego kosti
krupnijih ivotinja, morale su biti rezane, i to vjerojatno retuiranim kreme-
nim sjeivom.12 Na dijelu orua s Crnog vrila vidljivi su urezi nastali obradom
kosti upravo na taj nain (cutmarks). Vjerojatno su pri obradi koriteni i kre-
meni nazupci, iako u tom sluaju moemo govoriti o piljenju, a ne rezanju.
Obje vrste kremenih orua nalazimo na Crnom vrilu u veem broju.
Pokusi, pak, pokazuju da je tehnika lijebljenja najlaki nain da se prepolo-
vi kost i dobije eljeni oblik ubadala.13 Ta tehnika podrazumijeva da se na kosti
napravi dubok, uzduan lijeb trokutasta presjeka, nakon ega bi se dva dijela
kosti lako odvojila, dok sredinji dio ostaje grubo dovreno orue (Sl. 4). Ti
ljebovi morali su biti nainjeni otrim, jako zailjenim kremenim oruem.
Radni kraj alata takoer je obraen razliitim tehnikama, ovisno o njego-
voj namjeni. Dvostrano, koso rezanje karakteristino je za zailjeno orue,
dok je jednostrano koso rezanje, stanjivanje i struganje primjenjivano kod
predmeta koji imaju ravni radni kraj.
Osim ovih, pri izradi kotanih predmeta primjenjuju se i manje agresivne
tehnike obrade kosti. ak i pod manjim poveanjem jasno su vidljive uske bra- Sl. 3
zde nastale pri obradi predmeta struganjem. Vrhovi probojaca, rubovi ila, ak Urezi na artefaktu nastali
i cijele povrine odreenih artefakata obraene su struganjem (Sl. 5). To se obradom (cutmarks)
moda izvodilo kremenim strugaima, iako pokusi provedeni na drugim nala- Incisions on an artifact,
result of bone modification
zitima pokazuju da je kremeno dubilo moda najbolji alat za tu vrstu obrade.14 (cutmarks)
Tragovi u vidu uzdunih brazdi najvidljiviji su na vrhovima artefakata namije-
njenih probijanju, kojima je na taj nain vrh fino stanjivan i zaotren.
Zavrno glaanje alata vrilo se pomou kamena. Koritene su razne vr-
Sl. 4
ste pjeenjaka jer on po strukturi najbolje odgovara vrsti rada. Glaanje se Dvije primjene tehnike
moglo i pojaati dodavanjem pepela u procesu trljenja po pjeenjaku.15 Na lijebljenja: na prvoj slici
da se dobije osnova za
ubadalo, a na drugoj da se
prelomi kost
Two examples of application
of grooving technique: first
picture shows procedure for
making a basis for a point,
and the second one the
procedure for breaking the
bone
Crnom vrilu pronaeni su brojni primjerci kamenja te vrste, od kojih sedam

pokazuju jasne tragove u vidu utora na onim dijelovima kamena na kojima se 11
A. BAKALOV, 1979., 12.
vrilo glaanje.16 Zanimljivo je da je velik broj primjeraka alata s Crnog vrila 12
ISTI, 12.
uglaan po cijeloj povrini, to pokazuje da se mnogo pozornosti posveivalo 13
S. L. OLSEN, 2000., 156.
izradi i obradi. 14
S. L. OLSEN, 2000., 157., E. ADAM
- E. KOTJABOPOULOU, 1997., 247.
Perforacija je vidljiva samo na nekoliko primjeraka. Probijena je zailje- 15
M. MLAKAR, 1998., 161.
nim oruem (najvjerojatnije kremenim svrdlom), krunim ili polukrunim 16
Utori su nastali prije svega glaa-
pokretima s jedne ili obje strane alata. Najee se izvodila na zglobnom di- njem igala, ila i probojaca, dok je
za ostale predmete koritena ravna
jelu ili ispod njega, i vjerojatno se kroz nju vezivala uzica koja je sluila za strana kamena.
Crno Vrilo 2 91
Sl. 5
Dio predmeta sa vidljivim
tragovima struganja
Part of the object with
visible traces of scraping
vjeanje predmeta. Veina predmeta ne pokazuje finiju izradu, ali predmeti

br. 108, 109 i 114 imaju fino izvedenu perforaciju sa obje strane, to odgovara
i cjelokupnoj obradi predmeta (Sl. 7).
Veina kotanih artefakata s Crnog vrila slomljena je na jednom ili vie
mjesta. Pregledom materijala utvrene su dvije vrste lomova nastalih pod ra-
zliitim uvjetima. Velik broj slomljenih predmeta ima ravan, ist lom, kakav
Sl. 6
Kamen kakvim se vrilo nastaje zbog dehidracije kosti, to bi znailo da se alat slomio nakon to je
zavrno glaanje odbaen. Druga vrsta loma je onaj nastao dok je kost elastina, pa ostaju kose,
Stone used for final nepravilne linije frakture. Takva vrsta loma moe nastati sluajno,17 ili tije-
polishing kom uporabe. No alat se nije u svim sluajevima odbacivao nakon loma, jer
pojedini primjerci pokazuju tragove uglaanosti loma, to znai
da su se oni doraivali i ponovno koristili (kat. br. 75).
Nekoliko sauvanih predmeta pokazuje tragove gorenja. Oni
su mogli nastati sasvim sluajno, izlaganjem predmeta vatri na-
kon prestanka njegove upotrebe, ali mogue je da se kod ne-
kih primjeraka radi i o namjernom i kontroliranom izgaranju.
Naime, gorenjem se smanjuje koliina organskog materijala u
kosti, ime se kost lake obrauje. Djelomino nagorjeli dio i di-
jelovi koji preostanu nakon obrade, postaju vri i neelastini.
Ta tehnika rairena je i na drugim neolitikim nalazitima, tako
da nije neobino da se koristi i na Crnom vrilu.18
Tipologija predmeta
Na Crnom vrilu pronaena su 374 primjerka alata, od ega je 286 (74%) fra-
gmentirano i spada u kategoriju lomova. U suvremenoj literaturi artefakti se
dijele na nekoliko naina, po funkciji, po obliku radne povrine ili po nainu
Sl. 7
obrade, a svaki od ovih kriterija ima svoje prednosti i nedostatke. Pri obradi
Perforacija na pojedinim
predmetima s Crnog vrila ovih nalaza funkcionalni aspekt artefakata bio je u prvom planu, iako takav
Perforations on certain pristup donosi i odreene potekoe, jer je ponekad teko razlikovati dijelove
objects from Crno vrilo kosti koji zbog svog oblika samo nalikuju na alat, od stvarnog alata. No pri
17
Radi se o sluajnim padovima na
vrh i raznom drugom oteivanju
alata kada nije u funkciji.
18
C. PERLES, 2001, 238-239.
92 DARIO VUJEVI
obradi nalaza pokazalo se da je podjela po funkciji najpogodnija, pa su arte-
fakti podijeljeni na taj nain. Vjerojatno je da su pojedini predmeti po potrebi
mogli biti koriteni za vie namjena, ali su odreeni po primarnoj funkciji.
Neolitikom ovjeku bilo je najvanije da dobije alat kojim e moi obavlja-
ti odreenu radnju. Kako se predmeti nisu izraivali serijski, po odreenoj
shemi, nego je svaki pojedinac izraivao svoj alat, tako je i koritenje orua
i tehnika za obradu kosti individualni odabir, naravno uz primjenu steenih
znanja o svojstvima pojedinog orua. Zbog toga se pojedini primjerci alata
unutar iste kategorije razlikuju. Osim toga mnogi su predmeti po potrebi mo-
gli biti iskoriteni za obavljanje vie radnji, pa se ovakva tipologija ne treba
uzimati prekruto.
Sluei se podatcima dobivenim obradom, kotani alat pronaen na Cr-
nom vrilu moemo podijeliti u nekoliko kategorija: ubadala (probojci, ila i
neperforirane igle), glaalice, spatule, drke i udice. Osim alata postoje i dru-
ge kategorije nalaza, kao to su svirale i nakit.
1. Ubadala
Od 374 primjerka kotanog alata pronaenog na Crnom vrilu 296 artefakata

pripada ubadalima. Rije je o predmetima iji je radni dio ogranien na otro
zailjenu povrinu. No i kod predmeta ove grupe postoje razlike zbog kojih se
nametnula potreba ue podjele na probojce, ila i neperforirane igle. Sve tri
podgrupe imaju istu osnovnu funkciju - probijanje materijala. No meusobno
se razlikuju po nainu obrade i vrsti materijala za koji su namijenjeni.
1.1. Probojci
Probojci se javljaju jo od paleolitika i uvijek su inili neizostavnu grupu alata.

Kako je neobraena koa tvrd materijal, igle za ivanje vjerojatno bi se slomi-
le prilikom rada, pa su probojci prije svega bili potrebni da bi se ona probila i
time pripremala za ivanje. Dakle, probojci se poglavito koriste za rad na tvr-
oj, neobraenoj koi, od koje se radio jedan dio odjee, a prije svega obua.
Zbog rada s takvim materijalom njihova radna povrina (najee samo vrh)
treba biti vrsta i masivnija od one na ilima ili iglama, dok drka probojca
najee i nije obraena, nego ostaje to masivnija kako bi se s alatom lake
Sl. 8
radilo. Sveukupno je na Crnom vrilu pronaeno 55 primjeraka te vrste alata.
Dvije vrste lomova na
Nalazi s Crnog vrila pokazuju da trebamo izdvojiti dvije podgrupe ovog artefaktima s Crnog vrila
alata. Prvu podgrupu ine probojci vrlo grube obrade. Najee su izraeni od Two kinds of breaks on
dijelova lomljene cjevaste kosti ili pak koso prerezane kosti. Nakon lomljenja artifacts from Crno vrilo
ili rezanja kost je grubo zailjena, a kod ove podgrupe probojaca glaanjem
je zaobljavan i zaotravan samo vrh predmeta, dakle radna povrina, dok su
ostali rubovi ostali neobraeni. Naime, samo se vrh aktivno i koristio, dok
ostatak alata, koji je sluio kao drka, nije prolazio kroz kou, pa nije bilo
potrebe da se dodatno obrauje. Do sada je na nalazitu pronaeno 46 pri-
mjeraka ove podgrupe.
Drugu podgrupu ine probojci s masivnim, dobro obraenim korpusom.
Izraeni su od dugih cjevastih kostiju (tibija, radijus, metakarpalne i meta-
tarzalne kosti) kojima je koso odrezan i zailjen vrh, dok je drka samo ugla-
ana. Svi rubovi, ukljuujui i one nastale od unutranjeg oblika kosti, fino
su obraeni, a sve primjerke karakterizira visok stupanj glaanja. Veliina,
obrada i oblik ove podgrupe probojaca pokazuje da su se osim za obradu koe,
ti predmeti mogli koristiti i u druge svrhe - moda kao oruje.19 19
A. BENAC, 1971., 88.
Crno Vrilo 2 93
Na Crnom vrilu pronaeno je devet primjeraka koji spadaju u ovu pod-
grupu. Od pet primjeraka sauvan je samo vrh, dok su etiri primjerka
sauvana gotovo u cijelosti. Jedan od njih (kat. br. 14) ima zailjena oba
kraja, pa su se i jedna i druga strana mogle koristiti za probijanje. Drugi
je izraen od metatarzalne kosti (kat. br. 16), iji je distalni kraj koso od-
sjeen i zailjen, dok je na proksimalnom kraju ostavljen zglobni dio kao
ojaanje, a i zbog lakeg dranja predmeta. Slina su izgleda i preostala
dva predmeta.
1.2. ila
ila su grupa alata koja je zastupljena na gotovo svim nalazitima, i to uvi-

jek u velikom postotku. Iznimka nije niti Crno vrilo, gdje upravo ila ine
jednu od najbrojnijih kategorija kotanog alata. Sveukupno je pronaeno
107 primjeraka.
ila su, kao i probojci, sluila za probijanje koe, tj. pripremanje za i-
vanje, no kao to je ve prethodno naglaeno razlikuju se od probojaca po
stupnju obrade i po materijalu na kojem su upotrebljavani. Dok su probojci,
u veini sluajeva, obraeni samo pri vrhu, a sluili su za probijanje tvrde
koe, ila su najee bila obraena po cijeloj povrini, i sluila su za probi-
janje meke, obraene koe, prije svega koe koja se koristila za izradu odje-
e. Kao i probojci, najee su izraena od dijafiza cjevastih kostiju, koje su
koso odrezane na pola ili na manje dijelove. Teko je govoriti o tonoj vrsti
kostiju, jer kod veine ila nisu sauvani oni dijelovi po kojima bismo kost
mogli identificirati. No, kod onih ila kod kojih je sauvan dio ili cijeli zglob,
vidimo da su za njihovu izradu najvie koritene metatarzalne i metakar-
palne kosti.
Treba spomenuti i da se, osim rezanjem i piljenjem, dio ila izraivao i
tehnikom lijebljenja, prije svega oni primjerci koji imaju polukruan, trape-
zoidan ili trokutast oblik i kod kojih nije bilo potrebe za ostavljanjem zgloba.
Nakon izrade osnove zailjen je vrh, a na kraju bi se cijeli predmet uglaao
pa veina ila ima polukruni ili elipsoidni presjek. Kod jednog dijela ila za-
paa se obrada utora na proksimalnom dijelu, nastalog od unutranjeg oblika
cjevaste kosti, koji je dodatno obraivan da bi se ilo lake uhvatilo pri upo-
trebi ime bi se olakala njegova primjena. Veliina cijelih primjeraka kree
se od 3,5 do 17 cm.
Primjerke ove vrste alata pronaene na Crnom vrilu moemo prema nai-
nu obrade glave (epifize kosti) podijeliti na dvije grupe. Prvu grupu sainja-
vala bi ona ila kod kojih je epifiza ravno ili koso odrezana. Takva ila zastu-
pljena su s 33 primjerka.
Drugu grupu ine ila kod kojih je zglobni dio zadran zbog lakeg dra-
nja. U ovoj grupi postoje stanovite razlike u izradi. Kod pojedinih ila kost
je zajedno s epifizom prepolovljena, a zatim je radni kraj zailjen, dok je kod
drugih zglobni dio odsjeen jo i s lateralnih strana, tako da su ostatci epifi-
ze sauvani samo s jedne ili dvije strane, a na jednom primjerku zglobni je
dio u cijelosti sauvan. Na Crnom vrilu pronaen je 21 primjerak. Najbolji
predstavnici ove varijante su predmeti br. 27 i 28. Ostala ila pronaena na
Crnom vrilu fragmentirana su pa ne moemo govoriti o oblikovanju proksi-
malnog dijela.
Vrlo male dimenzije pojedinih ila ukazuju da je rad s njima u takvom
20
Nije mogue sa sigurnou tvrditi obliku morao biti otean, pa je mogue pretpostaviti da je jedan dio bio sta-
da se u njih stavljalo ilo. Naime,
mogle su se u njih staviti i druge
vljan u drke. Potvrde za to imamo u nalazima s drugih neolitikih naselja, a
vrste kremenog i kotanog alata. i na Crnom vrilu pronaeno je 8 takvih drki.20
94 DARIO VUJEVI
1.3. Neperforirane igle
Kao trei u nizu alata koji su sluili za ubadanje, na Crnom vrilu pronaene su
neperforirane igle. U osnovi igle su sline ilima, od kojih se razlikuju veim
stupnjem obrade i uglaanosti, kao i nekim morfolokim odlikama. Nemaju
ostavljen zglob ili proirenje na proksimalnom dijelu, to nam govori kako im
je namjena da u cijelosti prolaze kroz materijal. Njihova upotreba povezuje
se s izradom odjee od laganijih materijala. U neolitiku, naime odjea se nije
izraivala samo od koe, nego i od drugih, laganijih materijala, pa su zbog
toga igle postale neizostavnim dijelom uporabnog instrumentarija.21
Ono po emu je Crno vrilo iznimno vano, upravo su brojni nalazi igala.
Naime, do sada je na nalazitima starijeg neolitika u Dalmaciji pronaeno i
objavljeno svega nekoliko primjeraka te vrste. Jedna je od njih i igla za ivanje
iz Smilia, koja je na proksimalnom kraju imala uzduni lijeb kojemu se
krajevi postupno gube. Pri upotrebi takvih igala nit je stavljana u lijeb i tako
je koritena za ivanje.22 Igle su pronaene i u Veloj spilji. Rije je o igli koja sa
strana ima urezane vodoravne ljebove u koje se vezivala nit za ivanje. Ope-
nito je malo podataka o kotanom oruu u Dalmaciji, pa je mali broj takvih
predmeta vjerojatno vie rezultat neistraenosti ovog podruja nego stvarnog
pomanjkanja ove grupe predmeta. Na Crnom vrilu je do sada su pronaena
134 primjerka. Duina im varira od 5 do 9 cm.
Primjerci pronaeni na Crnom vrilu spadaju u grupu neperforiranih igala.
Niti jedna cjelovito sauvana igla ili proksimalni kraj igle ne pokazuje tragove
perforacije ili izrade ureza na proksimalnom dijelu koji bi sluili za dranje
niti pri ivanju. Pa ipak, uzimajui u obzir visok stupanj uglaanosti i nain
obrade, sasvim je jasno da se ovdje radi o iglama. Njihovi tanki i otri vrhovi
govore da su se ovi predmeti mogli koristiti samo pri radu s prethodno pripre-
manom koom,23 a vjerojatno i za ivanje nekih laganijih materijala. O kakvim
je materijalima rije, ne moemo tono tvrditi jer nema direktnih dokaza, ali
se vjerojatno radi o nekim vrstama tkanina (najvjerojatnije od niti biljnog po-
rijekla). Veina je primjeraka slomljena, a tri primjerka pokazuju uglaanost
loma, to nam govori da su ti primjerci upotrebljavani i nakon loma.24
Iako je veina igala slomljena, sama duina pojedinih primjeraka govori
nam da se za izradu igala koristila dijafiza cjevastih kostiju, vjerojatno me-
takarpalnih i metatarzalnih, iz koje bi se uzdunim lijebljenjem i rezanjem
dobivala tanka, trapezoidna osnova (na nekim primjercima vidljivi su i tra-
govi takvog postupka u vidu uzdunih ureza). Na pojedinim primjercima vi-
dljivo je da se vrh dodatnim rezanjem zailjio na poligonalni oblik kako bi
trebalo to manje glaanja i struganja za postizanje konanog izgleda igle.
Nakon toga slijedilo je zavrno bruenje vrha i rubova pomou kamena. Time
bi se najee dobivao polukruni presjek igle (rubovi su se uglaavali prema
unutranjem dijelu kosti), ali pojedini primjerci imaju i kruni ili etvrtasti
presjek s blago zaobljenim rubovima. Obrada proksimalnog kraja sastoji se ili
u ravnom ili kosom rezanju vika kosti, ili u stanjivanju glave. 21
Treba jo spomenuti da u neoliti-
ku nisu sve igle upotrebljavane kao
orue, nego postoje i ukrasne igle,
koje su se nosile kao nakit, no za
2. Glaalice sada nemamo nikakvih nalaza koji
bi potvrdili postojanje takvih ukra-
snih predmeta na Crnom vrilu.
Na Crnom vrilu pronaena su 33 primjerka kotanog orua koji se mogu svr- 22
. BATOVI, 1966., 53.
stati u kategoriju glaalica. Taj tip alata sluio je vjerojatno za glaanje kera- 23
Mogle su se koristiti samo ako su
mike, a po nekim istraivaima i za ukraavanje posuda, iako na Crnom vrilu rupe na koi prethodno probijene
ilom ili probojcem, ili ako je koa
nije pronaen niti jedan komad keramike za koji bi se sa sigurnou moglo prije ivanja omekana.
rei da je ukraen na taj nain. Na neolitikim nalazitima pronaene glaa- 24
Kat. br. 75.
Crno Vrilo 2 95
lice obino su izraivane od kostiju rebara,25 koso zasjeenih dugih, cjevastih
kostiju ili rogovlja.
Na Crnom vrilu pronaena je samo jedna vrsta glaalice, ona izraena
od prepolovljene ili pri vrhu koso zasjeene cjevaste kosti, kojoj su svi rubo-
vi obraeni i prilagoeni namjeni alata. Distalni kraj alata najee je zao-
bljen i iri se prema vrhu. Kod nekih primjeraka dosta je irok i ima veliku
povrinu, to je vjerojatno pridonosilo lakem glaanju keramike. Naravno
da to ovisi i o obliku kosti od koje je glaalica izraena. Vidljivi unutranji
rubovi cjevaste kosti takoer su obraeni i uglaani da to manje smetaju
pri glaanju. Ovaj tip glaalice nalazimo u Hateljskoj peini26, Veloj spili27,
Lisiiima28,Obrama I. (III. faza naselja)29, a este su i na neolitikim nala-
zitima irom Europe.
Za izradu ove vrste glaalica upotrebljavale su se duge, cjevaste kosti ovi-
kaprida, najee tibija, radijus i metapodijalne kosti. Samo je na sedam gla-
alica sauvan zglobni dio, kao nastavak drke. Glaalice kat. br. 84. i 85. u
cijelosti su sauvane i zbog toga se mogu uzeti kao izvrsna ilustracija i tipian
primjer ovog tipa artefakata. Predmet br. 84 izraen je od radijusa ovikapri-
da sa sauvanim zglobom na proksimalnom kraju kosti. Rezanje i struganje
zapoeto je ve na 3 cm od zgloba, a zatim se alat postupno stanjivao prema
vrhu, koji je na kraju dobio polukruni oblik. Uglaana je po cijeloj povrini.
Slina je situacija i kod drugog predmeta, samo to je u ovom sluaju predmet
izraen od tibije. Zadravanje epifize kao produetka kosti vjerojatno je bio
sluaj i kod drugih glaalica, to mogu pokazati ostatci sauvanih proksimal-
nih krajeva alata, ali kako je veina ostalih primjeraka slomljena i sauvan je
samo vrh, ne moemo o tome sa sigurnou govoriti.
Ako usporedimo glaalice s Crnog vrila s primjercima sa drugih nalazita,
vidjeti emo da postoji jedan osnovni oblik, proizaao iz oblika kostiju koje su
se koristile u proizvodnji, pa je izgled glaalica ovog tipa gotovo identian na
svim nalazitima.
Sve glaalice ovog tipa karakterizira jaka uglaanost, to govori o njiho-
voj intenzivnoj upotrebi. Takoer veina pronaenih glaalica pokazuje finiju
obradu, koja je iziskivala vremena, po emu se moe pretpostaviti da su bile
namijenjene duoj upotrebi.
Ova vrsta alata gotovo je ravnomjerno rasporeena po cijelom nalazitu i
po svim dijelovima sloja, to ukazuje da su glaalice bili neizostavni dio pri-
bora lonara kroz cijelo trajanje naselja.
3. Spatule
25
Osim pojedinih fragmenata Spatule su kategorija nalaza koja se koristila za mijeanje hrane, a moda i za
kostiju rebara, namjenu kojih ne
moemo sa sigurnou utvrditi, na
jelo. M Vasi tvrdi da su one sluile kao lopatice za mijeanje boje, iako se A.
Crnom vrilu ne postoje glaalice Benac s tim ne slae, jer analizom na njima nije utvrena boja.30 Na Crnom
napravljene od plosnate kosti.
Nedostatak te vrste kotanog alata
vrilu moemo iskljuiti tu mogunost (barem to se tie keramike) zbog po-
moe se protumaiti time da kosti tpuno razliitog naina izvoenja ukrasa.
rebra nisu toliko pogodne za izradu
ovoga kotanog alata kao to su Oblik spatula u starijem neolitiku u veini je sluajeva vrlo jednostavan.
to druge vrste kostiju. v. A. BENAC, Najee se sastoje od izduene drke i irega, neto udubljenijega gornjeg
1973, 42.
dijela, ali se moe naii i na bogato ukraene primjerke.31
26
B. MARIJANOVI, 2000., 72.
27
D. RADI - B. EUK, 2005. Na Crnom vrilu pronaen je samo jedan fragmentirani primjerak spatule,
28
A. BENAC, 1958. i to u bloku B. Spatula djeluje vrlo jednostavno, duina joj je 13,8 cm a irina
29
ISTI, 1973., 42. 2,5 cm pri irem dijelu. Izraena je od dijafize duge kosti krupnije ivotinje.
30
Isti, 1971., 90. Na predmetu je vidljiva konkavna obrada rubova na temelju koje je mogue
31
Najljepe ukraene primjerke
dala nam je starevaka grupa; v. M.
pretpostaviti da se spatula suavala prema bazi. Iako su vrh i rubovi gornje
GARAANIN, 1979., 123. polovice predmeta veinom slomljeni, na odreenim je dijelovima vidljiva
96 DARIO VUJEVI
uglaanost, pa se moe zakljuiti da je to priblian oblik kakav je spatula ima- Sl. 9
Rekonstrukcija spatule sa
la, barem to se tie bonih strana. Povrina sauvanog dijela spatule u cije-
Crnog vrila usporedbom
losti je uglaana. sa slinim predmetima sa
drugih nalazita
4. Drke Reconstruction of spatula
from Crno vrilo, on the basis
of comparison with similar
Iako drke nisu orue samo po sebi, upotpunjavale su odreene kategorije artifacts from other sites
alata, kremenog ili kotanog. Meu izraevinama od kosti s Crnog vrila po-
stoji samo jedan predmet koji bi se sa sigurnou mogao uvrstiti u ovu ka-
tegoriju. Rije je o predmetu br. 101. Izraen je od sredinjeg dijela cjevaste
kosti krupnije ivotinje. Od predmeta je sauvan samo dio jednog od krajeva.
Na njemu vidimo da je kost bila koso rezana prema unutranjem dijelu kosti,
tako da se vrh stanjuje. Vjerojatno se, sudei po izgledu vrha, za rezanje kosti
koristila tehnika lijebljenja. Rupa od unutranjeg oblika cjevaste kosti tako-
er je obraivana i uglaana. Ona je sluila da se u nju usadi drugi tip alata,
najvjerojatnije ilo ili probojac, iako se moglo staviti i kremeno orue, ime
bi se olakavao rad s alatom. Povrina drke u cijelosti je uglaana. 1,5 cm od
sauvanog kraja drke primjeuje se urez koji ide oko cijelog predmeta i koji
moda predstavlja ukras drke.32
Na Crnom vrilu pronaeno je jo nekoliko primjeraka drki, ali one su
opisane u poglavlju o predmetima izraenim od roga.
5. Udice
Na Crnom vrilu pronaen je samo jedan primjerak ribarskog alata. Rije je

o kotanoj udici, koja je izraena okomitim cijepanjem dijafize vee kosti u
tanju ploicu. S obzirom na veliinu udice, jasno je da se ona koristila za lov
vee ribe. Na jednom dijelu igle primjeuje se udubljenje od unutranjosti
cjevaste kosti. To nam govori da je debljina samog alata ujedno i debljina
kosti od koje je izraen, pa iz toga moemo pretpostaviti da je udica izrae-
na od tibjie ili radijusa ovikaprida. Nakon cijepanja, rezanjem, a moda i
buenjem, unutranjeg dijela oblikovana je udica. Rubovi su stanjeni reza-
njem prema unutra. Na kraju je cijeli artefakt zaobljen i uglaan. Glava je
jednostavno obraena, kao kvadratno proirenje s tankim utorom za lake
privrivanje niti. Vrh je slomljen pa se ne moe sa sigurnou odrediti
je li udica imala zub, iako po vrhu koji se savija prema unutra, moemo
pretpostaviti da nije bilo zuba, nego je udica bila samo otro zailjena. Na
oba je kraja izgorena, to se moglo uiniti ve za proizvodnje alata kako
bi se kost lake obradila, a preostali dio dodatno uvrstio, ili izgorenost
moe potjecati od sluajnog kontakta s vatrom nakon to se predmet pre-
stao upotrebljavati.
Zanimljiv je i predmet br. 119. Rije je o dijelu cjevaste kosti koja na je-
dnom od krajeva pokazuje tragove krunog rezanja. Vjerojatno je ovdje rije
ili o pripremi kosti za izradu udice ili pak o dijelu kosti preostalom nakon
same izrade udice. Slinu namjenu mogao bi imati i predmet br. 118.
Na podruju Dalmacije do sada nisu pronaene udice iz vremena starijeg 32
Slini predmeti pronaeni su na
neolitika, iako su este u kasnijim razdobljima. Iz ovoga razdoblja sline se nalazitu Kargadur kod Linjana,
a dio njih je D. Komo svrstao u
udice javljaju u okolnim podrujima.33 poetne stupnjeve pripreme kosti
Uz udicu na Crnom je vrilu pronaeno i nekoliko ribljih kostiju, to daje za izradu udica (podatci poznati iz
usmenog priopenja D. Kome). No
vrijedne podatke o ekonomiji samog naselja. zbog uglaanosti kako vanjskog,
tako i unutranjeg dijela predmeta,
smatram da je u sluaju nalaza s
Crnog vrila ipak rije o drci.
33
A. BAKALOV, 1979., 35.
Crno Vrilo 2 97
6. Svirale
U strunoj se literaturi dosta raspravljalo o funkciji ovakvih predmeta.

Moe biti da je rije o predmetima koji su sluili za pritiskanje tanjih ila pri
ubadanju u kou,34 a mogu imati i kultni karakter. No kako je, nakon nekoliko
pokusa kod veine autora danas prihvaeno da je rije o sviralama ili zvidalj-
kama, tako emo ih i nazivati u ovom prilogu.35
Svirale su probuene ivotinjske falange, najee sa jednom rupom
koja se nalazi uz proksimalni kraj na vanjskoj strani kosti. Stavljanjem
kraja falange uz donju usnicu i puhajui iznad rupe mogue je proizvesti
ton. Dubina i jaina tona ovise o veliini falange i dimenziji rupe.36 Ovakvi
predmeti su poznati jo od srednjeg paleolitika, a za sada nisu pronaeni
na ovom podruju nego samo na lokalitetima izvan granica Dalmacije. Na
Crnom vrilu pronaena su tri primjerka iako se kod jednog od njih oko
rupe primjeuju svijetli tragovi, to bi moglo ukazivati da je rupa nastala
u novije vrijeme. Svi artefakti izraeni su od falangi jelena. Duine im se
kreu od 5,5 do 7 cm.
Ovdje treba izdvojiti predmet br. 105, jer je rupa na njemu probijena na
lateralnoj strani kosti. Uz to sama rupa je malih dimenzija, a pokusi provede-
ni od Harrisona pokazuju da primjerci sa malim rupama proizvode slabaan
zvuk i teko da su mogli sluiti kao svirale ili zvidaljke.37 Ovakvi predmeti
su vjerojatno imali drugu namjenu, a nije iskljueno da je rije o stiliziranim
antropomorfnim figurama. U istu kategoriju se moe uvrstiti i slian predmet
izraen od male falange, takoer sa rupom uz distalni kraj, koji se zbog malih
dimenzija ne moe uvrstiti u kategoriju svirala (kat. br. 103).
7. Nakit
Od pronaenih nakitnih predmeta na Crnom vrilu etiri su primjerka izrae-

na od kosti. U jednom sluaju rije je o donjem onjaku vuka/psa (Canis sp.).
Jedina intervencija bila je bikonina perforacija na korijenu jednog primjer-
ka, pa se taj primjerak vjerojatno nosio oko vrata. Na Crnom vrilu pronaen
je jo jedan onjak vuka/psa, ali on ne pokazuje tragove obrade. Analogija
za takve nakitne predmete ima po cijeloj Europi i nisu kronoloki odredivi.
Moe se rei da su probueni zubi jo od doba paleolitika sastavni dio naki-
tnog repertoara.
Sljedei predmet je kotana perla pronaena u C bloku. Rije je o dijelu
dijafize cjevaste kosti, vjerojatno zeca, ravno zasjeene na oba kraja i ugla-
ane po cijeloj povrini. Slinu namjenu mogla bi imati i kotana cjevica
pronaena u blizini perle. I ona je uglaana po cijeloj povrini i na jednom
34
Rupa slui da bi se lake pridra- je kraju ravno odrezana, ali kako je drugi kraj slomljen, ne moemo sa
valo i kontroliralo ilo, dakle ovaj sigurnou tvrditi da je ovdje zaista rije o nakitnom predmetu. U blo-
bi predmet sluio kao neka vrsta
drke. ku C pronaen je i fragment kotanog privjeska u obliku okrugle kotane
I. TURK., 1997., 203-204., I. R.
35
ploice s perforacijom na sredini koja je vjerojatno sluila da se kroz nju
Morley, 2003., 57-62.
provue uzica.
36
I. R. Morley, 2003., 57-58.
37
I. R. Morley, 2003., 62.
Posljednji pronaeni predmet ove vrste nalaza je br. 108. Radi se o fra-
38
. Batovi isprva je smatrao da se gmentu kotane ploice, zaobljenom po rubovima i dobro uglaanom po cije-
tu radi iskljuivo o uporabnom, a ne loj povrini. Pri jednom kraju ima krunu perforaciju buenu sa dvije strane.
nakitnom predmetu, dok ga kasnije
opisuje i kao kombinaciju privjeska Iako nije sauvan donji dio, vjerojatno se ovdje radi o ukrasnom predmetu,
i glaalice. Takoer nastanak takvih no nije iskljuena niti mogunost da je predmet imao i uporabnu funkciju;
privjesaka sa uporabnom namje-
nom navodi kao novu pojavu i moda je sluio kao glaalica ili iroka, plosnata igla za pletenje ribarskih
vezuje ju uz proizvodnju lonarstva,
a moda i uz poetka stoarstva. v.
mrea. Kotane ploice mogu se nai i na drugim neolitikim nalazitima, a
. BATOVI, 1966., 52; 1981., 8. jedna je pronaena i na Smiliu.38
98 DARIO VUJEVI
8. Neodreeno
Na kraju treba spomenuti da se meu kotanim artefaktima s Crnog vrila na-

lazi i nekoliko predmeta koje nije mogue sa sigurnou svrstati u neku od
kategorija jer im je namjenu teko odrediti, a moda bi mogli biti dijelovi ala-
ta. U ovu su kategoriju uvrteni i fragmenti predmeta, koji pokazuju tragove
glaanja ili druge obrade, a koji su premali ili im nedostaju dijelovi po kojima
bi im se odredila namjena.
Kao prvu grupu ovdje treba izdvojiti najprije predmete na kojima se nalazi
rupa. Na alost nedostaju nam distalni, radni krajevi ovih instrumenata, pa
ove predmete ne moemo kategorizirati sa sigurnou. No, ako se posluimo
usporedbom s drugim nalazitima, primijetit emo da su pojedini primjerci
probojaca, ila i glaalica perforirani.39 Rupa koja se nalazi ispod zgloba obi-
no se tumai kao rupa za vezivanje orua, a zglobovi na oruu ostavljani
su kao dijelovi drke i kao oslonci. Samo je kod jednog primjerka rupa fino
obraena. Rije je o zglobu radijusa ovikaprida na ijem je samom vrhu pro-
bijena rupa i to krunim buenjem s jedne strane, tako da rupa ne probija na
suprotnu stranu zgloba, nego ide kroz njezin vrh (kat. br. 112).
Treba obratiti pozornost na predmet br. 114, izraen od longitudinalno pre-
sjeene dijafize duge kosti krupnije ivotinje. Distalni, radni kraj alata slomljen
je, dok je na proksimalnom kraju izbuena rupa.40 Iako ovaj predmet podsjea
na neke vrste probojaca ili masivnih ila, postoji mogunost da bi u ovom sluaju
mogla biti rije o igli za tkanje ili pletenje. Naime, osim koe u neolitiku su se ko-
ristili i drugi materijali za izradu odjee, a tkalo se na okomitom tkalakom stanu.
Nalazi koji se veu uz takve tkalake stanove, poznati su nam jo od ranog neoliti-
ka na prostoru Europe, Afrike i Bliskog istoka.41 Utezi za tkalaki stan pronalae-
ni su i na podruju Hrvatske, na nalazitima starevake kulture. Na Crnom vrilu
nije pronaena takva vrsta artefakata, ali oni nisu niti morali biti jasno oblikova-
ni. U najranijem razdoblju kao uteg moglo je posluiti i obino kamenje.
Zbog nedostatka distalnog, radnog dijela teko je govoriti o namjeni samog
predmeta, ali zbog iznimno fino oblikovanog predmeta, i zbog izrazite ugla-
anosti cijele povrine, koja je vjerojatno posljedica este upotrebe predmeta,
najvjerojatnije je rije o igli za pletenje ili tkanje. Slian primjer imamo sa
nalazita De Bruin, gdje predmet ima jako uglaanu povrinu visokog sjaja,
sa brojnim sitnim i plitkim brazdama, koje odgovaraju brazdama koje se pod
poveanjem primjeuju na primjerku s Crnog vrila. Pokusi pokazuju da se
primjerak iz De Bruina koristio za pletenje, tkanje ili za pletenje mrea.42
Kao drugu mogunost treba navesti sline predmete pronaene na nala-
zitu Sutz-Latrrigen-Hauptstation-innen. Predmeti su slinih dimenzija i sli-
ne obrade kao i primjerak s Crnog vrila, a radni kraj nije bio zailjen, nego
ravno odjeen. Zbog toga nisu klasificirani kao igle nego se navodi da je rije
o predmetima za retuiranje kremenog orua.43
Postoje jo nekoliko predmeta koji su izraeni od sline kosti i koji poka- 39
Obre, Vina, i dr.
zuju sline osobine, ali oni su, na alost slomljeni pa nije mogue sa sigurno- 40
Rupa je izvedena buenjem s obje
u tvrditi da pripadaju ovoj kategoriji alata.44 strane.
Neobian je predmet br. 117. Radi se o proksimalnom dijelu lopatine ko- 41
C. PERLES, 2001., 249-250.
sti s polukrunim utorom po sredini jednoga kraja. Sa svake strane tog uto-
42
A. van Gijn, 2007., 86-87.
43
A. M. Choyke - J. Schibler,
ra nalaze se plitki urezi. Na temelju sauvanog dijela predmeta vrlo je teko 2007., 54.
odrediti njegovu namjenu. 44
Od predmeta br. 113 sauvan
Na kraju bih spomenuo da meu ovim kategorijama nalaza postoje pre- je samo jedan kraj, s vidljivom
udubinom, koja je moda poetak
dmeti koji nisu napravljeni s namjerom da budu orua, nego su iskoriteni buenja rupe. Sam predmet fino je
obraen, ali nema uporabnu ugla-
razni odbici, ili ak itave kosti, koji su svojim izgledom mogli posluiti da se anost, pa je mogue da se slomio
u odreenom trenutku obavi odreena radnja. Rije je o alatu za jednokratnu tijekom proizvodnje.
Crno Vrilo 2 99
Probojci (Punches)
ila (Awls)
Igle (Needles)
Glaalice (Polishers)
Spatule (Spatulae)
Drke (Handles)
Svirale (Flutes)
Udica (Fishhook)
Nakit (Jewelry)
Neodreeno (Unknown)
Sl. 10
Zastupljenost pojedinih upotrebu, a takve predmete nalazimo poglavito meu probojcima i ilima.
grupa predmeta izraenih No na Crnom su vrilu pronaene i mnoge metakarpalne i metatarzalne kosti
od kosti s jako istroenom epifizom. Moemo pretpostaviti da su i one jednokratno
Chart presentation of
percentages of different upotrebljavane i to kao neka vrsta strugalica za ienje i pripremanje koe.
groups of bone artifacts
Predmeti od roga
Osim obine kosti, za izradu artefakata na Crnom vrilu upotrebljavalo se i ro-

govlje. Na istraenim povrinama pronaeno je 28 predmeta, bilo da je rije
o prepoznatljivom oruu ili pak o fragmentima koji samo pokazuju tragove
obrade, to je mali broj s obzirom na ukupno pronaene predmete. Tako mali
postotak zastupljenosti roga uzrokovan je prije svega dostupnou materijala,
tj. prevladavanjem stoarstva u odnosu na lov u ekonomiji naselja. Iako su
stanovnici Crnog vrila vjerojatno lovili jelena, o emu nam svjedoe i oste-
oloki nalazi, on ipak nije bio standardni dio njihove prehrane. No, postoji i
jednostavniji nain dobivanja jelenjeg rogovlja. Naime svake godine, nakon
to rog dosegne svoju punu veliinu, dolazi do njegova suenja i otpadanja.
Broj tako pronaenog rogovlja sigurno je bio dovoljan za potrebe stanovnika
za ovim materijalom. Osim toga, i pregled nalaza od rogova s drugih nalazita
pokazuje da se za izradu predmeta ee koriste otpali rogovi.45 Pretpostavka
je da je ovo moda zbog toga to rog koji malo odstoji, postaje pogodniji za
upotrebu.46 Osim jelenjeg roga na Crnom vrilu ne postoje predmeti izraeni
od drugih vrsta rogovlja (ovikaprida, goveda...), iako se meu faunistikim
ostatcima pronalaze razne vrste neobraenog rogovlja.
Jelenji rog sastoji se od stabla s parocima koji se granaju. Za izradu orua
nije se koristio cijeli rog nego samo dijelovi, prije svega paroci, za koje i nije
bila potrebna velika obrada, jer su ve svojim oblikom bili pogodni za razliite
vrste alata.
Treba spomenuti i da je rog slobodan i ne treba ga oslobaati suvinog tki-
va kao kosti. Rogovlje, pogotovo kada se prije obrade namoi, lake se obra-
uje od obine kosti. Osim toga, pokusi pokazuju da je rog otporniji i time
manje podloan lomu pri udarcu od obine kosti, to je dodatan razlog da se
rog koristi za izradu pojedinih vrsta alata.47
45
A. BAKALOV, 1979., 10.
Pronaeni predmeti s Crnog vrila, izraeni od roga, mogu se svrstati u ne-
46
Isto, 10. koliko grupa: dlijeta/strugai, drke i poljoprivredni alat, a postoji i nekoliko
47
S. L. OLSEN, 2000., 158. predmeta kojima nije mogue odrediti funkciju sa sigurnou. Pojedini od tih
100 DARIO VUJEVI

predmeta moda i nisu imali nikakav uporabni karakter nego su jednostavno
ostatci sirovine za izradu predmeta s vidljivim tragovima ljudskog djelovanja.
1. Drke
Na Crnom vrilu pronaeno je 6 drki izraenih od raznih vrsta roga. Kao to

sam ve napomenuo, svrha im je bila da se u njih umetne druga vrsta alata
(od kremena ili kosti) i da se time olaka rad.
Od jelenjeg roga sigurno su izraene etiri drke. On je vrlo pogodan za
ovu vrstu predmeta, jer se u sredini roga nalazi spuvasta tvar koju je lako od-
straniti. Time bi se brzo dobila rupa za usaivanje predmeta. Drke su odre-
zane tehnikom lijebljenja, to se vidi po zakoenim rubovima. Osim toga,
lijebljenje je i najlaki nain da se rog pravilno preree.
Tri drke napravljene su od sredinjeg dijela, dok je kod jedne rije o vrhu
paroka. Drke izraene od sredinjeg dijela vjerojatno su sluile da se u njih
umetne alat s obje strane, ime bi se dobilo vienamjensko orue.
Na jednoj od drki primjeuju se duboki lijeb i urez, koji idu oko cijele drke
i dijele ju na tri segmenta sline veliine. (kat. br. 130). Mogue da je urez samo
priprema za jo jedan lijeb, ali nije dovren. Ne treba iskljuiti niti mogunost
da su ti urezi bili samo priprema za rezanje, tj. za izradu triju manjih prstenova
od roga, ali sudei po rupama na kojima se vide tragovi usaivanjam vjerojatno
je ovo konana veliina samog predmeta, pa bi ovdje zaista bila rije o ukrasi-
ma.48 Primjere za tako ukraene drke imamo u srednjem neolitiku u Obrama
II, gdje je jedna drka ukraena dubokim urezima oko cijelog artefakta.49
Osim ovih drki, postoje i dvije za koje se sa sigurnou ne moe odrediti
od koje su vrste roga izraene. Naime, predmeti su obraeni u tolikoj mjeri
da je nemogue odrediti taksonomsku pripadnost.50 Za razliku od prethodno
navedenih drki, u izradi ovih dvaju primjeraka vie je pozornosti posveeno
njihovom oblikovanju. Obje su izraene od vrha roga koji je dodatno zailjen,
pa moemo pretpostaviti i da su same drke sluile ili kao probojci ili kao alat
za proirivanje rupa. Usadnik im je izraen kao naglo proirenje. U horizon-
talnom presjeku s je jedne strane ravan, dok je na ostalima zaobljen. Kod
predmeta kat. br. 128 vide se, na unutranjoj strani usadnika, tragovi obrade
krunim potezima, vjerojatno od kremenog noa kojim se vrilo zavrno sta-
njivanje unutranje stijenke drke.
Od ostalih tragova obrade vide se dva ureza na bonim stranama usadni-
ka, koja su vjerojatno ukras drke. Osim toga pri vrhu usadnika nalazi se i vrlo
mala rupa, zbog koje je i kost napukla. Oko nje vidljivi su tragovi krunog dje-
lovanja, no nemogue je rei kojom je vrstom alata to napravljeno. Takoer,
teko je rei koja je namjena te rupe. 48
Osim toga ovako izraena drka
dobro pristaje u aku i laka je za
rad od manjih primjeraka.
2. Dlijeta/strugai 49
A. Benac, 1971., 91.
50
Prema S. Radoviu najvjerojatnije
Dlijeta/strugai51 su predmeti koji slue za rascjepljivanje i obradu mekih je rije o jelenjim parocima
materijala, za struganje drveta i kosti pri njihovoj obradi ili pak za struganje 51
Ovakav naziv proizlazi zbog
neujednaenosti u literaturi, gdje
ivotinjskih koa.52 Na Crnom vrilu su pronaena etiri primjerka i sva su se za istu kategoriju nalaza navode
drugaiji nazivi. Kako je prilikom
izraeni od jelenjih paroaka koji su jedino obraeni pri vrhu, i to tako da su obrade materijala glavna odrednica
koso zaotreni s jedne (2 primjerka) ili s dvije strane (2 primjerka). predmeta bila funkcionalnost, tako
i sam naziv proizlazi iz ireg raspona
Dva pronaena primjerka izgledaju kao da bi mogli posluiti za rascjeplji- koritenja ovih predmeta.
vanje. Rije je o predmetima kat. br. 122 i 123. Na oba predmeta sauvan je 52
. Batovi se pri tom poziva na
sline predmete koje koriste Eskimi
samo vrh, ali i to je dovoljno da zakljuimo da su alati bila masivniji i da su za obradu ivotinjskih koa; v. .
mogli podnijeti udarce. BATOVI, 1966., 52.
Crno Vrilo 2 101

Ostali primjerci uski su i zakrivljeni pa su mogli posluiti samo za finiju
obradu i struganje. Na proksimalnom dijelu jedinog primjerka sauvanog u
cijelosti (kat. br. 120) primjeuje se jaka istroenost, vjerojatno od udaranja
po njemu, to moe biti pokazatelj uporabe ovih predmeta kao dlijeta za finiju
obradu, ali to ne iskljuuje mogunost da se proksimalni kraj predmeta kori-
stio u obradi kremenog orua. Vrh slinog dlijeta/strugaa pronaen je i na
Smiliu, samo to je ono izraeno od kozjeg roga.53
3. Poljoprivredni alat
Do sada poznatih, materijalnih dokaza o postojanju i razvoju zemljoradnje

u Dalmaciji, u vrijeme starijeg neolitika, nema u tom broju koji bi zadovo-
ljio potrebe znanosti, premda je za to glavni razlog premala istraenost, a ne
stvarni nedostatak nalaza. Zemljoradnja je potvrena postojanjem rvnjeva54,
itaricama i usporedbom s nalazitima iz srednjeg neolitika.
Vie nalaza vezanih za poljoprivredu poznato je s Crnog vrila, iako su pro-
naena samo dva kotana predmeta koji bi se mogli svrstati u kategoriju po-
ljoprivrednog alata. No, postoje druge vrste nalaza i pokazatelja koji govore
o znaenju zemljoradnje. Na nalazitu je pronaen vei broj rvnjeva koji su
sluili za usitnjavanje itarica. Takoer, cijelo podruje oko Crnog vrila za-
pravo je obradivo zemljite, za koje moemo pretpostaviti da se koristilo i u
neolitiku, to nam potvruju i ostatci itarica koji su pri istraivanju izdvojeni
flotacijom.55
Dakle razlog tako malog broja ove vrste alata nije u zanemarivoj ulozi po-
ljoprivrede. Prije svega treba uzeti u obzir da se poljoprivredni alat mogao
izraivati od drveta pa je propao. Osim toga, od kostiju se mogao napraviti
samo runi alat ili vrhovi veeg alata. Kako su ti predmeti sluili veinom za
Sl. 11
kopanje i bili su podloni lomljenju, mogue da su se slomljeni kotani dijelo-
Rekonstrukcija predmeta
br. 121 usporedbom sa vi odbacivali na zemljitu koje se obraivalo, a ne u samom naselju.
slinim predmetima56 Oba predmeta pronaena na Crnom vrilu izraena su od jelenjeg roga.
Reconstruction of artefact Prvi, kat. br. 133, dug je 14.2 cm, a sastavljen je od dva paroka, veeg, koji je
n. 121, on the basis of mogao sluiti za poljodjelne poslove i manjeg koji je slomljen i koji je moda
comparison with similar
ostavljen kao prirodna drka za alat. Takoer treba napomenuti da predmet
artifacts
ima jako zatupljen vrh, to nam govori o njegovoj upotrebi. Alat nema rupu,
pa se moe zakljuiti da se u njega nije usaivao drak, nego je upotrebljavan
kao runo orue, za manje poljoprivredne poslove
Drugi predmet (kat br. 121) je takoer izraen od vrha jelenjeg roga. Pri
samom vrhu je zailjen sa donje strane, a cijeli je vrh uglaan od upotrebe. Na
suprotnom kraju postoje naznake rupe, pa je predmet vjerojatno bio nasaen
na drveni drak.
4. Neodreeno
53
. BATOVI, 1966., 52. U ovu kategoriju uvrteni su oni predmeti na kojima su vidljivi tragovi obra-
54
Iako . Batovi postavlja mo-
gunost da su se oni koristili i u de, ali kojima nije posve mogue sigurno utvrditi oblik i funkciju. Rije je o 16
druge svrhe, kao to je usitnjavanje predmeta od kojih su 12 razni dijelovi paroka kod kojih se vide tragovi obra-
kamena pri izradi keramike, ili za
usitnjavanje boje, usporeujui ih de ili uporabe. Na predmetu br. 125 sauvan nam je samo proksimalni kraj,
sa nalazima iz srednjeg neolita; v. . na kojemu su vidljivi tragovi rezanja. Ako ga usporedimo s cjelovitim primjer-
BATOVI, 1966., 77.
55
Rezultate flotacije iznijela je u cima, tada moemo pretpostaviti da je rije o fragmentu dlijeta/strugaa.
svom prilogu R. OTARI. Ostali primjerci masivni su komadi stabla jelenjeg roga. Jedan od njih
56
Rekonstrukcija je preuzeta iz C.
Gates St-Pierre - R. B. Walker,
(kat. br. 134) na oba je kraja odsjeen. Na jednom su kraju vidljiva mjesta
2007. gdje su rasli paroci. Osim to su skinuti paroci, taj kraj je i koso zasjeen
102 DARIO VUJEVI

prema unutra s dvije strane, pa je moda to bio i radni kraj. Ako bismo traili
analogije na drugim lokalitetima, tada vidimo da ovaj predmet podsjea na
najjednostavnije vrste maljeva kakvi su pronaeni u Divostinu, Obrama II,
itd.57 Predmet nema rupu za nasaivanje pa se vjerojatno vezivao za drak.
U ostalim sluajevima rije je o fragmentima stabla roga na kojima su vi-
dljivi tragovi obrade. Ti fragmenti nisu nuno sluili kao alat nego su moda
ostatci sirovine za izradu predmeta, a vidljivi tragovi moda potjeu od reza-
nja pojedinih segmenata.
Na kraju treba spomenuti jedan artefakt koji se moda jedini od svih pre-
dmeta izraenih od roga moe uvrstiti u kategoriju nakita. Rije je o vrhu
paroka dobro uglaanom po cijeloj povrini i blago zaotrenom pri vrhu.58
Razlog zbog kojeg bi se ovaj predmet mogao uvrstiti u kategoriju nakita, moe
se nai u obradi kraja nasuprot vrhu. Kraj je stanjen prema unutra i ima oblik
polukrunog lijeba. Ovdje nije rije o standardnom lijebu koji ide u jednom
komadu oko cijelog predmeta i slui da se predmet odree na tom mjestu,
iako je on mogao posluiti kao podloga za stanjivanje. Stanjivanje se vrilo u
vie poteza, i to vjerojatno pomou vrha kremenog noia. Zbog toga moemo
pretpostaviti da nedostaje samo mali dio predmeta i da je polukruni lijeb
zapravo sluio za vezivanje uzice na kojoj je predmet visio.
Sl. 12
Drka (Handle) Zastupljenost pojedinih
grupa predmeta izraenih
Dlijeto/struga (Chisel/ Scraper)
od roga
Poljoprivredni alat (Farming tool)
Chart presentation of
percentages of different
Neodreeno (Unknown) groups of antler artifact
Zakljuak
U ovom radu obraeni artefakti izraeni od kosti i roga, pronaeni na nalazi-

tu Crno vrilo. Sveukupno su pronaena 402 primjerka, bilo da su sauvani
u cijelosti, bilo da se radi o dijelovima slomljenog alata ili pak o nedovrenim
primjercima.59
Na temelju pronaenih artefakata moe se rei da je kotani alat imao
znaajnu ulogu u aktivnostima stanovnika Crnog vrila. Teko da je postojao
segment ivota u kojem se nisu koristili predmeti izraeni od kosti ili od roga,
a upotreba im je bila iroko primjenjena od poljoprivrednih, pa sve do ku-
anskih poslova. Mogao se taj alat izraivati i od drugaijih sirovina, ali su
kost i rogovlje, sve do pojave kovina, zbog svojih svojstava i lakoe nabave bili
idealan materijal za izradu odreenih vrsta predmeta.
Osim to je kotana industrija na Crnom vrilu bila jako razvijena, treba
napomenuti i da neki primjerci kakvoom svoje obrade nadilaze sve do sada
poznate nalaze kotanog alata starijeg neolitika u Dalmaciji. Znaajna je ta-
koer i raznolikost oblika alata, kao i pojava nekih neobinih primjeraka iju 57
Rije je o oruju nainjenom od
namjenu nije mogue uvijek odrediti. dugog stabla roga kod kojega su
Statistiki gledano, od 402 pronaena primjerka alata, najvie pripada skinuti paroci, tako da se predmet
mogao koristiti kao batina; v. A.
kategorijama ubadala (ak 74%), dok su ostale vrste alata manje zastupljene, BAKALOV, 1979., 26.
to je logino jer su se ila i igle esto koristili, a zbog svoje krhkosti osjetljiviji 58
Vidi kat. br. 126.
su na oteenja nego ostali tipovi alata, pa postoji velika potreba za njihovom

59
U broj pronaenih artefakata uvr-
teni su i oni od kosti, kao i artefakti
estom izradom. izraeni od roga.
Crno Vrilo 2 103

Kada se kotani nalazi s Crnog vrila usporede s istovrsnim nalazima na
drugim nalazitima, uoava se da je veina predmeta identina i da je po-
stojala standardizacija u izradi kotanog alata, uz vrlo male specifinosti u
tipovima. Razlike u zastupljenosti pojedinih kategorija kotanih predmeta i
nedostatak pojedinih tipova na odreenim nalazitima proizlaze iz vrste i ra-
zvijenosti gospodarstva pojedinih naselja i potreba njihovih stanovnika.
Obrada nalaza s Crnog vrila ukazala je ne samo na vrste alata kojim su sta-
novnici naselja obavljali odreene poslove, nego i na stanje privrede. Mnogi
su alati izraeni od kostiju domaih ivotinja, to je jedan od pokazatelja ra-
zvijenosti stoarstva. Osim toga pronalazak poljoprivrednog alata, uz nalaze
rvnjeva i penice, govori o razvijenosti zemljoradnje. Upravo zbog toga bitno
je promatrati izradu kotanog alata kao dio privrede naselja, a ne kao samo-
stalnu pojavu.
Na kraju bih samo ponovio ono to se protee kroz ovaj prilog. Kotani alat
nije niti najbrojnija niti najznaajnija vrsta predmeta, ali ima vanu ulogu u
ivotu svakog neolitikog naselja, pa tako i Crnog vrila, i stoga mu treba po-
svetiti jednaku pozornost, jer jedino na taj nain moemo dobiti stvarnu sliku
ivota naselja.
Literatura
Adam, E. - Kotjabopoulou E. 1973 Obre I - neolitsko naselje starevako-
1997 The organic artefacts from Klithi, Pa- impresso i kakanjske kulture na Raskr-
leolithic settlement and quarternary u, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i
landscapes in Nortwest Greece, Vol. 1: Hercegovine, n.s. 27/28, Sarajevo, 1973.,
Excavation and intrasite analysis at Klithi, 42-44.
Cambridge, 1997., 245-259.
Choyke, A.M. - Schibler, J.
Amatt, M. - Miracle, P. T. 2007 Prehistoric bone tools and the archa-
2006 Kotani artefakti iz Pupiine pei, u Mira- eozoological perspective: Research in
cle, P. T. - Forenbaher, S. eds, Pretpovije- Central Europe, u Gates St-Pierre, C. -
sni stoari sjeverne Istre, Arheologija Pu- Walker, R. B. eds., Bones as Tools: Current
piine pei, Vol. 1, Pula, 2006., 401-428. Methods and Interpretiations in Worked
Bone Studies, BAR i.s., 1622, Oxford,
Babi, K. 2007., 51-65.
2003 Anatomija i fiziologija domaih ivotinja,
akovec, 2003. Elster, E. S.
2003 Bone tools and other artifacts, Prehi-
Bakalov, A. storic Sitagroi: Excavations in Northeast
1979 Predmeti od kosti i roga u preneolitu i Greece, 1968-1970, Volume 2: Final re-
neolitu Srbije, Beograd, 1979. port, Los Angeles, 2003., 31-67.
Batovi, . Garaanin, M.
1966 Stariji neolit u Dalmaciji, Zadar, 1966. 1979 Centralnobalkanska zona, Praistorija ju-
1979 Jadranska zona, Praistorija jugoslaven- goslavenskih zemalja, Sarajevo, 1979.,
skih zemalja, 2, Sarajevo, 1979., 473-635. 79-213.
1981 Nakit u prapovijesti sjeverne Dalmacije,
Nakit na tlu sjeverne Dalmacije od pra- Gates St-Pierre, C. - Walker, R. B.
povijesti do danas, Zadar, 1981., 7-31. 2007 Bones as Tools: Current Methods and In-
terpretiations in Worked Bone Studies,
Benac, A. BAR i.s., 1622, Oxford, 2007.
1957 Crvena stijena, Glasnik zemaljskog mu-
zeja Bosne i Hercegovine, n.s. 12, Saraje- Karavani, I. - Balen, J.
vo, 1957., 19-50. 2003 Osvit tehnologije, Zagreb, 2003.
1957a Zelena peina, Glasnik zemaljskog muze-
ja Bosne i Hercegovine, n.s. 12, Sarajevo, Marijanovi, B.
1957., 61-92. 1983 Prilog prouavanju ekonomike starijeg
1958 Neolitsko naselje u Lisiiima kod konji- neolita Hercegovine, Glasnik zemaljskog
ca, Sarajevo, 1958. muzeja Bosne i Hercegovine, n.s., 38, Sa-
1971 Obre II, Glasnik zemaljskog muzeja Bosne i rajevo, 1983., 65-72.
Hercegovine, n.s. 26, Sarajevo, 1971., 87-96.
104 DARIO VUJEVI

2000 Prilozi za prapovijest u zaleu jadranske danjih istraivanja, Izdanja HAD-a, 20,
obale, Zadar, 2000. Zagreb, 2001., 75-118.
2001 Prilog daljnjem poznavanju starijeg neo- 2005 Vela spila (vieslojno pretpovijesno nala-
litika u Dalmaciji, Radovi, 39 (26), Zadar, zite; Vela Luka - otok Korula), Vela Luka,
2001., 27-35. 2005.
Mlakar, M. Srejovi, D.
1998 Kotani artefakti s bronanodobne gra- 1959 Orue i oruje od kosti iz Vine, Starinar,
dine Monkodonja kod Rovinja, Gradina 9/10, Beograd, 1959., 181-190.
Monkodonja, Pula, 1998., 157-189.
Turk, I.
Morley, I. R. 1997 Mousterian Bone Flute and other Finds
2003 The Evolutionary Origins and Archaeology from Divje Babe I Cave Site in Slovenia,
of Music (PhD Thesis), Cambridge, 2003. Ljubljana, 1997.
Olsen S.L. van Gijn, A.

2000 The bone artifacts, Village on the Eup- 2007 The use of bone and antler tools: Two
hrates, Oxford, 2000., 154-163. examples from the late Mesolithic in
Dutch costal zone, u Gates St-Pierre, C. -
Perles, C. Walker, R. B. eds., Bones as Tools: Current
2001 The Early Neolithic in Greece, Cambri- Methods and Interpretiations in Worked
dge, 2001. Bone Studies, BAR i.s., 1622, Oxford,
2007., 81-92.
Radi, D. - euk, B.
2001 Vela pilja - preliminarni rezultati dosa-
Crno vrilo - katalog predmeta izraenih od kosti ili roga

Kratice:
Kat.br. - kataloki broj
Du. - duina u cm
ir. - irina u cm
B/K/O.S. - blok / kvadrat / otkopni sloj
Kat. br.: 1 Du.: 10,55 ir.: 1,20 B/K/O.S.: C/V/Zdravica

Probojac napravljen od prepolovljene metapodijalne kosti. Dio epifize je ostavljen kao
drka. Finija obrada primjeuje se samo na radnom kraju.
Kat. br.: 2 Du.: 8,35 ir.: 1,20 B/K/O.S.: C/I/1

Probojac izraen od slomljene dijafize. Samo je vrh uglaan.
Kat. br.: 3 Du.: 8,00 ir.: 1,00 B/K/O.S.: A/Ia/Zdravica

Probojac izraen od fragmenta dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj je zailjen i jedi-
ni pokazuje tragove obrade, dok ostatak predmeta pokazuje samo laganu uglaanost
koja proizlazi iz upotrebe.
Kat. br.: 4 Du.: 7,90 ir.:0,90 B/K/O.S.: C/VII/Zdravica

Probojac izraen od fragmenta dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj je koso zasjeen i
obraen.
Kat. br.: 5 Du.: 9,10 ir.:1,00 B/K/O.S.: A/IIa/2

Slino kao i kod prethodnog predmeta. Samo je distalni kraj obraen i pokazuje tra-
gove upotrebe.
Kat. br.: 6 Du.: 10,20 ir.:1,10 B/K/O.S.: A/IIIc/Zdravica

Probojac od fragmenta cjevaste kosti. Vei dio alatke je obraen, zaobljen i uglaan
od upotrebe.
Kat. br.: 7 Du.: 7,00 ir.:1,30 B/K/O.S.: C/IX/1

Slino kao i kod prethodnog predmeta.
Crno Vrilo 2 105

Kat. br.: 8 Du.: 10,40 ir.:2,70 B/K/O.S.: A/Ia/2
Probojac napravljen od prepolovljene i zailjene kosti. Na distalnom kraju primjeuju
se tragovi upotrebe. Na proksimalnom dijelu vidljivi su ostaci epifize koja je posluila
kao drka.
Kat. br.: 9 Du.: 6,20 ir.:1,30 B/K/O.S.: A/II/3

Probojac izraen od prepolovljene i zailjene kosti.
Kat. br.: 10 Du.: 6,60 ir.:1,30 B/K/O.S.: C/IV/1

Probojac izraen od fragmenta dijafize cjevaste kosti. Samo je vrh zailjen i obraen.
Kat. br.: 11 Du.: 9,50 ir.:2,50 B/K/O.S.: B/II/2

Probojac izraen od ulne zailjene na distalnom dijelu.

Probojac od fragmenta dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj je prvo zailjen, a nakon
toga zaobljen glaanjem.
Kat. br.: 13 Du.: 15,00 ir.:2,25 B/K/O.S.: A/IIIa/2

Masivni probojac izraen od radijusa ovce/koze. Epifiza je ostavljena da poslui kao
drka, dok je radni kraj zailjen i uglaan.

Probojac izraen od dijafize duge, cjevaste kosti. Uglaan je po cijeloj povrini. Na
jednom kraju je slomljen, ali primjeuje se da je bio zailjen na oba kraja.
Kat. br.: 15 Du.: 10,90 ir.:1,70 B/K/O.S.: A/IIIb/3

Probojac izraen od dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj je zailjen i fino uglaan. Sam
vrh je slomljen.
Kat. br.: 16 Du.: 10,80 ir.:2,20 B/K/O.S.: C/VI/3

Probojac izraen od metapodijalne kosti. Na proksimalnom kraju je ostavljena epifiza
kao drka, dok je distalni kraj koso zasjeen, zailjen, te jako uglaan od upotrebe.

Distalni kraj probojca izraenog od koso rezane i zailjene cjevaste kosti.
Kat. br.: 18 Du.: 4,30 ir.:1,30 B/K/O.S.: A/III/5

Masivni probojac izraen od zailjene dijafize cjevaste kosti. Sauvan je samo radni
kraj. Uglaan po cijeloj povrini.
Kat. br.: 19 Du.: 6,40 ir.:1,30 B/K/O.S.: C/VIII/1

Probojac od cjevaste kosti. Nedostaje proksimalni kraj. Vrh je koso odrezan i zailjen.
Povrina je u cijelosti uglaana.

ilo izraeno od longitudinalno rezane kosti. Distalni kraj je slomljen, dok je na pro-
ksimalnom dijelu sauvan dio epifize.
Kat. br.: 21 Du.: 7,30 ir.:1,10 B/K/O.S.: A/IIIb/Zdravica

ilo izraeno od prepolovljene i uglaane metapodijalne kosti. Proksimalni kraj ini
prepolovljena epifiza koja je ostavljena kao drka.

ilo izraeno od lateralne strane metapodijalne kosti. Na proksimalnom kraju sau-
van je dio epifize.
Kat. br.: 23 Du.: 8,20 ir.:0,60 B/K/O.S.: A/IIa/Zdravica

ilo izraeno od longitudinalno rezane metapodijalne kosti. Ima trokutasti presjek. Na
proksimalnom kraju sauvani su ostaci epifize koji je ravno zasjeena sa svih strana.

ilo izraeno od napola presjeene metapodijalne kosti sa dijelom epifize koja je od-
sjeena s dorzalne i lateralnih strana kosti.
106 DARIO VUJEVI

Kat. br.: 25 Du.: 9,05 ir.:1,15 B/K/O.S.: C/II/1
ilo izraeno od napola presjeene i zailjene metapodijalne kosti sa sauvanim dije-
lom epifizom. Uglaano je po cijeloj povrini.
Kat. br.: 26 Du.: 5,80 ir.:0,95 B/K/O.S.: B/I/3

ilo izraeno od metapodijalne kosti. Kao drka ostavljen je dio epifize koja je odsje-
ena sa dorzalne i lateralnih strana.
Kat. br.: 27 Du.: 7,20 ir.:0,60 B/K/O.S.: C/V/1

ilo izraeno od lateralne strane metapodijalne kosti. Na proksimalnom dijelu sau-
van je dio epifize koja je izrezana sa obje strane, tako da je glava ila plosnata.
Kat. br.: 28 Du.: 9,20 ir.:0,70 B/K/O.S.: A/I/4

ilo izraeno od lateralne strane metapodijalne kosti. Sauvan je dio epifize.

ilo izraeno od metapodijalne kosti. Tanki distalni kraj se proiruje u masivnu glavu.
Sauvan je gornji dio epifize koja je ravno odsjeena sa svih strana.
Kat. br.: 30 Du.: 6,90 ir.:0,60 B/K/O.S.: C/V/Zdravica

ilo izraeno od longitudinalno rezane cjevaste kosti. Na proksimalnom dijelu vidljivi
su ostaci epifize. Uglaano je po cijeloj povrini.

ilo izraeno od prepolovljene i zailjene dijafize cjevaste kosti. Proksimalni kraj ra-
vno je zasjeen. Uglaano na veem dijelu povrine.

ilo od longitudinalno rezane cjevaste kosti s konkavno zaobljenim rubovima. Ima
polukruni presjek. Proksimalni dio ravno je odsjeen i na njemu je ostavljena blaga
udubina za pridravanje predmeta. Povrina je u cijelosti uglaana.
Kat. br.: 33 Du.: 6,80 ir.:0,80 B/K/O.S.: C/VI/Zdravica

ilo napravljeno od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Uglaano je po cijeloj
povrini. Proksimalni kraj je koso odrezan sa doraenim utorom za lake dranje.

ilo napravljeno od dijafize cjevaste kosti. Slomljeno pri samom vrhu. Uglaano je po
cijeloj povrini. Proksimalni dio ravno je odrezan i na njemu doraen utor nastao od
unutranjeg oblika kosti, za lake dranje. Sauvan je i mali dio epifize.

ilo izraeno od dijafize cjevaste kosti. Distalni kraj koso je zasjeen i otro zailjen.
Kat. br.: 36 Du.: 11,30 ir.:0,70 B/K/O.S.: A/IV/5

ilo od longitudinalno rezane cjevaste kosti. Od sredinjeg dijela stanjuje se prema
krajevima. Jedan kraj je slomljen, ali po tragovima obrade postoji mogunost da je ilo
imalo radni vrh na oba kraja.

Masivno ilo izraeno od longitudinalno rezane dijafize duge kosti sa konkavno zao-
bljenim rubovima. Ima elipsoidni presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen. Povri-
na je u cijelosti uglaana.
Kat. br.: 38 Du.: 7,20 ir.:0,60 B/K/O.S.: A/Ia/Zdravica

Dvostruko ilo od cjevaste kosti. Oba vrha su djelomino slomljena. Uglaano je po
cijeloj povrini.

Distalni kraj ila izraenog od zailjene cjevaste kosti.
Kat. br.: 40 Du.: 6,00 ir.:1,00 B/K/O.S.: B/III/2

Probojac nainjen od dijafize cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim rubovima i ugla-
Crno Vrilo 2 107

anim vrhom obraenim stanjivanjem. Na dorzalnoj strani predmeta primjeuju se
urezi nastali pri obradi.

Probojac od zailjene cjevaste kosti, sa sauvanim dijelom epifize. Samo je radni kraj
dodatno obraen.
Kat. br.: 42 Du.: 4,00 ir.:1,10 B/K/O.S.: B/izb. Zemlja

Distalni kraj masivnog ila. Uglaano je po cijeloj povrini.

ilo napravljeno od longitudinalno rezane cjevaste kosti. Uglaano po cijeloj povrini.
Slomljeno je na prelasku prema distalnom kraju, ali su nam oba kraja sauvana. Pro-
ksimalni kraj je ravno zasjeen.

Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti s konkavno zaobljenim rubovima. Ima
polukruni presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen, dok je distalni djelomino slo-
mljen. Povrina je u cijelosti uglaana

Igla izraena od longitudinalno rezane kosti. Proksimalni kraj je slomljen. Ima polu-
kruni presjek.

Igla izraena od longitudinalno rezane cjevaste kosti. Proksimalni dio igle je ravno
zasjeen, a na njemu su vidljivi ostaci epifize. Ima polukruni presjek. Uglaana je po
cijeloj povrini.
Kat. br.: 47 Du.: 7,20 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/II/Zdravica

Igla od fino uglaane cjevaste kosti. Proksimalni kraj je ravno zasjeen i na njemu je
vidljiv utor od unutranjeg oblika kosti obraen za lake dranje alatke. Ima polukru-
ni presjek.

Igla od fino uglaane cjevaste kosti. Proksimalni kraj je ravno zasjeen sa vidljivim
utorom od unutranjeg oblika kosti.

Igla od fino uglaane kosti. Proksimalni kraj je slomljen. Ima ovalni presjek koji pre-
ma vrhu postaje esterostranian.

Igla od fino uglaanog dijela cjevaste kosti. Proksimalni kraj je ravno zasjeen. Ima
ovalni presjek.

Igla izraena od fragmenta dijafize kosti, polukrunog presjeka. Proksimalni dio je
prvo ravno odsjeen, pa stanjen sa ventralne strane.

Igla izraena od longitudinalno rezane cjevaste kosti polukrunog presjeka. Proksi-
malni kraj je slomljen. Uglaana je po cijeloj povrini.
Kat. br.: 53 Du.: 6,50 ir.:0,50 B/K/O.S.: A/IIIc/3

Igla od uglaanog dijela dijafize cjevaste kosti. Proksimalni kraj je djelomino slo-
mljen. Ima kruni presjek.

Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Ima polukruni presjek.
Proksimalni kraj i dio distalnog su slomljeni.
Kat. br.: 55 Du.: 5,45 ir.:0,45 B/K/O.S.: C/III/Zdravica

Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Djelomino su joj slo-
108 DARIO VUJEVI

mljeni i proksimalni i distalni krajevi. Na proksimalnom dijelu se vidi dio utora za
prst. Ima polukruni presjek.

Igla od uglaane kosti. Ima trokutasti presjek. Proksimalni kraj je koso zasjeen.

Igla od longitudinalno rezane kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima polukru-
ni presjek. Slomljena je na oba kraja. Povrina je u cijelosti uglaana.

Distalni kraj igle polukrunog presjeka.

Igla. Proksimalni kraj je slomljen. Ima ovalni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini.

Igla od longitudinalno rezane kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima kruan
presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen, pa zaobljen. Povrina je u cijelosti ugla-
ana.

Igla od uglaane cjevaste kosti.
Kat. br.: 62 Du.: 6,00 ir.:0,40 B/K/O.S.: C/VIII/Zdravica

Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize sa konkavno zaobljenim rubovima.
Proksimalni kraj je slomljen. Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini.

Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim lateralnim strana-
ma. Ima etvrtast presjek. Proksimalni kraj je slomljen. Povrina u cijelosti uglaana

Slino kao i kod predmeta prije, samo to ova igla ima polukruni presjek.

Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini. Proksimalni kraj je ravno od-
sjeen sa obraenim ovalnim utorom za lake pridravanje.
Kat. br.: 66 Du.: 5,40 ir.:0,40 B/K/O.S.: C/IV/2

Proksimalni kraj je slomljen. Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini.

Igla od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Uglaana je po cijeloj povrini.

Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima
polukruan presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen. Povrina je u cijelosti ugla-
ana.

Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Uglaana je po cijeloj
povrini. Ima polukruni presjek. Proksimalni dio je ravno odrezan. Pri glavi je obra-
en utor od unutranjeg oblika.
Kat. br.: 70 Du.: 5,90 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/VII/1

Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima
etvrtasti presjek. Proksimalni kraj je slomljen. Povrina je u cijelosti uglaana.

Igla od longitudinalno rezane kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima polukru-
Crno Vrilo 2 109

ni presjek. Proksimalni kraj je slomljen, kao i mali dio distalnog. Povrina je u cije-
losti uglaana.

Igla longitudinalno rezane dijafize kosti sa blago konkavno zaobljenim rubovima.
Uglaana je po cijeloj povrini. Ima etvrtast presjek. Proksimalni kraj je djelomino
slomljen.

Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize. Ima kruni presjek. Uglaana po cije-
loj povrini. Preko veine tijela ide utor nastao od unutranjeg oblika cjevaste kosti.
Kat. br.: 74 Du.: 6,50 ir.:0,50 B/K/O.S.: C/I/1

Igla izraena od longitudinalno rezane kosti.. Uglaana po cijeloj povrini. Prema pro-
ksimalnom dijelu se suava, a sam kraj je ravno odrezan.

Igla od longitudinalno rezane cjevaste kosti sa konkavno zaobljenim rubovima. Ima plo-
snati presjek. Proksimalni kraj je ravno odsjeen. Vrh je slomljen, ali njegova uglaanost
ukazuje da je igla i nakon loma ponovno koritena. Povrina je u cijelosti uglaana

Igla od longitudinalno rezane kosti sa blago konkavno zaobljenim rubovima. Ima e-
tvrtasti presjek. Proksimalni kraj je koso odsjeen i stanjen. Mogue da je bila zailje-
na na oba kraja. Povrina je u cijelosti uglaana

Igla od longitudinalno rezane dijafize. Na proksimalnom kraju je stanjena i zaobljena.
Uglaana je po cijeloj povrini.

Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize sa konkavno obraenim rubovima.
Proksimalni kraj je djelomino slomljen, ali su vidljivi ostaci udubine za lake pridra-
vanje. Uglaana je po cijeloj povrini.

Igla izraena od longitudinalno rezane dijafize cjevaste kosti. Uglaana po cijeloj po-
vrini. Proksimalni kraj je slomljen. Ima elipsoidni presjek. Na ventralnoj strani su
vidljivi urezi od obrade i upotrebe.

Distalni kraj igle od fino uglaane cjevaste kosti. Ima ovalni presjek.

Distalni kraj igle od fino uglaane kosti krunog presjeka.
Kat. br.: 82 Du.: 4,10 ir.:0,30 B/K/O.S.: A/IIIc/1

Igla. Jako uglaana po cijeloj povrini. Ima polukruni presjek. Proksimalni kraj je
slomljen.

Igla. Proksimalni kraj je slomljen. Ima polukruni presjek. Uglaana je po cijeloj povrini.

Glaalica izraena od radijusa ovce. Uglaana po cijeloj povrini. Distalni kraj je koso
odsjeen i zaobljen. Obraeni su i unutranji rubovi. Epifiza je ostavljena kao drka.
Kat. br.: 85 Du.: 19,10 ir.:1,80 B/K/O.S.: A/IIIb/Zdravica

Glaalica izraena od tibije. Distalni kraj je koso odrezan i obraen. Na proksimalnom
dijelu je sauvana epifiza kao drka. Uglaana je po cijeloj povrini.

Distalni kraj glaalice izraene od koso rezanog radijusa ovce. Uglaana je po cijeloj
povrini.
110 DARIO VUJEVI

Glaalica izraena od tibije. Distalni kraj je djelomino slomljen. Uglaana je po cijeloj
povrini.

Slomljena glaalica izraena od metakarpalne kosti. Epifiza je ostavljena da poslui
kao drka, dok je distalni kraj slomljen.
Kat. br.: 89 Du.: 13,50 ir.:1,70 B/K/O.S.: A/Ia/3

Glaalica izraena od metakarpalne kosti. Na sauvanom dijelu distalnog kraja pri-
mjeuje se da je bio koso odrezan i da su obraeni unutranji rubovi. Na proksimal-
nom dijelu je sauvana epifiza kao drka.

Glaalica od dijafize cjevaste kosti. Obraen vrh i unutranji rubovi. Distalni kraj je
okomito urezan do polovice kosti, nakon ega je ravno zasjeen. Proksimalni kraj je
slomljen.
Kat. br.: 91 Du.: 10,30 ir.:2,10 B/K/O.S.: C/I/1

Glaalica izraena od cjevaste kosti. Po obliku je vjerojatno rije o radijusu ili tibiji.
Radni kraj je koso odsjeen i zaobljen, a obraeni su i unutranji rubovi. Proksimalni
kraj je slomljen.

Glaalica izraena od dijafize cjevaste kosti. Vrh je koso odsjeen i obraen, kao i unu-
tranji rubovi. Proksimalni kraj je slomljen. Povrina je u cijelosti uglaana.

Distalni kraj glaalice izraen od dijafize kosti. Sam vrh je zaobljen, a obraeni su i
unutranji rubovi. Sauvani dio alata uglaan je po cijeloj povrini.

Distalni kraj glaalice izraene od cjevaste kosti. Obraen vrh i unutranji rubovi. Ne-
dostaje drka. Uglaana je po cijeloj povrini.

Medijalni dio glaalice izraene od dijafize cjevaste kosti. Prema distalnom kraju kost
je koso rezana. Uglaana je po cijeloj povrini.

Distalni kraj glaalice izraene od koso zasjeene dijafize cjevaste kosti. Vrh je zao-
bljen, a obraeni su i unutranji rubovi. Uglaana je po cijeloj povrini.

Distalni kraj glaalice izraene od koso zasjeene cjevaste kosti. Uglaana je po cijeloj
povrini. Vrh je zaobljen.

Vrh glaalice izraena od koso zasjeene dijafize duge cjevaste kosti. Uglaana po cije-
loj povrini. Distalni kraj je zaobljen, a obraeni su i unutranji rubovi.

Distalni kraj glaalice izraene od koso zasjeene cjevaste kosti. Radni kraj je zaobljen.

Spatula izraena od dijela dijafize kosti krupnije ivotinje. Sauvana je samo jedna
lateralna strana sa zaobljenim rubom, dok su ostale strane slomljene. Uglaana je po
cijeloj povrini.
Kat. br.: 101 Du.: 6,00 ir.:2,80 B/K/O.S.: B/IV/3

Drka izraena od dijafize kosti krupnije ivotinje. Jedan kraj je slomljen. Drugi
je obraen stanjivanjem. Na 1,5 cm od vrha ima urezanu liniju koja ide po cijelom
opsegu.
Crno Vrilo 2 111

Kat. br.: 102 Du.: 3,40 ir.:0,40 B/K/O.S.: A/IIIc/Zdravica
Udica od ovalno izrezane kosti. Vrh joj je djelomino slomljen i nagoren. Glava joj
je malo izdvojena od tijela i na njoj se primjeuju urezi koji su sluili za dranje niti.
Glava je takoer nagorena.

Predmet izraen od male ivotinjske falange. Rupa je probijena uz distalni kraj, na
vanjskoj strani kosti..

Svirala izraena od falange obinog jelena. Na dijafizi, uz distalni kraj ima probijenu
nepravilnu rupu. Oko rupe su vidljivi tragovi obrade.

Falanga obinog jelena. Na lateralnoj strani, uz proksimalni kraj je probuena rupa.

Kotana perla izraena od segmenta dijafize kosti zeca. Krajevi su joj ravno odrezani i
blago koso stanjeni prema unutra. Uglaana je po cijeloj povrini.

Cjevica izraena od dijafize kosti zeca. Jedan kraj joj je ravno odrezan, dok je drugi
slomljen.

Predmet napravljen od plosnate kosti (ili cjevaste kosti krupnije ivotinje). Sauvan
samo zaobljeni vrh. Pri vrhu je perforiran krunim pokretima sa obje strane. Uglaan
po cijeloj povrini. Bone strane su zaobljene.
Kat. br.: 109 Du.: 5,20 ir.: 1,50 B/K/O.S.: C/VII/1

Onjak vuka/psa. Jedini trag obrade je perforacija na korijenu zuba.

Polovica kotane ploice krunog oblika. Na sredini je probuena rupa.
Kat. br.: 111 Du.: 8,80 ir.:1,60 B/K/O.S.: C/III/Zdravica

Distalni kraj metapodijalne kosti sa sauvanom epifizom. Na dijelu suprotno od epi-
fize se primjeuje obrada stanjivanjem. Pri pri samoj epifizi se primjeuju ostaci per-
foracije sa obje strane kosti. Rupa nije fino obraena, a ispod nje su vidljivi urezi,
vjerojatno nastali prilikom obrade.

Proksimalni kraj radijusa sa sauvanom epifizom. Na samo vrhu, po sredini epifize,
probuena je rupa.
Kat. br.: 113 Du.: 6,60 ir.:1,20 B/K/O.S.: A/Ia/Zdravica

Fino obraen fragment duge kosti krupnije ivotinje. Predmet je uglaan po cijeloj povr-
ini. Na sauvanom kraju vidljiva je udubina, moda nastala kao poetak buenja rupe.

Predmet nainjen od longitudinalno rezane dijafize krupnije ivotinje. Proksimalni
kraj je malo proiren i ravno zasjeen i na njemu se nalazi rupa. Distalni kraj je slo-
mljen. Jako je uglaan po cijeloj povrini. Ima ovalni presjek.

Visoko uglaan fragment longitudinalno odrezane dijafize cjevaste kosti krupnije ivo-
tinje. Po cijelom predmetu vidljivi su urezi nastali prilikom obrade ili koritenja.

Fragment zdjelice ovce. Na prednjoj strani ima tri rupe, od ega je jedna probijena do
kraja i izlazi na stranjem dijelu kosti, dok su druge dvije napola probijene. Perforacija
nije raena krunim pokretima nego udarcem, to se vidi iz ostataka kosti iz rupe koji
su samo ugurani u kost.
112 DARIO VUJEVI

Dio lopatine kosti. Na gornjoj strani je izrezan ovalni utor. Uz njega se sa svake strane
primjeuju vodoravni urezi.

Fragment kosti. Na jednom kraju izrezan je polukruni utor.

Fragment dijafize cjevaste kosti. Sa jedne od lateralnih strana nalazi se izrezani ovalni
utor. Ostale strane nisu obraene.
Kat. br.: 120 Du.: 17,40 ir.: 2,10 B/K/O.S.: C/ VI/2

Dlijeto/struga izraeno od segmenta jelenjeg roga. Na proksimalnom kraju je ravno
odrezan i pokazuje tragove troenja, dok je distalni kraj koso odrezan sa jedne strane
i uglaan.
Kat. br.: 121 Du.: 12,40 ir.: 2,40 B/K/O.S.: C/IX/3

Jelenji paroak. Proksimalni kraj je ravno odrezan, dok je distalni koso zasjeen sa jedne
strane i uglaan. Na proksimalnom kraju se primjeuju tragovi rupe za nasaivanje alata.
Kat. br.: 122 Du.: 9,30 ir.: 3,10 B/K/O.S.: A/Ia/1

Fragment jelenjeg paroka. Slomljen je na oba kraja. Na samom vrhu primjeuju se
tragovi kosog rezanja sa jedne strane.
Kat. br.: 123 Du.: 6,40 ir.: 2,00 B/K/O.S.: C/VI/3

Distalni kraj masivnog dlijeta/strugaa izraenog od jelenjeg roga. Pri vrhu je koso
odrezan sa dvije strane, na kojima se primjeuje jaka uglaanost.
Kat. br.: 124 Du.: 4,40 ir.: 1,30 B/K/O.S.: C/VIII/3

Vrh paroka. Uglaan. Primjeuje se jaka istroenost samog vrha.
Kat. br.: 125 Du.: 4,70 ir.: 1,30 B/K/O.S.: B/II/3

Distalni kraj dlijeta/strugaa izraenog od jelenjeg paroka. Tragovi obrade primjeu-
ju se samo na u kosom rezanju vrha, sa dvije suprotne strane.
Kat. br.: 126 Du.: 4,24 ir.: 1,50 B/K/O.S.: B/III/4

Predmet izraen od vrha paroka. Dobro je uglaan po cijeloj povrini i blago zaotren
pri samom vrhu. Nasuprotni kraj je stanjen u vie poteza prema unutra i ima oblik
polukrunog lijeba.
Kat. br.: 127 Du.: 7,80 ir.: 2,20 B/K/O.S.: A/I/4

Drka izraena od jelenjeg paroka. Uglaana je po cijeloj povrini. Osim probijene
rupe za usaivanje, nema drugih intervencija.
Kat. br.: 128 Du.: 8,10 ir.: 1,50 B/K/O.S.: B/IV/2

Drka izraena od vrha roga. Zbog toga to je predmet obraen u tolikoj mjeri da je
gotovo potpuno izgubio svoje morfoloke karakteristike, teko je sa sigurnou odre-
diti vrstu. Sam vrh je dodatno zailjen. Usadnik je izraen kao naglo proirenje. U
samom usadniku primjeuju se kruni tragovi nastali od buenja. Na njegovim lateral-
nim stranama se takoer primjeuju dva ureza, a sa dorzalne strane, pri samom kraju
predmeta, je probuena mala rupa.
Kat. br.: 129 Du.: 6,50 ir.: 1,40 B/K/O.S.: C/III/1

Drka izraena od vrha roga. Sam vrh je dodatno zailjen. Suprotno od vrha nalazi se
usadnik izraen kao malo proirenje pri samom kraju predmeta.
Kat. br.: 130 Du.: 6,40 ir.: 3,40 B/K/O.S.: C/VI/1

Drka izraena od jelenjeg roga. Ima udubine na oba kraja u koje se umetao alat.
Ukraena je sa lijebom i urezom, koji idu oko cijele povrine i dijele drku na tri po-
djednaka segmenta.
Kat. br.: 131 Du.: 4,00 ir.: 2,40 B/K/O.S.: A/III/5

Drka izraena od dijela jelenjeg paroka. Obraena stanjivanjem na jednom kraju.
Drugi kraj nije sauvan.
Crno Vrilo 2 113

Kat. br.: 132 Du.: 3,60 ir.: 3,00 B/K/O.S.: C/V/1
Drka izraena od segmenta jelenjeg roga. Sauvana je samo jedna polovica. Ima rupe
za nasaivanje sa obje strane.
Kat. br.: 133 Du.: 14,20 ir.: 4,80 B/K/O.S.: A/IV/2

Paroak jelenjeg roga. Slomljen po sredini. Vrh je zatupljen i pokazuje jasne tragove
troenja.
Kat. br.: 134 Du.: 19,00 ir.: 8,65 B/K/O.S.: C/VIII/1

Segment stabla jelenjeg roga. Na veem dijelu je slomljen, ali na mjestima gdje su se
nalazili paroci su jasno vidljivi tragovi njihovog rezanja. Jedan paroak je ravno i
pravilno odrezan dok je drugi skinut nepravilnim stanjivanjem.
114 DARIO VUJEVI

tabla i
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12
tabla iI
18
17
19
16
15
13 14
CRNO VRILO 2 115

tabla iII
20 21 22 23 24 25 26 27 28
30 32 33
29 31
34 35
36
37
38 39 40 41 42 43
116 DARIO VUJEVI

tabla iV
44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54
55 56 57 58 59 60 61 62 63 64
tabla V
65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83
CRNO VRILO 2 117

tabla VI
87
84
86
85
118 DARIO VUJEVI

tabla VII
91
90
88 89 92
93
94 98 99
95 97
96
CRNO VRILO 2 119

tabla VIII
103
102
101 104
106
110
107
109
108
100
105
tabla IX
a b
112
116
113
111
114
117 118
115 119
120 DARIO VUJEVI

tabla X
123
122
121
120
124 125 126
CRNO VRILO 2 121

tabla XI tabla XII
129
127
128
132
131
130
134
133
122 DARIO VUJEVI

Bone and antler artifacts
Total number of 402 bone and antler artifacts were found on the Neolithic site of Crno vrilo.
It is obvious that the bones for tools were not selected randomly, but similar bones were
regularly used for the production of a certain group of artifacts. Long tubular bones (pri-
marily tibia and radius) were suitable for manufacturing massive objects, whereas smaller
bones (such as ulna, metacarpus, metatarsus) were used for producing smaller objects,
mostly for different kinds of points. These facts show that inhabitants of Crno vrilo were fa-
miliar with the characteristics of the bone material and that they purposefully chose bones
whose characteristics suited the function of a certain tool group.
Bones of smaller domesticated animals were mostly used for manufacturing tools, prima-
rily of ovicaprids, whereas bones of a deer, rabbit, some larger animals, and other wild animals
were used rarely, which corresponds to the general picture of faunal remains on the site.
Techniques of bone modification are not different from those used on other Neolithic
sites, and they comprise breaking, which is the simplest way of producing a certain type of
tool, cutting and grooving, which were used primarily for the production of points. Work-
ing edge can be modified with different techniques, depending on its purpose. Two-sided,
oblique cutting was used for pointed tools, whereas one-sided oblique cutting was applied
for objects with a flat working edge. Tips of the punches, awl edges, and sometimes even
entire surfaces of certain artifacts were modified by scraping. Different kinds of sandstone
were used for final polishing because of its suitable structure.
Bone artifacts from Crno vrilo can be divided into several categories: points, polishers,
spatulae, handles, fishhooks and chisels/scrapers. Besides tools there are also other catego-
ries of bone finds such as flutes and decorative objects.
Points are the most numerous category of bone tools. Points refer to objects whose
working surface is limited to a sharply pointed tip. There are some differences within this
category which implied subdivision to: punches, awls and unperforated needles. Punches
were primarily used on hard, raw hide, that served for making clothes, and especially for
shoes. They are usually made of parts of broken tubular bone or obliquely cut bone, but
there are also examples of massive, finely treated punches. The size and shape of this sub-
group of punches show that they could be used, except for perforating hides, also for some
other purposes - maybe even as weapons.
Awls make one of the most numerous categories of bone tools (107 pieces). Just like
punches, they are usually made of diaphysis of tubular bones (usually metacarpus and met-
atarsus), that were obliquely cut into two or into smaller parts and then sharpened.
Third type of tool used for piercing and perforating were unperforated needles. Their
use was probably in connection with production of clothes of lighter fabric (probably wool).
Although most needles are broken, their length implies that diaphyses of metacarpal and
metatarsal bones were used for their production. Longitudinal grooving and cutting were
used to achieve thin, trapezoid basis and afterwards the tip was additionaly modified into
a polygonal form and polished. Modification of the proximal end of the tool comprised
removing the excess bone material by cutting.
Polishers are represented with 33 pieces. They were probably used for pottery pol-
ishing. They were manufactured from a bone that was broken in two or a bone that was
obliquely cut in its upper part, usually bones of a sheep or goat (tibia, radius, metapodial
bones). Distal end is rounded. One fragmented spatula was also found on this site. Concave
modification of the edges shows that the tool was getting narrower towards the basis. 7
handles were also found, 6 of which were made of antler. Two of these handles were made
very meticulously, both consisting of the tip of an antler which was additionally sharpened.
It is reasonable to suppose that these handles also served as punches or a tool used for wid-
ening holes. The shaft-holes of these handles are widened, and one of them is decorated
by incision.
There is only one example of a fishing tool - it is a fishhook made by breaking diaphysis
of a sheep or goats tibia or radius. The hooks head is rectangularly formed and it has a
notch for easier attachment of the thread. The tip of the hook is broken so it is impossible to
determine whether it was barbed.
Chisels/scrapers were used for splintering and working on softer materials, for scraping
wood and bone or for scraping animal hides. 5 tools of this kind were found on Crno vrilo
and they were all made of deers antlers with sharpened tips on one or two sides.
As far as decorative objects are concerned, there are four such objects made of bone.
One of these objects is a wolf/dogs (Canis sp.) fang with a perforation on the root, for pull-
ing the thread. Another decorative object made of bone is a bead made of rabbits bone
Crno Vrilo 2 123

and a round perforated plate. There is also an interesting fragment of a bone plate, with
rounded edges, polished surface, and a perforation on one end. Although it was only par-
tially preserved, it is probable that this was also a decorative object, but there is also a pos-
sibility that it served as a polisher.
It is worth mentioning that among bone artifacts from Crno vrilo there are some objects
that cannot be classified into existing categories, because their purpose is difficult to deter-
mine, and they might be tool parts (e.g. artifact number 114). Distal, working edge of the tool
is broken, and there is a perforation on its proximal part. This artifact resembles some kinds of
punches and massive awls, but there is a possibility that this could be a weaving needle.
124 DARIO VUJEVI
View publication stats

Dario Vujevic - Kostani Alat S Crnog Vrila

Transféré par

Informations du document

Titre original

Copyright

Formats disponibles

Partager ce document

Partager ou intégrer le document

Options de partage

Avez-vous trouvé ce document utile ?

Ce contenu est-il inapproprié ?

Droits d'auteur :

Formats disponibles

Dario Vujevic - Kostani Alat S Crnog Vrila

Transféré par

Droits d'auteur :

Formats disponibles

See

Predmeti od kosti i roga

Dosadanje analize i objave materijala s neolitikih nalazita na podruju Hr-

je stoarstvo u ovom razdoblju bilo jedna od glavnih grana gospodarstva naselja,

Tehnologija obrade kosti

vre i izdrljivije od drva, kosti su bile vrlo pogodan materijal za izradu

Crnom vrilu pronaeni su brojni primjerci kamenja te vrste, od kojih sedam

vjeanje predmeta. Veina predmeta ne pokazuje finiju izradu, ali predmeti

Od 374 primjerka kotanog alata pronaenog na Crnom vrilu 296 artefakata

Probojci se javljaju jo od paleolitika i uvijek su inili neizostavnu grupu alata.

ila su grupa alata koja je zastupljena na gotovo svim nalazitima, i to uvi-

Na Crnom vrilu pronaen je samo jedan primjerak ribarskog alata. Rije je

U strunoj se literaturi dosta raspravljalo o funkciji ovakvih predmeta.

Od pronaenih nakitnih predmeta na Crnom vrilu etiri su primjerka izrae-

Na kraju treba spomenuti da se meu kotanim artefaktima s Crnog vrila na-

Osim obine kosti, za izradu artefakata na Crnom vrilu upotrebljavalo se i ro-

100 DARIO VUJEVI

Na Crnom vrilu pronaeno je 6 drki izraenih od raznih vrsta roga. Kao to

Crno Vrilo 2 101

Do sada poznatih, materijalnih dokaza o postojanju i razvoju zemljoradnje

102 DARIO VUJEVI

U ovom radu obraeni artefakti izraeni od kosti i roga, pronaeni na nalazi-

su na oteenja nego ostali tipovi alata, pa postoji velika potreba za njihovom

Crno Vrilo 2 103

104 DARIO VUJEVI

Olsen S.L. van Gijn, A.

Crno vrilo - katalog predmeta izraenih od kosti ili roga

Kat. br.: 1 Du.: 10,55 ir.: 1,20 B/K/O.S.: C/V/Zdravica

Kat. br.: 2 Du.: 8,35 ir.: 1,20 B/K/O.S.: C/I/1

Kat. br.: 3 Du.: 8,00 ir.: 1,00 B/K/O.S.: A/Ia/Zdravica

Kat. br.: 4 Du.: 7,90 ir.:0,90 B/K/O.S.: C/VII/Zdravica

Kat. br.: 5 Du.: 9,10 ir.:1,00 B/K/O.S.: A/IIa/2

Kat. br.: 6 Du.: 10,20 ir.:1,10 B/K/O.S.: A/IIIc/Zdravica

Kat. br.: 7 Du.: 7,00 ir.:1,30 B/K/O.S.: C/IX/1

Crno Vrilo 2 105

Kat. br.: 9 Du.: 6,20 ir.:1,30 B/K/O.S.: A/II/3

Kat. br.: 10 Du.: 6,60 ir.:1,30 B/K/O.S.: C/IV/1

Kat. br.: 11 Du.: 9,50 ir.:2,50 B/K/O.S.: B/II/2

Kat. br.: 12 Du.: 6,00 ir.:1,00 B/K/O.S.: A/II/3

Kat. br.: 13 Du.: 15,00 ir.:2,25 B/K/O.S.: A/IIIa/2

Kat. br.: 14 Du.: 14,50 ir.:1,40 B/K/O.S.: B/II/4

Kat. br.: 15 Du.: 10,90 ir.:1,70 B/K/O.S.: A/IIIb/3

Kat. br.: 16 Du.: 10,80 ir.:2,20 B/K/O.S.: C/VI/3

Kat. br.: 17 Du.: 6,00 ir.:1,10 B/K/O.S.: B/II/4

Kat. br.: 18 Du.: 4,30 ir.:1,30 B/K/O.S.: A/III/5

Kat. br.: 19 Du.: 6,40 ir.:1,30 B/K/O.S.: C/VIII/1

Kat. br.: 20 Du.: 5,00 ir.:0,65 B/K/O.S.: C/VI/1

Kat. br.: 21 Du.: 7,30 ir.:1,10 B/K/O.S.: A/IIIb/Zdravica

Kat. br.: 22 Du.: 5,40 ir.:1,00 B/K/O.S.: A/IIa/3

Kat. br.: 23 Du.: 8,20 ir.:0,60 B/K/O.S.: A/IIa/Zdravica

Kat. br.: 24 Du.: 6,40 ir.:0,70 B/K/O.S.: C/VIII/2

106 DARIO VUJEVI

Kat. br.: 26 Du.: 5,80 ir.:0,95 B/K/O.S.: B/I/3

Kat. br.: 27 Du.: 7,20 ir.:0,60 B/K/O.S.: C/V/1

Kat. br.: 28 Du.: 9,20 ir.:0,70 B/K/O.S.: A/I/4

Kat. br.: 29 Du.: 5,70 ir.:0,60 B/K/O.S.: C/VI/1

Kat. br.: 30 Du.: 6,90 ir.:0,60 B/K/O.S.: C/V/Zdravica

Kat. br.: 31 Du.: 8,90 ir.:0,70 B/K/O.S.: C/IX/3

Kat. br.: 32 Du.: 6,40 ir.:0,70 B/K/O.S.: B/II/3

Kat. br.: 33 Du.: 6,80 ir.:0,80 B/K/O.S.: C/VI/Zdravica

Kat. br.: 34 Du.: 8,20 ir.:0,90 B/K/O.S.: A/IIIb/1

Kat. br.: 35 Du.: 9,50 ir.:0,65 B/K/O.S.: C/VIII/3

Kat. br.: 36 Du.: 11,30 ir.:0,70 B/K/O.S.: A/IV/5